Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Mehmed beg Catic]

Biznis u Maglaju: ‘Natron’ planira investiciju od 120 miliona eura (VIDEO)


Maglaj ima tradiciju 600-godišnjeg postojanja. Federacija plus provjerila je kako živi stanovništvo ovog gradića u dolini Bosne i od čega uglavnom ostvaruje prihode.

Najpoznatija u Maglaju je fabrika celuloze i papira koja dominira gradom, a tu su i neke od uspješnih firmi iz oblasti tekstilne industrije. No, ovo je i grad u kojem postoje starine i brojni kulturno-historijski spomenici u kojima mogu uživati turisti tokom svoje posjete.

http://miruhbosne.com/?p=40419

[Mehmed beg Catic]

[quote]U Jelahu otvorena još jedna metalska firma: Bosanska CNC rezačica u rangu sa poznatim svjetskim CNC mašinama


Kada je prije godinu dana mašinski tehničar Mehmed Husaković, povratnik u Grapsku kod Doboja osmislio kompjutersku mašinu za rezanje metala malo je ko vjerovao da će ona naći svoje mjesto u domaćoj metalnoj industriji, jer je u toku njene probne faze bio veći interes stranih kompanije nego naših, piše Oslobođenje.

Mehmed bi znao reći da su mu se mnogi smijali kada je krenuo u izradu CNC mašine, ali nakon 8 mjeseci rada ekipa u kojoj su pored Mehmeda bili i Žarko Cvjetić, Samir Šejtanić, Enver Smajić i Hasib Hurtić je uspjela.

Napravili su bosansku CNC mašinu ili preciznije CNC rezačicu plazmi, koja je u rangu i cijenom i kvalitetom, sa poznatim svjetskim CNC mašinama. Samo projektovanje CNC mašine uradili su Mehmed i Žarko. Dimenzije su 7,50m x 3,5m, težina mašine je oko 5 tona. Mašina je urađena kvalitetno i može raditi 24 sata bez prestanka. Urađena je od vrhunskog materijala, cijenom i kvalitetom parira svjetskim mašinama i u rangu je vrhunskih brendiranih mašina ove vrste.

Ni u jednom trenutku, bez obzira na sve teškoće koje su ga pratili oko mašine Mehmed Husaković nije gubio nadu da se ona neće naći negdje na Zapadu,u proizvodnim halama. Njegova potajna želja je bila da se mašina proda i da ostane u Bosni i Hercegovini, da se nastavi sa izradom drugih. Znao je da će biti problema oko prodaje i transporta preko granice, jer nemaju svu potrebnu dokumentaciju koja je potrebna za prodaju, što je bio alarm i poziv domaćim poslodavcima i vlastima da prepoznaju rad ovih ljudi te da konačno proradi svijest o jačanju bosanskih proizvoda, koje zaista treba zaštiti i koje treba podržati.

Mehmed kaže da je zvao ljude iz vlasti, ali oni izgleda ne prepoznaju snagu bosanske pameti. Naišao je na razumijevanje kod jedne Njemačke metaloprerađivačke firme koja ima nekoliko svojih sestrinskih firmi među kojima je jedna i u Hrvatskoj. Stupivši u kontakt sa gospodinom Dragutinom Fischerom iz Njemačke, Mehmed ga je razuvjerio da bi bilo dobro da njegova firma u Njemačkoj osnuje sestrinsku firmu i u Bosni i Hercegovini, firmu u kojoj bi radila BH CNC rezačica i u kojoj bi nafaku našlo nekoliko vrsnih naših radnika.

„Ko čeka i dočeka“,kaže Mehmed koji je zajedno sa Dragutinom Fischerom iz Njemačke, Franjom Oreškim iz Hrvatske u Jelahu pronašao idealnu lokaciju, instalirali CNC rezačicu i uposlili u prvoj fazi pet radnika metalske struke. Na svečanom otvaranju ove firme pored domaćina prisustvovali su brojni politički, javni i društveni radnici, te ovdašnji privrednici koji su zaželjeli novoj firmi „Procassa“, njihovom menadžmentu i uposlenicima puno uspjeha u budućem radu.

Na ceremoniji otvaranja prisustvovali su, Gerhardt Geiger iz Njemačke, Mijo Meštrović iz Rijeke, Filip Fischer, Josip Pejanović iz Leverkuzena i Marcus Eckert, konsultant nekoliko firmi u Njemačkoj. Marcus Eckert je kazao da je zadovoljan što je „Prokassa“ pokrenula proizvodnju i u Bosni i Hercegovini, a o njima će se još puno čuti.

Sav asortiman proizvoda koji se obrađuju putem domaće CNC rezačice namjenjen je izvozu.

U toku svečanosti prisustvovali smopotpisivanju ugovora sa novouposlenim radnicima među kojima je i elektroinstalater Edin Urtić, povratnik iz Doboja koji nam je rekao da je prezadovoljan uslovima rada i ugovorom. Pošto mu je ovo prvo zaposlenje, poručio je mladima da ne gube nadu, da se moraju malo trgnuti iz učmalosti i tragati za poslom, kontaktirati sa menadžmentom firmi, a njih je na Dobojskoj regiji na hiljade koje su itekako uspješnje. Tešanj u oblasti metaloprerađivačke industrije u tome prednjači.[/quote]

http://miruhbosne.com/?p=40424

[noel malcolm]

Biznis u Maglaju: ‘Natron’ planira investiciju od 120 miliona eura (VIDEO)


Maglaj ima tradiciju 600-godišnjeg postojanja. Federacija plus provjerila je kako živi stanovništvo ovog gradića u dolini Bosne i od čega uglavnom ostvaruje prihode.

Najpoznatija u Maglaju je fabrika celuloze i papira koja dominira gradom, a tu su i neke od uspješnih firmi iz oblasti tekstilne industrije. No, ovo je i grad u kojem postoje starine i brojni kulturno-historijski spomenici u kojima mogu uživati turisti tokom svoje posjete.

http://miruhbosne.com/?p=40419

Realan prilog o Maglaju, dobro oslikava ekonomski napredak koji Maglaj konacno dozivljava.
A to znaci i vise djece i manje iseljavanja!

[Zmaj]

Izvoz iz BiH povećan za oko 18 posto



Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period januar – septembar 2017. godine u kojoj se navodi da je u ovom periodu povećan izvoz za 17,94 posto i iznosio je 8,09 milijardi KM.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene za devet mjeseci 2017. godine iznosio je 21,4 milijarde KM, što je povećanje za 2,73 milijarde KM u odnosu na isti period prošle godine.

U ovom periodu uvezeno je robe u vrijednosti 13,3 milijarde KM, što je za 12,65 posto više nego u istom periodu 2016. godine.

Evropska unija je i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65 posto, a slijede zemlje potpisnice sporazuma "CEFTA 2006” sa 14 posto, dok ostale zemlje čine 21 posto. Izvoz u EU ostvaruje učešće sa 72 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 61 posto u ukupnom bh. uvozu. U ovom periodu zabilježen je rast izvoza u EU za 16 posto i rast uvoza iz EU za 11 posto uz pad trgovinskog deficita od jedan posto.

Bosna i Hercegovina je u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e u devet mjeseci ove godine zabilježila rast izvoza za 32 posto, a uvoz iz ovih zemlja rastao je 12 posto uz pad trgovinskog deficita od 26 posto.

Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom Bosna i Hercegovina ima sa Austrijom (147 posto), Slovenijom (104 posto), Njemačkom (77 posto), Hrvatskom (72 posto) i Italijom (60 posto).

U prvom tromjesečju ove godine BiH je najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju, Sloveniju, Austriju, Tursku te Crnu Goru. Istovremeno smo najviše uvozili iz Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, Kine, Slovenije, Rusije te Turske.

[Mehmed beg Catic]

Angažman švedsko-bh. kompanija sa ciljem povećanja trgovine i ulaganja

Ambasada Švedske u BiH i APU Network sutra u Sarajevu organizuju okrugli sto o mogućnostima i izazovima sa kojima se susreću švedsko-bh. kompanije u BiH.

Mnogi pojedinci porijeklom iz BiH održavaju jake veze između dvije države i umnogome doprinose bilateralnim odnosima između BiH i Švedske.

– Dijaspora BiH u Švedskoj zajedno sa APU Network Association čine most između naše dvije države i doprinose jačanju trgovine i ulaganja i mnogo je takvih dobrih i konkretnih primjera. APU Network Association također naglašava važnost rodne ravnopravnosti, te kako društvo sa većom rodnom ravnopravnošću može ojačati svoju konkurentnost – izjavio je Anders Hagelberg, ambasador Švedske u BiH.

U BiH je otvoreno nekoliko firmi koje vode pojedinci porijeklom iz BiH i koji su sa sobom donijeli iskustva švedskog tržišta i industrije. Švedsko-bh. kompanije i poduzetnici prokrčili su svoj put na tržište BiH u oblastima prehrambene industrije, proizvodnje, livenja metala, IT usluga i digitalizacije.

Švedsko-bh. kompanije često imaju koristi od znanja i uspostavljanja mreža kontakata preko granica koja doprinose ekonomskom razvoju i Švedske i BiH, saopćeno je iz Ambasade Švedske u BiH.

[Zmaj]

U periodu od januara do septembra BiH izmirila 608 miliona KM vanjskog duga



Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici usvojilo je Izvještaj Ministarstva finansija i trezora o izvršenju budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period od januara do septembra 2017. godine.

U tom periodu sve dospjele obaveze po osnovu vanjskog državnog duga su izmirene pravovremeno u ukupnom iznosu 608.152.786,88 KM.

Ukupno ostvareni prihodi, primici i finansiranje na raspolaganju institucijama BiH u devet mjeseci 2017. iznosili su 794.802.237 KM, a ukupno izvršeni rashodi i izdaci budžeta institucija BiH iznosili su 667.662.216 KM.

Institucije Bosne i Hercegovine nastavile su s uštedama i u 2017. godini, a osnovica za plaću i troškovi zaposlenih ostali su na nivou iz 2012, kada su značajno smanjene. Uštede budžetskog novca ostvarene su i primjenom jedinstvenih pravilnika za reprezentaciju, fiksne i mobilne telefone, te službene automobile uz i dalje aktuelno umanjenje naknada članovima upravnih i nadzornih odbora i drugih radnih tijela i komisija, saopćeno je iz Službe za informiranje Vijeća ministara BiH.

[Zmaj]

Banke u FBiH drastično povećale zaradu: Evo ko je lider a ko gubitaš



Banke u Federaciji BiH za devet mjeseci 2017. godine ostvarile su dobit, odnosno čistu zaradu u iznosu od 232 miliona KM, što je za 36 posto ili 61 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine, piše BiznisInfo.

Pozitivan finansijski rezultat od 235 miliona KM ostvarilo je 14 banaka, dok je gubitak u poslovanju od tri miliona KM iskazan kod jedne banke.

Ubjedljivo najveću dobit imala je UniCredit banka od 84,1 milion KM, a slijedi Raiffeisen banka s 70,4 miliona.

Na trećem mjestu je Intesa Sanpaolo banka sa 21,1 milion KM, a slijeda Sparkasse banka s 13,7 miliona i NLB banka s 12,6 miliona maraka.

Veliki napredak ostvarila je Addiko banka koja posluje pozitivno s dobiti od oko 5,5 miliona maraka. Jedini gubitaš je ProCredit banka s minusom od 3,2 miliona maraka.

Krediti su u prva tri kvartala 2017. godine zabilježili su rast od 5,6% ili 683 miliona KM i sa 30. septembrom iznose 13 milijardi KM.

Nastavljeni su pozitivni trendovi iz 2016. godine, u smislu većeg rasta kredita odobrenih privatnim preduzećima nego stanovništvu.

Krediti dati privatnim preduzećima ostvarili su stopu rasta od 6,6 posto ili 380 miliona KM, tako da su dostigli iznos od 6,1 milijardu KM i učešće od 47,4 posto. Krediti dati stanovništvu porasli su za 5,2 posto na 6,3 milijarde KM.

Depoziti su najznačajniji izvor finansiranja banaka s učešćem od 76,9 posto, odnosno 15,1 milijardu KM.

[BosnjackaHercegovina]

TE Kamengrad (Sanski Most) zaposlit će najmanje 1.000 ljudi

Termoelektrana Kamengrad u Sanskom Mostu, kapaciteta 450 megavata, zaposlit će oko 1.000 radnika u izgradnji i najmanje 800 nakon toga, izjavio je za BHT1 Faris Hasanbegović, načelnik Općine Sanski Most.

Iz lokalne zajednice Sanskog Mosta ističu da za termoelektranu, o čijoj igzradnji ideja datira iz vremena bivše Jugoslavije, predstoji izrada studije izvodivosti i ostalog što nalažu zakoni, prenosi SeeBiz.

Bit će organizirane tematske sjednice Oćinskog vijeća na kojima će se vijećnici i građani Sanskog Mosta upoznati sa benefitima ali i potencijalnim posljedicama za lokalnu zajednicu.

– Ono što je za nas najbitnije i na čemu smo insistirali jeste da se, ako dođe do izgradnje temroelektrane, poštuju najviše ekološke norme, da se zaštiti zdravlje ljudi i okoliš, kazao je načelnik Hasanbegović.

Ova investicija, prema njegovim riječima, značajna je stoga što donosi najmanje hiljadu radnih mjesta u izgradnji i najmanje 800 nakon toga.

Da su Kinezi zainteresovani za izgradnju ove termoelektrane potvrđuju već održani sastanci i radne posjete ovom bh. gradu potencijalnih invesitora, koji su energetske objekte izgradili u više od 20 zemalja svijeta.

– Tu smo jer smo čuli da postoji zahtjev za izgradnju elektrane. Objekte radimo po vrlo visokim standardima da bismo zadovoljili sve uslove po pitanju okoliša, zdravlja i slično, kazao je BHT-u predstavnik investitora Zhong Yu Long.

Relizacija ovog projekta dogovorena je na samitu koji je održan u Budimpešti, na kojem je BiH sklopila memorandume i sporazume i projekte čija vrijednost iznosi više od 3,5 milijarde KM.

Odlicne vijesti za Sanski Most.
http://www.biznisinfo.ba/te-kamengrad-z ... 000-ljudi/

[bilbo]

Problem je sto ce kajmak pokupiti firma Lager iz Posusja koja je vlasnik rudnika.

[amkos]

Problem je sto ce kajmak pokupiti firma Lager iz Posusja koja je vlasnik rudnika.

Nevjerovatno mi je kako je ovdje firma iz Posušja vlasnik ovog rudnika, kakve li su tu samo igrice i talovi u pitanju ?!?

Ali ovih mogucih 1800 novih uposlenih je ogromno. Nadam se da će s ovim Sanski Most malo stati na noge. Inače dosad djeca više vole da ih rode "bace" u München više nego u Sanski Most. Što je žalosno da se tu dosad nije ništa ulagalo kad vidimo gdje je Prijedor i kako je blizu.

[Mehmed beg Catic]

Praktik u Vogošći gradi novu zgradu i upošljava 31 radnika


Direktor firme “Praktik” iz Vogošće Muhamed Žero i načelnik Općine Vogošća Edin Smajić potpisali su danas Ugovor o poticaju na osnovu Javnog poziva za privredne subjekte koji žele investirati na području te općine.

– Moja obaveza je da u zadanom roku izgradim zgradu od 5.000 metara kvadratnih i uposlim 31 radnika – kazao je Žero te dodao da bez takvih projekata nema novih fabrika i nema novih radnih mjesta.

U budžetu Kantona Sarajevo osigurano je oko 500.000 KM za pružanje poticaja privrednim subjektima na području općine Vogošća.

Načelnik Smajić smatra da je takav način rada kojim Vlada Kantona Sarajevo i Općina podržavaju razvoj privrede opravdan i transparentan te je najavio potpisivanje ugovora sa još jednom firmom, saopćeno je iz Općine Vogošća.

[Mehmed beg Catic]

Citavo vrijeme se prica kako nema posla ili da je nezaposlenost 30-40 % a ispada da ustvari kada dolaze firme i traze radnike da radnika nema.
Vidi se da vlasi kukaju kako ljudi ne vide perspektivu a najvise za to je kriv onaj vlah za koga glasaju vec 12 godina za redom, koja stoka

Zbog nedostatka radnika upitni milionski poslovi u BiH


Zbog nedostatka radnika u BiH, koji uglavnom odlaze u zemlje Evropske unije, poslovi vrijedni milione maraka su ugroženi, a pokretanje novih poslova biće sve teže, poručuje poslovna zajednica.

S tim je suočeno i preduzeće "Standard" iz Prnjavora, koje više godina uspješno pravi namještaj za svjetski poznatu i priznatu IKEA. Većina godišnjeg prometa, koji iznosi oko 30 miliona maraka, stvorena je upravo iz saradnje s ovim švedskim gigantom.

"Imamo program razvoja, ali je pitanje da li ćemo moći da nađemo dovoljno radnika u budućnosti. Ne govorimo o kvalifikovanoj radnoj snazi, jer nemamo nadu da ćemo je naći", kaže Edin Dacić, predsjednik Upravnog odbora fabrike, koja zapošljava oko 400 ljudi.

Smatra kako povećanje plata neće puno tome doprinijeti, jer ne postoji optimizam kod stanovništva, dok se sa druge strane u Evropi otvara milion radnih mjesta.

"Ljudi jednostavno nemaju nade i ne vide perspektivu. Možemo da radimo na tome da dižemo platu, ali na ovo drugo mi nemamo uticaj", kazao je on na skupu "Budućnost biznisa", koji je juče održan u Banjaluci u organizaciji Unije udruženja poslodavaca genocidne stvorevine.

U problem s radnom snagom veoma dobro se uputio i Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH, koji je bio gost skupa, a za kojeg je nevjerovatno da u ne tako velikoj zemlji nema pouzdanih podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, te da mnogi rade na crno, a na biro rada se javljaju samo kako bi ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu.

Kaže kako u zemlji nema dovoljno komunikacije i dijaloga po ovoj temi, a kada se to dešava, najčešće su u pitanju pojedinci iz poslovnog sektora, koji u razgovoru s vlastima traže pozicije i privilegije koje bi im se osigurale.

"U ovoj zemlji je previše monopola, kartela i sistema traženja usluga, koji je karakterističan za zemlje u tranziciji", kazao je Vigemark.

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca genocidne stvorevine, kaže da je za povećanje plata neophodna i podrška vlasti.

"Naš stav je da se mora raditi zajedno sa državom na poboljšanju uslova rada i povećanju plata. Jedan od uslova za povećanje plata je rasterećenje privrede kroz razna parafiskalna davanja, odnosno poreze i doprinose koji su veoma visoki za naše područje", kazao je on.

Međutim, Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata genocidne stvorevine, smatra da će bez obzira na plate, oni koji žele da napuste zemlju to uraditi, jer je ta pojava prisutna dugi niz godina.

"Normalno je da ljudi žele da odu kada mjesec dana rade i ne mogu da žive od svoje plate. Da bi država funkcionisala, politički sistem, ali i sistem privrede, mora biti uređen. Kod nas nijedan od ta dva nije", kazao je Belenzada.

Inače zajednički zaključak današnjeg skupa je da socijalni partneri moraju više da sarađuju po ovom pitanju, jer je zadržavanje ljudi i radne snage u zajedničkom interesu svih.

[kliker]

Mislim da sviraju k... ima jos radne snage, nek im plate malo vise. No tek ce poslodavci da kukaju za 10-20 godina ako ovako nastavi bice jebeno. upravo sam neki dan razgovarao sa covjekom na ovu temu da se nesto otvori u BiH i zakljucak je bio il sad il nikad jer narod ode.

[noel malcolm]

Problem je sto ce kajmak pokupiti firma Lager iz Posusja koja je vlasnik rudnika.

Lager je super jaki trgovac bagerima, rovokopacima, viljuskarima, damperima... koji ce vlastitom opremom eksploatisati rudnik.
Postoje dugi niz godina i veoma su solidan partner, pristaju i na placanje u ratama i na kompenzaciju za drugu robu.
Ta firma je nastala odmah poslije rata i odrzala se do danas, neovisno o bosnjackom preuzimanju privrednih tokova.
Radi se o specijalnim i veoma skupim vozilima, a oni imaju reputaciju kod ino dobavljaca i nemoguce ih je preskociti, pri kupovini strojeva za rudnike npr.

[BosnjackaHercegovina]

Mislim da sviraju k... ima jos radne snage, nek im plate malo vise. No tek ce poslodavci da kukaju za 10-20 godina ako ovako nastavi bice jebeno. upravo sam neki dan razgovarao sa covjekom na ovu temu da se nesto otvori u BiH i zakljucak je bio il sad il nikad jer narod ode.

Bošnjačke djece se više rodilo u prvih 9 mjeseci 2017 godine nego u prvih 9 mjeseci 2014 godine.

Stoga, podaci ne podržavaju zaključak da narod ode - barem ne Bošnjački.

[Zmaj]

Porezni obveznici FBiH ove godine uplatili 4,3 milijarde KM javnih prihoda



Porezni obveznici Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od januara do novembara 2017. godine uplatili su 4.376.564.562 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava FBiH, što je za 375.913.489 KM ili 9,4 posto više u odnosu na isti period 2016. godine.
U novembru 2017. naplaćeni su javni prihodi u iznosu od 395.466.011 KM, što je više za 24.202.718 KM ili 6,52 posto u odnosu na novembar 2016. godine.

Uplate javnih prihoda u periodu od 1. januara do 30. novembra 2017. Porezna uprava FBiH prikazala je kroz tabelu.

U prvih 11 mjeseci ove godine ukupna naplata direktnih poreza povećana je za 193.014.293 KM ili 14,96 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Porez na dobit naplaćen je u iznosu od 329.881.433 KM, što je više za 50,62 posto ili 110.859.618 KM, od čega je zabilježen rast naplate poreza na dobit preduzeća za 61,29 posto ili za 99.078.164 KM, dok je naplata poreza na dobit banaka i drugih finansijskih institucija povećana za 20,54 posto ili 11.781.453 KM.

Porez na imovinu naplaćen je u iznosu od 153.511.420 KM, što je više za 2,41 posto ili 3.615.709 KM;

Ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 1.416.366 KM, što je više za 3,22 posto ili 44.226 KM. Porez na dohodak naplaćen je u iznosu od 363.359.395 KM, a naknade i takse u iznosu od 356.648.642 KM.

Od januara od novembra naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i nezaposlenost u ukupnom iznosu od 2.888.082.834 KM, što u odnosu na isti period 2016. predstavlja povećanje za 205.078.811 KM.

Naplaćeni doprinosi za PIO/MIO iznose 1.598.139.331 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje 1.157.727.628 KM te doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 132.214.875 KM.

"Porezna uprava se zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obaveze i poziva sve porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata. Porezna uprava poziva obveznike da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu sa poreznim i drugim važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja", navode u saopćenju iz Porezne uprave FBiH te dodaju kako žele biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.

Iz Porezne uprave FBiH pozvali su sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste ovu instituciju koja će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti te po njima postupiti u skladu sa zakonom.

ZDK prestigo NHK

[Mehmed beg Catic]

Ne znam gdje da stavim ovo ali neka se zna.

Hotel Plaža u Herceg Novom vraćen Općini Centar Sarajevo


Općinsko vijeće je primilo k znanju informaciju Pravobranilaštva Općine Centar koja se odnosi na vraćanje u posjed Općini Centar nekretnine hotela ''Plaža'' Zelenika u Herceg Novom.

Naime, nakon sudskog spora koji od 2006. godine vodi Općina Centar pred Osnovnim sudom u Herceg Novom, presudom Vrhovnog suda Crne Gore od 21. marta 2017. godine usvojen je tužbeni zahtjev Općine Centar i obavezana Republika Crna Gora da preda Općini Centar u posjed i slobodno raspolaganje nekretninu hotel ''Plaža''. Pošto Crna Gora nije u roku od 30 dana dobrovoljno postupila po presudi Vrhovnog suda, odnosno predala u posjed Općini Centar hotel ''Plaža'', Pravobranilaštvo Općine Centar je Javnom izvršitelju Crne Gore podnijelo prijedlog za izvršenje navedene presude.

Javni izvršitelj je 11. septembra 2017. godine donio rješenje o izvršenju pomenute presude. Na to rješenje Crna Gora koju zastupa Zaštitnik imovinskih interesa Crne Gore je uložila prigovor o kojem Osnovni sud u Herceg Novom još nije donio odluku.

Pravobranilaštvo Općine Centar je 29. maja 2017. godine podnijelo zahtjev Upravi za nekretnine Crne Gore radi postupanja po presudi Vrhovnog suda CG na način da u Listu nepokretnosti upiše Općinu Centar sa pravom svojine, što Uprava za nekretnine do danas nije učinila.

Općinsko vijeće će i dalje pratiti proces povrata ove nekretnine i očekuje da će ona biti vraćena Općini Centar u skladu sa presudom Vrhovnog suda Crne Gore.

[Mehmed beg Catic]

Euro-Asfalt zvanično dobio novi posao u Sloveniji


Slovenska kompanija Kolektor CPG i bh. firma Euro-Asfalt zvanično su dobile posao izgradnje pristupnih cesta za gradnju druge dionice željezničke pruge Divača-Kopar.

BiznisInfo je ranije pisao da je ovaj konzorcij dao najnižu cijenu od 14,48 miliona eura, a odluka o njegovom izboru sada je postala konačna.

Odabrani izvođači će morati realizovati radove u roku od 12 mjeseci, javila je slovenska državna agencija STA.

Radovi se sufinanciraju iz evropskih fondova koji su dodijeljeni Sloveniji za projekt u okviru Sporazuma o evropskoj infrastrukturi (CEF).

No, novac se još ne može povući jer takozvani zakon o drugoj stazi još nije stupio na snagu zbog žalbe Vilija Kovačića.

[Mehmed beg Catic]

Bosanski proizvodi na policama katarskih marketa početkom 2018.


Kompanija Labbaik Group iz Katara krajem ovog mjeseca uvesti će prve količine brandova Zlatna džezva, Tops, Oaza, Zlatni puder, te Klasovih konditorskih proizvoda, a ovi proizvodi naći će se na policama lanaca marketa u Kataru već početkom iduće godine.



“Doha kao jedna od najvažnijih metropola Zaljeva i Katar kao zvanično najbogatija država sa najvećim BDP-om po glavi stanovnika predstavlja dobru priliku za naše kompanije da ojačaju svoju poziciju u tom dijelu svijeta. Sama činjenica da je komunikacija direktna sa stranim kupcem daje na težini cijelog projekta. Naš katarski partner pokazao je interes za širok asortiman proizvoda, sa fokusom na Vispakove brandove Zlatna džezva, Juhe i Tajna začine.

Također pokazan je interes za Agrokomercove biskvite Tops, vodu Oaza, zatim brašno Zlatni puder i konditorske proizvode Klasa, kao i druge naše brandove iz programa ‘Bosanske kuhinje’ koji se i ovaj put se pokazao posebno zanimljivim. Veoma mi je drago da sam imao priliku i čast upoznati gospodina Mohameda i nadam se ako Bog da uspješnoj saradnji dvije kompanije”, izjavio je Rusmir Hrvić predsjednik Uprave AS GROUP.

“Nakon što su početkom juna ove godine prekinute sve veze sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Egiptom, odakle smo uvozili većinu namirnica i drugih potrepština, ukazala se šansa za brendove iz BiH da počnu sa izvozom većih količina u ovaj dio Zaljeva. S tim u vezi, Katar je pojednostavio administrativne procedure, tako da smo već uvezli prve količine različitih proizvoda iz BiH. Nakon obilaska fabrika i potpisa memoranduma o poslovnoj saradnji, očekujemo i njihove proizvode uskoro na našem tržištu.

Prema našem istraživanju postoji velika potreba za većinom njihovih brendova, tako da se radujem saradnji sa gospodinom Hrvićem i njegovim timom”, kazao je Mohamed Gamal Mostafa generalni menadžer Labbaik Group.

Prve narudžbe bi trebale uslijediti do kraja ovog mjeseca, a već početkom 2018. godine očekujemo da naši proizvodi budu na policama lanaca marketa u Kataru, navodi se u zajedničkom saopćenju saopćenju za javnost.

Labbaik Group čini šest kompanija. To su Trade and Supermarkets, Travel and Tourism, Transportation, Real Estate and Contracting, Hajj and Umra i Labbaik Travel & Tourism u Bosni i Hercegovini koja je ove godine počela sa radom. U njihovom vlasništvu je i 11 supermarketa od kojih svaki ima svoje skladište, te šest dodatnih skladišta. Zajednički godišnji prihodi Labbaik Group iznose blizu 570 miliona KM.

AS GROUP je najveća prehrambena industrija u Bosni i Hercegovini, sa ukupnim prometom od oko 300 miliona KM ostvarenim u prošloj godini, a posluje u okviru tri divizije: proizvodnja hrane, trgovina i tekstil. AS GROUP zapošljava oko 4.500 radnika u više kompanija, a neke od njih su: AS d.o.o. Jelah, Klas d.d. Sarajevo, Vispak d.d. Visoko, Oaza d.o.o., Sprind d.d. Sarajevo, Mlin i pekara Ljubače, Napredak d.d. Tešanj, Fortitudo d.o.o. Travnik, Vemal d.d. Tešanj, zatim AC FOOD d.o.o. Velika Kladuša i Max Zara d.o.o. Sarajevo, te Svjetlostkomerc d.d. Sarajevo.

http://miruhbosne.com/?p=40504

[Dezidijat]

Tešanjski kiseljak zainteresiran za Sarajevski kiseljak

Quote:
Tešanjska ZEMA, koja proizvodi Tešanjski kiseljak, zainteresirana je za dionice Sarajevskog kiseljaka, saznaje Avaz nezvanično u upravi ove kompanije.

O ovom potezu su u ZEMA-i počeli ozbiljno razmišljati u trenutku kada je Sud u Kiseljaku odobrio “Sberbanci” preuzimanje dionica Sarajevskog kiseljaka koji je bio žirant Jamnici (Agrokor) za kredit od 67 miliona maraka.

Sudsko izvršenje je, da podsjetimo, određeno “pljenidbom, procjenom i prodajom dionica društva Sarajevski kiseljak, koje su u vlasništvu Jamnice”.

Sarajevski kiseljak je u prošloj godini imao ukupan prihod od 95 miliona, pri čemu je ostvario čistu dobit od 20 miliona KM. U prodaji flaširane vode u BiH ima udio od 50 posto.

Zato se postavlja logično pitanje – da li je Sarajevski kiseljak prevelik zalogaj za tešanjsku kompaniju.

– To ćemo vidjeti nakon analize. Prvo treba skočiti, pa reći hop. Za sada imamo preliminarne razgovore sa bankama, a angažirali smo i ad hoc ekonomske eksperte i savjetnike. Ukoliko, dakle, struka dokaže da postoji ekonomska opravdanost – idemo u tu akviziciju. No, ništa vam još zvanično ne mogu potvrditi”, kaže Elvir Bećarević, vlasnik ZEMA-e.

ZEMA je, inače, nedavno odbila arapske investitore koji su iskazali interes za kupovinu ove tvornice mineralne vode.

Tešanjski kiseljak je ovogodišnji osvajač zlatne medalje na prestižnom takmičenju mineralnih voda u američkom Berkli Springsu, čime je odbranio šampionsku titulu iz prošle godine. Ranije je, također u Americi, osvojio dvije srebrne medalje.