Husein kapetan Gradašćević i Pokret za autonomiju

[Bosni]

8PFysZXolPU&
Ovaj video ga predstavlja kao "Bosanca", valjda samo u političkom smislu, ali ipak mi smeta. Najgori dio je kad kaže da ga muslimani "svojataju".

Još jednom vidimo potrebu "jugoslovenskih Bošnjaka" da se uvlače nekome, da podjele sa komšijama ono što se nikako nemože podjeliti, i sve to radi vještačko usađene ideje da su manje vrijedni/bitni od komšija.

[Bosni]

http://www.slobodnaevropa.org/media/pho ... 05875.html

Kula Zmaja od Bosne

Ekipa RSE je bila u kući Huseina kapetana Gradašćevića (1802. - 1834.) u Gradačcu. Jedan od potomaka kapetana - Muhamed Gradašćević i njegova supruga Zumreta čuvaju autentičnost kuće koja je i do dan danas zadržala duh vremena ovog velikog vođe. Husein kapetan Gradašćević jedan je od najvećih bošnjačkih velikana i pokretač revolucije i otpora prema Osmanlijama. Husein kapetan Gradašćević ostavio je trajni trag u povijesti BiH posebice jer je stvorio reputaciju mudrog vladanja u Bosni, a ostao je upamćen i po velikoj toleranciji prema kršćanima, bilo katolicima bilo pravoslavcima. Husein kapetan Gradašćević bio je borac za autonomiju Bosne, a ostao je do dana današnjeg upamćen kao Zmaj od Bosne.

[ABen]

Sta mislite kako bi danas Bosna izgoedala da je njegov ustanak uspio? Da su hercegovci stali zajedno sa drugim Bosnjacima? Da nas ne izdadose.

Koliko bi stanovnika imali?
Da li bi bilo Jugoslavije?
Da li bi bilo uopste 1. svjetskog rata?

[Abidaga]

Sta mislite kako bi danas Bosna izgoedala da je njegov ustanak uspio?

Kulturoloski kao Sandzak bez ekavice i komunizma. Teritorijalno:

+prekodrinske nahije.

Koliko bi stanovnika imali?

5.000.000 Bosnjaka:
3.000.000 muslimana
1.700.000 pravoslavaca
300.000 katolika

Da li bi bilo Jugoslavije?

Nikad.

Da li bi bilo uopste 1. svjetskog rata?

100%

[sarajlija]

17.8.1834 je umro u 32. godini života Husein-kapetan Gradaščević, poznat kao "Zmaj od Bosne".

On se borio za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu.
1831. godine Gradaščević je izabran za vođu pokreta za Bosansku autonomiju kojeg su podržavali i kršćani. Brzo je otjerao vezira i ostale protiv-autonomijske osobe, te tako postaje de facto vladar Bosne. 18. jula iste godine Gradaščević sa bosanskom vojskom savladava osmanlijsku vojsku na Kosovu. No, na kraju, pokret je slomljen zbog izdaje.

Turski vazal i novopečeni knez mlade srpske kneževine Miloš Obrenović, inače bivši seljak i sluga, je jednom prilikom napisao pismo Huseinu-kapetanu gdje mu piše da odustane od svojih namjera protiv sultana. Miloš se ponudi da će nastojati izmiriti Bošnjake sa sultanom, no ako "Bošnjaci ne bi na to pristali, neka ne zaborave da je sultan vrhovni vladar i srpske kneževine, pak bi mogao njezin knez po svojoj dužnosti ustati na obranu padiše proti Bošnjacima".
Husein, prouči to pismo, pozva k sebi sve vojvode i pročita ga pred njima. Svi planuše gnjevom, razumjevši Miloševe riječi.
- Nuto rugla - zagrzni Alaj-beg Čengić - ovo Vlašče, što je do jučer robovalo, nudi nam svoje okrilje.
- I prijeti se još ako ga odbijemo! - nasmija se Ali-paša Vidaić.
- Bivši govedar nama vitezovima od starine - dodade beg Kulenović, najstarije pleme bošnjačko.

Na ovo pismo je Husein-kapetan odgovorio Milošu Obrenoviću ovako:

"Otpušteni robe! Budi sretan da možeš jesti ono malo hrane što imaš pred sobom; ja sam svoje činije već izvrnuo i ne trebam tvoga posredstva kod velikoga vezira. Baš za toga cara neću da znam kod koga se ti želiš za me zauzeti. Da te dočekam, gotov sam u svako doba i na svakom mjestu; moja je sablja sjekla prije nego je tvoja kovana. Zmaj od Bosne."

[Jack]

http://historijagradacac.blogger.ba/arh ... 08/3884821

Potrebno je locirati mezar Huseina Kapetana.I prebaciti ga u Bosni
Zapamti.Sestru su mu Osmanlije protjerali u Stambol,ali nakon par godina joj je dozvoljeno da se vrati u Bosnu.Husein Kapetan je nazalost umro,ili citaj vise ubijen.Pa nije ni mogao da se vrati kao sestra

Mora se naci neko ko se razumije u Staro-Turski jezik.Da proba naci njegov Mezar

[ABen]

Meni je najgore kad citam lociranje i pisu:

Posmrtni ostaci Husein kapetana Gradaščevića se nalazi na mezarju Ejjub u Istanbulu, u Republici Turskoj.

I ako je pogresno a mozda i nije. Trebali su barem napisati.

Mezar Husein kapetana Gradaščevića se nalazi u Istanbulu, u dzamijskom mezarju.
Ejub Sultan dzamije (Eyüp Sultan Camii)
dzamijsko mezarje (Hanım mezar taşı)
link
https://www.google.de/maps/place/Ey%C3% ... bfe93cfe55

Na tom mezaru su ukopani skoro samo osmanlije koji vuku porijeklo sa Balkana, cak je tu i Sokollu Mehmed Pasha (Mehmed-paša Sokolović).

http://www.tripadvisor.co.uk/LocationPh ... #115075249





Inace mezarje veliko i nalazi se na brdu pokraj Ejub Sultan dzamije u Istanbulu, mozda je i njegov mezar tamo.
https://www.google.de/search?q=Sokollu+ ... p-Friedhof+

[Bosni]

_vj7Rk3qbsw

[ZV Keli]

**Omer-paša Latas (Mićo Latas),
**Ivan Frano Jukić i ostali bosanski franjevci (Omer-pašo, mila majko naša).
**Izdaja borbe za samostalnost Bosne te smrt bošnjačke multireligioznosti.
1851.g. slomom krajiških begova propala je i borba za samostalnost Bosne od Carigrada. Omer -paša Latas je nakon 20 godina uspio skršiti borbu Bošnjaka za neovisnošću a rezultat toga je masakr nad bošnjačkim begovima i vojskom.
Zarobljene ustanike vodili su u Travnik koji je po tadašnjim izvještajima bio pravi koncentracioni logor, a Latas tada ustanovi i prijeki sud. Vezirski grad postao je najveće stratište elite Bošnjaka pa je tako ostalo zapisano da je samo iz jajačke nahije bilo preko 400 zatvorenih u Travniku, preko 500 iz Krajine i tako redom iz čitave Bosne što aga, što begova, alajbegova, muselima, kadija, uleme, kapetana itd. Nakon travničkih poniženja i čistki preostali bošnjački prvaci su u tri skupine odvedeni u Carigrad na suđenja, u prvoj su preostali posavski begovi sa Mahmud-pašom Tuzlićem na čelu, u drugoj skupini su bili krajiški bezi sa Mehmed-pašom Bišćevićem, a treću skupinu su činili prvaci iz Srednje Bosne, Hercegovine i Saraajeva koje su predvodili Mustafa-paša Babić, Ali-beg Dženetić i Fazli-paša Šerifović. Bila je to tužna povorka kroz Sarajevo koju je narod sa suzama u očima ćutke ispratio.
Vodili su ih svezane u lancima a tadašnje „Narodne novine“ taj njihov put opisuju ovako: „Po dvadesetih ih ide sapetih u jednom lancu. Svaki ima gvozdenu halku oko vrata, kroz koju je kroz obje strane provučen lanac od tri prsta debljine. Da bi nesretnici olakšali svoje muke pridržavaju desnom rukom lanac kako ga nebi onaj ispred i onaj otraga potegao na svoju stranu“.
Kad je ova tužna povorka prolazila kroz Beograd pratio ih je orkestar koji je trebao da oglasi sultanovu pobjedu nad ustanicima. Stigavši u Carigrad 15-orica ih je bilo osuđeno na smrt ali ih je sultan pomilovao i preinačio kaznu na doživotnu robiju. Preko stotinu bošnjačkih prvaka sultan je protjerao širom osmanskog carstva sa doživotnom zabranom povratka u Bosnu među takvima bili su Mahmud-paša Tuzlić (Rodos), Hafiz-paša Rizvanbegović, Ali-beg Džinić, Derviš-beg Krupić...
Latasom i njegovom krvavom misijom po Bosni franjevci su bili očarani. Tri glavna franjevačka samostana u Bosni (Fojnica, Kreševo i Kraljeva Sutjeska) uputili su mu pisanu pohvalnicu 30.marta 1851.g. u kojem mu kliču na onome što je uradio njihovoj bošnjačkoj sabraći islamske vjere:ubijao, pljačkao, palio. Pismo počinje riječima: “Omer-pašo, mila majko naša!“ a završavalo je: „mi staraešine triuh katoličkih manastira.. čestitujemo vam s neizpisanom radostju vaše nepretergnute pobiede..“.
Tadašnji poznati franjevački kulturni i društveni djelatnik Ivan Frano Jukić takođe je bio očaran Latasom. U tome je otišao toliko daleko da je i lično učestvovao u gušenju bošnjačkog ustanka protiv Turaka posebno u Krajini dajući podatke o kretanju ustaničke vojske, njihovoj opremi, položaju itd.
Svoje oduševljenje spram krvnika Latasa Ivan Frano Jukić je iskazao i u svom časopisu „Bosanski prijatelj“ posvetivši mu čitav jedan broj, dok je fra Grga Martić u uvodniku tog časopisa spjevao pjesmu u čast dolaska Omer-paše Latasa u Bosnu.
Na ovakav odnos Ivana Frane Jukića i bosanskih franjevaca prema Latasu i Turcima reagovao je hrvatski „otac domovine“ Dr Ante Starčević poslavši oštro i ogorčeno pismo Ivanu Frani Jukiću protiv njihove izdaje svojih sunarodnika muslimana u kojem stoji: „NESRETNIČE! Da bi bili ljudi, da bi imali razum i poštenje, vi bi se združili s agama pa s njima protjerali neprijateljsku vojsku. Ako age padnu, onda i vi dolazite na red!“.
Ove Starčevićeve riječi ubrzo su se ostvarile te je i sam Ivan Frano Jukić doživio sudbinu svojih muslimanskih sunarodnika čijeg je krvnika slavio. Tako je Omer-paša Latas ubrzo protjerao i Ivana-Franu Jukića u Rim sa trajnom zabranom povratka u Bosnu.
Ovim događajem počela je nacionalna izdaja Bošnjaka katolika i Bošnjaka pravoslavaca te kraj višestoljetnog multikonfesionalnog Bošnjaštva.
Tekst: Historija Bosne i Bošnjaka
Izvor: Dr Enver Imamović "Historija bosanske vojske"

[Zitko]

U proljece 1834 Kad je Zmaj od Bosne bio u turskoj tamnici cekajuci smrt , Srbi u Gradacakom kraju a pod komandom popova Jovice Ilica i Pavla Čabića , a uz pomoc Milosa Obrenovica, kracu u pljacku i paljevinu bosnjackih naselja i kuca. (oni ovu pljacku nazivaju Jovicina buna)

Prva stvar sto su uradili je bilo paljenje Gradascevica dvora u Skugriću . Medjutim iako teko porazeni od Turaka Bosnjaci su bili jos dovoljno snazi da se suprostave pobuni i ubrzo je ova pljackaska banda pobijena a samo u u mjestu Ponovlje su Ahmed-beg Gradaščević i derventski muselim Osman-beg Hasanović posjekli oko 500 srpskih razbojnika. Sveukupno pobijeno je oko 750 razbojnika

Za zasluge u slamanju bosnjackog ustanka hercegovackim Srbima Djaur sultan Mahmud II je dao pare da se napravi mostarska pravoslavna crkva 1834 godine - prva crkva u Mostaru.

[Jack]

Za zasluge u slamanju bosnjackog ustanka hercegovackim Srbima Djaur sultan Mahmud II je dao pare da se napravi mostarska pravoslavna crkva 1834 godine - prva crkva u Mostaru.

Vidis ovo nisam znao

[amkos]

Za zasluge u slamanju bosnjackog ustanka hercegovackim Srbima Djaur sultan Mahmud II je dao pare da se napravi mostarska pravoslavna crkva 1834 godine - prva crkva u Mostaru.

Vidis ovo nisam znao

Ni ja. Eno sad obnavljaju tu crkvu. Ako je to ta. Na Bjelusinama.

[Jack]

Orao se umori dok dodje to tamo.Kaze jarane ne mogu ja da letim do tamo.Naporno skroz

[kliker]

Za zasluge u slamanju bosnjackog ustanka hercegovackim Srbima Djaur sultan Mahmud II je dao pare da se napravi mostarska pravoslavna crkva 1834 godine - prva crkva u Mostaru.

Vidis ovo nisam znao

Ni ja. Eno sad obnavljaju tu crkvu. Ako je to ta. Na Bjelusinama.

Nije to tá...

[amkos]

Pa koja je onda, u Zitomislicu, Potocima ?

[Zitko]

Stara pravoslavna crkva u Mostaru najstarija crkva u tom gradu napravljena 1834 godine
http://www.most.ba/091/stara_pravoslavna_crkva.jpg

Crkvu je napravio izdajnik Ali aga Rizvanbegovic parama sultana Mahmuda II kao nagradu pravoslavcima koji su ucestovali u Ali aginim trupama protiv Bosnjaka.

I najstariju katolicki samostan u Hercegovini manastir Siroki brijeg napravio je Ali aga Rizvanbegovic. On je 1846 na zemlji bošnjačkog veleposjednika Ahmed bega Kurta sagradio uz ferman sultana Abdul-Medžida. Prije gradnje samostana nije u zapadnoj Hercegovini bila ni jedna katolička crkva. Za malobrojne katolike zapadne Hercegovine nadlezni su bili samostani u Zivogoscu i Zaustrogu a kasnije po uspostavljanju osmanske vlasti franjevacki samostan u Kresevu.

Otpadnici od bosanske katoličke crkve Fra Anđeo Kraljević, fra Ilija Skoko i fra Ilija Vidošević uz pomoc vatikanske Proagande (Kongregacije za raširenje vjere) donose odluku da se odvoje od bosanske provincije Bosne Srebrene. U tome im iznimnu pomoc pruza hercegovački vezir Ali age Rizvanbegović koji je uz pomoc Turaka skrsio bošnjački nacionalni oslbodilacki ustanak i Hercegovinu izdvojio iz Bosanskog pasaluka. Ali aga u u Vukodolu kod Mostara pravi i "biskupsku kucu" za vikara hercegovacke kustodije. Taj vikar kao ni bosanski vikar nisu bili biskupi. Prvi biskup u Bosnu i Hercegovinu nakon hiljadu godina nastojanja je postavljen tek 1881 godine. Mostarska biskupija, o čemu svedoči jedan izveštaj Kongregacije za propagandu vere iz 1623. godine, na prostoru na kome je delovala u vreme osnivanja nije imala ni crkava ni vernika ni svećenstva. Jedina hrišćanska bogomolja na prostoru biskupije bila je kapelica Svetog Stevana u Čitluku, Nije isključeno da je ta kapela prethodno bila pravoslavna. Pored kapele bile su samo tri rimokatoličke privatne kuće. Sve do sredine 19. vijeka nije u zapadnoj Hercegovini bila ni jedna crkva.

Tako Ali aga, Vatikan i Turci razbise provinciju Bosnu srebrenu i stvorise krizarsko antibosansko leglo. Ali pasa Rizvanbegović je naselio hiljade Hrvata iz Dalmacije u Hercegovinu. Sve njegove zaduzbine su potomci tih naseljenih katolika porusili a Turci koje je sluzio su ga na magarcu naopako okrenuli i likvidirali. Fikret Avdic 19 vijeka.

[Gost1]

..... Fikret Avdic 19 vijeka.

Zavisi kako gledas. Dali je casa pola puna ili pola pranazna. Mozes reci da je Gradascevic htijeo da se odvoji isto.
Zara nisu i pravoslavci bili uz Huseina?

[ABen]

..... Fikret Avdic 19 vijeka.

Zavisi kako gledas. Dali je casa pola puna ili pola pranazna. Mozes reci da je Gradascevic htijeo da se odvoji isto.
Zara nisu i pravoslavci bili uz Huseina?

Cuj sve zavisi kako gledas. Ili si u uz Bosnu i Bosnjake ili za okupatora. Sve jedno ko okupator bio. Bosnjaci na celu sa rahmetli Alijom su se htjeli da odvoje kao i Gradascevic, a Fikret Abdic i Ali aga Rizvanbegovic su izdajnici! Prosto i jednostavno.

[Jack]

Zara nisu i pravoslavci bili uz Huseina?

Ne.Najveci dio katolika jeste.

[Zitko]

Husejn potpisivao se »Bosanski vitez i predvoditelj cijele bosanske vojske.« Dao je da mu se od zlata napravi vezirski pecat u cijoj je sredini pisalo: »Uzdam se u velikog stvoritelja,rob mu Husejn.« Unaokolo u sedam polja stoji u pnjevodu:»Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike, Bog nam je dosta i doista upravitelj i baš gospodar i zaštitnik. Nema snage osim Boga velikoga. Na svim njegovim naredbama (bujruldijama) pisena arapskom jeziku : ova je bujurldija izdana od samostalnog ajaleta bosanskog. Husein je izdao više nardbi kao bosanski vezir. Da je Husejn je bio vrlo pobozan covjek vidi se i iz nardbi koje su ostale iza njega u sidzilu sarajevskog serijatskog suda. Na primjerr naredbom od 29. X. 1831. strogo je naložio, da se džamije i mektebi poprave, a gdje u selu mekteba nema, da se sagradi, da se službenici plaćaju u redu i da se namaz džematom klanja i da se kažnjavaju oni, koji to ne vrše. Nekoliko dana kasnije izdaje druga, u kojoj se preporučuje u tri sveta mjeseca osobita pobožnost.

Prije bitke na Stupu posjetio je cuvenog Sejha Abdurahmana Sirija - Sikiricu koji se smatrao duhovnim sultanom svoga vremena. Ovaj mu je dao neku hamajliju. Kazu da je devet konja pod Husejn kapetanom poginulo u toj bitci. I Husejn kapetan, i komadant bosanske vojske protiv Austrougarske Smaj haki Selmanovic i vodja Muslimanskog Oslobodilackog pokreta Muhamed Pandza i Alija Izetbegovic pozivali su bosanske katolike i pravoslavce da se prikuljuce borbi za oslobodjenje Bosne. Nikada se oni nisu vecem broju odazvali. Sa izuzetkom partizanskog pokreta, cijelokupnu svoju historiju pravoslavci i katolici u Bosni su sluzili njene okupatore.