Tok Islamizacije u Tuzli (Donja i Gornja Tuzla)

Share

No, najznacajniji je defter br.173 u nahiji Gornje Tuzle.

1533, 64,5% Islamiziranih obuhvatala je Gornja Tuzla, a samo 35,43% islamiziranih nalazilo se na selu.

Takav se i trend nastavio do 1548 u opsirnom popisnom defteru br.260.Taj defter pokazuje da je Gornja Tuzla promjenila status.Iz polozaja Varosi ona je izrasla u orijentalno-muslimansku kasabu, a naziv ”varos” suzio se na jednu krscansku mahalu u Gornjoj Tuzli.

Kasaba Gornja Tuzla imala je 1548 396 Muslimanskih kuca, rasporedjenih u 5 krupnih mahala, od kojih najveca, mahala dzamija Hadzi-Iskendera sa svojih 148 kuca, koja je obuhvatala vise od 1/3 ukupnog Muslimanskog stanovnistva Gornje Tuzle.

U nasem defteru zabiljezene su dvije skupine hriscana u Gornjoj Tuzli.Prva skupina rasporedjena je u dvije mahale:u mahali Varos, sa 7 kuca i jednom udovicom, i u mahali Dvoriste sa 11 kuca i dvije bastine.Druga skupina od 5 kuca, predstavljaju hriscani koji imaju svoje bastine na selu, i tamo placaju harac i ispendze, a za svoj boravak u gradu placaju pristojbu resm-i-duhum od 6 akci.

O narastanju Gornje Tuzle putem prihvatanja islamiziranih kriscana, govori podatak da je medju 396 muslimanskih kuca bilo 62 neofita, ili 15,69% ukupnog muslimanskog stanovnistva Gornje Tuzle.

Iako, Muslimanska kasaba, Gornja Tuzla je privlacila i krscane na doseljavanje.Tako u mahali Dvoriste, zabiljezena su 4 doslaca, a u mahali Varos Andrija iz Srebrenice.

U opsirnom defteru br.260 iz 1548 u nahiji Gornje Tuzle, zapaza se porast broja Muslimanskih cifluka, iako je taj broj jos relativno malen.

U defteru iz 1548.g od 22 sela u 6 sela zabiljezeno je 9 muslimanskih cifluka.

1533 u Gornjoj Tuzli bilo je 396 Muslimanskih kuca, 18 kriscanskih kuca, jedna udovica, dvije bastine i 2 rajinske kriscanske kuce, koje placaju resm-i-duhan, kako je pisar unio u rekapitulaciju stanovnistva.

U selima carskih hasova oko Gornje Tuzle bilo je 97 muslimanskih kuca, 44 neozenjena, 25 bastina, 330 kriscanskih kuca, 93 neozenjena, 169 bastina, 11 primicura.

Na taj nacin u 24 sela, 22 u carska hassa, i 2 u knezevovska timara bilo je ukupno 105 muslimanskih kuca, 48 neozenjenih, 41 bastina,553 hriscanske kuce, 93 neozenjena, 172 bastine i zemin, 11 primicura, 1 sin kneza, dok cijela nahija Gornja Tuzla ukupno broji 501 muslimansku kucu, 48 neozenjenih,41 bastinu, 371 kriscansku kucu, 93 neozenjena, 1 udovicu,174 bastine, 1 zemin, 2 seoske rajinske kuce u Gornjoj Tuzli, 11 primicura i knezevog sina.

Selo Dvoriste ce se kasnije u varosi, odnosno kasabi Gornja Tuzla pojaviti kao njena mahala.O gornjem govore i sela Gornja i Donja Pozarnica i Solina.Navodjenje sela Zavrs i Lopare u sastavu ove nahije, koja su pripadala nahiji Zavrs, tada u Ugarskoj ruci, svjedoci o tom da su Turci gospodarili u to vrijeme visovima Majevice, i vjerovatno putem straza, karaula, rovova i izvidjaca(gokcu)kontrolisali susjedni Ugarski teritorij i branili svoj.Pominjanje sela Dragodol, Tusanj, Vrapce, Husino u nahiji Donje Tuzle govori da je teritorij danasnje Donje Tuzle bio u osmanskim rukama.Kao sto u nahiji Gornje Tuzle, sela Gornja i Donja Pozarnica, padaju u oci svojim imenom, u nahiji Donje Tuzle sela Gornji i Donji Pogorelac, podsticu asocijacije u pogledu stanja u ovoj nahiji, kao dijelu krajista prema Ugarskim posjedima.Lijevi bok ove nahije bio je otvoren, bez ikakve prirodne prepreke, prema tvrdjavi Srebreniku.Pada u oci da se u ovoj nahiji ne spominje ni jedno selo-trg.Ranije smo naveli da se u sumarnom popisu(Defteru) broj 173 iz 1533 godine, za 4 sela, kaze zayi-i-kadim, stari, raniji gubitak, sto moze da ukazuje da su Ugri napadali ovu nahiju, pustosili je, odvodili stanovnistvo, zauzimali sela i ukljucivali ih u svoj teritorij.Od 4 pomenuta sela, medju kojima je selo Donji Pogorelac, 3 sela su 1533 godine jos uvijek bez stanovnika.Upravo zbog ovakvog polozaja nahije Donje Tuzle, njene izlozenosti, Turci su radi zastite nahije, morali organizovati sistem odbrane, nahije i njenih slanih izvora.Jos u popisnom defteru iz 1548 g, u mahalama vec lijepo razvijene kasabe Donje Tuzle spominje se znatan broj tvrdjavnika (hisari0.I docnije u defteru iz 1548 godine, medju hriscanima Donje Tuzle, spominju se izvidjaci (gozcu).

 

Čitaj više

Možda vas zanima...