04.03.2013
U Sarajevu će sutra zasjedati Ustavno-pravna komisija Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH), gdje će biti razmatrana Platforma za promjene Ustava IZBiH, saznaje agencija Anadolija (AA). Predsjednik Ustavne komisije Sabora Jusuf Zahiragić potvrdio je za AA da će se sutra ''nastaviti rad na Platformi za izmjenu Ustava''.
''Mi ćemo zajedno sa Rijasetom IZBiH napraviti Platformu za izmjene Ustava IZBiH. Nakon usvajanja Platforme od strane Sabora IZBiH, onda bi se išlo na sačinjavanje amandmana za novi Ustav'', kazao je Zahiragić za agenciju Anadolija, pojašnjavajući da će Platforma sadržavati okvir i nadležnosti IZBiH.
Platforma će biti razmatrana i na zasjedanju Sabora IZBiH u martu ove godine.
''Sabor bi u martu eventualno usvojio Platformu za promjenu Ustava. Nakon Platforme pravili bi se amandmani i spomenuta Platforma bila bi pretvorena u normu. Nakon toga bila bi provedena i javna rasprava, a ovo pitanje ponovno razmatrano na Saboru. Ako bi sve išlo po planu, u ovoj godini mogao bi biti završen cio proces i imali bi novi Ustav IZBiH'', rekao je Zahiragić.
Inače, novi Ustav IZBiH trebao bi ponuditi novu definiciju IZBiH, novu organizaciju Zajednice u BiH, državama Zapadnog Balkana i u dijaspori.
''Postoji opredjeljenje da se ide u promjene Ustava IZBiH. Neke stvari su na terenu sazrijele i normativna IZ mora to pratiti'', tvrdi za AA potpredsjednik Sabora IZBiH Edhem Bičakčić.
Bičakčić napominje da još ''nema dokumenta na osnovu kojeg bi onda mogli konkretno razgovarati''.
''To su samo inicijalne rasprave i pogledi kako i u kom pravcu se ide. Sve je na stolu, sve je otvoreno. Ništa nije zakovano'', poručio je Bičakčić.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini djeluje na temelju Ustava iz 1997. godine. Ovo pitanje po prvi put je ozbiljnije otvoreno na zasjedanju Sabora IZBiH u aprilu prošle godine.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/139485 ... tava-izbih
Promjene Ustava IZBiH
Re: Promjene Ustava IZBiH
26.03.2013
Organi Sabora Islamske zajednice u BiH privode kraju seriju javnih rasprava širom regije o prijedlogu platforme za promjenu Ustava IZ BiH koja praktično podrazumijeva stvaranje jedinstvene islamske zajednice na prostoru bivše Jugoslavije i duhovno povezivanje muslimana. Prije nekoliko dana novu platformu je podržao i Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, kojim rukovodi muftija Muamer ef. Zukorlić, usvojivši zaključke kojim podržava promjenu Ustava "i potencira orijentaciju prema učvršćivanju jedinstvene islamske zajednice i ustavnog uređenja s ciljem efikasnijeg funkcionisanja svih organa IZ".
Kako je to "Nezavisnim" pojasnio Edhem Bičakčić, potpredsjednik Sabora IZ BiH i nekadašnji premijer FBiH, Ustavna komisija Rijaseta IZ u BiH utvrdila je prijedlog platforme za promjenu Ustava, a na inicijativu novog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića ona je poslana na javnu raspravu zbog pretpostavke da će biti amandmana na tekst platforme.
"Između ostalog, jača se pozicija uleme i drugačije se ustrojava Rijaset", kaže Bičakić.
Prema njegovim riječima, promjene Ustava će značiti i "obuhvaćanje svih muslimana u BiH i bivšoj Jugoslaviji", izuzimajući Kosovo, prema kojem će biti izgrađeni posebni odnosi.
Na pitanje može li ova inicijativa napraviti politički problem u odnosima Srbije i BiH, pa i unutar same BiH, Bičakčić odgovara da IZ BiH to ne treba da interesuje.
"Nas zanima samo duhovni život. Tako djeluju i katolička zajednica i pravoslavna crkva, zašto onda ne bi i islamska zajednica", dodaje Bičakčić.
Bičakčić navodi da će najkasnije do polovine aprila biti usaglašen novi prijedlog Ustava IZ, u koji će biti ugrađeni u međuvremenu predloženi amandmani.
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Mu ... 85491.html
Organi Sabora Islamske zajednice u BiH privode kraju seriju javnih rasprava širom regije o prijedlogu platforme za promjenu Ustava IZ BiH koja praktično podrazumijeva stvaranje jedinstvene islamske zajednice na prostoru bivše Jugoslavije i duhovno povezivanje muslimana. Prije nekoliko dana novu platformu je podržao i Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, kojim rukovodi muftija Muamer ef. Zukorlić, usvojivši zaključke kojim podržava promjenu Ustava "i potencira orijentaciju prema učvršćivanju jedinstvene islamske zajednice i ustavnog uređenja s ciljem efikasnijeg funkcionisanja svih organa IZ".
Kako je to "Nezavisnim" pojasnio Edhem Bičakčić, potpredsjednik Sabora IZ BiH i nekadašnji premijer FBiH, Ustavna komisija Rijaseta IZ u BiH utvrdila je prijedlog platforme za promjenu Ustava, a na inicijativu novog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića ona je poslana na javnu raspravu zbog pretpostavke da će biti amandmana na tekst platforme.
"Između ostalog, jača se pozicija uleme i drugačije se ustrojava Rijaset", kaže Bičakić.
Prema njegovim riječima, promjene Ustava će značiti i "obuhvaćanje svih muslimana u BiH i bivšoj Jugoslaviji", izuzimajući Kosovo, prema kojem će biti izgrađeni posebni odnosi.
Na pitanje može li ova inicijativa napraviti politički problem u odnosima Srbije i BiH, pa i unutar same BiH, Bičakčić odgovara da IZ BiH to ne treba da interesuje.
"Nas zanima samo duhovni život. Tako djeluju i katolička zajednica i pravoslavna crkva, zašto onda ne bi i islamska zajednica", dodaje Bičakčić.
Bičakčić navodi da će najkasnije do polovine aprila biti usaglašen novi prijedlog Ustava IZ, u koji će biti ugrađeni u međuvremenu predloženi amandmani.
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Mu ... 85491.html
Re: Promjene Ustava IZBiH
Odlican potez, to bi nas isto i ujedinilo sa svim Bosnjacima na Balkanu. I drugi pokusaji od cetnickih kupljenika da razbiju IZ kao sto su to pokusali u sjevernom Sandzaku da urade gdje svaki cetnicki politicar moze da osnuje IZ bi se sa tim ukinulo. Sa tim bi ukinuli i IZ Srbije sa beogradskim muftijom koji je vise cetnik nego musliman i Bosnjak.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Re: Promjene Ustava IZBiH
Pravo dobra ideja, samo tako.
Hrvatski historicar priznaje da je Tvrtko bio samo osvajac hrvatske zemlje a ne oslobodilac kako se to od nekih drugih prikazivalo https://www.youtube.com/watch?v=PDrx0a2Gx5M
http://www.youtube.com/watch?v=9GiTzVdWX5Q obavezno pogledati
http://www.youtube.com/watch?v=9GiTzVdWX5Q obavezno pogledati
Re: Promjene Ustava IZBiH
13.04.2013
U Sarajevu je danas zasjedao Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kojim je predsjedavao Safet Softić, predsjednik Sabora. Sjedica je održana u prisustvu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i većine muftija. Sabornici su najviše pažnje posvetili Izvještaju o radu Rijaseta u prošloj i planovima i programima rada u 2013. godini i Prijedlogu Platforme za promjenu Ustava Islamske zajednice u BiH.
U izvještaju o radu koji je Sabor prihvatio evidentirane su brojne aktivnosti koje su se odvijale diljem Islamske zajednice, a kao najznačajnija aktivnost istaknuto je provođenje izbora za Reisu-l-ulemu, zatim vjerski život koji se odvijao u 1427 džemata u BiH, rad 1876 mekteba, imamski, hatibski i mualimski poslovi na kojim je angažovano 1468 osoba, vjeronauka u 445 osnovnih i 147 srednjih škola, zatim uvakufljenje 280 duluma zemljišta i znatna novčana uvakufljenja. Na četiri fakulteta se školuje 1534 studenta, u medresama uči 2481 učenik i učenica. Istaknuti su i ostvareni rezultati u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, u Srbiji, u Sloveniji i bošnjačkoj dijaspori.
Najznačajnija tačka dnevnog reda na zasjedanju Sabora Islamske zajednice bila je ona koja se odnosila na Prijedlog Platforme za promjene Ustava IZ u BiH. Na početku rasprave obratio se reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović:
Danas se pred vama nalazi Prijedlog Platforme za izmjene i dopune postojećeg Ustava IZ-e u BiH. Vi danas odlučujete o ovom prijedlogu i daljim aktivnostima koje nam valja poduzimati.. u našem slučaju, potcrtajmo dobro, analogija svojevrsne «federalizacije» Islamske zajednice nije historijski, pravno, a niti vjerski utemeljena.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je definirana kao jedna zajednica koja uključuje muslimane u četiri države i dijaspori. Historijski gledano, institucionalno uspostavljanje islama vezano je za dolazak sultana Fatiha u Bosnu i Hercegovinu 1463. g. Od te do 1878. g. teritorija koja je potpadala pod ovu jurisdikciju pomjerala se na sve četiri strane svijeta, ali je Bosna, s tadašnjim svojim sastavnim dijelom Sandžakom, bila formalni okvir. Od 1878., odnosno Berlinskog kongresa, do 1913, Carigradskog ugovora o miru, Bosna i Hercegovina i Sandžak su jedna zajednica, s jednim reisu-l-ulemom od 1882. g. i jednim temeljnim Štatutom od 1909. godine. Od 1916 godine, muslimani Hrvatske i Slovenije prihvataju bosanskog reisu-l-ulemu i Štatut i tako postaju organski dio te jedne Zajednice. Od tada do 1997. godine u Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji, u FNRJ, i SFRJ i poslije postoji samo jedan reisu-l-ulema i jedan ustav.
Pravno, Islamska zajednica na teritoriji o kojoj govorimo, od dolaska sultana Fatiha u Bosnu i Hercegovinu 1463. godine, u različitim pravnim aranžmanima, bila je jedna Islamska zajednica (Berlinski kongres 1878. godine, Štatut 1909., Senžermenski ugovor 1919. godine, ustavi iz 1936., 1947., 1969., 1990. i 1997.). Važeći Ustav iz 1997., s amandmanima, jasno definira Islamsku zajednicu kao jedinstvenu cjelinu.
S vjerskog aspekta gledano, zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, kako je ovdje kratko historijski opisana, svoj šerijatski legitimitet temelji na vezi s poslanikom Muhammedom, a.s., putem Hulefair-rašidina, emevijskih, abasijskih i osmanskih halifa (sultana), šejhu-l-islama i menšura (na temelju šerijata). Menšura u formalnom, a institucija reisu-l-uleme i rijaseta u stvarnom, smislu legitimiraju, na jedinstven način u islamskom svijetu, nas ovdje, bosanske muslimane, koji smo svoje jedinstvo održali neprekinutom i neprekidnom vezom s našim časnim Pejgamberom, hatemul-enbijaom i njegovim časnim dinom. Ta legitimnost je izražena šehadetom, a naš šehadet ovdje je utemeljen šerijatom Muhammeda, a. s. Prekinuti tu vezu znači izgubiti tu legitimaciju. Odnosno, odvojiti se od ove Zajednice znači odvojiti se od ovog sidra Šerijata.
No, ova Zajednica nije zajednica imama, ona je Zajednica vjernika, u kojoj svako ima svoju ulogu i zadatak, a najodgovorniji su oni koji najviše znaju. Uvaženi sabornici! Kakva nam je Zajednica danas potrebna? To je Zajednica koja u svom vremenu najbolje osigurava uvjete za prenošenje Emaneta. Sposobna je odgovoriti zahtjevima vremena. Nije vođena, nego je ona ta koja predvodi. Njeni predvodnici su svjesni sebe, sposobni i odgovorni prema javnom dobru. Ta Zajednica ide u susret problemima i nudi odgovore. Postojeća struktura Zajednice je nastala dobrim dijelom kao odgovor na okolnosti u kojima je ranije djelovala. Stoga je potrebno izvršiti njeno unapređenje, tj. organizacijski i pravno uskladiti funkcioniranje organa i ustanova IZ-e u BiH, kako u unutrašnjoj institucionalnoj komunikaciji, tako i u odnosu prema okruženju. Za inicijativu iz Fojnice sam smatrao da će se rješavati odlukom o raspisivanju izbora za Reisu-l-ulemu i nakon završetka izbora. Sada smo u toj fazi.
Prijedlog Platforme u poglavlju II polazi od principa jedne zajednice, utemeljene na Šerijatu, Ustavu IZ-e u BiH i od činjenice da ona funkcionira na teritoriji Bosne i Hercegovine, te tri susjedne države i u dijaspori. Buduće ustavno rješenje treba odražavati princip jedne Islamske zajednice, kao i dosada. U svojoj definiciji taj će princip biti preciziran u članu 1. Primjenjujući ovo načelo, jasno proizlazi zaključak da nema koncepta neke nove Zajednice, što, opet, znači da Ustav iz 1997. godine nije potrebno mijenjati novim. Međutim, nužno je izvršiti izmjene u njemu, koje će osigurati uspostavu funkcionalnih struktura Zajednice. To se može učiniti donošenjem amandmana.
Savremeno iskustvo vođenja institucija potvrđuje da su potrebna barem tri nivoa organiziranja radi efikasnog upravljanja. Ustavom iz 1997. g. uspostavljena su dva nivoa organiziranja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini: džemat i medžlis, kao niži nivo, i Rijaset, Sabor i Reisu-l-ulema, kao viši nivo. Na teritoriji Bosne i Hercegovine se pojavljuje muftija, kao jedno u nizu vjerskih lica, bez administrativne organizacije i podrške, dok su na teritorijama Srbije, Hrvatske i Slovenije zadržani sabor i mešihat, na čijem čelu je muftija. Platformom se predlaže dosljedno uvođenje tri nivoa, pri čemu bi srednji nivo bio definiran kao muftijstvo, na čelu sa muftijom i savjetima muftijstva za vjerska i administrativna pitanja na području Bosne i Hercegovine. U Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji bilo bi zadržano postojeće ustrojstvo. Pitanje Islamske zajednice u dijaspori nužno je sagledati u novom svjetlu, te omogućiti njezino adekvatnije sudjelovanje u radu organa IZ-e.
Treći, najviši nivo bi bio organiziran u formama Rijaseta, Sabora i Reisu-l-uleme, kao i do sada. Na ovom nivou bi se uspostavilo Vijeće muftija/Medžlisu-l-ulema, što je novina, i bilo bi sastavljeno od svih muftija. Time bi na određeni način bila omeđena funkcija Reisu-l-uleme. Vijeće za fetve bi nastavilo ispunjavati svoju ulogu, kao i do sada.
Funkcija srednjeg nivoa organiziranja je da koordinira sve aktivnosti Zajednice na svom području u okviru svojih nadležnosti, te da bude komunikacijska spona između viših i nižih nivoa organizacije Zajednice. Muftijstvo bi imalo neophodnu administraciju, koja bi pratila strukturu administracije Rijaseta. Broj zaposlenih bi strogo odgovarao stvarnim potrebama i materijalnim mogućnostima Zajednice. Isto bi važilo i za mešihate. Na ovaj način bi trebalo da se dinamizira rad Zajednice u cijelosti i ravnopravno rasporede zadaci i nadležnosti, ali i šire uključe svi potencijali Zajednice, njezinih članova i zaposlenika.
Rijaset je najviši izvršni organ Zajednice. On bi zadržao svoju funkciju i ubuduće, ali bi iznutra bio savremeno organiziran, kako bi funkcionirao isključivo po principu nadležnosti za određeno područje: vjerska pitanja, obrazovanje, finansije, administracija, odnosi s drugima... Rukovodioci uprava bi, s Reisu-l-ulemom, bili njegovi članovi. Rijaset bi za svoj rad odgovarao Saboru, a u pitanjima vjere bio pod nadzorom Vijeća muftija. Na njegovu organizacionu strukturu je moguće dodavati potreban broj direkcija, ureda, fondova i sl.
Vijeće muftija je novo tijelo u strukturi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ono bi bilo najviši vjerski organ. Ono osigurava valjano vjersko razumijevanje i svjedočenje islama; pruža autoritativne odgovore na nova pitanja i probleme u vjerskom životu muslimana; utvrđuje šerijatsku legitimnost normativnih akata i djelatnosti organa, ustanova i funkcionera IZ; potiče idžtihad među ulemom; određuje se prema pojavama novih učenja i vjerskih gledišta među pripadnicima Zajednice; prati tokove društvenog, političkog i kulturnog života, posebno javno i privatno obrazovanje i informiranje građana i razmatra pojave i tumačenja kojima se ugrožava sloboda vjere i uvjerenja, relativiziraju etička i društvena zla sa stanovišta islama, kao što su blasfemija, p***, prostitucija, te potiču vjerske, etničke i druge isključivosti. Vijeće muftija čine svi muftije u svojim mandatima, a njime predsjedava Reisu-l-ulema. Vijeće donosi odluke, stavove, preporuke i inicijative. Njegova nadležnost je na cijelom području Zajednice.
Prijedlogom ustavne reforme, Sabor bi zadržao svoje nadležnosti najvišeg zakonodavnog organa, Reisu-l-ulema ostao poglavar i vrhovni muftija, s preciziranim ulogama Rijaseta i Vijeća muftija. Zajednica bi time osigurala podjelu nadležnosti, modernu organizaciju i jasnu kontrolu svih struktura. Time bi se osigurala ravnoteža nadležnosti i odgovornosti, izbjegla koncentracija odlučivanja na jednom mjestu i ravnomjerno učešće svih pripadnika i zaposlenika u radu i upravljanju.
..Islamska zajednica u BiH ima svoj Ustavni sud koji će propisati ovlasti za uspostavu i drugih sudskih tijela, koja su postojala u IZ, a za kojima se osjeća potreba, s obzirom na istinsku samostalnost Zajednice i njezinu punu odgovornost za ponašanje njenih zaposlenika i članova. Zajednica će se dalje razvijati i jačati u pravcu materijalnog i finansijskog snaženja, popravljanja socijalnog statusa zaposlenih, članova i pripadnika. Potrebno je uspostaviti nove socijalne i humanitarne ustanove, te različite fondove. Potrebno je razmotriti definiranje nosilaca vjerskog autoriteta u Zajednici, kao što će biti nužno redefinirati organizaciju medžlisa IZ-e. U različitim društvenim okolnostima naša Zajednica je nosila Emanet i razvijala se, ostvarujući velike rezultate. U ovom, tehnološki razvijenom i virtualnom dobu, dužni smo još snažnije prenositi Emanet, zavjet naših očeva i djedova. Da bismo to ostvarili, potrebna nam je snažna i efikasna Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.
Pozivam vas da date podršku ovom Prijedlogu Platforme. Pozivam vas da učestvujete u izradi amandmana, kako bismo dobili najbolja rješenja..
Nakon obraćanja Reisu-l-uleme i rasprave, sabornici su dali podršku Prijedlogu Platforme i usvojili plan aktivnosti za donošenje izmjena Ustava Islamske zajednice.U narednom periodu pristupit će se izradi amandmana na osnovu usvojene Platforme.
Produženje mandata muftijama
Sabor Islamske zajednice je, na prijedlog Reisu-l-uleme produžio mandat dosadašnjim muftijama kojim je mandat istekao 2. aprila 2013. godine, na period do usvajanja i implementacije promjene Ustava Islamske zajednice u BiH, a najduže, na period od godinu dana, od donošenja odluke Sabora. To su muftije: banjalučki Edhem ef. Čamdžić, bihaćki Hasan ef. Makić, mostarski Seid ef. Smajkić, sarajevski Husein ef. Smajić, zenički Ejub ef. Dautović, travnički Nusret ef. Abdibegović, goraždanski Hamed ef. Efendić, vojni Ismail ef. Smajlović i sandžački Muamer ef. Zukorlić.
Verifikovana je ranija saborska odluka o imnovanju Vahid ef. Fazlovića za muftiju tuzlanskog. Na osnovu Ustava Islamske zajednice, njemu je danas, Reisu-l-ulema uručio Muraselu kojom mu je prenio dio personalnih ovlasti iz Menšure.
Popuna Rijaseta
Sabor je u Rijaset iz reda muftija imenovao muftiju sarajevskog, Huseina ef. Smajića, a iz obrazovnih ustanova direktora Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu, Zijada ef. Ljevakovića. Ova dva mjesta u Rijasetu su popunjane nakon odlaska na nove dužnosti ranijih članova Huseina ef Kavazovića i Vahida ef. Fazlovića.
Ostale odluke
Sabor je dao saglasnost MIZ Brčko i MIZ Mostar za osnivanje obdaništa, donio odluku o reaktiviranju MIZ Bileća, imenovao Upravni odbor Vakufske direkcije i za člana Ustavne komisije umjesto rahmetli Muhameda Salkića imenovao Razima Čolića.
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=458
U Sarajevu je danas zasjedao Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kojim je predsjedavao Safet Softić, predsjednik Sabora. Sjedica je održana u prisustvu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i većine muftija. Sabornici su najviše pažnje posvetili Izvještaju o radu Rijaseta u prošloj i planovima i programima rada u 2013. godini i Prijedlogu Platforme za promjenu Ustava Islamske zajednice u BiH.
U izvještaju o radu koji je Sabor prihvatio evidentirane su brojne aktivnosti koje su se odvijale diljem Islamske zajednice, a kao najznačajnija aktivnost istaknuto je provođenje izbora za Reisu-l-ulemu, zatim vjerski život koji se odvijao u 1427 džemata u BiH, rad 1876 mekteba, imamski, hatibski i mualimski poslovi na kojim je angažovano 1468 osoba, vjeronauka u 445 osnovnih i 147 srednjih škola, zatim uvakufljenje 280 duluma zemljišta i znatna novčana uvakufljenja. Na četiri fakulteta se školuje 1534 studenta, u medresama uči 2481 učenik i učenica. Istaknuti su i ostvareni rezultati u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, u Srbiji, u Sloveniji i bošnjačkoj dijaspori.
Najznačajnija tačka dnevnog reda na zasjedanju Sabora Islamske zajednice bila je ona koja se odnosila na Prijedlog Platforme za promjene Ustava IZ u BiH. Na početku rasprave obratio se reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović:
Danas se pred vama nalazi Prijedlog Platforme za izmjene i dopune postojećeg Ustava IZ-e u BiH. Vi danas odlučujete o ovom prijedlogu i daljim aktivnostima koje nam valja poduzimati.. u našem slučaju, potcrtajmo dobro, analogija svojevrsne «federalizacije» Islamske zajednice nije historijski, pravno, a niti vjerski utemeljena.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je definirana kao jedna zajednica koja uključuje muslimane u četiri države i dijaspori. Historijski gledano, institucionalno uspostavljanje islama vezano je za dolazak sultana Fatiha u Bosnu i Hercegovinu 1463. g. Od te do 1878. g. teritorija koja je potpadala pod ovu jurisdikciju pomjerala se na sve četiri strane svijeta, ali je Bosna, s tadašnjim svojim sastavnim dijelom Sandžakom, bila formalni okvir. Od 1878., odnosno Berlinskog kongresa, do 1913, Carigradskog ugovora o miru, Bosna i Hercegovina i Sandžak su jedna zajednica, s jednim reisu-l-ulemom od 1882. g. i jednim temeljnim Štatutom od 1909. godine. Od 1916 godine, muslimani Hrvatske i Slovenije prihvataju bosanskog reisu-l-ulemu i Štatut i tako postaju organski dio te jedne Zajednice. Od tada do 1997. godine u Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji, u FNRJ, i SFRJ i poslije postoji samo jedan reisu-l-ulema i jedan ustav.
Pravno, Islamska zajednica na teritoriji o kojoj govorimo, od dolaska sultana Fatiha u Bosnu i Hercegovinu 1463. godine, u različitim pravnim aranžmanima, bila je jedna Islamska zajednica (Berlinski kongres 1878. godine, Štatut 1909., Senžermenski ugovor 1919. godine, ustavi iz 1936., 1947., 1969., 1990. i 1997.). Važeći Ustav iz 1997., s amandmanima, jasno definira Islamsku zajednicu kao jedinstvenu cjelinu.
S vjerskog aspekta gledano, zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, kako je ovdje kratko historijski opisana, svoj šerijatski legitimitet temelji na vezi s poslanikom Muhammedom, a.s., putem Hulefair-rašidina, emevijskih, abasijskih i osmanskih halifa (sultana), šejhu-l-islama i menšura (na temelju šerijata). Menšura u formalnom, a institucija reisu-l-uleme i rijaseta u stvarnom, smislu legitimiraju, na jedinstven način u islamskom svijetu, nas ovdje, bosanske muslimane, koji smo svoje jedinstvo održali neprekinutom i neprekidnom vezom s našim časnim Pejgamberom, hatemul-enbijaom i njegovim časnim dinom. Ta legitimnost je izražena šehadetom, a naš šehadet ovdje je utemeljen šerijatom Muhammeda, a. s. Prekinuti tu vezu znači izgubiti tu legitimaciju. Odnosno, odvojiti se od ove Zajednice znači odvojiti se od ovog sidra Šerijata.
No, ova Zajednica nije zajednica imama, ona je Zajednica vjernika, u kojoj svako ima svoju ulogu i zadatak, a najodgovorniji su oni koji najviše znaju. Uvaženi sabornici! Kakva nam je Zajednica danas potrebna? To je Zajednica koja u svom vremenu najbolje osigurava uvjete za prenošenje Emaneta. Sposobna je odgovoriti zahtjevima vremena. Nije vođena, nego je ona ta koja predvodi. Njeni predvodnici su svjesni sebe, sposobni i odgovorni prema javnom dobru. Ta Zajednica ide u susret problemima i nudi odgovore. Postojeća struktura Zajednice je nastala dobrim dijelom kao odgovor na okolnosti u kojima je ranije djelovala. Stoga je potrebno izvršiti njeno unapređenje, tj. organizacijski i pravno uskladiti funkcioniranje organa i ustanova IZ-e u BiH, kako u unutrašnjoj institucionalnoj komunikaciji, tako i u odnosu prema okruženju. Za inicijativu iz Fojnice sam smatrao da će se rješavati odlukom o raspisivanju izbora za Reisu-l-ulemu i nakon završetka izbora. Sada smo u toj fazi.
Prijedlog Platforme u poglavlju II polazi od principa jedne zajednice, utemeljene na Šerijatu, Ustavu IZ-e u BiH i od činjenice da ona funkcionira na teritoriji Bosne i Hercegovine, te tri susjedne države i u dijaspori. Buduće ustavno rješenje treba odražavati princip jedne Islamske zajednice, kao i dosada. U svojoj definiciji taj će princip biti preciziran u članu 1. Primjenjujući ovo načelo, jasno proizlazi zaključak da nema koncepta neke nove Zajednice, što, opet, znači da Ustav iz 1997. godine nije potrebno mijenjati novim. Međutim, nužno je izvršiti izmjene u njemu, koje će osigurati uspostavu funkcionalnih struktura Zajednice. To se može učiniti donošenjem amandmana.
Savremeno iskustvo vođenja institucija potvrđuje da su potrebna barem tri nivoa organiziranja radi efikasnog upravljanja. Ustavom iz 1997. g. uspostavljena su dva nivoa organiziranja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini: džemat i medžlis, kao niži nivo, i Rijaset, Sabor i Reisu-l-ulema, kao viši nivo. Na teritoriji Bosne i Hercegovine se pojavljuje muftija, kao jedno u nizu vjerskih lica, bez administrativne organizacije i podrške, dok su na teritorijama Srbije, Hrvatske i Slovenije zadržani sabor i mešihat, na čijem čelu je muftija. Platformom se predlaže dosljedno uvođenje tri nivoa, pri čemu bi srednji nivo bio definiran kao muftijstvo, na čelu sa muftijom i savjetima muftijstva za vjerska i administrativna pitanja na području Bosne i Hercegovine. U Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji bilo bi zadržano postojeće ustrojstvo. Pitanje Islamske zajednice u dijaspori nužno je sagledati u novom svjetlu, te omogućiti njezino adekvatnije sudjelovanje u radu organa IZ-e.
Treći, najviši nivo bi bio organiziran u formama Rijaseta, Sabora i Reisu-l-uleme, kao i do sada. Na ovom nivou bi se uspostavilo Vijeće muftija/Medžlisu-l-ulema, što je novina, i bilo bi sastavljeno od svih muftija. Time bi na određeni način bila omeđena funkcija Reisu-l-uleme. Vijeće za fetve bi nastavilo ispunjavati svoju ulogu, kao i do sada.
Funkcija srednjeg nivoa organiziranja je da koordinira sve aktivnosti Zajednice na svom području u okviru svojih nadležnosti, te da bude komunikacijska spona između viših i nižih nivoa organizacije Zajednice. Muftijstvo bi imalo neophodnu administraciju, koja bi pratila strukturu administracije Rijaseta. Broj zaposlenih bi strogo odgovarao stvarnim potrebama i materijalnim mogućnostima Zajednice. Isto bi važilo i za mešihate. Na ovaj način bi trebalo da se dinamizira rad Zajednice u cijelosti i ravnopravno rasporede zadaci i nadležnosti, ali i šire uključe svi potencijali Zajednice, njezinih članova i zaposlenika.
Rijaset je najviši izvršni organ Zajednice. On bi zadržao svoju funkciju i ubuduće, ali bi iznutra bio savremeno organiziran, kako bi funkcionirao isključivo po principu nadležnosti za određeno područje: vjerska pitanja, obrazovanje, finansije, administracija, odnosi s drugima... Rukovodioci uprava bi, s Reisu-l-ulemom, bili njegovi članovi. Rijaset bi za svoj rad odgovarao Saboru, a u pitanjima vjere bio pod nadzorom Vijeća muftija. Na njegovu organizacionu strukturu je moguće dodavati potreban broj direkcija, ureda, fondova i sl.
Vijeće muftija je novo tijelo u strukturi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ono bi bilo najviši vjerski organ. Ono osigurava valjano vjersko razumijevanje i svjedočenje islama; pruža autoritativne odgovore na nova pitanja i probleme u vjerskom životu muslimana; utvrđuje šerijatsku legitimnost normativnih akata i djelatnosti organa, ustanova i funkcionera IZ; potiče idžtihad među ulemom; određuje se prema pojavama novih učenja i vjerskih gledišta među pripadnicima Zajednice; prati tokove društvenog, političkog i kulturnog života, posebno javno i privatno obrazovanje i informiranje građana i razmatra pojave i tumačenja kojima se ugrožava sloboda vjere i uvjerenja, relativiziraju etička i društvena zla sa stanovišta islama, kao što su blasfemija, p***, prostitucija, te potiču vjerske, etničke i druge isključivosti. Vijeće muftija čine svi muftije u svojim mandatima, a njime predsjedava Reisu-l-ulema. Vijeće donosi odluke, stavove, preporuke i inicijative. Njegova nadležnost je na cijelom području Zajednice.
Prijedlogom ustavne reforme, Sabor bi zadržao svoje nadležnosti najvišeg zakonodavnog organa, Reisu-l-ulema ostao poglavar i vrhovni muftija, s preciziranim ulogama Rijaseta i Vijeća muftija. Zajednica bi time osigurala podjelu nadležnosti, modernu organizaciju i jasnu kontrolu svih struktura. Time bi se osigurala ravnoteža nadležnosti i odgovornosti, izbjegla koncentracija odlučivanja na jednom mjestu i ravnomjerno učešće svih pripadnika i zaposlenika u radu i upravljanju.
..Islamska zajednica u BiH ima svoj Ustavni sud koji će propisati ovlasti za uspostavu i drugih sudskih tijela, koja su postojala u IZ, a za kojima se osjeća potreba, s obzirom na istinsku samostalnost Zajednice i njezinu punu odgovornost za ponašanje njenih zaposlenika i članova. Zajednica će se dalje razvijati i jačati u pravcu materijalnog i finansijskog snaženja, popravljanja socijalnog statusa zaposlenih, članova i pripadnika. Potrebno je uspostaviti nove socijalne i humanitarne ustanove, te različite fondove. Potrebno je razmotriti definiranje nosilaca vjerskog autoriteta u Zajednici, kao što će biti nužno redefinirati organizaciju medžlisa IZ-e. U različitim društvenim okolnostima naša Zajednica je nosila Emanet i razvijala se, ostvarujući velike rezultate. U ovom, tehnološki razvijenom i virtualnom dobu, dužni smo još snažnije prenositi Emanet, zavjet naših očeva i djedova. Da bismo to ostvarili, potrebna nam je snažna i efikasna Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.
Pozivam vas da date podršku ovom Prijedlogu Platforme. Pozivam vas da učestvujete u izradi amandmana, kako bismo dobili najbolja rješenja..
Nakon obraćanja Reisu-l-uleme i rasprave, sabornici su dali podršku Prijedlogu Platforme i usvojili plan aktivnosti za donošenje izmjena Ustava Islamske zajednice.U narednom periodu pristupit će se izradi amandmana na osnovu usvojene Platforme.
Produženje mandata muftijama
Sabor Islamske zajednice je, na prijedlog Reisu-l-uleme produžio mandat dosadašnjim muftijama kojim je mandat istekao 2. aprila 2013. godine, na period do usvajanja i implementacije promjene Ustava Islamske zajednice u BiH, a najduže, na period od godinu dana, od donošenja odluke Sabora. To su muftije: banjalučki Edhem ef. Čamdžić, bihaćki Hasan ef. Makić, mostarski Seid ef. Smajkić, sarajevski Husein ef. Smajić, zenički Ejub ef. Dautović, travnički Nusret ef. Abdibegović, goraždanski Hamed ef. Efendić, vojni Ismail ef. Smajlović i sandžački Muamer ef. Zukorlić.
Verifikovana je ranija saborska odluka o imnovanju Vahid ef. Fazlovića za muftiju tuzlanskog. Na osnovu Ustava Islamske zajednice, njemu je danas, Reisu-l-ulema uručio Muraselu kojom mu je prenio dio personalnih ovlasti iz Menšure.
Popuna Rijaseta
Sabor je u Rijaset iz reda muftija imenovao muftiju sarajevskog, Huseina ef. Smajića, a iz obrazovnih ustanova direktora Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu, Zijada ef. Ljevakovića. Ova dva mjesta u Rijasetu su popunjane nakon odlaska na nove dužnosti ranijih članova Huseina ef Kavazovića i Vahida ef. Fazlovića.
Ostale odluke
Sabor je dao saglasnost MIZ Brčko i MIZ Mostar za osnivanje obdaništa, donio odluku o reaktiviranju MIZ Bileća, imenovao Upravni odbor Vakufske direkcije i za člana Ustavne komisije umjesto rahmetli Muhameda Salkića imenovao Razima Čolića.
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=458
Re: Promjene Ustava IZBiH
http://www.sutra.ba/novost/84457/Reis-u ... n-u-regiji
Crna Gora koja ima ''reisa'' je nesto sto bi se trebalo ispitati, ko je njima to dozvolio?I nadam se da je napokon jasno izmjenama ustava receno da se nece tolerisati neka ''Islamska zajednica Srbije'' s onim brkom obrijanim
Nadam seEdhem bičakčić
Reis-ul-ulema biće jedan u regiji
Edhem Bičakčić, potpredsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, a bivši premijer FBiH, kaže da će predstojećim promjenama Ustava IZ biti pojačana uloga reis-ul-uleme i uveden dio administracije na središnji nivo mešihata.
Kosovo i Makedonija mogu da imaju Reise, jer u Makedoniji vecina Muslimana su Albanci, onda Turci, pa Romi, pa tek Bosnjaci.Nerealno je da se mora diktatura sprovoditi nad manjinskim Bosnjacima.Kosovo isto takoNN: Već ste ranije najavili da će prema Kosovu biti izgrađeni posebni odnosi. Možete li to malo pojasniti?
BIČAKČIĆ: Osnovni pricip jeste jedna islamska zajednica u jednoj državi. Ne samo na Kosovu, već i u Albaniji i Makedoniji, većinski muslimani su albanske nacionalnosti i normalno je da će oni imati reis-ul-ulemu. Ali, Bošnjaci koji tamo žive moraju sačuvati svoj kulturni identitet i u tom smislu potrebno je razviti odnose sa islamskom zajednicom Kosova, Makedonije i Albanije.
Crna Gora koja ima ''reisa'' je nesto sto bi se trebalo ispitati, ko je njima to dozvolio?I nadam se da je napokon jasno izmjenama ustava receno da se nece tolerisati neka ''Islamska zajednica Srbije'' s onim brkom obrijanim
Never had i imagined living without you Angelene 
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica 
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica Re: Promjene Ustava IZBiH
29.04.2013
Ljubljanski muftija Nedžad ef. Grabus:
Sabor Islamske zajednice u BiH, na zasjedanju 13.04.2013. godine u Sarajevu, usvojio je Platformu za promjenu Ustava IZ u BiH. Tim činom je taj dokument postao javan i na osnovu smjernica iz Platforme pripremit će se i amandmani na Ustav IZ. U javnoj raspravi na nacrt Platforme izneseni su mnogi prijedlozi. Da li ih je neko sistematizirao ne znam, ali znam da nismo imali uvida u te prijedloge. Zato želim iznijeti svoj pogled na neka pitanja iz Platforme i vjerovatno buduća ustavna rješenja. U ovom tekstu ograničit ću se na prijedlog o budućem ustrojstvu Rijaseta i ulozi muftija u IZ.
Promjene Ustava, predložene kroz Platformu, usmjerene su na jačanje birokratije u IZ, a u znatnoj mjeri zanemaruju misijsku ulogu, ulogu nosilaca misije i vakufski segment djelovanja IZ. Po važećem Ustavu IZ iz 1997. godine, Rijaset IZ je najviši administrativni i vjerski organ IZ. Po novom prijedlogu Rijaset bi trebao biti najviši administrativni organ u kojem bi, pored reisu-l-uleme i zamjenika, bili i šefovi ili rukovodioci pet uprava koje će biti, kako se često pretenciozno uspoređuje sa državnim strukturama, kao "vlada IZ". Dobro je rješenje da neće biti članova po pložaju. Dakle, u budućem Rijasetu neće biti muftija, za muftije je predviđeno vijeće muftija ili ulema medžlis. To je jedna od rijetkih "nevažnih" izmjena od prvog do konačnog prijedloga Platforme. Prvotno je bilo predviđeno vijeće muftija kao najviši vjerski organ, a kasnije je uvažen prijedlog da se to tijelo možda nazove ulema medžlis. Ulema medžlis nije odgovarajući naziv ako u tom vijeću budu samo muftije, bez predstavnika uleme iz visokoobrazovnih ustanova IZ, medresa, imama itd., a to Platforma ne predviđa. Zato je to neka vrsta "deakademizacije" ukupne IZ. Rješenje u kojem bi u Rijasetu ubuduće glavnim tokovima u Zajednici upravljale birokrate koje će u stvarnom životu IZ biti prisutni uglavnom na svečanostima, ne može zadovoljiti potrebe suvremenog djelovanja IZ. Jasno je da su muftije, glavni imami i imami izravno uključeni u rad IZ i imaju kontakte sa džematlijama i širom društvenom zajednicom. Eliminiranje muftija iz procesa odlučivanja u administrativnim pitanjima IZ na najvišem nivou, dugoročno će djelovati na ukupno slabljenje administrativnog sistema IZ. Pogotovo ako i ubuduće reisul-u-lema sam bude predlagao muftije, bez ikakve procedure, utjecaja Sabora itd. Na jednoj od sjednica Sabora je jedan sabornik problematizirao to pitanje kada je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić predložio da se na osnovu prijedloga Sabora IZ u Sloveniji obnovi moj mandat muftije na četiri godine. Tada je to izgledalo kao principijelno zalaganje za proceduru. Na zasjedanju Sabora 13.4.2013., niko nije upozorio na kršenje Ustava u izboru muftija. Obećanja da će vijeće muftija funkcionirati kao neki "superorgan" IZ i da će odobravati programe, prijedloge i izvještaje nije održivo, jer će to biti najviši vjerski organ. Zašto? Zato što muftije neće imati utjecaja u administrativnom, odnosno izvršnom organu IZ, Rijasetu.
Kako se vrše izbori za muftije?
Muftije po važećem Ustavu predlaže reisu-l-ulema, a njihovu potvrdu izglasava Sabor. Jesu li i hoće li muftije biti reisu-l-ulemini predstavnici ili su to muftije sa legitimitetom Sabora? Postoje dva rješenja: prvo bi moglo biti da reisu-l-ulema ima ekskluzivno pravo da imenuje muftije bez utjecaja Sabora i dodjeljuje im murasele; drugo rješenje je da se poboljša procedura, osnuju komisije i da svaki muftija ima legitimitet od reisu-l-uleme, stručnih tijela i Sabora IZ. U članu 46 Ustava IZ, Sabor potvrđuje mandat muftijama svake četiri godine. To pravilo je prvi puta prekršeno na Saboru IZ u aprilu 2012. godine, i pravdano je tadašnjim okolnostima u IZ, istekom mandata reisu-l-ulemi, izborima za reisu-l-ulemu itd. Pravilo je ponovo prekršeno 13.4.2013. godine, jer je jednom muftiji dat puni mandat na četiri godine, a drugim muftijama na godinu dana, odnosno do usvajanja promjena Ustava. Rukovodstvo Sabora umjesto da štiti pravilnik o radu Sabora i Ustav IZ, ostat će upamćeno po kršenju akata IZ. Sada Platforma i promjene Ustava mogu biti implementirani, jer su i muftije na "čekanju". Taktički to može biti dobra odluka, strateški je vjerovatno štetna. O autoritetu muftija i o važnosti te funkcije u povijesti islamskoga mišljena i prakse pisali su mnogi autori. Dobro bi bilo konsultirati knjigu prof. dr. Fikreta Karčića "Studije o šerijatskom pravu i institucijama", El-Kalem, 2011. godine, i tekst dr. Mustafe Hasanija "Institucija fetve i služba muftije u šerijatskom pravu", Glasnik, LXVII, Rijaset IZ u BiH, juli-august 2005, br. 7-8, str. 639-659. Profesor Fikret Karčić na strani 323. navedenoga djela piše: "Na postavljanje muftija u BiH imalo je uticaja mjesno muslimansko stanovništvo ili predstavnici lokalne vlasti. O mogućem kandidatu upućivan je prijedlog šejhul-islamu u obliku predstavke (mahzar). Ovakvi prijedlozi su redovno bili uvažavani." Ta praksa prisutna je u izboru muftija u Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji, jer se prvo obave izbori u tim zajednicama, a onda reisu-l-ulema predlaže imenovanje za muftije. U slučaju muftija u BiH (po važećim pravilima) ta praksa se, barem do sada, nije koristila. Muftija mora imati autonomnost i slobodu u djelovanju. Ako je to samo službenik ili činovnik onda će to negativno utjecati na ukupno djelovanje IZ, bit će degradirana uloga i autoritet muftije. Način na koji biramo muftije ne omogućava ni slobodno ni kreativno djelovanje muftije. Ako su muftije imale slobodu i nisu imale strah od sultana, treba li sada ukinuti slobodu muftijama? Evo samo kratke ilustracije uloge muftije u Osmanskoj državi, o tome profesor Karčić na 321. stranici navedenoga djela piše: "Pošto je islam u Osmanskoj državi imao status državne vjere, a šerijatsko pravo obavezujuću snagu, fetve su predstavljale legitimni nadzor nad aktima javnih vlasti i ponašanjem pojedinaca. Njima su potvrđivane ili osporavane odluke sultana ili vlade, reforme i promjene u strukturi Carstva, prihvatane nove norme društvenog ponašanja, rješavane dileme pojedinaca." Zar će vijeće muftija moći osporiti bilo koju odluku Rijaseta?
Kako će izgledati buduća administracija muftijstava?
Prema Platformi u organizacionu strukturu IZ uvodi se "srednji" nivo u kojem bi se osnažila muftijstva. To znači muftije će i dalje imati administrativnu ulogu na terenu i bit će izravna veza sa Rijasetom, ali neće moći biti članovi Rijaseta. Muftija na lokalnom nivou može imati administrativnu ulogu, ali na najvišem, u Rijasetu, ne može. Kompromisno rješenje bi moglo biti da se iz reda muftija biraju barem dva člana Rijaseta. Zašto? Uloga muftije u BiH odavno nije samo vjerska. Da nije bilo muftije u Banjaluci ko bi organizirao izgradnju tolikog broja džamija i drugih objekata IZ? Slično je i sa drugim područjima u BiH. Pogotovo što će stvarna uloga i dalje na terenu biti i administrativna. Takva je uloga muftije u BiH više od pola stoljeća. Jasno je da administracija vodi politiku, a muftije će u slučaju da se usvoje ovakve promjene Ustava biti izvan kruga koji donosi najvažnije odluke u IZ. Njihova uloga će biti kao u većini muslimanskih zemalja da smjerno slušaju vlast (Rijaset) i služe sistemu IZ. Vjerska funkcija muftije uglavnom se svodi na čuvanja zajedništva i misijsko djelovanje, odnosno očuvanje islamskih vrijednosti. Fetve u pravilu u BiH izdaje fetva-i-emin ili reisu-l-ulema. To ne znači da ne treba jačati i stvarnu ulogu muftije kao osobe koja izdaje fetve, ali zbog kompliciranoga sistema IZ i hijerarhije u djelovanju IZ, muftije de facto ne mogu samostalno izdavati fetve. Potpuno je jasno da će funkcija vrhovnog muftije biti efikasna samo ako je kao reisu-l-ulema predsjedavajući Rijaseta. U našu institucionalnu praksu sada će biti uvedene forme djelovanja koje su dugoročno neodržive i koje bi, po mome skromnome mišljenu, mogle destabilizirati Zajednicu. Konačno će i u IZ u BiH vlast biti podijeljena, na vjersku i svjetovnu. Hodžinski stalež zajedno sa muftijama postat će "paradni funkcioneri" bez mogućnosti da utječu čak i na djelovanje i tokove u razvoju IZ. Ja sam protiv takvog Ustavnog rješenja.
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=458
Ljubljanski muftija Nedžad ef. Grabus:
Sabor Islamske zajednice u BiH, na zasjedanju 13.04.2013. godine u Sarajevu, usvojio je Platformu za promjenu Ustava IZ u BiH. Tim činom je taj dokument postao javan i na osnovu smjernica iz Platforme pripremit će se i amandmani na Ustav IZ. U javnoj raspravi na nacrt Platforme izneseni su mnogi prijedlozi. Da li ih je neko sistematizirao ne znam, ali znam da nismo imali uvida u te prijedloge. Zato želim iznijeti svoj pogled na neka pitanja iz Platforme i vjerovatno buduća ustavna rješenja. U ovom tekstu ograničit ću se na prijedlog o budućem ustrojstvu Rijaseta i ulozi muftija u IZ.
Promjene Ustava, predložene kroz Platformu, usmjerene su na jačanje birokratije u IZ, a u znatnoj mjeri zanemaruju misijsku ulogu, ulogu nosilaca misije i vakufski segment djelovanja IZ. Po važećem Ustavu IZ iz 1997. godine, Rijaset IZ je najviši administrativni i vjerski organ IZ. Po novom prijedlogu Rijaset bi trebao biti najviši administrativni organ u kojem bi, pored reisu-l-uleme i zamjenika, bili i šefovi ili rukovodioci pet uprava koje će biti, kako se često pretenciozno uspoređuje sa državnim strukturama, kao "vlada IZ". Dobro je rješenje da neće biti članova po pložaju. Dakle, u budućem Rijasetu neće biti muftija, za muftije je predviđeno vijeće muftija ili ulema medžlis. To je jedna od rijetkih "nevažnih" izmjena od prvog do konačnog prijedloga Platforme. Prvotno je bilo predviđeno vijeće muftija kao najviši vjerski organ, a kasnije je uvažen prijedlog da se to tijelo možda nazove ulema medžlis. Ulema medžlis nije odgovarajući naziv ako u tom vijeću budu samo muftije, bez predstavnika uleme iz visokoobrazovnih ustanova IZ, medresa, imama itd., a to Platforma ne predviđa. Zato je to neka vrsta "deakademizacije" ukupne IZ. Rješenje u kojem bi u Rijasetu ubuduće glavnim tokovima u Zajednici upravljale birokrate koje će u stvarnom životu IZ biti prisutni uglavnom na svečanostima, ne može zadovoljiti potrebe suvremenog djelovanja IZ. Jasno je da su muftije, glavni imami i imami izravno uključeni u rad IZ i imaju kontakte sa džematlijama i širom društvenom zajednicom. Eliminiranje muftija iz procesa odlučivanja u administrativnim pitanjima IZ na najvišem nivou, dugoročno će djelovati na ukupno slabljenje administrativnog sistema IZ. Pogotovo ako i ubuduće reisul-u-lema sam bude predlagao muftije, bez ikakve procedure, utjecaja Sabora itd. Na jednoj od sjednica Sabora je jedan sabornik problematizirao to pitanje kada je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić predložio da se na osnovu prijedloga Sabora IZ u Sloveniji obnovi moj mandat muftije na četiri godine. Tada je to izgledalo kao principijelno zalaganje za proceduru. Na zasjedanju Sabora 13.4.2013., niko nije upozorio na kršenje Ustava u izboru muftija. Obećanja da će vijeće muftija funkcionirati kao neki "superorgan" IZ i da će odobravati programe, prijedloge i izvještaje nije održivo, jer će to biti najviši vjerski organ. Zašto? Zato što muftije neće imati utjecaja u administrativnom, odnosno izvršnom organu IZ, Rijasetu.
Kako se vrše izbori za muftije?
Muftije po važećem Ustavu predlaže reisu-l-ulema, a njihovu potvrdu izglasava Sabor. Jesu li i hoće li muftije biti reisu-l-ulemini predstavnici ili su to muftije sa legitimitetom Sabora? Postoje dva rješenja: prvo bi moglo biti da reisu-l-ulema ima ekskluzivno pravo da imenuje muftije bez utjecaja Sabora i dodjeljuje im murasele; drugo rješenje je da se poboljša procedura, osnuju komisije i da svaki muftija ima legitimitet od reisu-l-uleme, stručnih tijela i Sabora IZ. U članu 46 Ustava IZ, Sabor potvrđuje mandat muftijama svake četiri godine. To pravilo je prvi puta prekršeno na Saboru IZ u aprilu 2012. godine, i pravdano je tadašnjim okolnostima u IZ, istekom mandata reisu-l-ulemi, izborima za reisu-l-ulemu itd. Pravilo je ponovo prekršeno 13.4.2013. godine, jer je jednom muftiji dat puni mandat na četiri godine, a drugim muftijama na godinu dana, odnosno do usvajanja promjena Ustava. Rukovodstvo Sabora umjesto da štiti pravilnik o radu Sabora i Ustav IZ, ostat će upamćeno po kršenju akata IZ. Sada Platforma i promjene Ustava mogu biti implementirani, jer su i muftije na "čekanju". Taktički to može biti dobra odluka, strateški je vjerovatno štetna. O autoritetu muftija i o važnosti te funkcije u povijesti islamskoga mišljena i prakse pisali su mnogi autori. Dobro bi bilo konsultirati knjigu prof. dr. Fikreta Karčića "Studije o šerijatskom pravu i institucijama", El-Kalem, 2011. godine, i tekst dr. Mustafe Hasanija "Institucija fetve i služba muftije u šerijatskom pravu", Glasnik, LXVII, Rijaset IZ u BiH, juli-august 2005, br. 7-8, str. 639-659. Profesor Fikret Karčić na strani 323. navedenoga djela piše: "Na postavljanje muftija u BiH imalo je uticaja mjesno muslimansko stanovništvo ili predstavnici lokalne vlasti. O mogućem kandidatu upućivan je prijedlog šejhul-islamu u obliku predstavke (mahzar). Ovakvi prijedlozi su redovno bili uvažavani." Ta praksa prisutna je u izboru muftija u Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji, jer se prvo obave izbori u tim zajednicama, a onda reisu-l-ulema predlaže imenovanje za muftije. U slučaju muftija u BiH (po važećim pravilima) ta praksa se, barem do sada, nije koristila. Muftija mora imati autonomnost i slobodu u djelovanju. Ako je to samo službenik ili činovnik onda će to negativno utjecati na ukupno djelovanje IZ, bit će degradirana uloga i autoritet muftije. Način na koji biramo muftije ne omogućava ni slobodno ni kreativno djelovanje muftije. Ako su muftije imale slobodu i nisu imale strah od sultana, treba li sada ukinuti slobodu muftijama? Evo samo kratke ilustracije uloge muftije u Osmanskoj državi, o tome profesor Karčić na 321. stranici navedenoga djela piše: "Pošto je islam u Osmanskoj državi imao status državne vjere, a šerijatsko pravo obavezujuću snagu, fetve su predstavljale legitimni nadzor nad aktima javnih vlasti i ponašanjem pojedinaca. Njima su potvrđivane ili osporavane odluke sultana ili vlade, reforme i promjene u strukturi Carstva, prihvatane nove norme društvenog ponašanja, rješavane dileme pojedinaca." Zar će vijeće muftija moći osporiti bilo koju odluku Rijaseta?
Kako će izgledati buduća administracija muftijstava?
Prema Platformi u organizacionu strukturu IZ uvodi se "srednji" nivo u kojem bi se osnažila muftijstva. To znači muftije će i dalje imati administrativnu ulogu na terenu i bit će izravna veza sa Rijasetom, ali neće moći biti članovi Rijaseta. Muftija na lokalnom nivou može imati administrativnu ulogu, ali na najvišem, u Rijasetu, ne može. Kompromisno rješenje bi moglo biti da se iz reda muftija biraju barem dva člana Rijaseta. Zašto? Uloga muftije u BiH odavno nije samo vjerska. Da nije bilo muftije u Banjaluci ko bi organizirao izgradnju tolikog broja džamija i drugih objekata IZ? Slično je i sa drugim područjima u BiH. Pogotovo što će stvarna uloga i dalje na terenu biti i administrativna. Takva je uloga muftije u BiH više od pola stoljeća. Jasno je da administracija vodi politiku, a muftije će u slučaju da se usvoje ovakve promjene Ustava biti izvan kruga koji donosi najvažnije odluke u IZ. Njihova uloga će biti kao u većini muslimanskih zemalja da smjerno slušaju vlast (Rijaset) i služe sistemu IZ. Vjerska funkcija muftije uglavnom se svodi na čuvanja zajedništva i misijsko djelovanje, odnosno očuvanje islamskih vrijednosti. Fetve u pravilu u BiH izdaje fetva-i-emin ili reisu-l-ulema. To ne znači da ne treba jačati i stvarnu ulogu muftije kao osobe koja izdaje fetve, ali zbog kompliciranoga sistema IZ i hijerarhije u djelovanju IZ, muftije de facto ne mogu samostalno izdavati fetve. Potpuno je jasno da će funkcija vrhovnog muftije biti efikasna samo ako je kao reisu-l-ulema predsjedavajući Rijaseta. U našu institucionalnu praksu sada će biti uvedene forme djelovanja koje su dugoročno neodržive i koje bi, po mome skromnome mišljenu, mogle destabilizirati Zajednicu. Konačno će i u IZ u BiH vlast biti podijeljena, na vjersku i svjetovnu. Hodžinski stalež zajedno sa muftijama postat će "paradni funkcioneri" bez mogućnosti da utječu čak i na djelovanje i tokove u razvoju IZ. Ja sam protiv takvog Ustavnog rješenja.
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=458
Re: Promjene Ustava IZBiH
http://www.bosnjaci.net/prilog.php?rid=1&pid=49328
UJEDINJUJU SE MUSLIMANI NA BALKANU
Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) Safet Softić potvrdio je da bi Islamska zajednica u BiH u septembru trebala dobiti novi Ustav, a ne početkom jula ove godine, kako je bilo planirano u ranijim projekcijama.
Članovi Sabora IZBiH su na sjednici 13. aprila dali podršku Prijedlogu Platforme i usvojili plan aktivnosti za donošenje izmjena Ustava Islamske zajednice.
Posao je, kazao je Softić, u završnoj fazi i uskoro se može očekivati javna rasprava u vezi sa amandmanima na novi Ustav IZBiH, što je, također, jedan od zaključaka Sabora.
"Ono kako stvari sada stoje, malo ćemo morati prolongirati sve ove aktivnosti vezano za Ustav IZBiH. Trenutno je taj posao u fazi izrade amandmana i za nekoliko dana amandmani će bit potvrđeni od strane Ustavne komisije, a potom pušteni u javnu raspravu. U ramazanu će biti održana javna rasprava u vezi s amandmanima, tako da ćemo teško prije septembra imati sjednicu Sabora. Posao izrade prvog drafta amandmana je u nadležnosti reisu-l-uleme, koji je poduzeo šire aktivnosti vezano za izradu istih. Cilj je bio da se konsultira što veći broj stručnjaka iz ove oblasti'', kazao je Softić.
Pojasnio je kako draft amandmana nema nikakvih izmjena u odnosu na Platformu koja je usvojena na sjednici Sabora.
"Tako da se amandmani drže glavnih smjernica koje je platforma dala. Ima tehničkih stvari koji se u amandmanima spominju, a u Platformi nisu bili spomenuti, zbog svog značaja. Uglavnom stoji koncept rada koji je dobio podršku Sabora'', dodao je.
Novi Ustav IZBiH, kako se ocjenjuje, donijet će bitne izmjene u radu Islamske zajednice u BiH. Na nivou Rijaseta IZBiH trebalo bi doći do formiranja nekoliko uprava. Muftije ne bi bile birane u sastav Rijaseta, već bi činile Vijeće muftija ili Ulema medžlis i imali jasno utvrđene nadležnosti unutar IZBiH. Te bi promjene u Platformi unijele značajne novine unutar Zajednice, očekuje se.
Platforma se bavi i odnosima Islamske zajednice u BiH sa zajednicama u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i dijaspori.
U odnosima IZBiH sa zajednicama u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, pa i dijaspori, u Platformi se naglašava ''jačanje organskog jedinstva cjelokupne zajednice''. Otvara se mogućnost da se Zajednica proširi i na neka druga područja. A cilj je, kako je pojašnjeno u IZBiH, uspostavljanje suštinskog jedinstva unutar ovih zajednica.
Promjene Ustava će značiti i obuhvaćanje svih muslimana u BiH i bivšoj Jugoslaviji, izuzimajući Kosovo.
Potpredsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Edhem Bičakčić rekao je da će predstojećim promjenama Ustava IZBiH biti pojačana uloga reis-ul-uleme i da će postojati samo jedna reisu-l-ulema u regiji.
http://www.youtube.com/watch?v=hguGxrsy ... ure=relmfu - Bosni - Enver Čolaković
Re: Promjene Ustava IZBiH
Odlicna vijest. Ovo su trebali ranije uraditi. Ali ja nebi izostavio Bosnjake Kosova nego bi i njih jos poupio.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Re: Promjene Ustava IZBiH
Da, slazem se. Ali ja vidim ovo kao neku zamjenu. IZBiH ce najvjerovatnije imati nadleznosti nad Albancima u CG-i (gdje mislim da ce se IZBiH prosiriti) i u Presevskoj dolini.ABen je napisao/la:Odlicna vijest. Ovo su trebali ranije uraditi. Ali ja nebi izostavio Bosnjake Kosova nego bi i njih jos poupio.
Sve ovo ovisi o saradnji i dobroj volji izmedju Bosnjaka i Albanaca na balkanu.
Nadam se da ce ovim ustavom jos jasnije biti stavljeno pred svima da su Zilkici, Jusufspahici i njihovi istomisljenici u velikoj zabludi i da se njih potpuno izolira (mada to se vec dobro radi i sada).
http://www.youtube.com/watch?v=hguGxrsy ... ure=relmfu - Bosni - Enver Čolaković
Re: Promjene Ustava IZBiH
Mislim da mi nemamo velike koristi od tih Albanca, nego bi bilo bolje da nademo kompromis sa njima i da mi imamo uticaj nad Bosnjacima a oni na Albancima. Jer se bojim da ih neizgubimo.Bosni je napisao/la:Da, slazem se. Ali ja vidim ovo kao neku zamjenu. IZBiH ce najvjerovatnije imati nadleznosti nad Albancima u CG-i (gdje mislim da ce se IZBiH prosiriti) i u Presevskoj dolini.ABen je napisao/la:Odlicna vijest. Ovo su trebali ranije uraditi. Ali ja nebi izostavio Bosnjake Kosova nego bi i njih jos poupio.
Sve ovo ovisi o saradnji i dobroj volji izmedju Bosnjaka i Albanaca na balkanu.
Nadam se da ce ovim ustavom jos jasnije biti stavljeno pred svima da su Zilkici, Jusufspahici i njihovi istomisljenici u velikoj zabludi i da se njih potpuno izolira (mada to se vec dobro radi i sada).
A ovo o Zilkicu i Jusufspahicu se slazem sa tobom 100%.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Re: Promjene Ustava IZBiH
Odlično. Nadam se da će se ovo sprovesti. Da ne bude kakvih "nezavisnih" NVO organizacija da prave smutnju i nered..
Kosovo uključiti obavezno..
Kosovo uključiti obavezno..
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Re: Promjene Ustava IZBiH
Nemozes Kosovo, ali bi mogli ukljuciti Bosnjake Kosova a njima prepustiti Albance Crne gore.amkos je napisao/la:Odlično. Nadam se da će se ovo sprovesti. Da ne bude kakvih "nezavisnih" NVO organizacija da prave smutnju i nered..
Kosovo uključiti obavezno..
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Re: Promjene Ustava IZBiH
Kosovo je Albanski svijet.Ali, zato traziti cijelu Crnu Goru, i tamo su Albanci manjina u odnosu na Bosnjake
Zna se da do 1994 nije postojala opcija Rijaseta Makedonije, jer reis je bio jedan iz Bosne, pa je onaj iz Makedonije dolazio u Sarajevo, trazio titulu reisa.No, treba da imas 2 reisa na Balkanu
1 Albanskog:Makedonija, Kosovo i Albanija
2 Bosnjackog:Sav ostali dio bivse Jugoslavije
Zna se da do 1994 nije postojala opcija Rijaseta Makedonije, jer reis je bio jedan iz Bosne, pa je onaj iz Makedonije dolazio u Sarajevo, trazio titulu reisa.No, treba da imas 2 reisa na Balkanu
1 Albanskog:Makedonija, Kosovo i Albanija
2 Bosnjackog:Sav ostali dio bivse Jugoslavije
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica Re: Promjene Ustava IZBiH
Slazem se Jack, samo mi bi trebali da trazimo da se nasi brinu o dzematima Bosnjaka u Makedoniji i Kosovu, a Albancima prepustiti dzemate Albanske u Crnoj Gori i dalje.Jack je napisao/la:Kosovo je Albanski svijet.Ali, zato traziti cijelu Crnu Goru, i tamo su Albanci manjina u odnosu na Bosnjake
Zna se da do 1994 nije postojala opcija Rijaseta Makedonije, jer reis je bio jedan iz Bosne, pa je onaj iz Makedonije dolazio u Sarajevo, trazio titulu reisa.No, treba da imas 2 reisa na Balkanu
1 Albanskog:Makedonija, Kosovo i Albanija
2 Bosnjackog:Sav ostali dio bivse Jugoslavije
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Re: Promjene Ustava IZBiH
NACRT AMANDMANA NA USTAV ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI:
http://www.rijaset.ba/images/stories/Za ... 1.2014.pdf
http://www.rijaset.ba/images/stories/Za ... 1.2014.pdf
Re: Promjene Ustava IZBiH
4m8HqzURR90
25.03.2014
Povodom sinoćnjeg gostovanja muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića u emisiji „Bez granica“ na TV Vijesti i stavova koji su iznijeti u njoj od strane goreimenovanog, kao i velikog medijskog interesovanja za spomenuti događaj, Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori saopštava da će i dalje svoje djelovanje bazirati na Ustavom definisana prava i obaveze koja regulišu uređenje vjerskog života muslimana u Crnoj Gori. Obzirom da je gostovanje muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića u Bijelom Polju bilo političkog karaktera u smislu promoviranja određene političke grupacije, to ovaj Mešihat ne želi da ulazi u međupolitčka nadgornjavanja željeći da očuva svoje islamsko dostojanstvo i obavezu muslimanskog jedinstva. Stojimo na stanovištu da Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori i dalje ne treba da se miješa u politička previranja u zemlji i inostranstvu, te da tu obavezu prepušta političkim partijama i ljudima koji vrše političke usluge.
http://www.monteislam.com/novosti/obavj ... -javnost-2
25.03.2014
Povodom sinoćnjeg gostovanja muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića u emisiji „Bez granica“ na TV Vijesti i stavova koji su iznijeti u njoj od strane goreimenovanog, kao i velikog medijskog interesovanja za spomenuti događaj, Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori saopštava da će i dalje svoje djelovanje bazirati na Ustavom definisana prava i obaveze koja regulišu uređenje vjerskog života muslimana u Crnoj Gori. Obzirom da je gostovanje muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića u Bijelom Polju bilo političkog karaktera u smislu promoviranja određene političke grupacije, to ovaj Mešihat ne želi da ulazi u međupolitčka nadgornjavanja željeći da očuva svoje islamsko dostojanstvo i obavezu muslimanskog jedinstva. Stojimo na stanovištu da Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori i dalje ne treba da se miješa u politička previranja u zemlji i inostranstvu, te da tu obavezu prepušta političkim partijama i ljudima koji vrše političke usluge.
http://www.monteislam.com/novosti/obavj ... -javnost-2
Re: Promjene Ustava IZBiH
http://sandzakpress.net/fejzic-pitanje- ... ornjavanje
Fejzić: ‘Pitanje pripajanja IZ CG Sarajevu je političko nadgornjavanje’
Južni Sandžak – Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori na čelu sa Rifatom Fejzićemi dalje će svoje djelovanje bazirati na Ustavom definisanim pravama i obavezema koja regulišu uređenje vjerskog života muslimana u Crnoj Gori i ne želi da ulazi u međupolitička nadgornjavanja.
Sandžački muftija Muamer Zukorlić tvrdi da je ustrojstvo Islamske zajednice Crne Gore neregulisano, i da će ga riješti budući Ustav Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, kojim će se ponuditi definicija da Sarajevo bude duhovni centar i muslimanima Crne Gore.
Iz Mešihata je saopšteno da će i dalje svoje djelovanje bazirati na Ustavom definisana prava i obaveze koja regulišu uređenje vjerskog života muslimana u Crnoj Gori.
“Obzirom da je gostovanje muftije sandžačkog Muamera efendije Zukorlića u Bijelom Polju bilo političkog karaktera u smislu promoviranja određene političke grupacije, to ovaj Mešihat ne želi da ulazi u međupolitčka nadgornjavanja željeći da očuva svoje islamsko dostojanstvo i obavezu muslimanskog jedinstva”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori i dalje ne treba da se miješa u politička previranja u zemlji i inostranstvu, da tu obavezu prepušta političkim partijama i ljudima koji vrše političke usluge.
http://www.youtube.com/watch?v=hguGxrsy ... ure=relmfu - Bosni - Enver Čolaković