Sutorina

[Zmaj]

Ukraden drugi BH izlaz na more - Sutorina

Bosna i Hercegovina je država sa još uvijek neriješenim okvirnim granicama. Njene granice su iskrivljene posebno jos za vrijeme Jugoslavije.

Sutorina, teritorijalno je područje dva manja zaljeva: unutrašnji Risansko-morinjsko-metrički, s trgom i lukom Risan, te selima Strp,Lipci, Moranj, Kostajnica, Kamenari, Bijela, Baošići, Đenovići, Verige, Kumbor, Zelenika i Meljinje i vanjski Hercegnovsko-toplanski, selima Igalo, Njivice, Topla, te selom i lukom Sutorina.

Do 1947. godine BiH je imala dva izlaza na more. Takve su bile priznate avnojske granice naše zemlje. U tim granicama je BiH međunarodno priznata 1992. godine. No, davne 1947. jednim telefonskim pozivom šef KPBiH (Komunističke partije Bosne i Hercegovine) je poklonio Crnoj Gori ovaj vrijedan drugi izlaz na more. Zauzvrat smo dobili neki vrh planine na granici BiH-Crna Gora. S obzirom da smo priznati u avnojskim granicama iz 1943. a ovo se desilo 1947, logično je zahtjevati:
VRATITE NAM SUTORINU!!! VRATITE NAM DIO NASE BOSNE I HERCEGOVINE!!!

U odnosu na Neum gdje mi nemamo pristup medjunarodnim vodama direktno vec preko Hrvatskih voda , izlazom na nase granice u Boki Kotorskoj mi imamo direktno izlaz na medjunarodne vode.

Koliko je to bitno pokazuje trazenje Slovenije od Hrvatske da im da direktan izlaz sto Hrvatska odbija i evo 18 godina su u sukobu.

Bosni i Hercegovini prije više od 60 godina oduzeto je sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, područje koje danas pripada Crnoj Gori. Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka Kotorska, gdje utiče rijeka Sutorina, je u sporu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

I površnim poznavateljima povijesti poznato je da je BiH, nakon Berlinskoga kongresa 1878. godine, zadržala dva izlaza na obalu Jadrana, utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine: jedan kod naselja Neum i drugi, na ulazu u Bokokotorski zaljev, u predjelu zvanom Sutorina. Klek i Sutorina pripali su od 1918. godine Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. To je trajalo do 1921. godine, kada je Vidovdanskim ustavom Jugoslavija podijeljena na 33 oblasti. Enklava Klek i Sutorina pripale su Mostarskoj oblasti.

Nakon toga 1929. godine Sutorina se našla u sastavu Zetske banovine, ali ipak u sklopu Trebinjskoga kotara. Partizanske vlasti nisu na zasjedanju AVNOJ-a raspravljale o granicama. To pitanje otvoreno je u veljači 1945. godine. tajnik Predsjedništva AVNOJ-a Mile Peruničić predložio je kao kriterij za granice BiH stanje određeno Berlinskim kongresom 1878. godine. Po tom kriteriju Neum i Sutorina pripale bi BiH.

U maju 1946. godine tajnik Skupštine FNRJ uputio je dopis federalnim jedinicama da mogu izvršiti korekcije granica i o tome Skupštini dostaviti prijedloge i dokumentaciju. Međutim, o eventualnim pregovorima o razgraničenju između BiH i Crne Gore od 1945. do 1947. nema pismenih tragova. Neposredno nakon II. svjetskoga rata, BiH je na zemljovidima prikazivana s izlazom na more u Boki kotorskoj kod Sutorine.

Granica BiH i Crne Gore u predjelu Sutorine najvjerojatnije je utvrđena usmenim dogovorima tadašnjih komunističkih moćnika. Ako je suditi po političkoj piramidi moći u Sarajevu i Podgorici, Đuro Pucar i Avdo Humo, u ime BiH, dogovorili su trampu s Blažom Jovanovićem, uz blagoslov Josipa Broza i Vladimira Bakarića.

Bosanskohercegovački teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori, a zauzvrat BiH je dobila crnogorski teritorij istočno od rijeke Sutjeske - Maglić, Kruševo i Vučevo.

Prvi dokumentirani zapis o Sutorini u sastavu Crne Gore pojavio se u svibnju 1947. godine, Zakonom o administrativno- teritorijalnoj podjeli Crne Gore.

Tada je Hercegnovskom kotaru pripala općina Igalo, u koju su ušla naselja Sutorina, Sušćepan, Prijevor i Ratiševina.


Bosna sa svojim drugim izlazom na more.

http://www.ljutibosanci.com/bih/opcenit ... -sutorina/

[ZV Keli]

Mozemo se mi buniti ali nema koristi dok se politicari ne ukljuce,dobar primjer je buna Srba protiv otcjepljenja Kosova i djaba skupovi djaba sve ovi ih ne sisaju 2 posto.

[Abidaga]

Grigorije: BiH ima legitimno pravo da traži povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet
09.11.2012
"Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju i u tom pogledu da se ponašaju odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more - u suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa", ocijenio je vladika Grigorije, konstatujući da je uobičajeno da se prema Srbima može odnositi nonšalantno, što nije dobro.

Vladika Grigorije je naglasio da je prirodno da BiH traži izlaz na more i to treba shvatiti u miroljubivom duhu, napominjući da je opštepoznato da ne postoji nijedno zaleđe tako blizu mora, a da nema i izlaz na more.
"BiH ima legitimno pravo da to traži i, naravno, da to neće činiti svađom, već pravnim poretkom", istakao je vladika zahumsko-hercegovački, napomenuvši da je taj prostor i dio Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.

Prema njegovim riječima, prvenstveno treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzeme. Vladika Grigorije je podsjetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u, osim u ovom slučaju, jer bi BiH po AVNOJ-u imala izlaz na more. Episkop Grigorije kaže da je, kako se priča, takva sutuacija stvorena u telefonskom razgoru dvojice funkcionera bivše SFRJ, kada je dogovoreno da prostor Sutorine pripadne Crnoj Gori.
"To je, ipak, bio samo načelni dogovor i nigdje na svijetu ne postoji situacija da ljudi žive desetak kilometara iznad mora, a da ne mogu da dođu do njega. Sve i da nije bilo šta je bilo i da nije naše kako i jeste, opet bismo mogli da postavimo pitanje izlaska na more, jer to nije stvar nekog našeg hira, već međunarodnog prava", istakao je vladika Grigorije.

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je još prije četiri godine uputio pismo najvišim predstavnicima vlasti u kojem ih poziva da upotrijebe svoja ovlaštenja i zvanično pokrenu pitanje uključivanja BiH u arbitražu o dijelu jadranske obale, koja joj je oduzeta.

Episkop Grigorije je pismu istakao da u tom procesu učestvuju Hrvatska i Crna Gora, dok je BiH nepravedno isključena.
"Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i istorijska nepravda koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo", naveo je, između ostalog, vladika Grigorije.


Prema avnojskim granicama, sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina uliva u Topaljsku uvalu pripada Republici Srpskoj, odnosno BiH. BiH je prije više godina oduzet sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, područje koje danas pripada Crnoj Gori. Sutorina je naselje u opštini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od sedam kilometara na sjevernom dijelu zaliva Boka Kotorska, gdje se uliva rijeka Sutorina, u sporu je između BiH i Crne Gore.

Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić nedavno izjavio je da je došao do pisanih materijala u kojima se navodi da je područje Sutorine od 1382. godine do 1936. godine bilo u sastavu Trebinjskog sreza, kada je, uredbom tadašnjeg ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu, u sastavu tadašnje Zetske banovine, zbog čega je istorijsko pravo BiH na ovo područje neporecivo.

http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Bi ... 66612.html

[Jack]

Gligorije je poznati i notorni cetnik, koji zna da je Srpstvu ozvonilo u onom sto se pise Crna Gora, pa sad pokusava da uzme Sutorinu, pa da to bude pod nadleznosti cetniteta.Stara cetnicka igra

[sarajlija]

Pa ako nema zvanicnog dogovora treba da se trazi ovo nazad i tacka!!! Cega se mi bojimo?? Da se "supersila" CGora ne naljuti na nas?? Pa ako nista drugo samo zbog svih zlocina koje su pocinili nad nama treba im uzeti Sutorinu ako se moze.

[ABen]

Cekamo da Dodik pokrene inicijativu i on nam to vrati.

[amkos]

ma kakva sutorina, to je realno prevelik zalogaj za nas trenutno..

[sarajlija]

ma kakva sutorina, to je realno prevelik zalogaj za nas trenutno..

Sad ili nikad, ako se potpise ugovor o granici nikad nikad nikad to necemo vratiti nazad.

[amkos]

Znam sve to, ali realno ne mozemo da budemo jaci faktor u Banja Luci, Prijedoru, Zvorniku, Bijeljini, a da vracamo Sutorinu. Ne zelim nas potcjenjivati ni precjenjivati, samo realno kazem.

[Drina]

Gligorije je poznati i notorni cetnik, koji zna da je Srpstvu ozvonilo u onom sto se pise Crna Gora, pa sad pokusava da uzme Sutorinu, pa da to bude pod nadleznosti cetniteta.Stara cetnicka igra

Upravo to. On dobija instrukcije iz Beograda i gura velikorpsku politiku. Nas i njihov interes nije niti ce biti isti.

Neka se oni svadaju sa crnogorcima a mi se necemo mjesati u to njihovo prepucavanje. Sutorina jos uvjek nije na dnevnom redu

[Abidaga]

ma kakva sutorina, to je realno prevelik zalogaj za nas trenutno..

Sad ili nikad, ako se potpise ugovor o granici nikad nikad nikad to necemo vratiti nazad.

Nikad ne reci nikad, vec 2020 godine Juzni Sandzak ce imati Bosnjacku vecinu a nakon toga uzimamo i Bar. Vrijeme radi protiv vlaha i pitanje je samo vremena kada ce koju opcinu izgubiti. Na kraju nece opstati ni u Beogradu.

[ZV Keli]

ma kakva sutorina, to je realno prevelik zalogaj za nas trenutno..

Sad ili nikad, ako se potpise ugovor o granici nikad nikad nikad to necemo vratiti nazad.

Nikad ne reci nikad, vec 2020 godine Juzni Sandzak ce imati Bosnjacku vecinu a nakon toga uzimamo i Bar. Vrijeme radi protiv vlaha i pitanje je samo vremena kada ce koju opcinu izgubiti. Na kraju nece opstati ni u Beogradu.

[Bosnjak]

.

[Abidaga]

Zašto ne dopustiti da Grigorije, Dodik i ostala klika agituju za taj prostor i da ga uzmu u okvir manjeg entiteta

Zato sto Srbiji treba izlaz na more.

[Bosnjak]

.

[Abidaga]

Zašto ne dopustiti da Grigorije, Dodik i ostala klika agituju za taj prostor i da ga uzmu u okvir manjeg entiteta

Zato sto Srbiji treba izlaz na more.

Treba Srbiji štošta iz manjeg entiteta, ali to ne znači da će to i dobiti.

Ruska mornarica ne bi pravila razliku izmedju Dodikove i Srbijanske luke. To vladika zna a za Bosnu je bolje da hercegovacki vlasi izumiru nego da grade luku.

[Bosnjak]

.

[Bosnjak]

.

[Abidaga]

Luku ćemo graditi mi kad dođe vrijeme za to.

Nikad ako Sutorinu poklonimo genocidnoj. To bi samo bio poziv Srbiji i Rusiji da nam stvaraju nove probleme u Hercegovini.

[Bosnjak]

.