Livanjski kanton

[noel malcolm]

Imate ovdje, promjenili su malo stranicu, sad je preglednije, ali nema još slika, biće aBd.

http://medzlis-livno.com/index.php/curc ... -izgradnji

Mašala bgm,

nek ih dragi Allah osnaži da i dalje tako nastave.

[amkos]

Džamija Ćurčinica











http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 16&page=25

[EdinTZ]

masalaa jest lijepo ma joj lutkaaa bgm

[noel malcolm]

Prelijepa, nek im bude s hajrom i hairli.

[Abdurrahman]

6 dzamija obnovljeno a jos 4 nove sagradjene.

Gdje su ove cetiri nove sagradjene ?

[Bosni]

http://www.akos.ba/izdvojeno/glamoc-bra ... a-majstore

Glamoč: Bravo, hodža, majstore!

Naša je historija prepuna nezapisanih događaja, prešućenih ljudi. Brojni su naši imami ostali anonimni, a dali su veliki obol u očuvanju opće humanističke svijesti u Bosni i Hercegovini. Oni nisu očekivali da se o njima piše, govori. Nisu činili dobro zbog ljudskih hvala. Činili su to u ime Boga i od Njega očekivali nagradu. A bilo je imama i još uvijek ih ima koji su odigrali presudne uloge u historiji naših gradova, sela, čitavih regija. Jedan od onih imama koji je daleko od očiju naše javnosti i je i Muhamed ef. Dragolovčanin, glavni imam u Glamoču.

Piše: Hasan Eminović

Eksplozivom na imamsku kuću

Rođen je u selu Tuzinju kod Sjenice 3.3. 1976.g. Nakon dva razreda Gazi Isa-begove medrese u Novom Pazaru prelazi u medresu u Izmiru. Po povratku kući, zbog prijetnje mobilizacijom bio je prisiljen pobjeći iz Srbije. Glamoč je, u to doba, šest mjeseci čekao da se neko prijavi na raspisani konkurs za imama. Sebebom mostarskog muftije Smajkića Muhamed ef. je u Glamoč došao u maju 1998.g. Glamoč je imao 8000 Hrvata i svega 250 logorima i ponižavanjima izmučenih Bošnjaka. Svi objekti IZ bili su porušeni. Na mjestu gradske džamije parkirani šumski kamioni. Prvih dana Muhamed ef. su stalno provocirali, gađali kamenjem. „To me i zadržalo u Glamoču. Da je bilo dosadno, možda bih brzo otišao. Imao sam izazov. Podstrek. Stanovao sam u dijelu grada u kojem nije bilo Bošnjaka,“, prisjeća se Muhamed. Bošnjaci su ga dočekali s velikom nadom. Njegov dolazak značio je početak nečeg novog. Prvi zadak mu je bio vratiti vakufsku imovinu. Zbog zakona HZ-HB obnovili su kompletnu proceduru za dobijanje građevinske dozvole u obnovi džamije, kao da nikada tu nije ni postojala. Odviknuti da u Glamoču živi hodža, stalno su ga provocirali. Muhamed se prisjeća da je prvi od Bošnjaka ušao u klub za bilijar i nemalo se iznenadio reakcijama gostiju. Kao, zar je moguće da se jedan Bošnjak usudi ući u taj klub. Tada je prvi i posljednji put fizički napadnut. S naglašenim sandžačkim temperamentom ali i odmjerenošću ef. Dragolovčanin je krajem avgusta 1998.g. otišao u školu "fra Franjo Glavinić" i tražio od direktora da se uvede vjeronauka za 15-tero bošnjačke djece. Njegovi razgovori s direktorom potrajali su određeno vrijeme. Najprije su dobili dozvolu, ali ne i prostorije škole. Rečeno im je da rade u svojim prostorijama te da informacije dostavljaju u školu svakog mjeseca. U to vrijeme zgrada IZ-e bila je sjedište svi bošnjačkih institucija. U predizbornoj atmosferi 8.4. 2000.g. u 3 sata ujutro ubačen je eksploziv u zgradu u kojoj je Muhamed ef. i stanovao. Pričinjena je veća materijalna šteta. Prvi sprat u potpunosti je uništen. Muhamed ef. se nije obeshrabrio. Nastavio je nositi svoj emanet.

F.K. „Šator“

Veliki je zaljubljenik u fudbal. Šetajući gradom jednog predvečerja pridružio se grupici mladića. Bez upoznavanja ušao je u igru. Naredni put svi su ga htjeli u svom timu. Na jednom turniru, u poluvremenu utakmice između ekipa Elektro Glamoč- i Policijske uprave Livno, zamoli su ga da uđe u ekipu Elektra. U drugom ili trećem minutu sa velike udaljenosti postigao je pogodak. S tribina je odjeknulo skandiranje“ Hodža, majstore“. Pola publike je ostalo zaprepašteno. Gledali su ga i mjerkali. Na koncu počeli mu se diviti. Nakon toga bilo mi je mnogo lakše raditi i kretati se po gradu. Sljedećih godina Muhamed ef. je predvodio fudbalsku ekipu na svim turnirima. I nekako, uvijek bi u finalu izgubio. Ta njegova ljubav prema fudbalu rezultirala je reaktiviranjem F.K. „Šator“ koji je danas multietnički klub, a Muhamed ef. vrši dužnost potpredsjednika. Prije rata Glamoč je imao samo dvije džamije. Sada imaju otvorene četiri i petu u selu Jakir u izgradnji. Zgradu Medžlisa potpuno su obnovili 2010.g. Prema procjenama u Glamoču danas, s naglašenom srpskom većinom, ima oko 27% Hrvata, 33% Bošnjaka. S povratkom Srba HDZ-ovu vlast smijenili su SDS-ovci, potom i SNSD-ovci. Ni Muhamed ef. Dragolovčanin, niti Bošnjaci nisu ni mogli računati na toplu saradnju s općinskim vlastima. Strpljivo su se nosili s iskušenjima i uporno nastavljali boriti se za dostojanstvo. Od 2002.g. izborili su se za bosanski jezik u školama. Trenutno 40% djece koja pohađaju tamošnje škole su bošnjačka.

Simbol nacionalnog jedinstva

Ef. Dragolovčanin je i prvi Bošnjak koji je radio u školi, čime su i drugim Bošnjacima otvorena vrata. Član je IO „Preporoda“ Glamoč od osnivanja do danas. Glamočki „Preporod“ u posljednje vrijeme se fokusirao na rad sekcija dopunske i dodatne nastave za bošnjačku djecu iz matematike, fizike, njemačkog, engleskog i bosanskog jezika. Muhamed ef. je s predsjednikom Medžlisa, koji je i politički aktivan, uspio promijeniti percepciju i službenog Sarajeva prema Glamoču. Od 2007.g. su od vrata do vrata po Sarajevu objašnjavali kako tamo živi oko 35% Bošnjaka. Rezultat tih aktivnosti je asfaltiranje bošnjačkih naselja, po selima i prigradskim naseljima. Uspjeli su dovesti i neke projekte TIKE, namijenjene razvoju stočarstva. Bez zadrške se može zaključiti kako je Muhamed ef. Dragolovčanin učestvovao u svakom projektu važnom za Bošnjake u Glamoču. Puno je takvih, od školovanja djece, pomaganja starim i nemoćnim, bolesnim. Član je i UO „Javne kuhinje“. Struktura džemata u Glamoču je značajno podmlađena jer se upravo toj populaciji posvetili najviše pažnje. S obzirom da je preokupiran općim problemima dio njegovih poslova u mektebu obavlja njegova supruga, bez ikakve novčane nadoknade. Muhamed ef. se potpuno saživio sa Glamočanima, ne razmišlja da ih ostavi. Moglo bi se reći da je i on na neki način Glamočanin, jer u ovom gradu proveo je najviše vremena u svom život. On je, kako nam je rekao predsjednik Medžlisa Arif Kovačević, od samog dolaska u Glamoču bio simbol nacionalnog jedinstva i svih njihovih dosadašnjih uspjeha. Dovoljno je reći da su mladići u Glamoču, dok je efendija bio momak, mjesecima izlazili u grad zahvaljujući njegovoj plaći. Uloga i značaj Muhamed ef. Dragolovčanina ostaće trajno zabilježena u historiji ovoga, zaboravljenog grada. Bravo, hodža, majstore!

Vazne podatke iz ovog clanka;
Bosnjaci 33-35% stanovnistva
Bosnjaci 40% djece u skolama
Uskoro 5 dzamija u Glamocu

[sajo]

Ja sam davno govorio da je Glamoc nas, samo polako.Hrvati nemaju perspektive,nema tu industrije,nema posla a oni nemaju zemlje niti je hoce da obraduju. Srbi su stariji I svaki dan ih je manje. Bosnjaci se masovno vratili, imaju dosta zemlje pa od tog zive,I to pristojno.Ima dosta omladine, I nas broj ce samo rasti.

[BH-HZ]

Ja sam davno govorio da je Glamoc nas, samo polako.Hrvati nemaju perspektive,nema tu industrije,nema posla a oni nemaju zemlje niti je hoce da obraduju. Srbi su stariji I svaki dan ih je manje. Bosnjaci se masovno vratili, imaju dosta zemlje pa od tog zive,I to pristojno.Ima dosta omladine, I nas broj ce samo rasti.

Ne moze rasti,ali moze sporije opadati u odnosu na dva ostala naroda.

[Jack]

Glamoc ima strasno veliku povrsinu.Oko 1100 km2.A, popisano je cirka 4000 stanovnika.Citao sam sad ponovo ovaj tekst da je bilo svega 15 osnovaca Bosnjaka u 1998.I drago mi je jer ove skolske godine smo cinili skoro 100.Tacnije 99 osnovaca od 273.


Srba je daleko vise, tj oni su podbacili.Naime popisano je oko 2000 Srba, ali pretpostavlja se da je nekih par stotina doslo dole, ali ne zive.Broj Hrvata je izjednacen i nije sve u zemlji

Mnoga nasa sela su opustjela,danas su nenaseljena, a poligon Barbara bivseg Sfora, kao i kasnije poligon Oruzanih snaga Bih ucinio je zivot u nekim krajevima ovdje nemoguc

Ova naselja su nestala s ovog popisa

Opacic, Reljino Selo,Popovici, Zaglavica
Krasinac,Koricina, Karlovac
Isakovci, Hrbine, Dubrave


S, tim da u Koricini nije niko popisan jos 1991

To je 9 sela, koja su nestala a jos

14 ima ispod 10 stanovnika

Babica Brdo, Hasanbegovci, Hotkovo
Karajzovci, Kopic, Maslina Strana
Mladeskovci, Odzak, Podglavica
Prijani, Rajicke, Staro Selo
Vagan i Vrba


Iako, nije lose.Cak 25 kuca smo uzeli od Srba u Radasljama.I vecina smo u skoro svim dijelovima sela, samo u onom dijelu gdje su samo oni zivjeli prije koje se je zvalo Novo Naselje

[panteri]

BH-HZ je upravu,nas broj u Glamocu nemoze rasti.Natalitet tek pokriva mortalitet,a Glamoc je dosta izolovan,nemaju Bosnjaci odakle doseljavati,jednostavno nemamo zaledjiinu.Povratak je potpuno zavrsen,nema se ko vise vratiti,ko je htio vec se vratio.
Broj hrvata je stabilan,nema migracija,a natalitet pokriva mortalitet.Oni su vecinom zaposleni u javnom sektoru i nesto malo u trgovini i industriji.
Srbi gube natalitetom izmedju 20-30 stanovnika godisnje,ali njih se upravo toliko vrati godisnje u Glamoc,tako da se i oni odrzavaju.Srbe drzi proizvodnja krompira,poznatog Glamockog krompira,prodaju po cijeloj RS,i u KV prodaju,imaju ovdje rodbinu koja to prodaje za njih.
Srba ima u Glamocu izmedju 2000-2200,duplo vise nego nas,tako da ce trebati mnogo vremena da mi ili Hrvati postanemo vecina.Mozda jednog dana,ko zna.
U svakom slucaju mi je drago da cujem dobre vijesti iz Glamoca.

[Jack]

Vratio se stariji broj Srba.Popisano je svega 2000 Srba, a u Glamocu po mojoj procjeni imaju ispod 100 osnovaca.Male, depopulacijske opcine tipa Glamoc mogu da se okrenu brzo u korist Bosnjaka, jer su bas depopulacione, a i starosna struktura im je nikakva.Nije ovo neka veca opcina, pa da se moze pricati, kako se ne moze bitnije sta izmjeniti

Itekako moze!
Iako mi i nemamo nekog ''zaledja'' imamo jednu teritoriju gdje rijetko koje selo ima preko 100 Srba, dok su svi Hrvati u gradu, bez ikakvih sela.Bosnjaka ima po selima, sto je veoma dobro.Postoji neko mini zaledje

Ako pogledas i gore ona Srpska sela od Rora i Crnog Vrha prema Drvaru i to nema bas puno stanovnika

Crni Vrh 281 stanovnik, popis 1991.19 popisano u 2013
Ćoslije 181 stanovnik, popis 1991.30 popisanih u 2013
Đuličan 148 stanovnika popis 1991.85 popisanih u 2013.Bilo je 26 Bosnjaka i 20 Hrvata, popisa 1991
Glavica 339 stanovnika popis 1991.59 popisanih u 2013
Halapic 530 stanovnika popis 1991.109 popisanih u 2013
Hasanbegovci 155 stanovnika popis 1991 i ispod 10 popisanih u 2013
Hasici 745 stanovnika popis 1991 i 248 popisanih u 2013.Bilo je i 47 Bosnjaka popisa 1991 i 4 ostala


Hotkovci 106 stanovnika popis 1991 i ispod 10 stanovnika popisanih u 2013
Hozici 132 stanovnika popis 1991 i 39 popisanih u 2013.Bilo je 32 Bosnjaka na popisu 1991 ovdje
Jakir 142 stanovnika popis 1991 i 45 popisanih u 2013.Bilo je 61 Bosnjaka ovdje na popisu 1991
Kamen 178 stanovnika popis 1991 i 42 popisanih u 2013.Bilo je 8 Bosnjaka na popisu 1991
Malkocevci 154 stanovnika popis 1991 i 50 popisanih u 2013.Bilo je 53 Bosnjaka na popisu 1991
Petrovo Vrelo 136 stanovnika popis 1991 i 23 popisanih u 2013
Podgradina 122 stanovnika popis 1991 i 79 popisanih u 2013.Ovo im je najbolje popisano naselje
Pribelja 233 stanovnika popis 1991 i 15 popisanih u 2013
Prijani 161 stanovnika popis 1991 i ispod 10 popisanih u 2013
Rore 207 stanovnika popis 1991 i 30 popisanih u 2013
Skucani 126 stanovnika popis 1991 i 52 popisanih u 2013
Stekerovci 364 stanovnika popis 1991 i 60 popisanih u 2013
Sumnjaci 240 stanovnika popis 1991 i 62 popisana u 2013
Vaganj 160 stanovnika popis 1991 i ispod 10 popisanih u 2013
Vrba 112 stanovnika popis 1991 i ispod 10 popisanih u 2013
Zajaruga 228 stanovnika popis 1991 i 56 popisanih u 2013

I naravno da dodam Radaslije

Radaslije 863 stanovnika popis 1991 i 356 popisanih u 2013.330 Bosnjaka na popisu 1991

I jos eto
Glamoc 4256 stanovnika popis 1991 i 1969 popisanih u 2013.Tad je bilo 3254 Srba, 852 Bosnjaka i 43 Hrvata

Ako se zna da u Glamocu ima cirka 900 Hrvata u opcini, skoro svi u gradu.I da je popisano nesto Bosnjaka iz Opasica i par ostalih sela u gradu.Broj Srba bi mogao da bude cirka 300 popisanih od nekad 3000





Popis 1991:25 Srpskih naselja s preko 100 stanovnika
Popisano 2013:2 Srpska naselja s preko 100 popisanih:Halapic i Hasici.Halapic samo 109 popisanih taj bi broj mozda mogao da padne na ispod 100

U Opcini imas jos Glamoc Radaslije,Kovacevce s preko 100 stanovnika

Gledaj, ti vec imas slobodu na tom prostoru.Mozes uzeti zastavu s ljiljanima, mahati im ispred nosa u tim Rorama;.Hoce li te neko zaganjati neko?Sigurno da nece,sem ako ne dodjes bas za krsnu slavu kad jednom godisnje dodje malo vise Srbendi ovdje.Mozda tu i tamo neko ispali pusku ali sanse da te pogodi su minimalne

Opcina gdje nemas vitalna sela, gdje svak nestaje, ali Bosnjaci manje.Itekako imas razlog za veselje, ako budes isplanirao

Dovoljno je naseliti 20 visoko-natalitetnih familija u sela oko Glamoca.S 5+ Djece.Tad bih s postojecih 35%+ Osnovaca veoma brzo mogao da predjes 50%

Ipak mi smo faktor ovdje, i mozemo da budemo jos veci.Samo ako dobro isplaniramo kako dalje

Srba ima u Glamocu izmedju 2000-2200,duplo vise nego nas,tako da ce trebati mnogo vremena da mi ili Hrvati postanemo vecina.Mozda jednog dana,ko zna.

Srba ima 2000 popisanih, sto nije KONACNA CIFRA.Ja ne vjerujem licno da njih zivi vise od 1500 stalno.Imaju oko 80 tog Osnovaca ove skolske godine

Ko vjeruje da ih j dole 2000, onda moze vjerovati i da je Bosnjaka u K.Varosu 8000.Jer ja bas sumnjam da njih ima vise od 1500, a kamoli 2000 ili sta ja znam

Njihov broj moze jedino da pada vise, a ne manje


Nije vazno koga ima vise.Nego mladih.Starosna stuktura igra bitniju ulogu u konacnom stanovnistvu te opcine

Nek smo mi mladji a ljudi umiru.Neki prije neki poslije

[BH-HZ]

BH-HZ je upravu,nas broj u Glamocu nemoze rasti.Natalitet tek pokriva mortalitet,a Glamoc je dosta izolovan,nemaju Bosnjaci odakle doseljavati,jednostavno nemamo zaledjiinu.Povratak je potpuno zavrsen,nema se ko vise vratiti,ko je htio vec se vratio.
Broj hrvata je stabilan,nema migracija,a natalitet pokriva mortalitet.Oni su vecinom zaposleni u javnom sektoru i nesto malo u trgovini i industriji.
Srbi gube natalitetom izmedju 20-30 stanovnika godisnje,ali njih se upravo toliko vrati godisnje u Glamoc,tako da se i oni odrzavaju.Srbe drzi proizvodnja krompira,poznatog Glamockog krompira,prodaju po cijeloj RS,i u KV prodaju,imaju ovdje rodbinu koja to prodaje za njih.
Srba ima u Glamocu izmedju 2000-2200,duplo vise nego nas,tako da ce trebati mnogo vremena da mi ili Hrvati postanemo vecina.Mozda jednog dana,ko zna.
U svakom slucaju mi je drago da cujem dobre vijesti iz Glamoca.

Hrvati rade u javnom sektoru,ali koliko je tesko danas docekati da neko stariji ode u penziju,a mladji dobije posao?Pogotovo u drzavi kakva je Bosna i Hercegovina gdje svako odbija biti penzionisan jer bi onda postao socijalni slucaj.Hrvatska omladina se iseljava,oni sto su nasli posao oni ce ostati jer im sigurno nije lose,ali ostali ce put rvatske.Nema vise povratka Srba u Glamoc kao sto nema ni Bosnjaka u genocidnu,u stvari ima,ali su to rijetki slucajevi.U opcinu poput Prijedora se godisnje ne vrati toliko Bosnjaka(a opcina ima 20 puta vise stanovnika od Glamoca),a da se u Glamoc vrati toliko Srba.

[sajo]

Imas nesto manje od 2000 srba I to vecinom starih. Oni ce polako ali sigurno padati,i oni sto zavrse skolu ovdje zavrse u B. Luci.Hrvati nemaju perspektive ovdje, nisu naucili na ovaj zivot pa se polako sele.Ovi sto se drze ovdje jos zive mit o velikoj rvatskoj ali od tog nista,zivot je kratak.Bosnjaci Glamoca su naucili na ovaj zivot, zivjeli su tako I prije rata. Ima podmlatka, ali imas I situaciju da na podrucju Glamoca imas doseljavanja is Bosne. Imas familija iz Travnika,Zenice I drugih krajeva koje uzimaju jeftino zemlju od srba. To su vecinom stocari I od tog zive.

[Jack]

Nema sanse, ali to moze biti bas i propast za Hrvate.Kad rade u 1-2 firme u gradu, ovisni su o tim firmama

Drvar ima sve manje i manje katolika.Kazu da se dosta katolika pakuje odatle, jer je glavna firma koja je zaposljavala samo Hrvate.Finvest pukla i mnogi su Hrvati ljuti zbog tog

U Opcini gdje broj Srba ide na ispod 100 osnovaca, ja nekako tipujem da ima vise Hrvata u osnovnim skolama, nego Srba.Onda, sta ti ostane

Pozitivno je za nas, da s veoma malo truda, mozemo da uradimo puno.Kao sto sam rekao.Dovoljno je naseliti 20 visoko-natalitetnih familija, od Sjenice, Turske, i nekih sela, posebno bih aludirao da siromasni sloj stanovnistva koji krpi dan s danom u nekim selima, koje zive u stali, ili u sobici od 20 m2.Oni bi mogli da nam pomognu

Jer ako mi naselimo jedan mali dio ovdje, itekako nam je to vise nego dovoljno

Srpska sela su sve manja i manja, za 10 tak godina mozda i ne bude Srpskog sela s preko 100 Srbina.A,lakse je poklopiti Radaslije od nekog Srpskog sela s preko 3000 Srbendi

Iako ja mislim da su Radaslije vec nase

[amkos]

Ja ne znam jel iko slao mail ovom imamu i je li dobio odgovor. Ja sam mu slao mail prije godinu dana, još mi nije odgovorio.
Al helenejse.

Pozitivna priča iz Glamoča.

Koliko bi siromašnih porodica koje krpe kraj s krajem u gradovima i ne rade nigdje moglo da se doseli u Glamoč i da žive od poljoprivrede i stočarstva, ali nema plana, strategije a i pitanje je da li bi to ti ljudi i htjeli.

[ZV Keli]

Da imamo vlast (kakvu nemamo) radili bi na "kolonizaciji" opstina sa veoma malim brojem stanovnika, neke opstine kantona 10 naprimjer, neke opstine istocne Hercegovine, opstine nastale od Krupe, Sane i Kljuca. Na kolonizaciju mislim, iz velikih gradova, siromasne osobe tamo uputiti, kupiti im zivine, dovoljno za pocetak i neku skromnu kucicu. Time bi umjesto pocetnih 100 ljudi za 5 godina bilo duplo, ako ne i vise od toga i time bi imao mnogo vecu povrsinu sa homogenom teritorijom. Tim opstinama ne treba po 5 hiljada ljudi, KAlinovik ima 2000 stanovnika, nije problem, naseli 150 mladih ljudi, sa ili bez djece (trenutno) osiguraj uslove za stocarstvo i poljoprivredu i eto ti bar 300-400 st za 5-6 godina...

[Jack]

.Nema vise povratka Srba u Glamoc kao sto nema ni Bosnjaka u genocidnu,u stvari ima,ali su to rijetki slucajeva

Treba pozitivnije da razmisljamo.Srebrenica gdje ima navodno 70% Biraca Srba kao ''redovnih'' ove skolske godine ima vecinu osnovaca. Bosnjaka Nije to mala stvar, jer prvi put poslije 18 godina su Bosnjaci vecina dole u osnovnim skolama.Opcina s cirka 540 km2 s najmanje 30 km plovne rijeke Drine i uz samu granicu s Srbistanom je itekako vazna za nas.Jedna manja opcina je takodjer vazna a to je Vukosavlje

Pogledaj relaciju Gradacac-Modrica 22 km.Modrica-Odzak 6 km, Odzak-Modricki Lug 3 km.To je razdaljina koja se moze propjesaciti posebno ona iz Odzaka do Modrice.

Kalinovik je nemoguca misija, a razlog tome je da mi nismo nikakav faktor u Kalinoviku.Bosnjaka nema u osnovnim skolama, sve su oni, nas procent ovdje je 0%


Glamoc je za nas realnija opcija, jer ni ja necu ti reci da uzmes poklapati Kalinovik jer je to sad nemoguce

No, ako gledas ovu skolsku godinu na primjeru Glamoca

273 osnovca ove skolske 2013/2014 godine i 99 Bosnjaka.Procentualno mi krecemo sad od 35%.Ne krecemo od nule, primjer Kalinovika

Prije 7-8 godina bilo je 350 osnovaca ovdje u skolama:200 Hrvata, 100 Bosnjaka i 50 Srba

U Odnosu na period od prije 7-8 godina imas 75+ osnovaca manje, nije to mala stvar

Sajo ima dobre prijedloge.Moj prijedlog bi bio da naselimo neke nase u sela, gdje smo tu.Znaci mi smo vec prisutni u desetak sela Glamoca.Radaslije bi bile idealno selo

Zapamti

S 20 visoko natalitetnih familija s preko 5 djece.Nas procent ide na preko 50%

U utrci mene i Bolta.Svak zna da bi Bolt pobjedio kad bi oboje krenuli od starta .E, ako ja varam i krenem od 80 metra.Sanse da Bolt mene prestigne su minimalne


Ima dosta nasih siromasnih familija koji zive u supi, gdje zivot nenormalno tezak

Kad bi se skupilo vise nas, da doniramo, otkupimo neku finu parcelu zemljista, napravimo im kuce

Da angazujemo 2000 Bosnjaka.Mogli bi da uradimo dosta vise nego sto se misli

Iako ja vjerujem da imamo potencijal i to dobar za Glamoc

[Dezidijat]

ma u Glamocu ce prevladat ona nacija koja se prva okrene ka poljoprivredi u sustini cijeli LK zivi od dijaspore a glavni izvoz iz Livanjskog kantona su ljudi, cesto sam u tom kraju i vidim sta se desava i odgovorno tvrdim ona nacija koja se prva okrene ka organizovanom stocarstvu i poljoprivredi oni ce prevladat..nikakve velike investicije nece doci u taj kanton je lopovska hobotnica HDZ cini sve da to postane prazni prostor idu u svom inatu cak i na svoje sve je veci broj hrvata u LK koji zele odselit i onih koji su odselili a ne zele se vratit za 10 god broj hrvata u LLK ce biti 50% manji nego sada, Bosnjaci tu mogu napredovat jer nemaju rezervne domovine pa ako se okrenu poljoprivredi i stocarstvu mogu nacinit cudo. Jednu sam stvar u BH naucio > Hrana - Lijekovi - Autodijelovi su tri oblasti proizvodnje koje odrzavaju zivot u BH a potencijal za proizvodnju hrane ima definitivno cisti, siroki i prostrani LK (posebno Glamoc) Bosnjaci Glamoci treba vise da se okrenu ka Cazinu i Jajcu jer ako se stvori stabilan trougao i mikroekonomski prostor GJC to bi tek mogli ocekivati rast Bosnjackog zivlja u tom dijelu a tom trouglu kansije pripojit Kupres ili Livno

[amkos]

"lopovska hobotnica HDZ cini sve da to postane prazni prostor idu u svom inatu cak i na svoje sve je veci broj hrvata u LK koji zele odselit i onih koji su odselili a ne zele se vratit za 10 god broj hrvata u LLK ce biti 50% manji nego sada,"


Koji im je to interes ?? Ovo nikad shvatit neću.

Čitao sam da svake sedmice idu autobusi, kombiji puni naroda za Njemačku. Ovo za Livno govorim.

[panteri]

Imaju li bilo kakvi podaci FZS o nacionalnom sastavu ucenika u Glamocu,da li se to u Federaciji objavljuje,ili se bolje reci krije ko ovdje u RS.Gledao sam na stranici skole neke stvari se ne poklapaju sa ovim sta je imam rekao,mada nema spiska ucenika.Volio bih da budnemo sigurni,ne da iznosimo neke pausalne vijesti,ali ako je ovo tacno to je super.