Nesto malo o Gangama

Share

Mog'o bih sad danima o ovome, no u kratkim crtama priča ide ovako …

Krajem 17. vijeka izdešavalo se nekoliko neuspješnih buna na sjeveru današnje Albanije a dijelovi pobunjenih plemena su raseljeni u 3 pravca. U Istru, tačnije u selo Peroj blizu Pule doselili su pravoslavni Albanci iz okoline Skadra. Inače Peroj na albanskom znači livada. U periodu između 1726-1733. u Selo Arbanasi blizu Zadra doseljeni su takođe Albanci, njih oko 500, opet iz okoline Skadra. Treća skupina je naseljena u Hercegovinu i takođe je u direktnoj vezi sa pobunama na sjeveru Albanije. Ovdje treba skrenuti pažnju na dva pojma koja su se do dan-danas zadržala među autohtonim hercegovačkim stanovništvom, a to su: Škutorija i Škutori. U Mostaru Škutorijom zovu predio koji ide od Žovnice – zapadnog izlaza iz Mostara prema Mostarskom blatu i Čitluku pa sve preko Lištice do Imotskog. Interesantno je da u Ljubuškom npr. Škutorijom zovu predio između Vrgorca i Imotskog. Pojam škutori je još ranijeg datuma jer je poznato da su Mlečani u svojim redovima imali masu plaćenika iz albanskog plemena Skutari s kojima su Bošnjaci ratovali godinama prije ovih migracionih valova, pogotovo na ovim graničnim područjima prema Mlecima a tim su imenom zvali i svo stanovništvo koje je gravitiralo Skadru. Ovo doseljeno stanovništvo nakon buna i nereda je osim jezika, bilo prepoznatljivo i po oštrom temperamentu koji je odudarao od postojećih normi ponašanja. Ganga je jedna od karakteristika Skutara … inače je ganga iskrivljeni oblik albanskog leksema kenge. i Dan-danas se u modernom albanskom pjesma kaže kenge a kengetar znači pjevač iliti gangaš po naški.

Recimo naziv sela Drinovci je tipični albanski naziv, korijen toponima potiče od labnaske regije Drim, stanovništvo na rejonu Drinovaca i jesu Albanci sa područja Drima – Drimovci, toponim je nastao kao sjećanje na stari zavičaj no vremenom je to evoluiralo u današnji naziv.

Toponim Grude takođe jasno govori da su mjesto osnovali doseljenici iz albanskog plemena Grude.
Osim gange, kao specifičnog elementa, i u narodnoj nošnji se mogu naći brojni identični elementi što je još jedan pokazatelj veze sa albanskim govornim područjem.

Ovdje je možda bitno istaći da je fra Branko Krilić i među katolicima sela Guča Gora kod Travnika zabilježio pjesmu “Napij mi konja” u kojoj se nalazi 6 albanskih riječi.

Dio albanskih porodica iz plemena Klimenata se zaista naselio tokom 1738. god. u sela Hrtkovci, Jarak i Nikinci – u Sremu, a njihovi potomci se danas deklarišu kao pripadnici hrvatske nacionalnsoti.

 

s

 

 

Čitaj više

Možda vas zanima...