Bošnjaci iz regiona

[FredPerry]

Slovenci su ustvari Srbi (dobar dio Slovenaca je iz srpskoslovenskih brakova) a ni njemackih prezimena ne fali ..
Slovenci mrze Hrvate,Bosnjake i Albance .. A o Islamu bolje da nepricamo ..

[noel malcolm]

Niko me u životu nije isprovocirao kao slovenci carinici, i to puno puta.

Jednom mi nisu vjerovali da nisam pušač, pa su prevrnuli cijelo auto ,

tapacirunge sa sjedišta odvrtali tražeći cigare...

A u Ljubljani sam dugogodišnjeg poznanika slovenca pitao koliko ima bošnjaka u Sloveniji,

on mi je kratko odgovorio "previše"....

Stoka je to, a ne narod!

[BH-HZ]

Slovenci su gamad svoje vrste...

[FredPerry]

Slovenci su zadnjih godina izvarali ogroman broj Bosnjaka (SCT,Vegrad,Primorje itd.) ..
Pola godine nisu primali plate a na kraju ostali bez posla ..
Mislim da je svima poznat primjer Ljubljanske banke ..

A sa druge strane nasa domovina je omiljeno Slovensko trziste ..
Bojkot

[noel malcolm]

Slovenci su zadnjih godina izvarali ogroman broj Bosnjaka (SCT,Vegrad,Primorje itd.) ..
Pola godine nisu primali plate a na kraju ostali bez posla ..
Mislim da je svima poznat primjer Ljubljanske banke ..

A sa druge strane nasa domovina je omiljeno Slovensko trziste ..
Bojkot

Ja se slomi svima govoreći da ne kupuju Fructal (Fruc) proizvode,

jer nas taj narod hebe u zdrav mozak već decenijama!

[amkos]

Pa ko kupuje Noel, kod mene toga nema, samo domaće.

[noel malcolm]

Pa ko kupuje Noel, kod mene toga nema, samo domaće.

Ma ti si momak na svom mjestu,

ali ima puno glupana kooji se pozivaju na tzv. tradicionalni slovenski kvalitet,

slovenci jedino bošnjake tradicionalno kvalitetno hebu kako god stignu.

[amkos]

Haha, ova ti je za 10. Baš me nasmija.
Tudje-slađe, to je veliki problem.

[FredPerry]

Slovenci imaju veliku korist od Bosnjaka a nemaju postovanja prema nama i to svaki svjestan Bosnjak mora kazniti ..
Fructal je preuzela firma iz Srbije al nebitno ..

[ZV Keli]

Slovenci imaju veliku korist od Bosnjaka a nemaju postovanja prema nama i to svaki svjestan Bosnjak mora kazniti ..
Fructal je preuzela firma iz Srbije al nebitno , ..

Jos gore...

[Bosni]

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/is ... acena-roba

Islam u Sloveniji: Dobro naplaćena roba

Nedavno sam razgovarao sa muftijom ljubljanskim dr. Nedžadom Grabusom. Ovih dana je boravio u Kataru i Kuvajtu, a sve u potrazi za novcima i benovolentnim donatorima, ali i investitorima koji bi iz zemalja bogatog Zaljeva došli investirati u slovenačku ekonomiju, koju je posljednjih godina, primjetno je, uhvatila kriza nastala priključenjem klubu bogatih – tj. Evropskoj uniji.

Ovog 14. septembra konačno je položen i kamen temeljac. Gradnja džamije bi trebala početi na proljeće. Sve me je to obradovalo, ali me je jedan detalj iz razgovora pogodio.

Čekanje dugo 44 godine

Uz sve dosadašnje "poslovanje" o izgradnji džamije: prvo čekaj dozvolu, pa traži lokaciju, pa nađi lokaciju, pa je kupi za skoro 5 miliona eura, sve, dakle, po najpreciznijim pravilima "slobodnog tržišta", pa potom traži i sakupljaj pare, organiziraj donatorske večere, pa traži donacije iz bogatih arapskih zemalja – sve to je proteklih godina smjerno radio muftija Grabus i, dakako, uz podršku nekih slovenačkih lidera poput bivšeg predsjednika dr. Danila Turka i aktualnog gradonačelnika Ljubljane gosp. Zorana Jankovića.

I kad se sve to prešlo nekima, izgleda, nije dovoljna ta pokazana ozbiljnost Islamske zajednice.

Zahtjev je da Islamska zajednica mora uraditi i dolaznu cestu do IKC-a, a procjena te investicije je 1,6 miliona eura!

"Naša je obaveza izgraditi cestu i predati je Općini u vlasništvo i na upravljanje. Prije toga moramo uraditi promjenu građevinske dozvole, riješti imovinsko-pravne odnose itd. To je nepravedno, ali je to realnost", kaže mi muftija Grabus.

Zar je moguće da Slovenci tako postupaju? Helem, trakavica o izgradnji džamije u Ljubljani – inače jedine zemlje EU-a koja nema džamiju, barem u pristojnom obliku – traje više od četrdeset godina.

U toku 44 godine čekanja na izgradnju džamije u Ljubljani promijenjeno je više lokacija (tačnije 6), da bi konačno, 2006. godine, bila ponuđena lokacija za Bežigradom, između Parmove i Kurilniške ulice. Gradska uprava je zatim, u julu 2008. godine, objavila prodaju 11.364 metara kvadratnih zemljišta za nešto više od 4,5 miliona eura, za koje je Islamska zajednica ušla u kreditni aranžman, te je nakon nekoliko godina uspješno otplatila.

Iako u Sloveniji, zemlji sa nešto više od 2 miliona stanovnika, živi znatan broj muslimana (procjene su da danas u Sloveniji živi blizu 80.000 muslimana, otprilike 4% ukupnog stanovništva) - sve donedavno je ta priča o izgradnji džamije, što politički, što organizacijski, bila kao neki nedokučivi san. Čak se prije desetak godina najavljivao i referendum o zabrani njene izgradnje, ali je Ustavni sud Slovenije odlučio da se o ovom ustavnom pravu muslimana ne smije odlučivati na referendumu.

Nova opterećenja

Većina muslimana u ovoj zemlji su Bošnjaci (90 procenata), dakle, porijeklom iz bivše zajedničke domovine, koji su došli kao ekonomska imigracija. Danas je to jedna potpuno integrirana zajednica predanih i radinih građana, koji plaćaju poreze ovoj državi i koji se više, budući da sada već dospijeva treća generacija, ne osjećaju imigrantima, već ravnopravnim građanima demokratske Republike Slovenije, članice Europske unije. A jesu li?

Možda ove stvari treba sagledati iz ekonomsko-kulturoloških perspektiva, kako na nivou Slovenije, tako i na nivou njenih odnosa prema Bosni i Hercegovini, odakle potiče većina njenog muslimanskog stanovništva.

Iako se danas parcele za izgradnju vjerskih objekata u većini gradova u svijetu dodjeljuju za simboličnu cijenu, Islamska zajednica u Sloveniji je morala platiti punu cijenu zemljišta bez ikakvog drugog izbora. U tu cijenu nije bio uračunat porez na promet, te komunalni troškovi koji su danas još jedno opterećenje.

Štaviše, Islamska zajednica će i na donaciju od benovolentnog bivšeg katarskog emira šejha Hameda bin Halife al-Thanija morati platiti 22% poreza!

Sjećam se da sam prije godinu dana prisustvovao otvorenju najveće džamije u Evropi, u Strasbourgu. Bio sam prilično iznenađen kada sam od predsjednika Islamske zajednice u tom gradu, gospodina Seida Alaa, saznao da su muslimani Strasbourga dobili izvanrednu parcelu u samom središtu grada besplatno! I to od zemlje koja u svijetu slovi kao primjer sekularizma i odvajanja vjerskog od javnog. Francuska je ovim potezom odala priznanje milionima svojih građana, koji su svoje živote odlučili živjeti tu i svojim radom učestovati u općem napretku društva i zemlje.

A šta je sa Slovenijom?

Može li se ovakav odnos pravdati ekonomskim liberalizmom – izvolite na tržište i kupite sebi prostor i gradite, ali ćete to graditi prema procedurama, striktnim da ne mogu biti striktnije. Dakako, može! Međutim, pitanje je, da li je to moralno prihvatljivo i, na koncu, da li je to pravi liberalni stav prema građanima, koji, također, plaćaju poreze toj zemlji i učestvuju u njenom uspjehu u svim segmentima – pa makar se radilo i o muslimanima!

S druge strane, šta je sa odnosom prema jednoj značajnoj zajednici Bošnjaka, u čijoj domovini Bosni i Hercegovini ta ista ekonomski liberalna Slovenija stoji na četvrtom mjestu po investicijama. Općepoznato je da je BiH za Sloveniju jedna od najznačajnijih ekonomskih partnera – čitaj: tržišta za plasman roba i kapitala. (Samo u prošloj godini robna razmjena između Slovenije i BiH - uglavnom u korist Slovenije - iznosila je 1,3 milijardi eura!) Dakle, ako su Slovenci sa svojim parama i robama, trgovinskim lancima i proizvodima u BiH dobrodošli, to je uredu. Međutim, je li korektan takav odnos prema Bosancima, u ovom slučaju Bošnjacima, koji hoće ostvariti svoje ustavno pravo?

Po tržišnim cijenama

Potreba da u glavnom gradu ove lijepe zemlje imaju pristojan religijsko-kulturni centar nije samo stvar muslimana, već i Slovenije, koja tim korakom može biti na velikom dobitku, a realna situacija govori da Islamska zajednica nailazi na prilično nesenzibilan odnos. U Islamskoj zajednici su realni. Prihvatili su pravila igre i strpljivo rješavali administrativne prepreke. "To je ogroman kompleks, dostojan Države Katar, koja je primjer izvrsnosti u muslimanskom svijetu", ističe muftija Grabus, koji je uvjeren da će ovakav projekat biti dostojan i zemlje u kojoj je on najodgovorniji za islam – dakle, Slovenije.

A o kakvom se "nametu" radi? Nakon što je IZ pristupila postupku pribavljanja građevinske dozvole, uvjet je, po detaljnom planu, bio da može dobiti građevinsku dozvolu samo ako izgradi novu dolaznu cestu iz Parmove ulice. To znači, uz građevinsku dozvolu za džamiju dobiti još i građevinsku dozvolu za izgradnju ceste i infrastrukture. Riješiti imovinske odnose sa još tri vlasnika, po komercijalnim cijenama, jer Općina Ljubljana prizna samo do 150 EUR za kvadratni metar. Zatim, priložiti ugovor o opremanju ili ugovor o komunalnom priključku, a taj ugovor precizira način izgradnje ceste i infrastrukture.

IZ je imala vrhunske advokate, koji su joj, zaista, pomogli u procesu kupovine, postupku komasacije i pridobivanju građevinske dozvole. No, u Općini Ljubljana nisu htjeli uvažiti niti jednu primjedbu advokata IZ-a.

Dovedeni su pred zid.

Uzmi ili ostavi.

Da su ostavili ostali bi bez građevinske dozvole. U ugovoru je izračunat i komunalni priključak. On iznosi 1.688.456,76 EUR. Od toga je za postojeću infrastrukturu bilo potrebno platiti 291.371,88 EUR, što je IZ morala platiti prije dobijanja građevinske dozvole.

Na molbe IZ-a da je se oslobodi plaćanja komunalnog priključka, da Općina izgradi cestu itd, jer će je svi koristiti, gradski oci nisu imali obzira. Muftija je uputio pismo svim vijećnicima Gradskog vijeća da izglasaju prijedlog da se IZ oslobodi plaćanja komunalnog priključka, međutim, niko nije ni odgovorio na pismo.

Ukratko, građevinske dozvole su dobro plaćene i dobijene, a sada je Islamskoj zajednici ostalo vremena da do kraja izgradnje projekta promijeni građevinsku dozvolu za cestu (da bude ravna), te da otkupi zemljište, a sve kako bi na kraju projekta mogli dobiti uporabnu dozvolu i cestu predati Općini Ljubljana.

Zar se na ovakav način treba odnositi prema izgradnji budućeg Islamskog kulturnog centra, koji uz svoju korist muslimanima može biti ponos i certifikat kulturnog bogatstva uz neizmjerne prirodne, ekonomske i historijske blagodeti koje Slovenija već posjeduje?

Rigidnost nije rješenje

Ekonomska i kapitalistička rigidnost nije rješenje, a niti imalo popularan imidž u našem globalizirajućem svijetu, u kojem smo svi oslonjeni jedni na druge, posebice u vrijeme krize i osjetnog ekonomskog udara, kojeg ova lijepa i prosperitetna zemlja preživljava u pokušaju da uhvati ritam sa bogatijim i jačim članicama Evropske unije.

Stoga Deželi islam i muslimani trebaju biti duhovni polog dostojan njene privlačnosti, a ne neka skupo naplaćena roba, jer, kao što se ne mogu sve stvari platiti novcem, isto tako se ne mogu i naplatiti.

Treba nešto uložiti i u kredibilitet i bogatstvo kulturne raznolikosti. Znaju li to Slovenci?

[noel malcolm]

Trebamo kupovati što više slovenskih proizvoda,

da slovenske krmke još više ojačamo...

[momak]

Glup,posten,naivan,drzak,uporan,....!!!
Koji izmedzu tih se mozemo mi opredjelit kao narod???

Nesto jesmo a nesto nismo.
Sta ste ocekivali o nacionalisticki i totalno kapitalisticko koruptivnoj Sloveniji???Sa gradonacelnikom Jankovicem!He he he.
Glupi? To nismo.Ali smo ispali totalno naivno posteni.Pricas sa ljudima kojim je euro nacionalnost,a molis nacionalistu!!!Gdje ti je drskost!Nista drugo bosnjo ti ne preostane vec upornost.Kud si zagazijo,tim putem nastavi.

Slovenija je 4 investitor u Bosni.Znaci mi njima sve a oni nama....?Ko je za to kriv i ko vise kriv?Ja kao bosnjak iz Slovenije ili TI ko bosnjak iz Bosne?
Jankovic u Sloveniji mora biti lijevo krilo zbog njegove krvi.I na taj nacin zagovarati i bosnjacke interese.A u politiku je usao iskljucljivo zbog straha o otkrivanju njegovih "legalnih"poslova.Kroz politiku se vadi,da su sve njegove afere politicko montirane.Da ne pricam o njegovih sinovima,...
Apsolutno podrzavam taj projekat.Ako ko zna,da mi napise,koji su to "VRHUNSKI ADVOKATI" koji su radili za nas!!!Hmm.To mi je ono bas najinteresantnije.
Jer su izgleda Slovenci osjetili kravu mljekaricu,pa bi se po prirodi volili svi malo nasisati.(Zivi primjer vam je o tom isesavanju Jankovica,opstine Ljubljana,varstvenog okolisa,itd....Joc Pececnik i njegov NK Interblock!!!!Prvo su mu stari nogometnio stadion Bezigrad prodali za vrlo visoku cjenu.Prije i nakon toga izvukli jos mnogo mnogo para,da bi covjek na kraju odustao.A on je jedan izmedzu najbogatijih SLOVENACA,koji je isao srcem i postenjem,da dio svog Americkog kapitala ulozi u Sloveniju)

I zato,dobro kaze onaj profesor Lavic!Sto nam je uvijek kriv neko drugi!?
A i moj moto je.Ko me zajebe veliki ,jer sam bio siguran da sam sposoban,siguran u sebe,...kad ono ima boljih od mene.Znaci prgavijih.
A ima jois bolje djelo.Ono Zukorlicevo.Ne znam dali bi proslo u Sloveniji,ali ipak.Izinata!!!!!

Bojim se najgoreg.

[amkos]

Trebamo kupovati što više slovenskih proizvoda,

da slovenske krmke još više ojačamo...

Ne znam kako to mjenjati, da barem većina ne kupuje te proizvode, pošto sumnjam da ne mogu svi gradjani kupovati te proizvode. Ne znam više šta ih vuče, jer su slovenski proizvodi dosta skupi, znam da im je sok fruktal skup podosta, salama je tu i tamo, ali ima jeftijih, mlijeko imaš domaće, čudno zaista.

[noel malcolm]

Trebamo kupovati što više slovenskih proizvoda,

da slovenske krmke još više ojačamo...

Ne znam kako to mjenjati, da barem većina ne kupuje te proizvode, pošto sumnjam da ne mogu svi gradjani kupovati te proizvode. Ne znam više šta ih vuče, jer su slovenski proizvodi dosta skupi, znam da im je sok fruktal skup podosta, salama je tu i tamo, ali ima jeftijih, mlijeko imaš domaće, čudno zaista.

Fructal je nedavno kupljen od strane srbijanskog Nektara,

tako da sada pijemo sokove iz Srbije, koje prodaju pod etiketom Fructala (Fruc).

[momak]

Advokat SENICA
Advokat Matoz
i najbolji ustvari VRHUNSKI advokat je "druzba CEFERIN".No1.


Ako nije neko od ovih 3 radio na nasem projektu,nije bio VRHUNSKI.

Matoz sigurno nije,jer je on desno orentisan.Stranka SDS sa Janezom Jansom.
Znaci ostaju 2.

Senica bi mogao jer mu je zena bila predsednica LDS stranke.Znaci lijevi.

A najbolje bi bilo,kad bi bio ko iz Ceferinove kompanije.
Ali tu se zna.Umjesto da Jankovicu,gradu Ljubljani ili nekom sisavcu moras dati mito od ? eu,dodzi do Ceferina i on ti sredi sve.Ali zna se cijena i kod njih.

Sta smo mi izabrali,ja ne znam.
Mozda smo htjeli ustediti,jer i tako nismo imali dovoljno novca.A sad???

Zato kazem.Kad smo vec zagazili,hajmo do kraja.
Ali kad svi ama bas svi znaju kako se posluje u Sloveniji,ja neznam kako opet nas .
Slovenija nije Austrija ili neka druga EU zemlja,a kamoli Bruselj!!!!!

[amkos]

Trebamo kupovati što više slovenskih proizvoda,

da slovenske krmke još više ojačamo...

Ne znam kako to mjenjati, da barem većina ne kupuje te proizvode, pošto sumnjam da ne mogu svi gradjani kupovati te proizvode. Ne znam više šta ih vuče, jer su slovenski proizvodi dosta skupi, znam da im je sok fruktal skup podosta, salama je tu i tamo, ali ima jeftijih, mlijeko imaš domaće, čudno zaista.

Fructal je nedavno kupljen od strane srbijanskog Nektara,

tako da sada pijemo sokove iz Srbije, koje prodaju pod etiketom Fructala (Fruc).

Srbi su se pomamili u zadnje vrijeme ekonomski, na sve strane udaraju, od arapa do Fruktala.
Nisam znao za ovu informaciju Noel.

[Bosni]

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/inte ... samo-bolje

Sead Berberović, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske: Bošnjacima u EU može biti samo bolje

• Profesore Berberović, temeljna udruga Bošnjaka u RH Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske čiji ste Vi predsjednik nedavno je organizirala okrugli stol o temi položaja Bošnjaka u Republici Hrvatskoj u kontekstu europskih integracija. Kakav je položaj Bošnjaka sada i koje pitanje je za Bošnjake ključno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju?

- Ključno pitanje koje brine mnoge pripadnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj i njihova rukovodstva pa i bošnjačku manjinu je hoće li se ulaskom Hrvatske u EU sačuvati i eventualno unaprijediti položaj nacionalnih manjina u RH u zakonodavnom smislu, odnosno u smislu implementacije postojećih zakona. Svjedoci smo ovih dana kako u hrvatskom društvu postoji spektar organizacija podržanih političkim strankama koje bi htjele da se ta prava reduciraju.

• Na koji način bi se sadašnja prava nacionalnih manjina mogla reducirati?

- Recimo, zahtjevi da se organizira referendum o upotrebi ćiriličnog pisma, kao što je bio i referendum o braku; to su probni baloni kako bi se isprobala snaga, da zagovornici tih redukcija vide dokle mogu ići. Osobno ne očekujem da će se stvari u tom smjeru odvijati.

• U hrvatskoj javnosti često se spominje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, ocjene su i da je taj zakon napravljen prema najvišim europskim standardima, ali da takva prava nacionalne manjine nemaju nigdje u Europi, kako Vi gledate na zahtjeve da ovaj zakon treba mijenjati?

- Sasvim je sigurno da je jedan od uvjeta za ulazak Hrvatske u EU bio reguliranje manjinskih prava i na tome se jako insistiralo. Takav zakon ne bi bio donesen da nije bilo pritiska Europe. Međutim, među mnogim pripadnicima nacionalnih manjina sada postoje dva izvora bojazni. Prvi je da više neće biti toliko tog pritiska i monitoringa nad manjinskim pravima kao prije ulaska Hrvatske u europsku zajednicu naroda, a drugi izvor bojazni je da će se zagovornici reduciranja prava pozvati na europsku pravnu stečevinu koja ne poznaje pravnu zaštitu manjinskih prava na tako visokoj razini. Moje mišljenje je da su oba ova straha neopravdana.

Dobar, tri!

• U kontekstu europskih integracija, što će po Vašoj ocjeni poboljšati položaj Bošnjaka u Hrvatskoj?

- Prvo što se može reći a to vrijedi za sve nacionalne manjine, ne samo za bošnjačku, je da će iz dana u dan rasti razina vladavine prava. Nama ne treba ništa više osim da vlada pravo. Mi smo lojalni građani Republike Hrvatske, mi samo želimo da se provode zakoni RH koji su dobri, i ništa drugo. Ako je do sada i bilo neke diskriminacije manjinaca, pa i naše bošnjačke manjine, to je bilo zato što se nisu provodili zakoni. Vladavina prava je sigurno vrlo značajna pozitivna stvar koja će nam olakšati opće stanje.

• Kako ocjenjujete sadašnji položaj bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, recimo, od jedan do pet, pri čemu je petica najbolja ocjena?

- Dobar, trojka, a može biti i bolji, uvijek može biti bolji. U prošlosti smo prolazili kroz različite faze. Ne možemo reći da smo danas nešto posebno diskriminirani u odnosu na druge.

• U kontekstu EU integracija kako pripadnici Bošnjačke, ali i ostalih nacionalnih manjina u RH gledaju na svoj položaj?

- Cijelo društvo je pred promjenama i bit će promjena, intenzivnih i brzih. Postavlja se pitanje gdje su tu pripadnici manjinskih zajednica uopće, pa i Bošnjaci. Među manjinama u RH postoje dvije skupine tzv. starih i novonastalih, koje su rezultat disolucije bivše države, kao Bošnjaci. Na svaku manjinu promjene će se drugačije reflektirati jer svaka ima svoje specifičnosti. Postavljalo se jedno vrijeme pitanje da li će nacionalne manjine, čije su matične države članice EU, kao Talijani, Česi, Slovaci, Mađari, moći ulaskom Hrvatske u EU zadržati status manjine. Postojala je velika bojazan tih manjinskih zajednica da će izgubiti svoj status.

• Bošnjaci?

- Što se tiče Bošnjaka, teško je prognozirati. Puno je pitanja, a malo odgovora, ne samo u kojem će smjeru stvari teći, već i kakva će biti njihova refleksija na bošnjačku zajednicu. Može se dogoditi da će se Bošnjaci, kada se u EU oslobodi tržište radne snage, lakše odlučiti potražiti posao u EU i migrirati iz Hrvatske prema EU više nego domicilno stanovništvo.

• Koji je najteži problem bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj?

- Ovaj tren to je problem zapošljavanja.

• To je i opći problem zemlje?

- Da, ali manjince više pogađa, naravno prikriveno. Pripadnici manjina pa i Bošnjaci se teže zapošljavaju, to je sigurno.Gospodarska kriza je opći hrvatski problem, ali mislim da ni kriza neće predugo trajati. Svima nama u Hrvatskoj, možda ne prve ili druge godine članstva u EU, ali kasnije, sigurno će ići nabolje, pa će se i naš položaj kao građana Hrvatske poboljšavati.

Primjer Vojnić

• Kakve su konkretne mogućnosti za bošnjačku nacionalnu manjinu u pristupu EU fondovima?

- Stalno smo razmišljali o tome, ali do sada nismo ni pokušavali jer nemamo kapaciteta. Prijava projekata za EU je vrlo zahtjevan i složen posao. Srpski demokratski forum (SDF) zajedno s Bošnjacima iz pograničnog područja Vojnića realizirao je projekt financiran iz IPA fondova EU za rješavanje životnih infrastrukturnih problema srpskog i bošnjačkog stanovništva na tom području. Ali SDF ima kapacitete za takav projekt, imaju snažniju organizaciju s većim brojem zaposlenih osoba. Mi u Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici nemamo takvih kadrovskih mogućnosti, rad na programima koje provodimo je najvećim dijelom volonterski.

• Nakon ulaska Hrvatske u EU, ima li promjena u načinu financiranja manjinskih udruga iz državnog proračuna, kako stoje stvari s udrugama Bošnjaka?

- Kriteriji dodjele i kontrola trošenja će se pooštravati, što mi pozdravljamo, ali ne očekujem da će se sredstva odmah reducirati. Jer mi još ne možemo primijeniti europski model organiziranja udruga koji funkcionira na apsolutnoj liberalizaciji uvjeta da zainteresirane osobe osnuju udrugu, ali se udruga onda financira iz članarina, zaklada, donacija i sl. Mi ne možemo očekivati da na taj način funkcioniraju manjinske udruge, bez pomoći iz državnog i lokalnih proračuna. Mislim da bi kroz organizirani pristup država trebala dati stručnu pomoć manjinskim udrugama da uspješno apliciraju za europske fondove, jer fondovi EU kroz koje se mogu mnogi manjinski problemi rješavati postoje.

[jabuka]

http://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/ ... 28920.html
Gusinje opcina

[Jack]

Treba to proci u skupstini

Gusinje skoro opcina.Kad skupstina glasa za takvo sta, onda je kraj