Migracije

[Drina]

Ne znam jeli ovo negdje postavljeno na forumu ali ima jedan pravo interesantan podatak koji se moze naci u knjizi DEMOGRAFSKA TRIJADA BOSNE I HERCEGOVINE 1948-1991. Ilijasa Bosnjovica.

Od 1948 do 1990 migracija iz Bosne je bila 712 448 ljudi za 42 godine, tj svake godine 16963 ljudi se vise odselilo iz Bosne nego sto se doselilo.

To je ogroman broj. Pitanje je samo ko se iseljavao.

Moja prepostavka je da se Bosnjaci u ovom periodu nisu iseljavali iz Bosne. Broj bosjnaka u Srbiji (bez Sandjaka), Hrvatskoj , Sloveniji do 1990 se nije uvecavao u nekom velikom broju plus da je bilo dosta doseljavanja iz Sandjaka. PO popisu 1991 oko 60 000 popisanih bosnjaka je zivilo u Inostranstvu. Mozemo reci da je najmanje 600 000 Srba i Hrvata se iselilo iz Bosne izmedju 1948 i 1990. Ovaj podatak nam pokazuje dvije stvari.

1) Iseljavanje Srba i Hrvata iz Bosne nije nekakav novi fenomen koji je opsto radi lose situacije u Bosni ili rata. To je konstantni proces koji je opsto radi emancipacije, industralizacije i hrvatskog i Srpskog nacionalizma i nacionalne drzave. I skoro nista ga NE MOZE zaustaviti. Otprilike onako kako mi i govorimo u zadnjh deset godina po forumima.

2) Druga stvar koju podatak pokazuje je da Bosnjaci nisu imali nista veci fertilitet od Srba i Hrvata. Htjeli mi to ili ne u zadnjih 60 godina bosnjaci nemaju vise djece od ostalih.

Procitaj ovo

http://www.rastko.rs/istorija/srbi-balk ... osnia.html

[Drina]

Jasmin s Finkinjom Nepu pronašao idilu u Vučijoj Luci -

http://www.avaz.ba/clanak/137625/jasmin ... cijoj-luci



Rijetki su glavni gradovi poput Sarajeva koji imaju planinu, čist zrak i vodu, netaknutu prirodu samo pola sata vožnje od centra. Nešto manje od dvadeset kilometara od centra bh. prijestonice udaljeno je selo Vučija Luka na obroncima Crepoljskog, u kojem je svoju oazu mira pronašla porodica Jasmina Šahinpašića. U Vukovom konaku, kako su nazvali svoj u potpunosti od drveta sagrađen dom, žive tradicionalnim planinskim životom.

Primaju turiste

Njihov dom od drveta je uređen, funkcionalan, a sve se radi kao nekada, kada nije bilo modernih izuma. Kroz dvorište protječe kristalno čisti potok.

Jasmin, glava porodice, u Vučijoj Luci živi sa suprugom Nepu, rođenom Finkinjom. Kako kaže, upoznali su se u Sloveniji, gdje su se 2012. godine i vjenčali. Godinu poslije vratili su se u BiH, kada je Jasminova majka umrla, s namjerom da nastave živjeti u Vukovom konaku. Imaju dvije kćerke, Iitu i Aimi.

Jasmin kaže da su se prvenstveno zahvaljujući njegovoj supruzi Nepu odlučili na život na planinskim obroncima. Imaju koze i magarce. Imali su i mačka.

- Nema ga nekoliko mjeseci, vjerovatno ga je neka divlja životinja napala. Malo nas je to rastužilo, bio je vrlo umiljat - kaže Nepu.

U dvije gostinske sobe nerijetko primaju turiste. Njihov slogan je "dođi da čuješ tišinu". I, zaista, osim šumova borove šume, ništa drugo se u Vučijoj Luci i ne čuje. Tišinu povremeno prekine plač njihovo dvoje djece.


U Vukovom konaku nema interneta, televizije, novina, ni mreže za mobitele.

- Ko nas treba, zna gdje se nalazimo. Kada nama treba internet ili telefon, odemo izvan našeg imanja, malo bliže gradu. Povremeno silazimo u Sarajevo, to nam je sasvim dovoljno - pojašnjava Nepu.

Kada dođeš u Vukov konak, nema žurbe, nepisano je pravilo koje je postavio Jasmin.

- Kuću smo prenijeli s druge lokacije i ovdje je ponovo sastavili. Preuredili smo je po našem ukusu. Donji dio je restoranski, a gore su sobe za spavanje. Kada je moja majka umrla, željeli smo nekako nastaviti ovakav život i dio smo pretvorili u turističku ponudu. Od toga živimo - kaže Šahinpašić.


Nepu je zaslužna za to što imaju i saunu. Finci su poznati po korištenju saune.

Zdrav život

- Ne bih mogao zamisliti život u nekoj kancelariji za računarom da radim osam sati dnevno. Ovdje imamo svoju slobodu i sretni smo zbog djece, jer im ovdje možemo priuštiti zdrav život. Hrane se zdravo, čista je voda, sve je odlično. Ako si došao, sjedi i odmaraj se. Sve radimo po mjeri, polako. Nismo planirali ostati ovdje duže od jedne zime. Ali, eto, dođe i druga zima, a mi smo tu. Jednostavno, lijepo nam je, sretni smo i nemamo namjeru ići - kaže Šahinpašić.

Iita govori tri jezika

Jasmin sa kćerkicom Iitom razgovara na bosanskom, Nepu na finskom, a oboje je pomalo podučavaju i engleskom jeziku. Kako nam je kazao naš domaćin, njihova djeca neće zaostajati u bilo kojem pogledu za djecom koja žive u gradovima.

[Drina]

Jučer u predizbornoj emisiji na TV1 gostovao Zvonko Jurišić iz HSP-a. Između ostalog rekao je da je u ZHK najveće dugovanje u odnosu na ukupni budžet, a još interesantnija vijest jeste da se kako reče samo prošle godine iz Posušja iselilo 1240 ljudi, između ostalog porodice sa djecom, znači ne samo gastajbajteri. Ako uzmeš da je populacija čitavog kantona nešto preko 90 hiljada ispade da je samo iz Posušja iselilo preko 1,5 % ukupne populacije. Oni ako ne riješe tzv. hrvatsko pitanje u naredne 4 godine nestaće kao značajan faktor vrlo brzo.

To je logicno. Pisao sam o tome i ranije. Te zabiti u mostarskom zaledu su uvjek bile nedodije i iseljenicka mjesta. To se nece promjeniti. Cak i da imaju jak standard( a nemaju).

To mozes porediti sa fudbalom. Uzmimo primjer PSG-a. Oni su imali i imaju ogromne probleme da sklope ugovore sa znacajnim igracima i pored toga sto su im nudili ogromne sume. Razlog lezi u tome sto je francuska liga tri koplja iza ovih najjacih i nije atraktivno igrati tamo. Fudbaleri vise vole igrati u Arsenalu koji ne moze da bude sampion nego u PSG koji ce biti sampion.

Jednostavmo challenge i prestiz nisu isti. Mislim o poredenju engleske i francuske lige.


Tako je i sa naseljima, gradovima. Ljudi ce prije zivjeti u Zagrebu i imati manju platu nego u Posusju za duplo vecu platu. U ZG ima kino, pozoriste, jake sportske klubove, stotine mjesta za izlaske itd... U Posusju nema nista od toga. 3-4 sokaka desno i 3-4 sokaka lijevo. Zato svi bogatiji i skolovaniji bh katolici idu u Hrvatsku. Oni hoce da im djeca mogu imati casove klavira, pristup pozoristu, sportskim, kulturnim desavanjima i da ne ostanu zatucani u nekoj nedodiji.

Zato ces uvjek imati iseljavanje najskolvanijih i najsposobnijih ka vecim sredinama.

[almas]

Procitaj ovo

http://www.rastko.rs/istorija/srbi-balk ... osnia.html[/quote]

Ovo nisam do sada procitao odlican clanak (hvala puno), koji potvrduje moje pretpostavke. srbi i Hrvati su se iseljavali i sada se iseljavaju iz Bosne u puno brzem tempu nego mi. I to je ono sto je vazno. Da li je fertilitet 1,8 ili 2,1 ne igra veliku ulogu dokle god se njihova mladez iseljava iz Bosne.

Kad bi se minimalno hiljadu mladih doseljavalo iz Turske u Bosnu mi bi bili na konju.

Sve sto mi treba da na neki nacin uradimo je da zaustaviomo odlazak nasih mladih iz Bosne i ovo je onda gotova prica

[Jack]

Tacno tako.Migracije ce vise njih jesti jer nemaju jaka urbana mjesta koje bi zadrzalo mladje stanovnistvo.Ove poplave u Posavini s tolikom stetom samo ce doprinijeti do jos veceg iseljavanja tih krajeva.Domaljevac 100% Katolicka opcina imala je 307 ucenika u osnovnim skolama u skolskoj 2013/2014 godini.Ove godine imaju 300 ucenika u osnovnim skolama,znaci skolska 2014/2015.Sad ce neko reci da to nije strasno? A,zar nije.Najplodnija opcina sto se tice povrsine kod Bosanskih katolika biljezi pad i sve manje osnovaca ovdje.Kako ocekujes da neko iz brdskog Duvna gdje ti lopata i motika puknu.Da se tu nesto radi i razvija.Sva ekonomija makar kod katolika je produkt nase gluposti.Aluminijum ili jako pumpanje para susjedne Hrvatske. Vidi pod Mostar


Kod takozvanih Srba,doci ce do manjeg iseljavanja jer oni imaju par solidnih gradica:Doboj.Prijedor.Bijeljina,Banja Luka,Trebinje.Kod Hrvata i tih sto se pisu sve se svodi na Mostar,sananje da ce se Bosnjaci kolektivno iseliti za Sloveniju ali realnost ti je uvijek bila da su se katolici iz tih ruralnih padinskih krajeva Duvna i Livna,ali vjerujem i Skutorije.Vise migrirali.Navescu primjer Glamoca.Dole je popisano tek nesto malo vise od 2000 Srba ovog puta.A broj ucenika Srba je znatno manji nego Bosnjaka a godinama imaju visoku stopu mortaliteta.Znaci,jos par godina ovako i njihova prednost ce se skroz otopiti jer moras imati mladje stanovnistvo za preporod drustva a oni tog nemaju u mnogim krajevima Bosne.Nadam se da cu bas naci neki podatak za Srebrenicu u osnovnim skolama ove skolske godine.Pa da saznam kakvo je stanje dole?

[Abidaga]

Ante Popovic: Iz Livna je otislo oko 15.000 hrvata!
http://www.youtube.com/watch?v=ZLdr58OY ... hOAypvFzrg

[Jack]

Sto imas veci mortalitet,glavno pitanje je kako zadrzati mlade?Mnoge ruralne opcine Krmetnjaka zato stoje sve gore,vidi Ribnik,Kalinovik dok se ljudi prazne po gradovima.Ako imas slabije selo,nemoj ocekivati neki spektakularan rast po gradovima.Banja Luka nije Beograd.Iako je to prilicno solidan grad,makar za nase prilike.On moze samo toliko Srba da dovuce.I to je to.Isto i za takozvane Hrvate

http://www.vecernji.ba/moramo-osigurati ... pas-965518

Kada smo danas bili kod našeg domaćina ovdje u našoj župnoj crkvi i on mi reče: „Dragane kako ćemo zadržati našu mladost ovdje“?

Postoji samo jedan način, kazati da smo Hrvati da živimo ovdje, pokazati to i 12. listopada, pokrenuti sve moguće projekte u BiH, otvoriti ovaj Hrvatski odgovor do kraja, u osnovi osigurati škole na Hrvatskom jeziku, osigurati prije svega radna mjesta da se odavde ne odlazi. Ja sam siguran da znamo kako ćemo to uraditi. Zbog toga mladosti naše Lašvanske doline, mladosti našeg Travnika, drage naše dame, predstavnice Zajednice žena HDZ BiH, svi vi koji ste okupljeni danas uz HNS i HDZ BiH imate pravo večeras biti ponosni, a zadatak svih nas koji smo vam se predstavili ovdje je da vas učinimo ponosnim iza ovog 12. listopada da trajno možete govoriti da je ovo naš Travnik, hrvatski Travnik i da ga želimo dijeliti s našim prijateljima Bošnjacima.

''Nas Travnik''gdje se oni pitaju kako zadrzati mlade?Zar to nije paradoks?Zadrzati mlade po gradovima tamo gdje si manjina,i gdje nemas jako zaledje.Sva sela oko Travnika danas su Bosnjacka.To je nemoguca misija.Lahko je pametovati naprimjer Covicu koji je iz Mostara o nekakvom ''Hns' saboru ali sve vise takozvana Hrvatska politika je Hercegovacka politika.Sto je za nas nikad bolje


Ps:Ne vjerujem da je iselilo 15 000 Hrvata,ali jeste sigurno 10 000.Prica se o masovnijem iseljavanju zadnje 2 godine

[amkos]

Ma gdje nece iseliti, nema perspektive za mlade. Zna li se koliko je Bosnjaka Livna iselilo ili mozda oni sele u neke gradove u Bosni ?

[kosarkas]

http://m2.cafe.ba/vijest.php?id=159400

[Dezidijat]

Ma gdje nece iseliti, nema perspektive za mlade. Zna li se koliko je Bosnjaka Livna iselilo ili mozda oni sele u neke gradove u Bosni ?

puno brate, narocito mladi ljudi jer dole ne mozes dobit posao hdz je namjerno unistio sva preduzeca i otjerao sve potencijalne ulagace jer znaju da bi vecinsku radnu snagu cinili Bosnjaci..najvise mladih bosnjaka iz livna i tog kraja je u Zenici i Sarajevu mada ima ih mnogo i u kanadi i SAD

[Jack]

Migracije ce najvise pogadjati katolike u Bosni,takozvane Hrvate?Zasto?

Hrvatska je sad usla u Eu.Za par godina svi drzavljani Hrvatske moci ce putovati van Hrvatske,citaj zivjeti gdje zele.Tako,par godina nakon sto je Poljska usla u Eu.Vidjela se veca migracija ka Engleskoj.Irskoj,Njemackoj.Neko prica da ce se to desiti u Hrvatskoj?Nikad se ne zna

No,oni imaju visoku stopu smrtnosti u nekim krajevima i Hrvati su ti koji nestaju.Kako Hrvata nema 6 miliona u Hrvatskoj,nego znatno manje.Naravno,da ce oni zeliti da se sto vise katolika naseli u kiflu.Nista novo.Ono sto je lose za njih je da struktura zemljista im je nikakva.Duvno vukojebina brdska na 1000 metara nadmorske visine i Livanjsko Polje nemaju taj kapacitet da zadrze mlade ljude.Nema jacih naselja.Izvan Zapadnog Mostara,nemas nijedno naselje s preko 10 000 stanovnika.Niti ces ga imati.To znaci da ce se migracije i dalje odvijati

Gledam malo zupu Bugojno

15 krstenih i 68 umrlih do Oktobra mjeseca
Od tih 15 krstenih samo 6 je rodjeno u Bugojnu.Ostali ili su se rodili po Poljskoj,Austriji ili Hrvatskoj,ili rodjeni 2013 godine

Na nekad populaciju od 17 000 katolika.Radja se 6 Hrvata ovdje?Prvih 9 mjeseci

Cinjenice su da ce Covic koji je sebi obezbjedjen,morati da krene radikalno.Nesto kao Jelavic.Vjerujem da ce traziti od Sda sve i svasta.Bit ce to Tihic x2.Sad hoce li mu ovo novo vodstvo Sda dati.Ostaje da se vidi.Livanjski kraj je opustosen.Drzava vec 20 godina i ne ulaze previse u poljuprivredu.Snadji se kako znas.Katolici nemaju historiju zivota po urbanim naseljima,citaj Carsijama.A,da ce skutorija samo mirno gledati i masivnije ne odlaziit ka lijepoj njihovoj.To je svakom jasno.

[ABen]

Svi hoće u Banjaluku i Bijeljinu
Utorak 21. Oct 2014 13:29
http://www.rtvbn.com/321171/Svi-hoce-u- ... -Bijeljinu



U posljednjih šest godina oko 99.000 ljudi iz cijele BiH se doselilo u dvadesetak većih gradova. U Banjaluku i Bijeljinu lani se doselilo oko 3.000 ljudi.

Mladi ljudi u dvadesetim godinama napuštaju manje sredine kako bi se školovali, a većina ih se ne vrati u rodno mjesto jer u njemu ne vide perspektivu.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS najviše građana iz drugih gradova širom BiH se lani doselilo u Banjaluku i Bijeljinu - oko 3.000. Poređenja radi, u Istočni Drvar doselila su se četiri nova stanovnika. Među poželjnijim gradovima su i Laktaši, Prijedor i Istočno Sarajevo. Dobro plaćen posao u državnoj službi glavni je razlog migracije u veće gradove.

"Osnovni motiv za dolazak u veće sredine je to što su u njima smještene sve važnije državne institucije, pa je veća i mogućnost zaposlenja. Veći gradovi imaju veću ponudu poslova i u sivoj ekonomiji, pa je i to jedan od razloga napuštanja manjih sredina", rekla je Sara Devisime, izvršni direktor u nevladinoj organizaciji "Alterural" iz Sarajeva koja se bavi razvojem ruralnih sredina.Masovnom napuštanju sela doprinosi nedostatak osnovnih uslova za život.

"Škole se zatvaraju. U nekim selima djeca pješače po deset kilometara do škole. Zdravstvene usluge mnogima nisu dostupne. Putevi su loši i do nekih sela nemoguće je doći kada padne snijeg. Sve su to razlozi zbog kojih porodice napuštaju rodna mjesta u potrazi za boljim životom", navela je Devisme i upozorila da su posljedice starenja stanovništva - pustošenje sela i napuštanje poljoprivrednih imanja."U većim gradovima se gubi kvalitet života, sve je skuplje, porodice postaju ekonomski nestabilnije jer moraju iznajmiti stan i dići kredit", ističe Devisme.

Nemanja Đukić, sociolog, kaže da su se oduvijek ljudi selili u veće gradove zbog posla i da je industrijalizacija nekad dovela do povećanih migracija iz sela.

"Danas nemamo industriju, ali je u većim gradovima koncentrisana savremena ekonomija - banke, osiguravajuće i marketinške kuće, mediji...", kaže Đukić.U sela se ne ulaže i ljudi nemaju izbora već da traže posao u gradu."Sve dok je tako u gradovima će se povećavati broj stanovnika, nezaposlenost će biti sve veća u većim gradovima, dok će sela i potencijal koja imaju propadati", tvrdi Đukić.

3.000 ljudi je cijela opcina kao Bos. Grahovo, ili neke u ist. Bosni.

[Jack]

http://www.bosanskehistorije.com/geogra ... ne-gradovi

http://www.bosanskehistorije.com/geogra ... 992-godine

1953 je bilo 19 000 Srba i 12 000 Bosnjaka na podrucju danasnje opcine S.Most.Ovdje nisam jos uracunao ono sto se pise Ostra Luka.Znaci na selima S.Mosta

1991 si imao 11 500 Srba i 18 000 Bosnjaka na selima,podrucje danasnje opcine S..Most

1953 bi nas Srbi isamarali kao vola u kupusu.Ne bi se sastavili s krajem.Njihova sela masovna.G.Tramosnja 1500 Srba na popisu 1953 i samo 500 na popisu 1991.Znaci u 40 godina za trecinu su se smanjili ovdje.,Po selima mladji,vitalniji Srbi na popisu 1953.Na popisu 1991 sve se je okrenulo.Sve protiv njih.


Sta imas danas u S.Mostu?Do 2000 pravoslavnih ako i to?Pola zivi u gradu i okolici.Sela sve vise nasa

Naravno.Cetnici ce migrirati ka Banja Luci sto je dobro za nas.Nekad dobro naseljena sela Zmijanja i Manjace gdje prosjecni Pantelija imao 8 djece prije 50 godina gdje si imao rijeke cetnika da te napadaju

Nekad jako cetnicko selo,strah i trepet svih Kljuckih Muslimana 2 svjetskog rata.Neunistiva utvrtda cetnickog pokreta.Erojsko Srpsko i cetnicko Sokolovo.Podjelilo se je na Donje i Gornje.Teska cetnicka vukojebina gdje su prvi napadali i klali Muslimane jos od Turaka pa nadalje.Selo s cirka 1800 pravoslavnih talebana u 2 svjetskom ratu

Danas u D.Sokolovu popisane 3 Pantelije.Svi imaju preko 50 godina.Jedan kaze da je RepublikoSrpskijanac ili tako nekako.To isto selo je imalo 500 cetnika na popisu 1991

Sto manje po selima njih a vise po gradovima.Znaci da moraju ovog puta da mobiliziraju ljude iz gradova ovog puta iz Banja Luke.A oni su uvijek imali jaka sela.Mnogo,mnogo jaca od nasih.Neka sela su cinila strah i trepet prosjecnog Bosanskog Muslimana

Sta imas danas?Sto ih je manje po selima.Bolja sansa da mi opstanemo

E,Sokolovo zabit cetnicka na Zmijanju.Zmijanje opjevana cetnicka planina.Poznata po Jazavcu pred sudom Kocica.Nekad preko 10 000 cetnika je zivjelo tu.Mladih ko pljeve

Danas ih je 1000-2000 ostalo.Od D.Ratkova selendre s nekad 2000 pravoslavnih u ratu.Danas ostalo 150.Jedino Banjalucki dio Zmijanja je malo naseljeniji jer nisu prenocili borci 5 korpusa dole.

Prosjecni Musliman usrao bi se od straha kad bi spomenuo Zmijanje 1941.Leglo zmija pravo njihovo

Eno.Imaju bas vesela sela po Zmijanju.Sve to zapalilo inace u Banja Luku

Sto manje sela njiihovih.To znaci da ce po tim istim selima biti jos veci mortalitet.Sto veci mortalitet kod njih.Bolje za nas
Najbolji primjer ti je Ribnik.Popisano navodno 6500 Srba dole zadnjeg popisa.A samo prosle godine su imali kroz mortalitet -100.Nije to mala stvar


Jedina cetnicka planina gdje imaju mladezi i dan-danas je Manjaca.I to je to

Grmec,Zmijanje.Dosta je pocisceno odatle.


Njihove planine koje su znali zamjenili su ravnicarskim selima Banja Luke i dijelom Prijedora gdje nemas odakle se popeti pa granatirati Turke uz povike junacke Srpske borbe

Velika je to stvar.Velika

[Abidaga]

23.11.2014
Bosansko Grahovo uvozi Albanke katoličke vjeroispovjesti:
http://www.slobodnaevropa.org/content/m ... 06203.html

U Bosanskom Grahovu neženjama koji su primorani živjeti od poljoprivrede postala je 'nemoguća misija' pronaći buduću suprugu. Rješenje je ponudila općinska vlast – mladenke iz 'uvoza'. U Bosanskom Grahovu je više od 150 neženja koji su primorani živjeti od poljoprivrede. Među njima je i Jelenko Perinović iz sela Obljaja:
„Naše cure neće ovđe na selo da žive. Nemamo koga dovesti. Neće krave, neće ovce. A nama treba, da ostanemo tu. Naše cure neće, prema tome, mi moramo tako ići. To, nema vjere, nema nacije, dovest' ću je. Kad neće naše Srpkinje, idemo dalje. Hoću pravu gospođu da nađem sebi, za svoju kuću, da mi i gleda mene i da stvaramo familiju.“, kaže Jelenko.

Pronaći buduću suprugu, suputnicu, mnogim neženjama u skoro svim općinama Županije 10 postala je gotovo nemoguća misija. No, u rješavanju tog problema, neobične i vrlo konkretne korake poduzela je općina od koje se to najmanje očekivalo. Riječ je o ratom i privatizacijom opustošenom Bosanskom Grahovu u kojemu kakav-takav posao imaju jedino uposlenici u državnim institucijama, javnim poduzećima i ustanovama, onda jedno veliko NIŠTA u gospodarstvu, pa poljoprivreda. Kako bi se vremešni momci oženili, općinske vlasti dale su zeleno svjetlo za, da ga tako nazovemo, organizirani „uvoz“ mladenki iz inozemstva.

Ideja o takvom transferu nije potekla iz Grahova, ali su je u toj općini objeručke prihvatili, ističe predsjedavajući Općinskog vijeća Duško Kuprešanin:
„Udruženje građana, koje okuplja naše iseljenike iz Livanjskog polja i egzistira u Srbiji, dalo nam je ideju da oživimo sela u Livanjskom polju, odnosno sela koja pripadaju i opštini Bosansko Grahovo i opštini Livno, na način kao što su radile neke opštine u Republici Srbiji – da dovedu Albanke koje su katoličke vjeroispovjesti na prostor opštine Grahovo, koje bi se udale za naše mladoženje koji su tu, da kažem, ostali bez djevojaka. Sve djevojke koje su se rodile ovdje i koje su živjele ovdje, otišle su u veće gradove za poslom. Vrlo malo njih hoće da ostane, da radi i živi na selu, da tu rodi dijete. Mi, kao Opštinsko vijeće, podržali smo inicijativu ovog udruženja s jednim zaključkom da ćemo mi, kao Opštinsko vijeće, finansijski snositi jedan veći dio troškova koje imaju naši mladoženje, ali po zaključenju braka.“, objašnjava Kuprešanin.

Premda je zaključak Općinskog vijeća jednoglasno usvojen, što će reći da su za njega ruku digle i dvije vijećnice, žene u Bosanskom Grahovu nisu bile raspoložene za izjave. Za razliku od njih, muškarci su bili pozitivniji i razgovorljiviji, među njima još uvijek službeno neoženjeni Pero Jakšić.
„Ja ovo podržavam. Moram zahvaliti ljudima koji su pokrenuli taj projekat, da se krene u jednu tako ozbiljnu situaciju i rješavanje ove problematike naših krajeva. Znam da se i u Livnu raseljava, odlaze ljudi previše prema Republici Hrvatskoj, odavde odlaze prema Srbiji. Nama je ovdje jedini način da opstanemo ako ćemo se vratiti tradicionalnim vrijednostima koje smo imali.“, kaže Jakšić.

Pitamo našeg sugovornika Duška Kuprešanina-zašto baš djevojke iz Albanije?
„Udruženje iz Srbije, 'Slava Raškaj', oni su krenuli sa djevojkama iz Albanije, koje su voljne da dođu na selo, da žive, da rade i da stvaraju porodice na selu. U pitanju su djevojke iz okoline Skadra – kažu da je tamo procenat djevojaka u odnosu na momke dvadeset na prema jedan, tako da nema dovoljno momaka u njihovoj blizini, u Albaniji, da bi one ostale dolje. Sigurno su patrijarhalno odgojene djevojke, djeca bi se odgajala u onom duhu u kojem se inače odgajaju djeca na našim područjima.“, kaže Kuprešanin.

U Srbiji ovim aktivnostima žele oživjeti sela, a u Grahovu i sela i grad, a kako doznajemo od Duška Kuprešanina, prva mladenka iz okolice Skadra, trebala bi u Bosansko Grahovo stići upravo ovih dana.
„Već su neki otišli do Albanije, bili su na tom prvom viđenju. Procedura nalaže da idu na prvo viđenje, pa da dolaze njihove porodice, odnosno buduće mlade, odozdo ovdje, da vide gdje dolaze. Onda, na drugom odlasku dolje, obavlja se vjenčanje u Albaniji, a crkveno vjenčanje bi bilo kod nas, u Grahovu.“, zaključuje Kuprešanin.

[Bosni]

http://sandzakpress.net/od-2002-iz-prij ... anovnistva

Od 2002. iz Prijepolja i Priboja se iselilo 10% stanovništva

Prijepolje, Priboj – Trstenik, Priboj, Bor i Prijepolje imaju više od deset odsto stanovništva manje u odnosu na 2002. godinu

Prema popisu 2011. godine u 73 odsto od ukupnog broja gradskih naselja smanjen je broj stanovnika u odnosu na broj žitelja 2002. godine, a u tom procesu ne postoji region koji se posebno izdvaja, to jest cijela zemlja je zahvaćena ovim procesom. Manje žitelja imaju i Subotica na sjeveru, i Negotin na istoku, i Užice na zapadu i Leskovac i Pirot na jugu zemlje. U svim ovim gradovima procenat „manjka stanovništva” je ispod deset odsto.

Uz Trstenik, više od deset odsto stanovništva manje u odnosu na 2002. godinu imaju Priboj, Bor i Prijepolje. Kao što se moglo i pretpostaviti porasli su Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, ali i Kraljevo, Obrenovac, Vrnjačka Banja, Jagodina i Novi Pazar koji bilježi i najveći porast broja stanovnika, i to od 17 odsto. Grad Beograd statističari tretiraju kao zonu izrazite koncentracije stanovništva: u njemu živi čak 23 odsto stanovništva Srbije.

Za razliku od masovnog odlaska u inostranstvo, koje je i dalje regionalni fenomen, odnosno najizraženije u istočnoj Srbiji ili na jugozapadu zemlje, a u drugim regionima prisutno u manjem procentu, smanjenje broja stanovnika napravilo je od karte Srbije „švajcarski sir”, kaže demograf Vladimir Nikitović.

– Pad u broju stanovnika prvo je zahvatio pogranična i planinska područja, ali sada se to proširilo i rupe se pojavljuju svuda, samo nekoliko čvorišta okuplja stanovništvo. To, međutim, nisu skorašnje pojave. Natalitet je u opadanju još od perioda Drugog svetskog rata, a mi ga registrujemo kao negativan od kraja osamdesetih godina prošlog vijeka. Uz to, veliki broj mjesta u centralnoj Srbiji naglo je porastao migracijom stanovništva u vreme kada je počeo snažan industrijski razvoj tih mjesta. Te varošice su „eksplodirale” šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka sa razvojem industrije i dobile tada infrastrukturu kakvu prije toga nisu imale. Međutim, kada su izgubili oslonac razvoja došlo je do naglog demografskog urušavanja – ističe Nikitović.

Za opstanak ovih gradova presudan je društveni, spoljni faktor.

Veoma je izvjesno da će narednih 20-30 godina padati broj stanovnika. Prosjek rađanja djece bio je nizak i u prosperitetnije vrijeme i tu neće biti ni ubuduće većih promjena. Opstanak ovih gradova, dakle, najviše zavisi od strateške odluke države. Priča se o reindustrijalizaciji, razvoju poljoprivrede, ali još nema nikakvih jasnih naznaka u kom se pravcu ide. Ako se nastave ove tendencije, nažalost, neće biti nekog pozitivnog ishoda – kaže Nikitović.

Sa druge strane, ekonomski analitičar Goran Nikolić smatra da su unutrašnje migracije, seljenje stanovništva iz jednog u drugi grad u potrazi za poslom, ekonomski poželjne.

Kada neko promijeni mjesto stanovanja, on će biti produktivniji, spreman da radi i za manju platu i zbog toga su unutrašnje migracije podsticajne i dobre. Broj stanovnika ostaje isti, jer se migracije dešavaju unutar zemlje, a povećava se ekonomska produktivnost. Nekome ko živi sa roditeljima često je potreban mnogo veći stimulans, od onoga ko je otišao iz roditeljskog doma – napominje Nikolić.

Ipak, više je onih zabrinutih zbog pražnjenja mnogih krajeva Srbije. Radeći serijal „Zadnja kuća Srbija”, novinar RTS-a Milan Popović proveo je stotine sati u razgovoru sa takozvanim običnim ljudima iz sela i gradova na sve četiri strane naše zemlje. Bez mnogo premišljanja daje odgovor na pitanje šta oni najčešće navode kao razlog odlaska: „ne mogu da nađem posao”.

U javnim službama posla nema ili je teško do njega doći, proizvodnja je stala, a onaj ko bi i želio da započne sopstvenu proizvodnju ne može da istrpi teret legalnog poslovanja. Gdje vi da nađete tržište u Prijepolju, na primjer, kad narod nema para i kakav posao vi tu da započnete? Migracije ka inostranstvu su donekle i jasne, ali one ka Beogradu, koji ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti, čini se da su više psihološke prirode. Ljudi odlaze u veliki grad, jer svi odlaze tamo, nadaju se da je veća vjerovatnoća da će tu naći posao, ali i ovdje mnogi sa fakultetskim diplomama rade u kafiću – kaže Milan Popović.

Poseban problem je učmalost koja je zahvatila brojne gradove, navodi on, pa ako nije subota, teško da biste našli sebi drugu zanimaciju osim da od jutra do mraka sjedite u lokalnom kafiću.

Putujući i snimajući po Srbiji, naišao sam na mali procenat onih koji žele da ostanu u svom gradu, onih koji se vraćaju na djedovinu, koji žele da sačuvaju porodično imanje. Ima, doduše, i porodica koje vraćaju djecu iz velikih gradskih centara i to su najčešće oni koji imaju sopstvenu, razrađenu proizvodnju i koji su i djecu usmjerili i školovali za taj posao. Ali češća je paradoksalna situacija da roditelji insistiraju da djeca odu iz svoje sredine u potrazi za boljim životom – kaže Popović.

Subvencije davati za Priboj ili Prijepolje, a ne za Staru Pazovu

Ako bi se kao uslov države da investitor dobije novac za subvencionisanje za otvaranje novih radnih mjesta postavilo da fabriku mora da otvori u nekoj od nerazvijenih opština, efekat bi bio vidljiv i brz, smatra ekonomista Miroslav Zdravković.

Apsurdno je da dajete subvenciju od 20.000 do 40.000 evra po radnom mjestu njemačkom preduzeću koje otvara fabriku između Beograda i Novog Sada, jer ta je lokacija inače privlačna za investitore. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da oko 90 odsto stranih investitora otvara fabrike na pet do 10 kilometara od Koridora 10 i to su lokacije koje bi i bez subvencije države investitori odabrali za svoju proizvodnju. Država treba da pomaže gradove koji se demografski urušavaju i da novac za subvencije daje investitorima koji se opredijele da tu izgrade fabriku. Dakle, apsurdno je davati subvenciju za otvaranje fabrike u Staroj Pazovi, već je treba preusmjeriti na Priboj ili Prijepolje, na primjer – ističe Zdravković.

[ABen]

Sele se u RS da ostvare prava
http://www.nezavisne.com/novosti/drustv ... 78866.html
BOJANA VASIĆ - 15.12.2014 21:00

SARAJEVO, BANJALUKA - Svake godine sve veći broj bh. građana se seli iz FBiH u RS, pokazuju podaci o unutrašnjim migracijama za prethodnih nekoliko godina.
Tako je, na primjer, prošle godine na području Republike Srpske broj doseljenih iz FBiH iznosio 3.853, a iz Brčko distrikta 484.
Sa teritorije RS odselilo se 3.425 u FBiH, a u Brčko distrikt 273. Ukupan migracioni saldo RS je 639.
Unutrašnja migracija na teritoriji Republike Srpske je 14.173, od toga je međuopštinskih 6.138, međuentitetskih 7.278 i između Republike Srpske i Brčko distrikta 757.
Prosječna starost migranata u 2013. je 40 godina.
Promjene prebivališta posmatrane prema polu su učestalije kod ženskog dijela populacije, pa je prošle godine ukupno 7.509 žena ili 52,98 odsto promijenilo mjesto boravka, dok su se preselila 6.664 muškarca ili 47,02 odsto.
U opštine Banjaluka, Bijeljina, Doboj, Zvornik, Istočno Sarajevo, Laktaši i Prijedor najviše građana se doseljava iz FBiH.
Demograf Stevo Pašalić je kazao da osnovni razlog preseljenja stanovnika iz FBiH u RS jeste lakše ostvarivanje nekih prava do kojih je jednostavnije doći u RS.
"Tu se prvenstveno misli na poštivanje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se tiče održivog povratka, pa veliki broj Bošnjaka mijenja mjesto prebivališta da bi ovdje ostvario razna prava", kazao je Pašalić.
On je istakao da sve to u FBiH ide vrlo teško, tako da dosta prava povratnici u taj entitet uopšte ne mogu da ostvare.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da je osnovni razlog što se najviše građana doseljava u Banjaluku težnja da se iz manjih mjesta dođe u veće i tu započne život.

Sad koliko je Pasalicu vijerovati. Znamo zasto nisu objavili koliko iseli godisnje za Srbistan i dalje. Ovako jednostavno ljepse izgleda.

[Jack]

Podatci su ohrabrujuci za nas.Duvno koje je bio Fort Knox Ustaskog nataliteta.Posebno 60 tih godina proslog stoljeca.Danas je kraj koji sve vise i vise pada.Kako na tom podrucju.Livanjski kanton.I nema ozbiljnijih naselja.Get it

4200 Hrvata osnovaca na 5000 km2 Livanjskog kantona.Povrsina haman.,Od tog.Mi dobro samaramo.Od 265 ucenika Glamoca.99 su Bosnjaci.Nismo apsolutna vecina ali nismo ni nevidljivi


Kraj skolske 2013/2014 i pocetak skolske 2014/2015


Livno 2294/2168
Duvno 2053/1964

Livno je prvi put otkako znam palo na ispod 2200 osnovaca.Taj broj moze se reci.Najvise je pao u Livanjskom kantonu.Skutorija nije toliko pala.Koliko su te 2-3 opcine


Imas tu i Kupres 366/337.Zavidan pad.
Cak i Glamoc pada s 279 osnovaca krajem 2013/2014 skolske na 265 osnovaca.Pocetkom ove godine



Meni ce podatak za krmetnjak.Reci nesto malo vise.Ja cu te podatke naci.Ako ne ove godine.Onda iduce.Nacionalnost ucenika ove skolske godine.Tako da znate svi

[BosnjackaHercegovina]

Podatci su ohrabrujuci za nas.Duvno koje je bio Fort Knox Ustaskog nataliteta.Posebno 60 tih godina proslog stoljeca.Danas je kraj koji sve vise i vise pada.Kako na tom podrucju.Livanjski kanton.I nema ozbiljnijih naselja.Get it

4200 Hrvata osnovaca na 5000 km2 Livanjskog kantona.Povrsina haman.,Od tog.Mi dobro samaramo.Od 265 ucenika Glamoca.99 su Bosnjaci.Nismo apsolutna vecina ali nismo ni nevidljivi


Kraj skolske 2013/2014 i pocetak skolske 2014/2015


Livno 2294/2168
Duvno 2053/1964

Livno je prvi put otkako znam palo na ispod 2200 osnovaca.Taj broj moze se reci.Najvise je pao u Livanjskom kantonu.Skutorija nije toliko pala.Koliko su te 2-3 opcine


Imas tu i Kupres 366/337.Zavidan pad.
Cak i Glamoc pada s 279 osnovaca krajem 2013/2014 skolske na 265 osnovaca.Pocetkom ove godine



Meni ce podatak za krmetnjak.Reci nesto malo vise.Ja cu te podatke naci.Ako ne ove godine.Onda iduce.Nacionalnost ucenika ove skolske godine.Tako da znate svi

Jack,

S obzirom na price koje kruze (i kod latina i kod nasih) da dosta skutorskih familija odlazi u Hrvatsku ili dalje u EU, mozes li iz ovog dati procjenu koji broj familija bi to mogao biti.

Jer meni je ovo nagal pad da bi se tek tako desio tokom jedne godine samo radi nataliteta. Mislim da se ovdje radi o iseljavanju. Sta mislis o tome?

[BosniaUser]

Jack,

S obzirom na price koje kruze (i kod latina i kod nasih) da dosta skutorskih familija odlazi u Hrvatsku ili dalje u EU, mozes li iz ovog dati procjenu koji broj familija bi to mogao biti.

Jer meni je ovo nagal pad da bi se tek tako desio tokom jedne godine samo radi nataliteta. Mislim da se ovdje radi o iseljavanju. Sta mislis o tome?

Ne znam za Jacka,ali mislim da je ovo opcenito promjena navike zivljenja u Bosni...sve je manje viseclanih porodica sa 3,4 il 5 djece,o vise dane pricam...naravno da su hrvati BIH a posebno dole Duvna,Hlivna i zap. Hercegovine selili ka zapadu i danas sele u istom il manjem broju,jer trebas imati u vidu iz mnogih mjesta nema vise ko iseliti,a tu mislim na mladu osobu....
Konkretno za Duvno znam da se sokci dole vise ne bave poljoprivredom to je sad iskljucivo zanimanje Bosnjaka,navikli su zivjeti od pomoci iz hrvatske il inostranstva...
A ako se godisnje radja oko 200 malisana na podrucju opcine Duvno kad odbijes one koji u medjuvremenu odsele jasno je da je br onih koji tu zive sve manji,jer se manje radja,a u manje-vise istoj mjeri odseljava....

[BosnjackaHercegovina]

Jack,

S obzirom na price koje kruze (i kod latina i kod nasih) da dosta skutorskih familija odlazi u Hrvatsku ili dalje u EU, mozes li iz ovog dati procjenu koji broj familija bi to mogao biti.

Jer meni je ovo nagal pad da bi se tek tako desio tokom jedne godine samo radi nataliteta. Mislim da se ovdje radi o iseljavanju. Sta mislis o tome?

Ne znam za Jacka,ali mislim da je ovo opcenito promjena navike zivljenja u Bosni...sve je manje viseclanih porodica sa 3,4 il 5 djece,o vise dane pricam...naravno da su hrvati BIH a posebno dole Duvna,Hlivna i zap. Hercegovine selili ka zapadu i danas sele u istom il manjem broju,jer trebas imati u vidu iz mnogih mjesta nema vise ko iseliti,a tu mislim na mladu osobu....
Konkretno za Duvno znam da se sokci dole vise ne bave poljoprivredom to je sad iskljucivo zanimanje Bosnjaka,navikli su zivjeti od pomoci iz hrvatske il inostranstva...
A ako se godisnje radja oko 200 malisana na podrucju opcine Duvno kad odbijes one koji u medjuvremenu odsele jasno je da je br onih koji tu zive sve manji,jer se manje radja,a u manje-vise istoj mjeri odseljava....

Znaci ti uglavnom pripisujes ovaj pad smanjenju skutorskog nataliteta, a ne nekoj vecoj imigraciji radi ulaska HR u EU.