SLOMITI KIČMU BOŠNJAKA U MOSTARU
Bošnjaci Hercegovine su u medijskoj blokadi / Postoji plansko naseljavanje Hrvata / “Herceg-Bosna” de jure ne postoji, ali de facto itekako postoji…” / Svinjetina za bošnjačku djecu
U subotu, 15. juna 2013. godine, reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović i njegov savjetnik Rifet Fetić bili su u zvaničnoj posjeti Mostarskom muftiluku. Sastanak s glavnim imamima ovog muftiluka upriličen je u prostorijama u sklopu kompleksa Vrelo Bune u Blagaju. Reisu-l-ulema se interesirao za stanje Bošnjaka u Hercegovini, kao i za aktivnosti medžlisa. Glavni imami su upoznali reisu-l-ulemu s trenutnim društveno-političkim i vjerskim stanjem u njihovim općinama, naglasivši probleme nezaposlenosti, diskriminacije Bošnjaka u mjestima s većinskim hrvatskim stanovništvom i potrebu efikasnijeg rješenja političke situacije koja trenutno ide u prilog razgradnji bh društva kroz projekat “Herceg-Bosna”.
Ulogu domaćina imao je muftija Seid-ef. Smajkić koji je govorio o stanju Bošnjaka u Mostarskom muftiluku. “U manjem entitetu imamo pet općina: Gacko, Trebinje, Ljubinje, Nevesinje i Bileća. U ovom dijelu Hercegovine postignuto je etničko čišćenje. Od 17 hiljada predratne bošnjačke populacije sada nemamo ni 300 stalnih povratnika. To je taj projekat Republika Srpska. Kada je riječ o dijelu muftiluka na području Federacije, tamo gdje su Hrvati većina Bošnjacima su uskraćena osnovna prava. U nekim općinama, kada je riječ o javnom sektoru, uopće nema zaposlenih Bošnjaka… U Mostaru se želi slomiti kičma Bošnjaka. Mostar se želi proglasiti stolnim gradom Hrvata. Oni ga već takvim smatraju. Hrvati iz Dubrovnika dolaze u Mostar na liječenje, jer su tako određeni prema zdravstvenom rasporedu. U korespondenciji s hrvatskim zvaničnicima zaključuje se da je projektu “Herceg-Bosne” potrebna glava, a to je Mostar. Imaju tijelo, još im Mostar treba. Hrvatsko pitanje treba riješiti preko Mostara. Njima ne treba entitet ako imaju Mostar, jer tako ga de facto imaju… “Herceg-Bosna” de jure ne postoji, ali de facto itekako postoji…” Muftija Smajkić je kazao kako mu je teško shvatiti zašto određeni bošnjački političari nisu složni kada je posrijedi Mostar. “Postoje manje stranke čiji rad ide na ruku onim elementima koji razgrađuju bošnjačko tijelo…”, objasnio je muftija Smajkić.
Zabilježili smo određene dijelove izlaganja glavnih imama, koji su naveli činjenice koje evociraju sjećanje na teške dane tokom agresije.
Džamije porušene i nakon obnavljanja
Sadet-ef. Bilalić, iz Gackog: “To je jedini medžlis koji je dvaput obnavljao džamije nakon Dejtonskog sporazuma. Jedna džamija je minirana, a druga zapaljena. Nakon svih napada, izrečena je samo jedna kazna i to zbog napada na imama. Prije agresije živjelo je 37% Bošnjaka na teritoriji općine Gacko. U gradu je živjelo 50% Bošnjaka.... Na području naše općine stalno boravi samo 55 Bošnjaka i to u mjestima: Kula Fazlagića, Bahori i jedna porodica u mjestu Borač. U decembru 2010. godine otvoren je Ured medžlisa, a slijedeće godine krenulo se u obnovu gradske džamije. To je pozitivno utjecalo na naše Bošnjake pa su se dvije porodice vratile. Za svaki naš projekat najvažniji nam je entuzijazam ljudi koji vole svoj zavičaj. Kada je riječ o vakufskoj imovini, treba znati da se decenijama nije mogla voditi briga o vakufima. U saradnji s Vakufskom direkcijom napravili smo sistematizaciju cjelokupne vakufske imovine i uskoro pokrećemo proces identifikacije svih ovih lokacija. Također, imamo namjeru da stupimo u kontakt sa svim osobama u dijaspori koje žele uvakufiti imovinu. Gacko je dalo 340 šehida, a od toga je 21 nosilac Zlatnog ljiljana. Pored svih boračkih udruženja Islamska zajednica je pokrenula akciju kupovine zemlje za izgradnju spomen-obilježja ovim borcima. Ove sedmice počinjemo s izgradnjom.”
Salem-ef. Dedović, iz Mostara: “Medžlis je organiziran s dvadeset i četiri džemata. U okviru organizacione strukture Medžlisa nalazi se i Nevesinje, gdje je problematika brojnosti Bošnjaka izražena. Naime, samo oko 60 Bošnjaka živi na području ove općine. Medžlis ima 27 uposlenih imama i četiri honorano angažirana. Riječ je o mlađoj generaciji imama. Medžlis posebnu pažnju posvećuje radu s djecom u osnovnim i srednjim školama, kao i s djecom predškolskog uzrasta. S tim u vezi, uspješno funkcionira rad naše predškolske ustanove Zemzem čije usluge koristi 136 djece… Pokrenuli smo različite programe za učenike mekteba poput Otvorenog dana mekteba, Mektebske olimpijade, Mektebske akademije i Kampa za mujezine. Odgojno-obrazovni rad s mladima ima svoj kontinuitet i realizira se kroz poseban program koji nosi naziv Info-servis za mlade. Edukativni rad sa ženama realiziramo već godinama u kontinuitetu kroz centar Sehara… Medžlis je reaktivirao Karađoz-begovu biblioteku koja ima svoju stalnu bibliotekarku. Projekat biblioteke realiziramo zajedno s Kulturnim centrom “Kralj Fahd”. Medžlis razvija kurs saradnje sa svim kultrunim i odgojno-obrazovnim, ustanovama, institucijama i udruženjima te nastoji učestvovati u svim projektima koji imaju karakter međureligijske saradnje.”
Svinjetina za bošnjačku djecu
Edin-ef. Kukić, iz Duvna: “Danas u Duvnu živi 70% Bošnjaka od prijeratnog broja. Sve aktivnosti medžlisa finansiramo isključivo putem članarine, a imamo pet aktivnih džemata. U Duvnu se pokušao sprovesti genocid. Ubijeno je devet civila u mjestu Mokronozi čime su se Bošnjaci trebali zastrašiti, kako bi napustili grad. Bili su čak i obezbijeđeni autobusi za odlazak Bošnjaka. Ono što je nastavljeno poslije rata, a mi u Islamskoj zajednici malo pričamo o tome u javnosti, jeste etnocid. U Duvnu se vrši sistematski i planski organiziran etnocid kako Bošnjaka ne bi bilo više u ovom gradu. Skoro je fra Gabrijel Mioč rekao na lokalnom radiju kako tokom agresije u Duvnu nije falila nijedna bošnjačka cigla. Niko detaljnije ne analizira ove izjave. Omer-ef. Koziću, koji je radio kao imam tokom agresije u Duvnu, oduzeto je auto. Bošnjacima je oduzeto sve što je nešto vrijedilo. Danas nema zaposlenih Bošnjaka u javnim ustanovama ili angažiranih u lokalnoj vlasti. Prava bošnjačke djece su eliminirana. Od predškolskih ustanova gdje se djeci servira svinjetina; u kojoj su časne sestre odgajateljice, do osnovne i srednje škole… To je namjerni atak na Bošnjake. Želim napomenuti da su Bošnjaci u Duvnu u medijskoj blokadi. Mi nijedan čin koji se desio protiv Bošnjaka nismo mogli plasirati u medije: ni na Federalnoj televiziji, ni na BHT-u, ni na lokalnim medijima… Devet godina pokušavam dobiti emisiju na lokalnom radiju. Jedino što možemo raditi jeste preko Islamske zajednice i njenih medija…”
Amer-ef. Beća, iz Stoca: “Prije agresije u Stocu je bilo osam hiljada Bošnjaka. Svi su tokom agresije protjerani. Mezari naših šehida nalaze se na području Blagaja i Mostara. Trenutno na području općine živi oko 4000 Bošnjaka, većinom u gradu. Postoji plansko naseljavanje Hrvata. Imamo četiri hiljade novih Hrvata iz Srednje Bosne koji su se doselili. Hrvati nas pokušavaju učiniti ekonomski ovisnim. Spašava nas blizina Mostara, a imamo i veliku podršku naših Bošnjaka iz dijaspore. Kompletna infrastruktura Islamske zajednice je tokom agresije uništena, od toga četiri gradske džamije. Trenutno sam jedini imam u gradu. Imamo 10 džamija, a jedanaesta će biti u Ljubinji koja se trenutno obnavlja. U Stocu nemamo ni šehidsko obilježje, ali to je više do naših političara koji se ne mogu dogovoriti. Inače, imamo političke snage unutar bošnjačkog naroda koje nam otežavaju rješavanje mnogih problema, poput povratka vakufske imovine…”
Potraga za nestalim imamom
Safet-ef. Pozder, iz Prozora: “Tokom agresije broj Bošnjaka u Prozoru je prepolovljen. Medžlis je organiziran s pet džemata, s toliko stalnih imama. Imamo stalnu tendenciju osipanja bošnjačkog naroda, prvenstveno mlađih koji se nakon studija ne vraćaju u Prozor. Istina je da projekat “Herceg-Bosna” još uvijek postoji. Naprimjer, ostvarujemo svoja prava u ustanovama ili plaćamo komunalije pravnim licima koja u svom nazivu imaju ime “Herceg-Bosna”. Naša djeca se takmiče u nekim ligama “Herceg-Bosne”. Prozor je u protekloj agresiji doživio velika stradanja. Hamed-ef. Hero se još uvijek vodi među nestalim. Imam Hidajet-ef. Elkaz je prema zvaničnim informacijama preselio prirodnom smrću, ali njegova supruga Zineta najbolje zna da to nije bila prirodna smrt. Dijete Sadik-ef. Terzića je oteto iz naručja majke i dan-danas nema informacija o njemu. Osam džamija je devastirano ili do temelja porušeno. Želim naglasiti tri momenta. Prvi je važnost predstojećeg popisa stanovništva i mislim da je najveći teret rada opet pao na imame. Drugi jeste što Bošnjaci prodaju imovinu. Treba se pronaći mehanizam da se ovaj trend zaustavi. I treći jeste da u našem kraju Bošnjaci ne ulaze u brak. Veliki broj mladića ne želi se ženiti...”
Šemso-ef. Germić, iz Ljubuškog. “Oko jedne trećine od predratnog broja Bošnjaka se vratilo. Džamije su obnovljenje tamo gdje ima Bošnjaka. Imamo želju obnoviti sve džamije, kao i islamski centar koji bi dao novi impuls gradu. U gradu živi oko 400 Bošnjaka. Pokušavamo s poklonima i materijalnom pomoći stimulirati roditelje kada dobiju djecu. Želio bih naglasiti da moramo dati podsticaj našim povratnicima kroz određene projekte. Naša ambicija jeste da vratimo i revitaliziramo vakuf, jer finansiramo se isključivo od članarina i donacija ljudi iz dijaspore koji zaista vole svoj grad. Imamo posebne programe za naše ljude iz dijaspore. Ljudi se susreću s različitim problemima, a za rješenje prvo se obraćaju imamima.”
Husein-ef. Hodžić, iz Trebinja: “Bošnjaci su činili jednu petinu ukupnog broja stanovništva Trebinja. Zanimljiva je činjenica da je najmanje do 50% imovine i nekretnina u Trebinju bilo u vlasništvu Bošnjaka. Većina Bošnjaka iz Trebinja nalaze se u Danskoj i Švedskoj. Ne razumijem neke kolege u manjem entitetu koji se žale da ne mogu skupiti članarinu od ljudi koji su napustili svoj zavičaj. U Trebinju danas imamo oko 820 domaćinstava koja plaćaju članarinu IZ, iako se vratilo samo oko 200 osoba. Sva infrastruktura je obnovljena zahvaljujući raseljenim Trebinjcima. Dakle, i oni koji nisu stalno nastanjeni u Trebinju redovno finansiraju svoj rodni kraj.”
Između RS-a i “Herceg-Bosne”
Dževad-ef. Hadžić, iz Livna: “Danas u Livnu živi oko 70% Bošnjaka od prijeratnog broja. Vratili smo četiri vakufa i obnovili skoro svu infrastrukturu Islamske zajednice. Grad je imao 17 džamija, a sada imamo 12 džamija i mesdžida. Izgradili smo 14 objekata nakon rata. Imamo oko 220 redovnih polaznika mektebske nastave. Aktivni smo u radu s omladinom. Trenutno nemamo materijalnih mogućnosti za rad sa ženama, ali se nadamo poslije ramazana da angažiramo muallime koje će raditi sa našim muslimankama. Nažalost, i kod nas je problem što se najbolji studentski kadar ne vraća u rodni kraj.”
Muhamed-ef. Dragolovčanin, iz Glamoča: “Imamo oko 40% prijeratnog bošnjačkog stanovništva. Većina Bošnjaka živi u gradu i prigradskim mjestima. Oko 40% od ukupnog broja djece u školama jesu Bošnjaci. Prije rata u gradu su bile dvije džamije, koje su tokom agresije porušene. Otvorili smo četiri džamije i postavili kamen-temeljac za petu. Nalazimo se između tendencija Republike Srpske i “Herceg-Bosne” i naši problemi se kreću u tom pravcu. Imamo vrlo uspješne poljoprivrednike i nemamo problema s teškom ekonomskom situacijom. Naši Bošnjaci ne prodaju zemlju, štaviše kupuju zemlju. Omladina je veoma aktivna i izvršno vijeće Medžlisa čine uglavnom mladi ljudi…”
Redžo-ef. Muhibić, iz Konjica: “U Konjicu žive većinom Bošnjaci. Organizirani smo u 30 džemata. Na području Medžlisa imamo 43 džamije i 25 mesdžida. Obnovili smo ratom devastirane džamije i izgradili 20 novih. Prostor koji pokriva naš medžlis je veoma velik. Imamo situaciju da se formiraju novi džemati, a stare džemate, iako nemaju dovoljno članova, ne možemo zbog tradicije tek tako zatvoriti.”
Glavni imami Jablanice i Čapljine bili su opravdano odsutni, a prisutnima se obratio i direktor Karađoz-begove medrese u Mostaru Seid Eminović, koji je upoznao reisu-l-ulemu o aktivnostima u Medresi te nastavku izgradnje studentskog doma.
Okrenuti se životnim problemima
Reisu-l-ulema Kavazović je izrazio zadovoljstvo što su imami organizirani i predani svom radu. “Naša misija jeste da prenosimo emanet vjere, da budemo s ljudima. Islamska zajednica opstoji na saradnji s ljudima. Kada uzemo u obzir sve teme koje ste spomenuli, vidimo da se brinemo o različitim problemima i sve su teme za nas važne. Iako je materijalna situacija teška, nisam čuo od vas da se žalite u tom pravcu. Islamska zajednica će nastojati pomoći svim povratničkim džematima. Naš cilj je da održimo Bošnjake u njihovim domovima. To je naša borba. Mi smo postigli zavidan nivo obnove, sada se moramo okrenuti više životnim pitanjima. Građevine ćemo obnoviti, ali moramo pomoći ljudima da pronađu posao u njihovim krajevima”, kazao je, između ostaloga, reisu-l-ulema u svom obraćanju imamima.
“Koliko budete živjeli islam, držali do njegovih vrijednosti, Islamska zajednica će imati povjerenje naroda”, poručio je reisu-l-ulema imamima.
Nakon sastanka, reisu-l-ulema je s imamima klanjao podne-namaz u tekiji i nastavio druženje uz nezvanični razgovor u ambijentu Vrela Bune.
Sve se radi da se izoluje glas SDA i islamske zajednice u Mostaru. 
sa "rješenjem hrvatskog pitanja" itd..Sve "probosanske" akcije nema šta... 
