Vremenska Karta Otomanskog Carstva 1388-1463 u Bosni

Share

Ovdje cu pisati najvaznije dogadaje BiH u Otomanskom Carstvu i dodire Bosne sa turskom.

Knjige koje koristim:

– Historija Bosnjaka; Mustafa Imamovic

– Povjest Bosne; Noel Malcolm

– Devetnaest Stoljeca Bosne; Dzemaludin Alic

– Bosanski Namjesnici Osmanskog Doba; Vidad Biscevic

 

1388
Dana 27.8.1388. godine doslo do prvog sukoba izmedu bosanske i turske vojske kod Bilece. Tom prilikom je bosanska vojska, pod zapovjednistvom Vlatka Vukovica, nanijela Turcima katastrofalan poraz. Turskom vojskom zapovjedao je vojvoda Sahin.

1392
Ponovo doslo do sukoba izmedu turske i bosanske vojske. Turci dozivjeli i drugi veliki poraz. Tursku vojsku vodio je Jigit-beg, skopaljski namjesnik, kaja je provalila u zemjlu plemica Pavlovica i Hum. I pored poraza, Jigit-beg je uspio zarobiti potomka obitelji bosanskih plemica Hranusica-Kotromanica. Nakon sto ga je posinio preveo na islam i dao mu ime Ishak-beg, kod sultana je dobio leno (zijamet). Postao je zapovjednikom turske vojske.

1396
1.) Doslo je do sukoba izmedu turske i ugarske vojske kod Nikopolja. Ugarska vojska dozivjela je veliki poraz u sukobu s Turcima. Bosanski plemic Hrvoje Vukcic Hrvatinici, nakon sto su Ugri pod zapovjednistvom Sigismunda Luksemburskog dozivjeli poraz kod Nikpolja, otkazao lojalnost Ugrima i napao ih.

2.) Turska vojska, predvodena sinovima sultana Bajazida i srpskim knezom Stevenom Lazarevicem, napala treci put Kraljevinu Bosnu.

1398
Tursko-srpska vojska, na celu sa sinovima cara Bajazida i despotom Stevenom Lazarevicem, pretrpjela poraz od bosanske vojske. U panicnom bjegu ka Srbiji i Turskoj desetkovana je u snijeznim mecavama, tako da se malo ko vratio ziv iz ove neslavne tursko-srpske osvajacke vojne protiv Kraljevine Bosne i Bosnjaka.

1400
Ugarski Kralj Sigismund Luksemburski optuzio bosanskog plemica Hrvoja Vukcica Hrvatinica za suradnju s Turcima.

1407
Sultan Bajzad I uputio poslanika bosanskom vojvodi Hrvoju Vukcicu Hrvatinicu s prijedlogom da posreduje izmedu Turske i Ugarske.

1408
Ugarski kralj Sigismund L. obavjestioDubrovacku Republiku o predstojacem ratu protiv Bosnjaka, pripadnika Bosanske crkve, tj. heretika, kako su zvani, a pod izlikom da ide u rat protiv Turaka kojih tada nije bilo u Kraljevini Bosni. Dubrovacka Republika, procjenjujuci da ce Ugri pobjediti bosansku vojsku, zatrazila od kralja Sigismunda Luksemburskog prosirenje svoje teritorije na racun drzave Bosne. Zatrazena su Konovala, Dracevci, Brac, Hvar i Korcula.

1415
Ocekujuci napad Ugarske vojske, bosanski vojvoda Hrvoje Vukcic Hrvatinic obratio se Turskoj za vojnu pomoc. Dolinom rijeke Bosne Dubrovcanin Mihajlo Kabuzic, protovestijar vojvode Hrvoja Vukcica Hrvatinica, doveo tursku vojsku do grada Doboja. Na celu turske vojske bio je Ishak-beg Hranusic Kotromanic (1392. potomak obitelji bosanskih plemica Hranusica-Kotromanica). Ugarska vojska je dozivjela je katastrofalan poraz od bosanske i turske vojske. Hrvoje Vukcic Hrvatinic zarobio je madarskog vojskovodu Csupora.

1416
Sinovi Pavla Radenovica, uz pomoc Turske vojske, opustosli zemlje Sandalja Hranica.

1418
1.) Turska vojska stigla u pomoc bosanskom vojvodi Sandalju Hranicu. Sa njenom pomoci bosanski vojvoda Sandalj Hranic potisnuo vojsku bosanskog plemica Petra Pavlovica i vratio polovinu Konavla.

2.)Ishak- beg Hranusic Kotromanic imenovan bosanskim krajisnikom sa sjedistem u Foci. Mudro je upravljao osvojenim krajevima, na zadovoljstvo sultana i patarenskih velikasa koje pozvao u odbranu od Rima i Ugra. Vojvoda Sandalj Hranic pominje ga uz Sultana Mehmeda. Ugarski historicar Thuroczy spominje ga uz Tvrtka II Kotromanica. U sukobu izmedu Kosaca i Pavlovica sta na stranu Kosaca. Tom je prilikom svome sandzaku pripojio pola Travunije.

1420
1.) Ishak- beg Hranusic, skopski vojvoda, i poznati vojskovoda u bitki za Doboj 1415. godine, prodro s turskom vojskom u Bosnu i napao Petra Pavlovica i kralja Stjepana Ostojica. Petar Pavlovic pokusao pregovorima pridobiti Ishak-bega Hranusica Kortromanica, ali uzalud. Pregovarao i sa Sandaljom Hranicem. Ishak-beg Hranusic porazio vojsku Petra Pavlovica.

2.) Oko 1420. roden u Krusevu ili Novom Brdu Mahmut-pasa Angelovic Adni, knjizevnik i buduci veliki vezir Otomanskog carstva. Pripadao je porodici Filantropa, po ocu, i Kritovul, po Dr. Hazim Sabanovicu, u djelu “Knjizevnost Muslimana na orijentalnim jezicima”, Sarajevo 1973, str. 39-43, tvrdi da je Mahmut-pasa Angelovic roden u Krusevu ili Novom Brdu i da potice iz porodice Angela Filantropa, te otuda i prezime Angelovic.

1423
Bosanski kralj Stjepan Tvrtko II Kotromanic sklopio ugovor s Mletackom Republikom o zajednickom ratu protiv Ivanisa Nelipcica i podjeli njegovih imanja. Ovaj ratni plan bosanskog kralja meli su turci.

1424
Turska vojska ponovo provalila u Bosnu. Skopljen ugovor o miru izmedu Kraljevine Bosne i Kraljevine Ugarske.

1425
1.) Bosanski kralj Stjepan Tvrtko II Kotromanic, dok su Turci napadali Srbiju, s bosanskom vojskom i vazalima iz Podrinja opsjeo grad Srebrenicu.

2.) Doslo do iznenadnog povlacenja turske vojske iz Srbije sto je omogucilo Stefanu Lazarevicu, srpskom despotu, da krene s vojskom ka Srebrenici. Bosanska vojska je razbijena. Cak su joj itopovi zarobljeni. To je ujedno i prvi pomen bosanske artiljerije.

1426
1.) Bosanski Kralj Stjepan Tvrtko II Kotromanic obecao placanje godisnjeg danka Turcima od 32.000 dukata u zlatu.

2.) Turska vojska ponovo provalila u Bosnu

3.) Bosanski voivoda Sandalj Hranic posjetio Dubrovacku Republiku u vezi sa dogovorom o zajednickoj odbrani od Turaka.

4.) Deli Pasa-beg Hranusic, sin Ishak-bega Hranusica Kotromanica, prodro s vojskom u Brankovica zemlju gdje porazen i dospio u ropstvo. U ropstvu je ist godine umro, navodno pririodnom smrcu. Turski historik Asik-pasa Zade u svojoj “Povjesti” kaze da je Deli Pasa-beg Zade bio ucesnik vojne protiv Brankovica.

5.) Ishak-beg Hranusic Kotromanic, po smrti Jigit-begovoj, postavljen za namjesnika Skoplja, otkuda je provaljivo u zemlju Brankovica i Ugarsku.

1428
Turska vojska osvojila mesto Hodidjed (Sarajevo) na rijeci Miljacki. Pretpostavlja se da je u ovom mjestu sjedio did, starjesina Bosanske crkve, te otud i naziv mjestu.

1430
1.) Turska vojska osvojila Vrhbosnu (Sarajevo), mesto u neposrednoj blizini Hodidjeda na Miljacki.

2.) Prema arhivskoj gradi Dubrovackog arhiva na dvoru Osmanskog Carstva postojala je kancelarija za bosanski jezik i pismo.

3.) Turski sultan Murat II uputio je pismo Dubrovackoj Republici kojim poziva Dubrovcane da posalju svog izlasnika na sud i da odgovaraju na tuzbu Radoslava Pavlovica zbog zidanja tvrdave na njegovoj zemlji, te da mu vrate grad Sokol u Konavlima i namire ratnu stetu.

4.) Sultan Murat II izdao Dubrovcanima ferman da njihovi trgovci “hode slobodno po svoj njegovoj zemlji, po zapadnim stranama i po istocnim,po suhu i po moru, u Srbiji, Arbanasa i Bosni”. Ovaj ferman znacajan je po tome sto se iz njega vidi da Bosna ima more, kao Albanija i Srbija.

1431
1.) Turski sultan Murat II posalo Ali-bega u Trebinje da od Radoslava Pavlovica uzme Klobuk sa zupom Vrmom i Trebinje sa Lugom i da popise mesta i zemlju.

2.) Dubrovacki izlasnik Restic poslao je iz kraljevskog grada “Sotto Uranduch” (Vranduk) Dubrovackoj Republici pisanu vijesti da su u ovom gradu na rijeci u Bosni vijecali bosanski plemici Radoslav Pavlovic i izaslanici Osmanskog Carstva.

3.) U Dubrovniku stigao turski poslanik radi rjesenja sudskog spora u vezi sa Konvalima. Dubrovacka Republika zatrazila od turske carevine ratnu odstetu od 60.000 dukata.

4.) Odlukom turskog sultana Murata II gradovi Trebinje, Vrn i tvrdava Klobuk pripali Dubrovackoj Republici.

1432
Radivoj Ostojic, bosanski protukralj, posjetio Jedrene da bi turskome sultanu ponudio zemlju Bosnu i od Turaka dobio pomoc pri izbacivanju kralja Stjepana Tvrtka II Kotromanica. Pozvao se na to da je on sin bivseg bosanskog kralja Stjepana Ostoje.

1435
1.) Turska vojska zauzela ponovo Vrhbosnu (Sarajevo).

2.) Turska vojska pod zapovjednistvom vojvode Baraka protjerala Ugre iz Hodidjeda i zauzela ga.

3.) Stjepan Vukcic Kosaca, ugrozen od drugih bosanskih voivoda, obratio se Turcima za pomoc. Posto je dobio 1500 turskih vojnika, zaposjeo je posjede Radoslava Pavlovica. Na celu turskih vojnika bio je Barak, sin Ishak-bega Hranusica Kotromanica.

4.) Vijece umoljenih Dubrovacke Republike donijelo je odluku da posale poklon od 300 perpera turskom voivodi Baraku koji je provalio u zemlju Humsku, te se povukao u grad Hodidjed (Stari grad kod Buloga iznad Sarajeva)

1436
1.) Gazi Isa-beg Hranusic, sin Ishak-bega Hranusica Kotromanica, imenovan krajisnikom i sandzakbegom u Bosni. Poznat kao dobar vojskovoda i upravitelj. Osnivac grada Sarajeva. U Sarajevskom polju izgradio veliki saraj, te je tako grad dobio ime Sarajevo. Sagradio je i muski i zenski hamam (kupatilo), musafirhanu (svratiliste za siromasne putnike) i dzamiju u cast Mehmeda II el-Fatiha kada je osvojio Bosnu. To je danasnja Careva dzamija na lijevoj strani Miljacke, a na desnoj strani Miljacke sagradio je karavansaraj. Na rijeci Miljacki, na Bendasi, sagradio je mlinove sa devet vitlova i mnoge druge javne ustanove i zgrade.

2.) Vijece rogatorum Dubrovacke Republike donijelo odluku 16.03.1436 da se turskom voivodi Baraku po poklisaru posale poklon od 500 perpera.

1437
1.) Stjepan Vukcic Kosaca, po nalogu Turaka, svojskom zauzeo Trebinje.

2.) Turski povjesnicar Nesri spominje mesto Bijeljina.

1438
Eset Alija, sin Ishak-bega Hranusica, imenovan vojvodom Zapadnih strana.

1439
1.) Turska vojska provalila u Kraljevinu Bosnu i doprla do utvrdenog grada Jajca.

2.) Po nalogu turskog sultana Murata II turska vojska napala srpsku despotovinu. Bosanska vojska opustosila dijelove srpske despotovine. Bosanski voivoda Stjepan Vukcic Kosaca napao s vojskom zemlje hrvatskougarskog bana Matka Talovca. Stjepan Vukcic Kosaca proteo Neretvansku krajinu sa Omisom i Poljicama.

3.) Umro Ishak-beg Hranusic Kotromanic, namjesnik grada Skoplja

4.) U Sarajevu sagradena Careva cuprica preko rijeke Miljacke.

1440
1.) Izbio spor izmedu Stjepana Vukcica Kosace i Radoslava Pavlovica. Pavlovic je bio duzan turskoj Porti veliku sumu novca kada je pokusao vratiti svoje zemlje u blizini Primorja, te su mu Turci oduzeli grad Trebinje i predali ga u vlasnistvo Stjepana Vukcica Kosaci s tim da namiri Turskoj dug Radoslava Pavlovica

2.) Opozvan Esed Alija, voivoda Zapadnih strana, a na njegovo mjesto Turska imenovala Isa-bega Ishakovica Hranusica.

1442
Oko 1442. godine turska vojska zauzima mjesto Ustikolina u Bosni.

1444  
1.) Bosanski kralj Stjepan Tomas oduzeo Turcima Srebrenicu.

2.) Durad Brankovic, mirovnim ugovorom s Turskim carstvom, dobio natrag izgubljene gradove.

1448
1.) Sagradena dzamija  u Ustikolini.

2.) Turska vojska ponovo provalila u Kraljevinu Bosnu. Turska vojska spalila trg robovima Drijeva.

1450
Vijece Dubrovacke Republike predlozio Porti u Carigradu da se oblasti Stjepana Vukcica Kosace otkupe za 50.000 dukata kao poklon veziru, da Dubrovackoj Republici pripadnu Konavle, Trebinje, Dracevici i Vrn, a ostatke da pripadne drzavi Bosni. Vojska Dubrovacke Republike produrla u Konavle, napala Dracevicu i grad Novi.

1451
1.) Umro miroljubivi turski sultan Murat II. Za novog turskog sultana postavljen Mehmed II.

2.) Sklopljen mir izmedu Ugarske i Turske kojim je zabranjeno bosanskom vojvodi i hercegu Stjepanu Vukcicu Kosaci da napada Dubrovacku Republiku.

3.) Po nalogu novog turskog sultana Mehmeda II bosanski vojvoda i herceg Stjepan Vukcic Kosaca vratio Dubrovackoj Republici sve osvojene posjede.

4.) Po nalogu sultana Mehmeda II el Fatiha Mahmud-pasa Angelovic Adni imenovan beglerbegom Rumelije (evropske Turske). Ajaz-pasa Lala (ucitelj prijestolonasljednika) imenovan beglerbegom Rumelije.

1452
Bosanski vojvoda i herceg Stjepan Vukcic Kosaca, predvodeci svoju i tursku vojsku, napao Hum koji je bio u posjedu bosanske drzave.

1453
1.) Turski sultan Mehmed II el-Fatih osvojio Carigrad (Konstantinoplj) koji je bio glavni grad Bizanta (Vizantija), ili Istocnog rimskog carstva.

2.) Turska vojska prodrla u Bosnu.

3.) Mahmut-pasa Angelovic Adni imenovan velikim vezirom Visoke porte u Carigradu (Istambul).

4.) Mevla Abdulkerim imenovan profesorom visoke skole (sahnam). Napisao cetri djela iz oblasti prava: „Hasiya a la Talmih Tafazani“, „Hasiya ala Matali al-anvar fi l-manik”, “Hasiya al-Kassaf”, a cetvrto djeloje nepoznato.

5.) Carigradski patrijarh Genadije objavijestio pismom sinajske kaludere o patarenima u Bosni.

1454
1.) Turska vojska napala srpsku despotovinu.

2.) Janos Hunjadi, s ugarskom vojskom unistio Krusevac koji je bio u turskim rukama.

3.) Vojvoda Isa-beg Ishakovic, u pismu Dubrovcanima, naziva se bratom Stjepana Vukcica Kosace, a vojvodu Petra Pavlovica naziva svojim sinovcem. Uputio im Dubrovcanina Franka s pismom u kome navodi da ovaj trguje njegovim novcem. Vojvoda Isa-beg Ishakovic izdao Dubrovcanima povelju o slobodnoj trgovini po carevoj zemlji.

4.) Mehmed Celabija, unuk Ishak-bega Hrnusica Kotromanica i vojvoda Pavlovica zemlje, molio Dubrovcane da Andriju Vraca (Ljekara) potvrde u sluzbi, jer ga je lijecio, kao i sina mu Baraka, te da, iako je mlad, „ima staru i mudru pamet“.

5.) Oko 1454. poginuo je Mahmut Brankovic. Nisan sa epitafom, pisan na bosanskom jeziku  i pismom bosancicom nalazio se u Rogatici. Prenesen u Zemaljski muzej u Sarajevu.

6.) Esed Alija, skopski komandant, u pismu datiranom 1.2. 1454. godine, prvi put spominje geografski pojam Hercegovina.

1455
1.) Bosanski kralj Stjepan Tomas primljen pod zastitu Rima i pape, obecavsi da ce voditi rat protiv Turaka, a za uzvrat ce mu biti vracene sve osvojene zemlje.

2.) Mahmut-pasa Angelovic Adni imenovan velikim vezirom Osmanskog carstva. Osvojio je grad Ostrovicu u Srbiji.

3.) Visoki turski dostojanstvenik Isa-beg Vranesevic posjetio Dubrovacku Republiku.

1456
1.) Sultan Osmanskog carstva Mehmed II el Fatih, pripremajuci pohod na Beograd i Smederevo, zatrazio od bosanskog kralja Stjepana Tomasa i vojvode i hercega bosanskog Stjepana Vukcica Kosace i vojvode Petra Pavlovica 10.000 tovara hrane i ostalog materijala i ucesce u ratnom pohodu na despotovinu Srbiju.

2.) Turski sultan Mehmed II el Fatih zatrazio od bosanskog kralja Stjepana Tomasa da preda cetri grada: Bistricki u Livanjskom polju, jedan na putu za Ugarsku, a druga dva u centralnoj Bosni.

3.) Turska vojska doprla do grada Beograda i opsjela ga.

4.) Bosanska i ugarska vojska nanijela tezak poraz turskoj vojsci pod Beogradom.

5.) Mahmut-pasa Angelovic Adni svrgnut s polozaja velikog vezira Osmanskog carstva.

6.) Veliki vezir Osmanskog carstva Dai Karadza-pasa poginuo u bitci pod Beogradom.

7.) Mahmut-pasa Adni imenovan velikim vezirom Osmanskog carstva.

1457
1.) Petre Tomas, mletacki poslanik u Budimu, poslao izvestaj u Rim papi Kaliksu III o pregovorima koje je vodio s bosanskim kraljemStjepanom Tomasem radi koordinacije borbe protiv Turaka.

2.) Kardinal Carvajal Juan de, doputovao u Bosni radi izvadanja spremnosti drzave Bosne da se odupre Turcima.

3.) Sklopljen mir izmedu Turske carevine i despotovine Srbije, a potpisao ga despot Lazar Brankovic.

4.) Bosanski kralj Stjepan Tomas dobio naradenje od sultana Mehmeda II el Fatiha kojim se zabranjuje izvoz srebra iz Bosne. Sultan je od 1453. do 1457 godine dobio 160.000 dukata danka. Svo srebro,po sultanovoj naredbi, treba da ide u turske kovnice novca. Na ovaj su nacin Dubrovacka Republika i primorski gradovi izgubili jos jedan vazan izvor prihoda, pored gubljenja trziste.

5.) Turska vojska provalila u drzavu Bosnu. Opustoseni krajevi sjeverne Bosne i Stjepana Vukcica Kosace.

6.) Sultan Mehmed II el Fatiha ponovio zahtjev da mu bosanski kralj Stjepan Tomas preda cetri grada u Bosni.

7.) Papa Kalikot III zatrazio od Mletacke Republike da posale bosanskom kralju Stjepanu Tomasu potrebni novac za vodenje rata protiv Turaka. Papa Kalikot III poslao Bosnu franjevca iz Siene da propagira krizarski rat protiv Turaka.

8.) Bosanski kralj Stjepan Tomas zalio se papinom legatu Janosu Carvajalu na bosanske patarine i vojvodu i hercega bosanskog Stjepana Vukcica Kosacu da mu cine poteskoce u vodenju rata protiv Turaka, jer saraduju s Turcima. Bosanski kralj Stjepan Tomas uputio svog poslanika aragonskom kralju Alfonsu, mletackom duzdu, milanskom i burgundijskom hercegu i drugim, trazeci materijalnu pomoc u borbi protiv Turaka.

9.) Vijece Dubrovacke Republike, bojeci se turske odmazde, zabranilo propagiranje krizarkog rata protiv Bosne i Turske.

1458
1.) Turska vojska provlila u Bosnu. Bosanski kralj Stjepan Tomas sklopio mir s Turcima. Obecao placati Turskoj 9.000 dukata danka godisnje.

2.) Za kralja Ugarske izabran Matyas Hunyadi Korvin. Ratovao 1463. godine u bosni i preoteo Jajce od Turaka, te osnovao Jajacku banovinu koja se drzala kao brana nadiranju Turaka prema sjeveru do 1528.

3.) Bosanski kralj Stjepan Tomas uputio vojno poslanstvo Ugrima u Beograd, tj. Kralju Matiji Korvinu, radi vodenja zajednickog rata protiv Osmanskog carstva. Ugarski kralj Matita Korvin provjerio odbranu Smedereva bosanskom kralju Stjepanu Tomasu i bosanskoj djeci.

4.) Mahmut-pasa Angelovic Adni stigao s turskom vojskom u Srbiju i osvojio manastir Resava, grad Visenac kod Porca i Zrnov (Avala), kao i Golubac na Dunavu.

5.) Bosanski sandzakbeg Isa-beg dao dubrovackom poklisaru Paladinu Marinu Vukarevicu vjerodostojnicu da ce im on prenjeti o cemu su se dogovorili.

 

1459
1.) Turska provalila u Bosnu i opsjela tvrdave Bobovac i Vranduk. U Bobovcu se nalazio opkoljen Stjepan Tomasevic, sin kralja Stjepana Tomasa, s pretendentom na bosanski prijesto Radivojem, bratom kralja Stjepana Tomasa. Iz Bobovca su uspjeli pobjeci u Smederevo.

2.) Turska, vojska pod zapovjednistvom velikog vezira Mahmud-pase Anedelovica Adnija, osvojila grad Smederevo. Tom prilikom pao je u turske ruke Stjepan Tomasevic, sin bosanskog kralja Stjepana Tomasa, kojeg su Turci oslobodili.

3.) Stjepan Tomasevic se, sa zenom Jelenom zvanom Marija (kcerka Lazara Brankovica), vratio u Bosnu.

4.) Bosanski kralj Stjepan Tomas prodro s vojskom doHodidjeda na Miljacki (Sarajevo) da bi potisnuo Turke.

5.) Ugarskikralj Matita Korovin proglasio Stjepana Tomasevica izdajnikom, jer je predao Turcima Smederevo bez borbe.

6.) Bosanski kralj Stjepan Tomas poceo s progonima i pogromima nad Bosnjanima paterenima, pripadnicima Bosanske crkve. Bosanski voivoda i herceg Stjepan Vukcic Kosaca, prijatelj Turaka, kao i paterni, uzeo u zastitu pripadnike Bosanske crkve, koji su bjezali pred terorom koji je provodio bosanski kralj Stjepan Tomas, a po nalogu iz Rima.

7.) Po nalogu pape Pija II donosena bula da se Stjepan Tomasevic iskljuci iz crkve ukoliko se utvrdi da je kriv za predaju Smedereva Turcima bez borbe.

8.) Turska vojska opustosla Hum i ostetila manastir Mileseva u Bijelom Polju u Crnoj Gori

9.) Bosanski kralj Stjepan Tomas sklopio mir s Turcima. Turska vojska napustila drzavu Bosnu.

10.)  Sultan Mehmed II el Fatih izdao dozvolu Dubrovackoj Republici o slobodnoj trgovini u Bosni. U toj povelji svecano izjavljuje da ce biti prijatelj Dubrovcanima, da ce ih stititi i da ce imati slobodu trgovine na istoku i zapadu, u zemljama Bugarskoj, Vlaskoj, Srbiji i Bosni.

1460
1.) Turski sultan  Mehmed II el-Fatih zatrazio od bosanskog kralja Stjepana Tomasa prelaz preko rijeke Save za Srijem i Slavoniju koji su pripadali Ugarskoj.

2.) Turska vojska osvojila Usoru, Srebrenicu, Zvornik i Teocak.

3.) Turski sultan Mehmed II el Fatih zatrazio od svog prijatelja, vojvode i hercega bosanskog Stjepana Vukcica Kosace, grad Cacvin radi prodora u Dalmaciju.

4.) Mahmut-pasa Angelovic Adni s vojskom napao Sinop, Trapezunt i Lezbos i protjerao Mlecane iz Korintskog moreuza.

5.) Ali-beg Mihajlovic s vojskom provalio u Slavoniju, poharao Mitrovicu i dopro do Futoga.

1461
1.) Ubijen bosanski kralj Stjepan Tomas u satoru pod gradom Bilajom 10.7.1461. Ubili ga na spavanju, njegov vanbracni sin Stjepan, cija je majka bila paterenka Vojaca, i brat Radivoj na poticaj ugarskog kralja Matije Korovina, koji je, nakon Stjepanove predaje grada Smedereva Turcima bez borbe, i nakon njegovog proglasenja izdajnikom krscanstva od strane pape, obecao, vlasti zeljnom kraljevom sinu, ako ukloni oca koji se bio pobratio s turskim carem Mehmedom II el Fatihom.

2.) U Bosni su izbili nemiri uzrokovani progonom pripadnika Bosanske crkve, paterena, od strane bosanskog kralja Stjepana Tomasa, a narocito nakon njegove smrti kad je doslo do borbe za krunu medu potencijalnim nasljednicima.

3.) Sultan Mehmed II el Fatih upucuje u Bosnu Ishak-pasu da uspostavi red i mir, jer Kraljevina Bosna vec bila u vazalnom odnosu prema Turskoj. Predata su mu djeca ubijenog bosanskog kralja Stjepana Tomasa i kraljice Katarine: Sigismund i Katarina.

4.) Stjepan Tomasevic u prisutvu legata pape Pija II krunisan u Jajcu za kralja Bosne. Novi kralj Bosne otkazao ugovor o placanju danka Turskoj.

5.) Sultan Mehmed II el Fatih, pobratim ubijenog kralja Stjepana Tomasa, poklonio bosanskoj kraljici Katarini mac na kojem su bile ugravirane rijeci prijateljstva.

6.) Bosanska Kraljica Katarina povukla se iz Bosne nakon sto je predala Ishak-pasi Bosnjaku, izaslaniku sultana Mehmeda II el Fatiha, djecu Katarinu i Sigismunda.

7.) Turska vojska zauzela Visegrad.

8.) Turska vojska zauzela Srebrenicu.

9.) Poginuo u Sarjevu Ajni-dede, prijatelj sultana Mehmeda II el Fatiha. Bio je shranjen sa Semsi-dedetom u posebnom turbetu koje je poruseno 1950. godine.

10.) Saray-ovasi (sarjevo) dobilo vodovod. Vodovod sproveo Isa-beg Ishakovic, osnivac Sarajeva.

11.) Rimski papa dao oprtajnicu svim krscanima koji se pomole u crkvi sv. Jurja u Tesnju, ako krecu u boj protiv Turaka.

1462
1.) Sklopljen savez izmedu Kraljevine Bosne i Kraljevine Madarske. Bosanski kralj Stjepan Tomasevic obratio se papi Piju II za pomoc u od brani drzave Bosne od Turaka i upozorio da ce isto snaci i Evropu, ako sada ne pomognu Bosni.

2.) Bosanski kralj Stjepan Tomasevic vodio pregovore o suradnji na  vojnom polju sa Skenderbegom Kastriotijem, a posredstvom Dubrovacke Republike.

3.) Bosanski kralj Stjepan Tomasevic upozorio papu Pija II da pripadnici Bosanske crkve saraduju s Turcima i da ih rado pimaju u goste.

4.) Vladislav Kosaca (Hercegovic) obratio se sultanu Mehmedu II da mu da dio ocevine, jer ga je otac prognao iz nasljedstva. Obecao sultanu 100.000 dukata, tvrdeci da ce novac posuditi od Mletecke Republike Dubrovcana.

5.) Turski sultan  Mehmed II el Fatih obecao Vladislavu Kosaci (Hercegovicu) dati zemlje koje mu pripadaju davsi mu vojsku s kojom ce uzeti svoj dio ocevine.

6.) Ugarska vojska izbila na obale Dunava sto je prouzrokovalo povlacenje turske vojske iz Bosne.

7.) Vladislav Kosaca, sin Stjepana Vukcica Kosace ucjenio oca da za njega isolati 100.000 dukata Mehmeda II el Fatiha ili da mu da gradone Cacvin, Micevac i Klobuk, koji su omogucavali prilaz Dubrovackoj Reublici i Dalmaciji.

8.) Isa-beg Ishakovic, sin Ishaka-bega Hranusica Kotromanica, osnovao vakuf u Sarajevu i izdao vakufnamu. U selu Brodac na Bendasi Isa-beg Ishakovic sagradio tekiju sa musafirhanom i imaretom za tarikat mevelija, derviskog reda koji je osnovan.

9.) Oko 1462. godine sagraden Careva dzamija u Sarajevu.

10.) Isa-beg Ishakovic, osnivac Sarajeva, sagradio karavansaraj, nazvan Kolobara han, u Sarajevu.

1463
……

Čitaj više

Možda vas zanima...