Prusac

Share

ao prvo, Prusac je bio nastanjen i u antičkom periodu. U srednjem vijeku također ali odmah po dolasku osmanlija, taj kraj postaje stjecište raznih intelektualaca. Za Prusac kažu da je upravo tu nastalo alhamijado pismo.
Osmanlije su to mjesto raseljavale zbog buntovništva i djela opasnih po opstanak carstva. Ni manje ni više. Razbacivali su Prušačke intelektualce širom carstva sve do Avganistana gdje su isti i umirali daleko od kuća. Imate li vi neki stav ili neki materijal o ovome? Bilo bi mi zanimljivo sve ovo sabrati na jednom mjestu, to jeste na ovoj temi pa da imamo i to.

Tu je i duel Jaliman vs Imamovići about Ajvaz dedo. Jaliman tvrdi da je Ajvaz dedo bio ni manje ni više nego bogumil. Imamovići tvrde (a argumentiraniji su) da je Ajvaz dedo stigao iz Male Azije? Hadžijahić je na sredini sa mišljenjem da je on samo bio domaći čovjek ali on svojim radom Ajvaz dedu smješta čak u 17. vijek.

Evo na osnovu čega Hadžijahić misli da je Ajvaz dedo živio tek u 17. vijeku a to ako je tačno, onda ovi što održavaju Ajvatovicu, fule za nekih 130 godina u datiranju.

 

Mišljenje da je Ajvaz-dedo porijeklom iz naše zemlje zastupa i dr. Muhamed Hadžijahić, jedan od najpoznatijih bošnjačkih historičara XX vijeka. Interesantno je da Hadžijahić u dva različita teksta datira Ajvaz-dedu u dva različita perida. Na osnovu Ajvaz-dedine kaside koja navodno govori o prodoru kralja Matijaša u Bosnu, a koji se desio 1480. godine, dakle u prvim godinama islamizacije, Hadžijahić je iznio stav da je Ajvaz-dedo bio alhamijado pjesnik, te da je njegova kasida najstarija alhamijado pjesma u Bosni i Hercegovini. Sedam godina kasnije u tekstu pod naslovom „Pećina u Brateljevićma kod Kladnja kao kultno mjesto“ objavljenom u Glasniku VIS-a, Hadžijahić kaže: „Iako se Ajvaz-dede obično vremenski situira u prvo doba islamizacije, smatramo da se njegovo djelovanje ima datirati u kasnije doba, čak u drugu polovicu XVII stoljeća. On je moguće i jedan od naših alhamijado pjesnika. O svemu tome bit će raspravljano u posebnom radu o Ajvaz-dedi i njegovoj pećini.“
Na žalost, dr. Hadžijahić je umro nekoliko godina kasnije (1986.) i, koliko je meni poznato, nije uspio u svojoj namjeri da objavi članak o Ajvaz-dedi i njegovj pećini. U oba pomenuta teksta Hadžijahić smatra da je Ajvaz-dedo naš alhamijado pjesnik. Svoje mišljenje temelji na kasidi koja glasi:

Ajvaz dedo govori,
Sarajevo dohodi,
Nimac Savu prehodi,
Banjoj Luci dohodi,
I u Luku uhodi,
Konjima krvca do kičice,
Te u Jajce dohodi,
A junacima do mišice,
Kostajnicu prohodi,
Mart je vada jurjev kavga,
I u Prusac uhodi,
Ajvaz dedo govori,
Deset dana ne bude,
Bu kaside ko uči,
Njega Ajvaz izgoni,
Neka dedi rahmet prouči,
Ajvaz dedo govori,
Nek se niko ne muči,
Nimac Bosnu osvoji,
Ajvaz dedo govori.

Ajvaz–dedo je nesumljivo pisac ove kaside. Događaji koji je opisao u njoj, a koji se odnose na prodor ugarske ili hrvatske vojske dolinom rijeke Vrbasa od Banja Luke, preko Jajca do Prusca, vjerovatno su rukovodili dr. Hadžijahića da vremenski situira Ajvaz-dedu u drugu polovinu XVII stoljeća. Krajem XVII stoljeća uistinu su se desila dva prodora ugarskih, odnosno hrvatskih vojnih snaga u Bosnu, ali ni jedan od njih nije išao pravcem opisanim u kasidi. Godine 1694. hrvatske vojskovođe Janković i Vučković i mletački vojskovođa Letrešić s dvanaest hiljada vojnika, napali su iznenada na nahiju Uskoplje, pa su sva sela oko Donjeg Vakufa opljačkali i opustošili. Međutim, pristigao je bosanski valija Mehmed-paša koji je navalio na neprijateljske odrede i Božijom pomoći ih pobijedio. Oko osam hiljada vojnika je sabljom sasječeno. Navedeni Letrišić je živ uhvaćen, a odsječene glave Jankovića i Vučkovića, zajedno s njihovim zastavama poslane su na Dvor. Pustošenje i pljačkanje sela oko Donjeg Vakufa nije moglo proći nezapaženo u Pruscu s kojeg se pruža pogled na cjelokupnu donjovakufsku okolinu. Tri godine kasnije 1697. u Bosnu je, sa sjevera dolinom rijeke Bosne, ušao Eugen Savojski sa osam hiljda vojnika i bez većeg otpora stigao do Sarajeva koje je do temelja spalio. Ali, Eugen Savojski nije išao dolinom Vrbasa tako da ostaje otvoreno pitanje: Da li je jedan od ova dva događaja opisan u Ajvaz-dedinoj kasidi?


Slika

prusac jeste fakat bio napredan grad i prije dolaska i poslije Osmanlija, svoj je utjecaj izgubio dolaskom AU i poslije kao i Livno, Akhisar se mnogo spominje u knjizi Kameno Hlivno

Ja se slazem sa teorijom prof Jalimama da je Ajvaz Dedo bio bogummil koji je presao na Islam, utjecajna licnost koja je zivila u Pruscu tokom dolaska Osmanlija i u prvoj dekadi osmanske Bosne. Pretezno to kazem radi imena mada sam svjestan cinjenice da su imena iz legendi podlozna promjenama da bi se prilagodile trenutnim politickim okolnostima

Čitaj više

Možda vas zanima...