Dnevno-politički događaji

[ABen]

Od kud mu ovo pravilo za 18 dijece po odjeljenju? Da nije ovo izmislio? Zna li neko mozda tacno kako je to sa zakonom i koji procenat mora biti u odjeljenju? Kakve sanse su da dijeca odu do Srebrenice ili u Federaciju na nastavu? Da tamo predu u skolu a ovi nek zatvore ili dadnu nastavnicima ostavku.

Neosnovani zahtjevi za uvođenje nacionalne grupe predmeta
A. A. 16/09/2013 15:52:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16676 ... dmeta.html

BANJA LUKA - Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija rekao je da resorno ministarstvo neće uvesti nacionalnu grupu predmeta u školu u Konjević Polju kod Bratunca, jer ne postoje opravdani razlozi za to, a djeca će krenuti u školu.

On je naglasio da roditelji djece bošnjačke nacionalnosti iz Konjević Polja nemaju nijedan opravdan razlog za traženje uvođenja nacionalne grupe predmeta, jer je škola u Konjević Polju uređena i daleko kvalitetnije opremljena nego centralna škola u Bratuncu.

Mutabdžija je pojasnio da za uvođenje nacionale grupe predmeta u odjeljenju mora biti više od 18 djece Bošnjaka, što ovdje nije slučaj.

"Za nas je Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika iz 2002. godine završena priča. On je poslužio svojoj svrsi prije 11 godina, a danas se implementira isključivo u Republici Srpskoj i predstavlja sredstvo pritiska na naš obrazovni sistem sa ciljem segregacije učenika. To nećemo dozvoliti", poručio je Mutabdžija.

On je ponovio da novih sastanaka sa roditeljima iz Vrbanjaca i Konjević Polja neće biti dok djeca ne krenu u školu, jer je čitava situacija ispolitizovana.

Mutabdžija je naglasio da 7.300 djece bošnjačke nacionalnosti sluša islamsku vjeronauku u 107 od 187 škola u Republici Srpskoj, a od toga 2.600 ima puni fond nacionalne grupe predmeta.

"S druge strane, svega 15 djece u Kantonu Sarajevo sluša pravoslavnu vjeronauku, a uči maternji jezik iz zajedničkih udžbenika sa drugima, dok nastavnici upisuju proizvoljno da li to je srpski, hrvatski ili bošnjački jezik. Djeca u Hercegovini uče hrvatski jezik i slušaju pravoslavnu vjeronauku", naglasio je Mutabdžija.

Prema njegovim riječima, od Sarajeva do Doboja nema nijednog učenika koji sluša pravoslavnu vjeronauku.

Četrdesetak povratnika, roditelja djece bošnjačke nacionalnosti iz Konjević Polja, okupilo se danas oko podne ispred zgrade institucija BiH u Sarajevu. Oni, između ostalog, nastoje osigurati uvođenje nacionalne grupe predmeta i odvijanje nastave u osnovnom obrazovanju na službenim jezicima konstitutivnih naroda u BiH.

Bošnjački đaci u Vrbanjcima kod Kotor Varoši i u Konjević Polju kod Bratunca 2. septembra nisu krenuli na nastavu, jer nisu ispunjeni zahtjevi njihovih roditelja da se uvede nacionalna grupa predmeta u te škole.

[Bosni]

MWmNBwIAI7U

[Bosni]

jX2ByK9Ut64
Ohrabruje me njihov cvrsti stav da neodustaju od ovoga dok im se obezbjede sva pravila. Svakakva poluprazna obecanja i rjesenja su im vec ponudjena, ali oni neodustaju. Svaka cast.

[Jack]

Aben, stvarno ne znam.Kod nas imas na brdu i u Kozarcu nastava, ali ne u gradu.Srebrenica ima nastavu, ali to je bilo kad je bio onaj Kasipovic katolik, ovaj je zadrt cetnik i tesko ce se moci nesto postici.Istina je da toj djeci blize je Srebrenica, ako se ne rijesi nista po ovom pitanju

On je kao rekao da 2600 djece od navodno 7300 ima nastavu na Bosanskom u cetnitetu, tzv nacionalna grupa predmeta.Ocigledno da u Bratuncu tog nemaju.Ja sam prije pricao da bi se tamo moglo nesto uraditi, a evo sad vidim i cetnicku reakciju tamo.Bit ce svasta jos

[ABen]

ako je ovo ideja i prijedlog od Gargamela onda je stvarno kreten.

Detalji dogovora Tihića i Čovića o izboru članova Predsjedništva BiH
T. C. 17/09/2013 18:59:00

SARAJEVO - U Ustavu Bosne i Hercegovine briše se etničko određenje biranih članova Predsjedništva BiH, a u Izbornom zakonu BiH se uvode dva izborna područja u Federaciji BiH, iz kojih će se birati dva člana Predsjedništva BiH koji neće moći biti iz istog područja, niti iz istog konstitutivnog naroda ili predstavnik ostalih. Ovo je suština dogovora o načinu rješavanja odluke u slučaju Sejdić-Finci koju su dogovorili lideri Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice Sulejman Tihić i Dragan Čović.

Donosimo integralni tekst sporazuma:

1 . U Ustavu Bosne i Hercegovine briše se etničko određenje biranih članova Predsjedništva BiH tako da član V stav 1. Ustava glasi: "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se satoji od tri člana: dva člana koji se neposredno biraju sa teritorija Federacije i jednog člana koji se neposredno bira sa teritorija Republike Srpske. Iz istog naroda ili iz ostalih ne može biti izabran više od jednog člana Predsjedništva".

Izmjene Izbornog zakona:

2. U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine mijenjanju se relevantne odredbe tako da se izbor članova Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije propisuje na slijedeći način:

2.1. Svi birači sa terirorija Federacije mogu glasati za sve kandidate za člana Predsjedništva BiH predložene iz Federacije. (Izborna jedinica je FBiH).

2.2. Samo za potrebe izračunavanja izbora članova Predsjedništva sa teritorija Federacija formiraju se dva izborna područja koja su geografske cjeline sa približno jednakim brojam stanovništva:

Izborno područje 1 (Posavski, Unsko-sanski, Livanjski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton);

Izborno područje 2 ( Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Sarajevski i Bosansko-podrinjski kanton, Brčko distrikt BiH-opcija za FBiH).

2.3. Nakon izbora prvo se utvrđuje Genaralna rang-lista svih kandidata za Predsjedništvo BiH sa teritorija Federacije. Svi kandidati se rangiraju na osnovu ukupno dobijenih glasova sa cijelog terotorija Federacije.

2.4. Prvorangirani kandidat na Generalnoj rang-listi (znači dobio je največi broj glasova sa cijelog teritorija Federecija) je prvi izabrani član Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije.

2.5. Drugi izabrani član Predsjedništva BiH sa područja F BiH je slijedeči kandidat sa Generalne rang-liste koji nije iz iste etničke kategorije i nije dobio dominantan broj glasova iz istog izbornog područja kao prvorangirani kandidat

(Dominantan broj glasova je natpolovičan broj glasova od ukupnog broja glasova koje je kandidat dobio sa cijelog područja FBiH)

- Neke detalje modela je potrebno doraditi - stoji na kraju sporazuma Tihića i Čovića o načinu rješavanja odluke u slučaju Sejdić-Finci.

[Musa Kesedzija]

ako je ovo ideja i prijedlog od Gargamela onda je stvarno kreten.

Detalji dogovora Tihića i Čovića o izboru članova Predsjedništva BiH
T. C. 17/09/2013 18:59:00

SARAJEVO - U Ustavu Bosne i Hercegovine briše se etničko određenje biranih članova Predsjedništva BiH, a u Izbornom zakonu BiH se uvode dva izborna područja u Federaciji BiH, iz kojih će se birati dva člana Predsjedništva BiH koji neće moći biti iz istog područja, niti iz istog konstitutivnog naroda ili predstavnik ostalih. Ovo je suština dogovora o načinu rješavanja odluke u slučaju Sejdić-Finci koju su dogovorili lideri Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice Sulejman Tihić i Dragan Čović.

Donosimo integralni tekst sporazuma:

1 . U Ustavu Bosne i Hercegovine briše se etničko određenje biranih članova Predsjedništva BiH tako da član V stav 1. Ustava glasi: "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se satoji od tri člana: dva člana koji se neposredno biraju sa teritorija Federacije i jednog člana koji se neposredno bira sa teritorija Republike Srpske. Iz istog naroda ili iz ostalih ne može biti izabran više od jednog člana Predsjedništva".

Izmjene Izbornog zakona:

2. U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine mijenjanju se relevantne odredbe tako da se izbor članova Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije propisuje na slijedeći način:

2.1. Svi birači sa terirorija Federacije mogu glasati za sve kandidate za člana Predsjedništva BiH predložene iz Federacije. (Izborna jedinica je FBiH).

2.2. Samo za potrebe izračunavanja izbora članova Predsjedništva sa teritorija Federacija formiraju se dva izborna područja koja su geografske cjeline sa približno jednakim brojam stanovništva:

Izborno područje 1 (Posavski, Unsko-sanski, Livanjski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton);

Izborno područje 2 ( Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Sarajevski i Bosansko-podrinjski kanton, Brčko distrikt BiH-opcija za FBiH).

2.3. Nakon izbora prvo se utvrđuje Genaralna rang-lista svih kandidata za Predsjedništvo BiH sa teritorija Federacije. Svi kandidati se rangiraju na osnovu ukupno dobijenih glasova sa cijelog terotorija Federacije.

2.4. Prvorangirani kandidat na Generalnoj rang-listi (znači dobio je največi broj glasova sa cijelog teritorija Federecija) je prvi izabrani član Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije.

2.5. Drugi izabrani član Predsjedništva BiH sa područja F BiH je slijedeči kandidat sa Generalne rang-liste koji nije iz iste etničke kategorije i nije dobio dominantan broj glasova iz istog izbornog područja kao prvorangirani kandidat

(Dominantan broj glasova je natpolovičan broj glasova od ukupnog broja glasova koje je kandidat dobio sa cijelog područja FBiH)

- Neke detalje modela je potrebno doraditi - stoji na kraju sporazuma Tihića i Čovića o načinu rješavanja odluke u slučaju Sejdić-Finci.

Ovaj sporzum je ludacki pa necu ni da ga komentarisem ali me interesuje jedna stvar na primjer koji bi bio omjer stanovnistva u ove dvije izboirne jedinice gledajuci etnicku strukturu stanovnistva ?

[Jack]

Ovaj sporzum je ludacki pa necu ni da ga komentarisem ali me interesuje jedna stvar na primjer koji bi bio omjer stanovnistva u ove dvije izboirne jedinice gledajuci etnicku strukturu stanovnistva ?

Izborno područje 1 (Posavski, Unsko-sanski, Livanjski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton);

U Posavskom mi dobro stojimo u Odzaku.U Domaljevcu nas nema.U Orasju smo u gradicu.Onako od oka

8000 katolika u Odzaku
Jos 5000-6000 katolika u Domaljevcu
I jos 20 000 u Orasju

Oko 33 000-35 000 katolika i 5000 max Bosnjaka u Odzaku, i jos 2000 u Orasju

Livanjski ima oko 4000 katolika u Kupresu, manje-vise.Oko 20 000 u Livnu.Oko 18 000 u Duvnu.I jos 1500 u Grahovu, Glamocu i Drvaru

33 000+44 000=77 000

i Srednja Bosna ima oko 80 000 katolika
Usk kanton ima 4000 katolika
Mostar moze da ima puno, sve zavisi ali ima ih oko 100 000
I dodaj jos etnicki cistu Skutoriju.To je oko 80 000

Oko 340 000 katolika, oko 450 000 Bosnjaka u 1 Kantonu

U 2 kantonu su 95% Bosnjaci+

u 1 jedinici, katolicki broj opada rapidno po Centralnoj Bosni.Travnik, Bugojno
U Mostaru su stabilizovali broj pa i rastu na podrucju Citluka

Tako, ne moze im brojka previse pasti

[ABen]

Tihic je glup! Ovo je prijedlog katolika koji zele promjenu. Mi smo trebali traziti nesto uzavrat, kao ukidanje kantona u federaciji, razdvajanje opcine Mostara na istocni (bosnjacku opcinu) i zapadni dio (katolicku opcinu), i druge stvari koje katolici blokiraju. Tako da imamo i mi nesto od ovog. Ali on jednostavno nezna i nemoze da iskoristi ista u pregovorima.

Ja za njega nemam rijeci, koliko je covjek nesposoban da pregovara i bilo sta korisno uradi za Bosnjake. Dok je on na celu SDA od SDA nema neke koristi. Siguran sam da ide na ovaj pregovor samo da izbaci SDP iz vlasti, a za Bosnjake i Bosnu ga nije briga. Sad se slaze i sa Radoncicem.

[ABen]

Oglasio se i slucajni prolaznik, poslusnih cetnika i ulizica ustasa. Ali ovaj primjer sto je naveo me bas zanima ko bi usao kad bi gledali izbore iz 2010 godine. Zna li neko to da napravi?

Dogovorom SDA i HDZ-a ide se na podjelu BiH na tri dijela
B. A. 18/09/2013 11:12:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16709 ... ijela.html

SARAJEVO - Da to nije tragično, bilo bi glupo i smiješno - kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija Agenciji Fena, upitan da prokomentira dogovor predsjednika SDA i HDZ-a BiH Sulejmana Tihića i Dragana Čovića u vezi s presudom „Sejdić-Finci“.

- Ako je uopšte ovo tačno, radi se očigledno o nastavku prudskog procesa tupim i glupim sredstvima. Dakle, očigledno je da se umjesto rješavanja suštine presude „Sejdić-Finci“ ide na podjelu zemlje na tri dijela i praktično se dovršavaju ratni projekti mirnim putem - kazao je Lagumdžija.

Mislim, dodao je on, da je savršeno jasno da je to nešto što ne može imati podršku SDP-a BiH.

- I koliko se radi o prijedlogu koji je, da ga ne karakterišem ponovo, govori u prilog činjenica da primijenite rezultate iz 2006. tada bi u Predsjedništvo ušao Haris Silajdžić, Ivo Miro Jović, ako primijenite rezultate iz 2010. ušao bi gospodin Komšić i Ibrahim Đedović - kazao je Lagumdžija.

To vam, dodao je on, dovoljno govori u prilog tome koliko se radi o jednoj manipulaciji, inženjeringu iza kojeg se kriju nove nepravde, a ustvari se vodi ka podjeli zemlje.

- To je nešto što apsolutno nema partnera u SDP-u BiH i učinit ćemo sve, svim demokratskim sredstvima, da to zaustavimo ukoliko uopšte to doživi svjetlo dana. Odbrana da je to nešto što je podložno promjenama i nekim dopunama je potpuno besmislena, jer ne možete popravljati drveni šporet sa novim sulunarima - kazao je Lagumdžija.

Dakle, dodao je on, ovdje se radi o nečemu što je potpuno suprotno svim principima iza kojih SDP BiH može stati, a i suprotno svim evropskim standardima u koje se toliko zaklinju.

Upitan da li vjeruje da će do 1. oktobra, kada bi u Briselu trebao biti održan sastanak bh. lidera sa evropskim predstavnicima, mogao biti postignut dogovor u vezi s presudom „Sejdić-Finci“, Lagumdžija je kazao da ne bi htio da špekuliše.

- Izgubili smo praktično skoro mjesec dana u najavama Tihića i Čovića da će napraviti dogovor. Svi su njih čekali i ne mogu da prosto vjerujem da oni zaista ovo ozbiljno misle i da imaju podršku za ovo. Jedino onda što ostaje kao realna sumnja je da su oni ovo sve radili zato što ih dogovor nikad ne interesuje i po principu što gore, to bolje žele da nam ponovo pojedu vrijeme ne bi li stvar ostala na svom mjestu. Mislim da je ovo potpuno neodgovorno od autora ovog prijedloga i na neki način ovaj prijedlog djeluje kao da su ga pravili neki doktor i pacijent sa izmijenjenim ulogama - kazao je Lagumdžija.

[ZV Keli]

Ukljuci mozak iskljuci tv ! Najljepsa recenica koju sam ikada cuo, do sada je ugovoreno x podjela pa nikada nista, ovo je mala senzacija pred izbore i to je to.Kao i ono sa Lagumdzijom i velikim Bosnjakom...
Ps zar bi Covic pristao da mu Hrvati u "svom" entitetu budu manjina

[ABen]

Ja vidim da oni ni po ovoj izbornoj jedinici nebi mogli da sebi izaberu clana prijedsjednistva ako bi mi isli svi za jednog koga bi birali u ovoj izbornoj jedinici. Jack ti bi ovdje mogao dati precizne informacije. A u Drvaru, Glamocu i Bos. Grahovu ima dobar dio pravoslavnog stanovnistva, koji se mora odbiti.

Rezultati izbora iz 2010.

Unsko-Sanski kaanton
VELIKA KLADUŠA
Ukupno važećih glasova 16611
Ukupno nevažećih glasova 1554

CAZIN
Ukupno važećih glasova 24092
Ukupno nevažećih glasova 1974

BIHAĆ
Ukupno važećih glasova 25088
Ukupno nevažećih glasova 2551

BOSANSKA KRUPA
Ukupno važećih glasova 10713
Ukupno nevažećih glasova 1051

BUŽIM
Ukupno važećih glasova 7372
Ukupno nevažećih glasova 575

BOSANSKI PETROVAC
Ukupno važećih glasova 2215
Ukupno nevažećih glasova 877

SANSKI MOST
Ukupno važećih glasova 12343
Ukupno nevažećih glasova 1124

KLJUČ
Ukupno važećih glasova 6437
Ukupno nevažećih glasova 512

Ukupno 115.089 glasova

Posavski kanton
ODŽAK
Ukupno važećih glasova 6623
Ukupno nevažećih glasova 666

DOMALJEVAC - ŠAMAC
Ukupno važećih glasova 1626
Ukupno nevažećih glasova 195

ORAŠJE
Ukupno važećih glasova 7994
Ukupno nevažećih glasova 834

ukupno 17.938 glasova

Kanton 10
DRVAR
Ukupno važećih glasova 1717
Ukupno nevažećih glasova 2617

BOSANSKO GRAHOVO
Ukupno važećih glasova 541
Ukupno nevažećih glasova 572

GLAMOČ
Ukupno važećih glasova 1437
Ukupno nevažećih glasova 687

KUPRES (FBIH)
Ukupno važećih glasova 1483
Ukupno nevažećih glasova 108

TOMISLAVGRAD
Ukupno važećih glasova 7516
Ukupno nevažećih glasova 428

LIVNO
Ukupno važećih glasova 13388
Ukupno nevažećih glasova 640

ukupno 31.188 glasova

Skutorski kanton
POSUŠJE
Ukupno važećih glasova 6489
Ukupno nevažećih glasova 300

GRUDE
Ukupno važećih glasova 5581
Ukupno nevažećih glasova 370

ŠIROKI BRIJEG
Ukupno važećih glasova 13027
Ukupno nevažećih glasova 710

LJUBUŠKI
Ukupno važećih glasova 9680
Ukupno nevažećih glasova 617

ukupno 36.774 glasova

Srednjobosanski kanton
JAJCE
Ukupno važećih glasova 11211
Ukupno nevažećih glasova 783

DOBRETIĆI
Ukupno važećih glasova 614
Ukupno nevažećih glasova 12

DONJI VAKUF
Ukupno važećih glasova 6718
Ukupno nevažećih glasova 549

TRAVNIK
Ukupno važećih glasova 24124
Ukupno nevažećih glasova 158

BUGOJNO
Ukupno važećih glasova 14381
Ukupno nevažećih glasova 976

GORNJI VAKUF - USKOPLJE
Ukupno važećih glasova 9593
Ukupno nevažećih glasova 468

NOVI TRAVNIK
Ukupno važećih glasova 10406
Ukupno nevažećih glasova 679

VITEZ
Ukupno važećih glasova 12213
Ukupno nevažećih glasova 815

BUSOVAČA
Ukupno važećih glasova 7693
Ukupno nevažećih glasova 503

FOJNICA
Ukupno važećih glasova 5827
Ukupno nevažećih glasova 402

KISELJAK
Ukupno važećih glasova 8840
Ukupno nevažećih glasova 496

KREŠEVO
Ukupno važećih glasova 2500
Ukupno nevažećih glasova 224

ukupno

Hercegovačko-neretvanski kanton
RAVNO
Ukupno važećih glasova 698
Ukupno nevažećih glasova 22

STOLAC
Ukupno važećih glasova 6740
Ukupno nevažećih glasova 340

NEUM
Ukupno važećih glasova 1394
Ukupno nevažećih glasova 62

ČAPLJINA
Ukupno važećih glasova 11512
Ukupno nevažećih glasova 636

ČITLUK
Ukupno važećih glasova 5291
Ukupno nevažećih glasova 251

GRAD MOSTAR - GRADSKA IZBORNA JEDINICA
Ukupno važećih glasova 886
Ukupno nevažećih glasova 43

GRAD MOSTAR - IZBORNA JEDINICA GRADSKOG PODRUČJA 6
Ukupno važećih glasova 8167
Ukupno nevažećih glasova 684

GRAD MOSTAR - IZBORNA JEDINICA GRADSKOG PODRUČJA 5
Ukupno važećih glasova 13871
Ukupno nevažećih glasova 1020

GRAD MOSTAR - IZBORNA JEDINICA GRADSKOG PODRUČJA 4
Ukupno važećih glasova 3867
Ukupno nevažećih glasova 332

GRAD MOSTAR - IZBORNA JEDINICA GRADSKOG PODRUČJA 3
Ukupno važećih glasova 4045
Ukupno nevažećih glasova 180

GRAD MOSTAR - IZBORNA JEDINICA GRADSKOG PODRUČJA 2
Ukupno važećih glasova 9849
Ukupno nevažećih glasova 624

GRAD MOSTAR - IZBORNA JEDINICA GRADSKOG PODRUČJA 1
Ukupno važećih glasova 5045
Ukupno nevažećih glasova 422

KONJIC
Ukupno važećih glasova 13907
Ukupno nevažećih glasova 766

JABLANICA
Ukupno važećih glasova 5541
Ukupno nevažećih glasova 386

PROZOR
Ukupno važećih glasova 6270
Ukupno nevažećih glasova 306

ukupno

[Bosni]

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/7516 ... a-budimira

Abdićevoj Narodnoj odbrani pravo na naknade kao i braniocima BiH?

Ustavni sud Federacije razmatra zahtjev predsjednika ovog entiteta za izjednačavanje prava pripadnika Narodne odbrane Zapadna Bosna sa pripadnicima Armije Republike BiH i HVO-a. Pripadnici Narodne odbrane su diskriminisani, tvrdi predsjednik Federacije Živko Budimir. Predstavnici Parlamenta Federacije odgovaraju: oni nisu branili Bosnu i Hercegovinu, pa zbog toga i ne mogu biti obuhvaćeni Zakonom o pravima boraca.

Neka se donese zakon o učesnicima rata, a ne braniocima zemlje, poručuje Ibrahim Nadarević, predsjedavajući parlamentarne Komisije za boračka pitanja i bivši federalni ministar. U takvom zakonu bilo bi mjesta i za Narodnu odbranu. U ovom koji tretira prava branilaca - za njih mjesta nema. Narodna odbrana Zapadne Bosne bila je dio operativne grupe Pauk, koju je vodio Milorad Ulemek Legija, a formirala Savezna Republika Jugoslavija, tokom sukoba sa regularnim formacijama - Armijom RBiH i HVO-om.

"Oni nisu trebali i nisu mogli biti dio zakona koji se zove Zakon o braniocima BiH - oni to nisu, pojmovno je to različito", tvrdi Nadarević.

"Ako su svim pripadnicima svih prisutnih vojnih formacija u BiH koje su međusobno ratovale priznata sva prava osim ovoj grupaciji, postavlja se pitanje njihove jednakosti pred zakonom", objašnjava Budimir.

Zakonodavac se poziva i na Dejtonski mirovni sporazum, u kojem ove snage nisu klasificirane kao zaraćene, i podsjeća da su njihova prava regulirana Zakonom o socijalnoj zaštiti, pri čemu su im određene maksimalne novčane naknade predviđene tim zakonom.

Predsjednik Federacije traži ocjenu ustavnosti i odredbe o roku koji je dat ratnim vojnim invalidima za dokazivanje njihovog statusa. Naime, oni su, da bi bili uvedeni u pravo, morali dokumentirati svoje povrede u roku od 3 godine od stupanja na snagu zakona donesenog 2004. godine, odnosno 12 godina nakon završetka rata.

"Naučno je dokazano da posljedice PTSP-a mogu nastupiti i nakon 15 godina - taj rok od 3 godine je neodrživ i dovodi u nepovoljan i diskriminirajući položaj ovu populaciju", kazala je Sandra Radeljak, savjetnica predsjednika FBiH

Nadarević upozorava kako je jako opasan pokušaj da se boračko-invalidska zaštita bez relevantne pripreme proširi na PTSP. To može rezultirati sa 300.000 ljudi koji imaju PTSP, ističe on.

Živko Budimir osporava i ograničavanje sredstva dokazivanja statusa samo na pismenu dokumentaciju, koja je nerijetko uništena u sukobima, čime je tim osobama onemogućeno uvođenje u pravo. Odluku po njegovom zahtjevu Ustavni sud Federacije će donijeti naknadno.

[ABen]

Suđenje Hondi: Tužilaštvo BiH traži kopije dokaza iz Beograda
http://www.slobodnaevropa.org/content/s ... 03069.html

Tužilaštvo BiH je dva dana nakon hapšenja Samira Honde od Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije, a na osnovu Protokola o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, tražilo dostavu kopije dokaza.


Pred Višim sudom u Beogradu u srijedu je počelo suđenje nekadašnjem stražaru u logoru Čelebići kod Konjica u BiH Samiru Hondi, kojeg Tužilaštvo za ratne zločine tereti da je učestvovao u batinanju i mučenju zarobljenika srpske nacionalnosti tokom 1992. godine.

Hondo je na početku suđenja negirao krivicu i naveo da se optužnica zasniva na lažnom iskazu bivšeg zarobljenika Zorana Đorića, koji je reketirao svjedoke i koji ga je za zločine optužio zato što nije pristao da mu da novac.

Tužilaštvo BiH je uz zahtjev za dostavu kopija dokaza od Tužilaštva Srbije zatražilo i spisak državljana BiH za kojima su organi Srbije raspisali potjernice, a koji su osumnjičeni za ratni zločin u BiH.

No detaljnijih informacija o tome jesu li dokazi stigli, kao i hoće li biti zatraženo izručenje iz Tužilaštva nema.

U Ministarstvu pravde BiH rečeno nam je da se Protokol odnosi na saradnju tužilaštava dvije zemlje, ali i da je pored toga ministar pravde BiH Bariša Čolak prilikom nedavnog susreta sa svojim kolegom u Beogradu tražio informaciju o Hondinom slučaju.

Predsednik Fondacije Istina, Pravda i Pomirenje Sinan Alić smatra da je u ovom slučaju riječ o nepoštivanju Protokola od strane Srbije:

„Igre koje Beograd igra nakon okončanja rata su ustvari zamajavanje istine i pravde, te pravosuđa i političkih institucija u Sarajevu. U trenutku kada se dogodio slučaj Samira Honde, kada je uhapšen, tačno su prošla tri mjeseca od potpisivanja famoznog sporazuma kojeg su najavljivali na velika zvona i jedno i drugo tužilaštvo. Između ostalog, tvrdili su da će taj sporazum otkloniti sve probleme i ponavljanje slučajeva a la Jurišić, a la Divjak, a la Ganić. Dakle, tri mjeseca nakon potpisivanja dogodio se slučaj Samira Honde. Zašto ga nisu ustupili državi Bosni i Hercegovini? Zločin navodni dogodio se u BiH, žrtve su građani BiH, a i navodni zločinac je građanin BiH", ocenio je Alić.

Hondo se tereti za zločine nad Srbima počinjene u logoru Čelebići. Prvi zatvorenici u logor Čelebići, bivši kompleks JNA sastavljen od hangara i podzemnih tunela, gdje je bilo skladišteno tečno gorivo, dovedeni su u aprilu 1992. godine. Samo u hangaru šest bilo je smješteno oko 240 zarobljenih Srba. Zbog metalne konstrukcije u hangaru je bilo nesnosno vruće. S njima se postupalo surovo i bili su izloženi su poniženjima:

Većinu su ih zarobile tadašnje snage Teritorijalne odbrane, koje su kasnije prerasle u Armiju BiH, a tokom vojnih operacija u okolini Konjica. Do decembra 1992. godine kroz logor je prošlo nekoliko stotina zatočenika. Po dolasku bili su postrojeni uza zid, pretreseni, te su im se oduzimale dragocjenosti.

Prema Tribunalu u Hagu, u logoru je vladala atmosfera straha, prouzrokovana nasumičnim premlaćivanjima zatvorenika. Zatvorenim Srbima bili su uskraćena hrana, pristup vodi, ljekarskoj njezi. Bili su premlaćivani, ubijani i mučeni. Zaštićeni svjedok pred Tribunalom je iznio užas sa kojim se suočio:

“Naređeno mi je da legnem na asfalt, skinuli su mi gaće do koljena. Osjetio sam da sam posut nekim prahom. Uzeli su me za ruke i noge i prenesen pod šaht. Tu sam poliven vodom i tad sam osjetio strašnu bol, opekotine.“

Mučio ga je Esad Landžo, jedan od čuvara u logoru:

„Da, tačno je, ja sam ga jednom opržio. Mislim da je bio jedan nož ili neki željezni predmet po dlanu. A za ovo drugo što ste sad pročitali, za to neko posipanje nečim po tijelu i batinjanje lopatom, to ne znam", ispričao je svjedok.

Haški sud osudio je Landžu na 15 godina zatvora. Brojna su svjedočenja zlostavljanih zarobljanika. Nedjeljko Draganić pred Tribunalom je kazao:

„Nikada mi nije rečeno, meni lično, zbog kojeg razloga sam zarobljen. Samo je jednom Delić ušao u hangar broj šest i rekao nam da smo zatvoreni zato što smo Srbi.“

Hazim Delić, zamjenik komandanta logora Čelebići, u Hagu je, osim za mučenja i ubistva osuđen i za silovanje. Kažnjen je sa 18 godina zatvora. Grozdana Ćećez bila je njegova žrtva:

„Zgazio mi je ponos. Više ne mogu nikad sebi da dođem, da budem žena kao što sam bila", ispričala je Grozdana Ćećez.

Zdravko Mucić, komandant logora Čelebići, presudom Tribunala kažnjen je sa devet godina zatvora. Za zločine u logoru Čelebići pred sudom BiH na 13 godina zatvora osuđen je Eso Macić.

Beograd: Počelo suđenje Samiru Hondi za logor Čelebići
http://www.slobodnaevropa.org/content/b ... 03032.html

Pred Višim sudom u Beogradu počelo je suđenje nekadašnjem stražaru u logoru Čelebići kod Konjica u BiH Samiru Hondi, kojeg srpsko Tužilaštvo za ratne zločine tereti da je učestvovao u batinanju i mučenju zarobljenika srpske nacionalnosti tokom 1992. godine.

Hondo je na početku suđenja negirao krivicu i naveo da se optužnica zasniva na lažnom iskazu bivšeg zarobljenika Zorana Đorića, koji je reketirao svedoke i koji ga je za zločine optužio zato što nije pristao da mu da novac.

“On je došao u porodičnu kuću moje setre i zeta i pokušao od mene da iznudi novac samo zato što sam bio stražar. Ja ne krijem da sam bio stražar, ali nikad nikome ništa loše nisam učinio”, rekao je Hondo.

Hondo nije isključio da je u logoru bilo maltretiranja i mučenja civila, ali je naglasio da u tome nije učestovovao.

“Bilo mi je žao zatvorenika, nisam ih ja tu doveo, niti sam ih maltretirao, ako sam mogao da im pomognem učinio sam to. Toliko sam kesa sa hranom prebacio preko ograde”, naveo je Hondo.

Nejgova odbrana zatražila je da se Sud u Beogradu proglasi nenadležnim za ovaj slučaj zato što su oštećeni u vreme izvršenja krivičnog dela bili državljani BiH, kao i zato što se zločin dogodio na terirotiji te zemlje, a Sud da će se o ovom zahtevu izjasniti naknadno.

“Sve i da je zločin počinjen, on nije počinjen prema državljanima Srbije i prema državi Srbiji zato što su svi ti oštećeni bili državljani Bosne i Hercegovine. Mi smo se sa zahtevom obratili i Tužilaštvu BiH, a tužiteljica koja potupa u predmetu logora Čelebić mi je rekla da nije pokrenula postupak zato što nema dokaza protiv njega”, rekao je advokat Samira Honda Slaviša Prodanović.

Tužilaštvo u Srbiji u optužnici navodi da su tokom istrage prikupljeni dokazi koji ukazuju na to da postoji sumnja da je Hondo izvršio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Povodom ovog slučaja nisu se oglašavali, te nismo dobili odgovor na pitanje da li su, prema Porotokolu o saradnji u progonu počinilaca ratnih zločina koji su potpisale Srbija i BiH, kopije prikupljenih dokaza ustupljene toj zemlji.


Vladimir VukčevićxVladimir Vukčević
Podsećamo, nakon što je Hodno uhapšen, srpski tužilac Vladimir Vukčević izjavio je za RSE da će takav zahtev biti razmoren.

„Taj Protokol nije baš tako jednostavan tako da moramo da pogledamo predmet“, rekao je Vukčević.

Hondin advokat navodi da je “uslov za dogovor Tužilaštava Srbije i BiH da predmet bude ustupljen drugoj zemlji da se sa tim saglase i oštećeni, što se u ovom slučaju nije dogodilo”.

Samir Hondo uhapšen je 20. marta 2013. na graničnom prelazu između Srbije i BiH i od tada se nalazi u pritvoru. Nastavak suđenja zakazan je za 19. septembar.

Iz Tužilaštva BiH traže dokaze

Tužilaštvo BiH je dva dana nakon hapšenja Samira Honde od Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije, a na osnovu Protokola o saradnji u progonu počinilaca krivičnih dela ratnih zločina, tražilo dostavu kopije dokaza. Uz njega je zatražen i spisak državljana BiH za kojima su organi Srbije raspisali poternice, a koji su osumnjičeni za ratni zločin u BiH, saznaje u Sarajevu novinarka RSE Dženana Halimović.

No detaljnijih informacija o tome jesu li dokazi stigli, kao i hoće li biti zatraženo izručenje iz Tužilaštva nema.

U Ministarstvu pravde BiH rečeno nam je da se Protokol odnosi na saradnju tužilaštava dvije zemlje, ali i da je pored toga ministar pravde BiH Bariša Čolak prilikom nedavnog susreta sa svojim kolegom u Beogradu tražio informaciju o Hondinom slučaju.

Predsednik Fondacije Istina, Pravda i Pomirenje Sinan Alić smatra da je u ovom slučaju riječ o nepoštivanju Protokola od strane Srbije:

„Igre koje Beograd igra nakon okončanja rata su ustvari zamajavanje istine i pravde, te pravosuđa i političkih institucija u Sarajevu. U trenutku kada se dogodio slučaj Samira Honde, kada je uhapšen, tačno su prošla tri mjeseca od potpisivanja famoznog sporazuma kojeg su najavljivali na velika zvona i jedno i drugo tužilaštvo. Između ostalog, tvrdili su da će taj sporazum otkloniti sve probleme i ponavljanje slučajeva a la Jurišić, a la Divjak, a la Ganić. Dakle, tri mjeseca nakon potpisivanja dogodio se slučaj Samira Honde. Zašto ga nisu ustupili državi Bosni i Hercegovini? Zločin navodni dogodio se u BiH, žrtve su građani BiH, a i navodni zločinac je građanin BiH", ocenio je Alić.

[sarajlija]

Ma sta je ovo vise???????????????????????+ Beograd da sudi za nesto sto se desilo (ako se desilo) u BIH?????????????

[Jack]

Pa, u njihovih knjigama dole uce da se Bosna sastoji od Srbije i Federacije Bih

Ludilu cetnika nema kraja, posebno u zadnjih par godina otkako su dozivjeli ekonomske i demografske padove.Pare potrosili od telekoma, nema ulaganja, u nekim krajevima je mortalitet toliko strasan da im je gori od najgoreg rata, primjer Ruda i Cajnica, a i i lagano Posavska bogata sela nestaju

Kako nema Srba u Hrvatskoj danas, i kako Srbija ne smije da primirisi prema Kosovu, inace ce dobiti samarcinu ili dvije.Njihova danas glavna spoljna politika je prema Bosni i Bosnjacima, pa nece valjda na ono par starih pravoslavnih vlaha Hrvatske ili Kosova?

To je njihov cilj.Oni znaju da ako Bosna udje u Nato, imat ce jedan siri ''Brcko distrikt'' a tu znaci da bi ga lagano ispusili na mnogo vecoj teritoriji koliko je Brcko.Sad, ako skopcas sudjenje Jurisicu, hapsenje Ganica, i sad ovo.To je jos jedan stari isprobani recept da Bosnjake izivciraju da imaju slobodne ruke zapada i kazu.Pa, ne mogu Albanci i Bosnjaci, vidite kakvi su, da mi provociramo..itd

Kako su opet Srpski krajevi Hrvatske trajno izgubljeni, a i na Kosovu je sve vise tog.Kako u Crnoj Gori im nema lijeka, i Eu je jasno porucila da dizu ruke od tog.Pogledaj koliko puta dolazi neko iz Beograda u Podgoricu, a koliko u Banja Luku

No, njih demografija muci, kao i cinjenica da im lobi ne postoji, i da su drzava koja nestaje, industrijski nikakva, i moraju svoje frustracije da pokazu prema Bosnjacima

U Istanbulu bi sjedili i sutili kao zaliveni, da im Turcin ne opali samar.Ali ovdje daleko od javnih medija stranih oni nastavljaju ovu politiku

Vjerujem da ce ova politika da dozivi tek klimaks poslije 2020 godine i sta ces tad moci da ocekujes

Mi moramo da javno kazemo koliko cetnika je skriveno u Srbiji i da redamo optuznice protiv njih.Posebno Interpolu, da oni ne putuju, pa kad slete u neki Brisel ili Bec, da ga usmjere ka Sarajevu

[ABen]

Sta su se ovi tacno dogovorili? Dvije izborne jedinicie sa podijelom Mostara na dvije opcine? Ja bi pristao na to ako ce rijesiti Mostar i mi imati nasu opcinu gdje ce krenuti naprijed. Mostaru je potrebno to jer on stoji, a moze da se razvije kao Zenica, Brcko, Bihac, Gorazde i drugi gradovi gdje smo vecina.

Sad je jasno zašto je u Mostaru sve blokirano
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16751 ... irano.html

T. C. 19/09/2013 21:35:00
Zlatko Lagumdžija MOSTAR - U političkim krugovima je dobro poznato da su, uz podjelu Federacije na drugi (bošnjački) i treći (hrvatski) entitet, Čovic i Tihić dogovorili podjelu Mostara na dvije općine, bošnjačku i hrvatsku. Međutim, čudi nas izostanak elementarne političke hrabrosti da javnost, a prije svega mostarsku upoznaju sa tim modelom. Ovaj kukavičluk da se susretnu sa ocjenama javnosti je još jedan pokazatelj namjere da se sudbinom Mostara i Mostaraca trguje ispod stola.

Sada je jasno zašto je u Mostaru godinama sve, sa jasnom namjerom, blokirano. Cilj je, kao i u državi, pokazati da ne možemo zajedno, umoriti sve građane, kako bi podjela bila "logično rješenje".

Mi u SDP-u im poručujemo da taj plan neće proći i da nismo umorni ni od borbe za multietničku i jedinstvenu BiH niti borbe za isti takav Mostar.

[e-din]

Sta su se ovi tacno dogovorili? Dvije izborne jedinicie sa podijelom Mostara na dvije opcine? Ja bi pristao na to ako ce rijesiti Mostar i mi imati nasu opcinu gdje ce krenuti naprijed. Mostaru je potrebno to jer on stoji, a moze da se razvije kao Zenica, Brcko, Bihac, Gorazde i drugi gradovi gdje smo vecina.

Sad je jasno zašto je u Mostaru sve blokirano
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16751 ... irano.html

T. C. 19/09/2013 21:35:00
Zlatko Lagumdžija MOSTAR - U političkim krugovima je dobro poznato da su, uz podjelu Federacije na drugi (bošnjački) i treći (hrvatski) entitet, Čovic i Tihić dogovorili podjelu Mostara na dvije općine, bošnjačku i hrvatsku. Međutim, čudi nas izostanak elementarne političke hrabrosti da javnost, a prije svega mostarsku upoznaju sa tim modelom. Ovaj kukavičluk da se susretnu sa ocjenama javnosti je još jedan pokazatelj namjere da se sudbinom Mostara i Mostaraca trguje ispod stola.

Sada je jasno zašto je u Mostaru godinama sve, sa jasnom namjerom, blokirano. Cilj je, kao i u državi, pokazati da ne možemo zajedno, umoriti sve građane, kako bi podjela bila "logično rješenje".

Mi u SDP-u im poručujemo da taj plan neće proći i da nismo umorni ni od borbe za multietničku i jedinstvenu BiH niti borbe za isti takav Mostar.

slazem se apsolutno s tobom aben. po meni kao sto sam rekao predsjednistvo je poprilicno beznacajan politicki faktor u bih (kao i u vecini drzava evrope) a za razliku od toga nasa opstina u mostaru bi konacno pokrenula grad sa mrtve tacke!

[ABen]

Ja bi njima to potpisao jer bi sa Unsko-sanskim kantonom mi imali vecinu i njima uvijek mogli nametnuti njihovog clana. A Mostar bi rijesili u nasu korist, mada ni oni vise nemaju nadu da ce nesto odraditi u Ist. Mostaru. A poslije Mostara mogli bi da krenemo na Stolac i Nehum, dosada su ove opcine mrtve tacke zbog Mostara.

[Bosni]

VmYc7ZXB6mI

[ABen]

Roditelji odlučni da djeca neće ići u školu dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni
A. A. 21/09/2013 10:05:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16774 ... njeni.html





KONJEVIĆ POLJE - Nakon što je okončana i treća sedmica kako djeca povratnika bošnjačke nacionalnosti u Konjević Polju nisu sjela u školske klupe, već im je počela nedostajati škola. Nakon što su roditelji bošnjačke nacionalnosti odlučili da prvog septembra umjesto djece oni dođu pred Osnovnu školu "Petar Kočić", područna škola u Konjević Polju, mališani nikako nisu sjeli u školske klupe. Roditelji, nezadovoljni nepovoljnim sanitarnim uslovima, neodvijanju nastave po planu i programu Tuzlanskog kantona, neuzimanju u obzir proporcionalne zastupljenosti prema etničkoj pripadnosti učenika područne škole u formiranju školskog odbora i zapošljavanju nastavnog kadra, poručili su tada da djeca neće pohažati nastavu sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

A djeca kao djeca, u početku su bili sretni što nema nastave, škole i učenja. Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je školu u Konjević polju, gdje smo od djece saznali kako im je počela nedostajati škola, nakon što tri sedmice sjede kod kuće.

Muaz Orlović trebao je krenuti u četvrti razred 1. septembra. Tokom protekle tri sedmice, pomagao je roditeljima oko poljoprivrednog dobra.

"Kad sam u kući, tad mi je dosadno. Nedostaju mi poneki prijatelji. Odličan sam učenik, a neće mi biti teško da idem u školu i vikendom ako bude trebalo", rekao je Muaz.

Muazova sestra, Amina, čeka početak škole da krene u treći razred.

"Dobar sam učenik i nedostaje mi škola. I ja pomažem roditeljima kako ne idem u školu, a imam i mlađeg brata, pa se sa njim igram", kazala je Amina.

Ipak, Muazov i Aminin otac, Husein Orlović, nije zadovoljan kvalitetom obrazovanja koju njegova djeca dobijaju u ovoj osnovnoj školi. Pored toga, djeca uče srpski jezik, iako u đačkim knjižicama piše "bosanski jezik", a sve su knjige na srpskom jeziku.

"Odlični su učenici, mada nisam sa Aminom zadovoljan. Ona ne ispunjava uslove da bude odlična učenica. Ali tako naša djeca popuštaju ovdje, pa kada odu u Federaciju BiH u srednju školu, pitaju ih da li su uopšte išli u školu, jer ništa ne znaju. Previše imaju propusta, ne gledaju da li djeca znaju ili ne znaju pisati", kazao je razočarano Orlović.

Tražili su da se poboljša kvaliteta obrazovanja, ali kao i brojni drugi zahtjevi, ni taj nije ispunjen. Voda u školi nije za piće, a i ona koju škola ima, priključena je tek u nedjelju, dan prije nego su djeca trebala početi novu školsku godinu. Orlović se sjeća kada je voda dovedena iz sela Mehići, sa posjeda Baba Hamze Orlovića, njegovog djeda, dok je on još bio dječak i pohađao istu školu.

Roditelji su složni da djeca idu vikendom u školu, kako bi nadoknadili zaostalo gradivo. Orlović ističe kako ima ljudi koji su i za vrijeme rata izgubili i po tri godine škole, a danas su završili fakultete i uspješni su.

"Neće puno izgubiti. Sa ovakvim obrazovanjem, ne mogu ništa izgubiti. Slao ih uče, pola gradiva ne pređu uopšte, samo prelistaju", istakao je Orlović, dodavši da djeca uče ćirilično pismo od prvog, a latinično od trećeg osnovne.

Halida Muminović majka je dječaka Hamze i jedan od članova Savjeta roditelja, podsjetila je da su sva djeca koja pohađaju školu u Konjević Polju bošnjačke nacionalnosti, te da u cijeloj BiH svi imaju pravo na svoj nacionalni identitet i svoj jezik. Nije problem samo što su knjige iz srpskog jezika, već što djeca uče srpski od nastavnika koji predaje na ekavici. Roditeljima ne smeta ćirilica kao pismo, dodala je Muminović, ističući kako su ga roditelji učili, pa treba i djeca da ga znaju.

"To su ipak tri sedmice, ali imaju subote i nedjelje. Ali ta djeca baš toliko i ne uče školu, pa neće puno propustiti. Nemoguće je da od 13-oro djece u jednom razredu imaš sedmero sa odličnim uspjehom i svim peticama. Ostali su vrlodobri, možda jedan dobar učenik. Za djecu je to hendikepiranost u obrazovanju nakon što završe osnovnu školu", kazala je nezadovoljna Muminović.

Sa djecom koja su nadarena ne radi se dodatno. Njen sin ima sve petice iz matematike, ali niko ne posvećuje pažnju njegovom interesovanju.

"On kad dobije knjige, ne gleda šta ima u čitanci, poznavanju prirode i društva, već sta ima u matematici. A učiteljica ga je upisala u likovnu sekciju. Ako nema kapaciteta za matematičku sekciju, može pomoći djetetu, pa bar da i kod kuće sam radi zadatke koje mu zada. Zašto to dijete ne bi podučavali malo više, pa da ode na takmičenje? To je ponos i roditelja, pa učitelja, škole, a ako stigne i do državnog takmičenja, pa i same države", pojasnila je Muminović.

Približno 30 djece, od ukupno 158, ide u školu. Muminović je pojasnila da svaki roditelj posebno odlučuje za svoje dijete, dodavši da neki u školu idu zbog stipendija, ili zbog određenih pritisaka. Ostaloj djeci je već dosadilo što ne idu u školu. Čitaju pomalo, kazala je Muminović, ali naučili su da uče sa obavezom, a sada smatraju da im to ne treba, jer ne idu u školu.

"Ali i oni su shvatili već. Ja kad pitam svoga sina da li mu je lako naučiti pjesmicu ili prepričati priču na ekavici, kaže da nije. Kao roditelj odgovorna sam za njegovo obrazovanje. Djeca su puno oštećena sad i kaskaće cijelu ovu godinu. Ali bolje da kaskaju jednu godinu, nego cijeli život. Ako ovako nastave, kaskaće cijelog života", naglasila je Muminović.

"Završio sam treći razred i sad ću u četvrti. U početku je bilo interesantno što ne idem u školu, ali sad već postaje naporno i dosadno. Nedostaje mi druženje, učenje, ujutro nemam šta raditi. Ponekad pomažem mami i tati oko kuće, ali više volim ići u školu. Odličan sam učenik, volim školu i neće mi biti teško ići čak ni vikendima da nadoknadim", rekao je Hamza Muminović.

Roditelji ostaju odlučni da djeca neće ići u školu dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Ukoliko bude potrebe, ići će u Federaciju BiH u školu. Iako će im možda to biti naporno, imaće kvalitetnije obrazovanje.