Koji su stvarni benfiti za Bosnjake u BiH od juzne plinske interkonekcije- moja razmatranja u kratkim crtama
STVARNI BENEFITI (za Bošnjake u BiH)
1. Prekid ovisnosti o Rusiji (najveći benefit):
• Trenutno BiH dobija plin isključivo iz Rusije preko Srbije;
• Južna interkonekcija dovodi plin iz LNG terminala na Krku (EU tržište).
Šta to znači:
• nema političke ucjene iz Moskve ili Beograda;
• sigurnije grijanje (posebno Sarajevo);
• stabilnost u krizama (rat, sankcije, prekidi).
2. Energetska sigurnost Federacije (gdje su većinom Bošnjaci):
• Većina potrošnje plina je u Federaciji BiH;
• Novi pravac ide kroz srednju Bosnu → direktno koristi područjima sa bošnjačkom većinom.
Prakticno:
• Sarajevo, Zenica, Travnik – sigurnije snabdijevanje;
• manje rizika da ostanu bez grijanja zimi.
3. Ekonomski razvoj (industrija)
• Omogućava:
• razvoj industrije (metal, energija, proizvodnja)
• nove elektrane na plin (planirane)
Za Bošnjake:
• više investicija u FBiH
• nova radna mjesta
• modernizacija energetike
4. Geopolitičko jačanje BiH (zapadna orijentacija)
• Projekat podržavaju SAD i EU
• cilj: eliminisanje ruskog monopola
Posljedica:
• jača pozicija Federcije BiH u odnosu na RS
• jača veza sa Zapadom (NATO, EU)
LOŠE STRANE / RIZICI (posebno za Bošnjake)
1. Borba za kontrolu – ključni problem
Najveći spor:
• ko upravlja plinovodom?
• bošnjačka strana → želi BH-Gas
• hrvatska strana → traži novu firmu ili kontrolu iz Hercegovine
Rizik:
• Bošnjaci mogu izgubiti djelomicnu ili potpunu kontrolu nad ključnom infrastrukturom
2. Projekat prolazi kroz hrvatska područja
• Trasa ide kroz zapadnu Hercegovinu (HDZ područja)
Šta to znači:
• jača politicka pozicija Hrvata
• mogućnost blokada ili uslovljavanja
3. Moguća fragmentacija energetskog sistema
• Ako se napravi posebna kompanija:
• gasni sistem FBiH može biti podijeljen
Posljedica:
• slabija centralna - drzavna kontrola energetskog sektora
• dugoročno slabljenje institucija
4. Veliki troškovi i zavisnost od stranaca
• cijena: 400–800 miliona €
• investitor vjerovatno strani (SAD)
Rizici:
• dugovi / koncesije
• profit odlazi van BiH
• politički uticaj investitora
5. Energetska strategija može biti pogrešna dugoročno
• plin čini <3% energije u BiH
Kritika-
• ulaganje u plin može usporiti:
- obnovljive izvore
- energetsku nezavisnost
ZAKLJUČAK
Dobro za Bošnjake AKO:
• kontrola ostane u državnim/FBiH rukama (BH-Gas)
• projekat se koristi za jačanje države
• ne dođe do etničke podjele sistema
Loše za Bošnjake AKO:
• upravljanje pređe na politički kontrolisane strukture van Sarajeva
• infrastruktura postane sredstvo političkog pritiska
• država izgubi kontrolu nad energijom
Najkraće moguće:
• Energetski → veliki plus
• Politički → vrlo rizično
• Ključ svega → KO KONTROLIŠE PLINOVOD
Iako nema ovdje u faktorima Hormuškog moreuza, ipak se radi o geopolitici i novcu.
1. Slabljenje ruskog uticaja
Glavni cilj:
• izbaciti Rusiju iz energetike Balkana
• trenutno BiH zavisi od ruskog plina preko Srbije
SAD želi:
• da Balkan bude energetski vezan za Zapad
• da nema političkog uticaja Moskve
2. Prodaja američkog LNG-a
Plin dolazi preko:
• LNG terminala na Krku
To je često:
• američki LNG (tečni plin)
Znači:
• SAD indirektno prodaje energiju Evropi
• Balkan postaje novo tržište
3. Kontrola regiona (strateški)
BiH je:
• između Hrvatske (EU/NATO)
• Srbije (uticaj Rusije)
Ko kontroliše energiju:
• ima politički uticaj
SAD želi:
• stabilan, „prozapadni“ Balkan
• posebno Federaciju BiH
4. Podrška „svojim“ partnerima
SAD:
• podržava institucije u Sarajevu
• ali i balansira sa hrvatskim političkim faktorom
Zato ponekad djeluje kontradiktorno:
• podržava projekat
• ali ne ulazi duboko u spor „ko upravlja“
REALNO:
- SAD ne radi ovo iz „ljubavi“ nego jer:
• slabi Rusiju
• zarađuje
• širi uticaj
ŠTA RS RADI SA ISTOČNOM INTERKONEKCIJOM
1. Projekat: veza sa Srbijom
Republika srpska želi:
• plinovod iz Srbije (kod Zvornika)
Taj plin dolazi iz:
• Rusije (TurkStream pravac)
2. Cilj RS-a
• direktna energetska veza sa Srbijom
• zaobilaženje institucija BiH
- što znači praktično:
• stvaranje „paralelnog sistema“
3. Politička pozadina
RS želi:
• veću autonomiju
• kontrolu nad energijom
Energija = moć
• ko ima plin → kontroliše ekonomiju i grijanje
4. Sukob dva pravca
Imamo 2 potpuno suprotna sistema:

Južna interkonekcija
• EU / SAD
• LNG / neruski plin
• Federacija BiH

Istočna interkonekcija
• Rusija / Srbija
• ruski plin
• Republika Srpska
5. Rizik za BiH (najvažnije)
Ako oba projekta idu, a prakticno idu:
BiH može postati:
• energetski podijeljena država
što znači:
• politička podjela još jača
• svaka strana ima „svoj plin“
FINALNA SLIKA
- Ovo nije samo problem vezan za energetiku, nego ovo je c
konflikt:
•

Zapad vs

Rusija
• Federacija vs RS
• kontrola vs zavisnost
KLJUČNO ZA BOŠNJAKE
- Dobijaju:
• sigurnost
• alternativu Rusiji
• jaču vezu sa Zapadom
- Rizikuju:
• gubitak kontrole ako projekat ode u pogrešne ruke
• trajnu podjelu države ako RS napravi svoj sistem
Pratimo činjenice: Elektrane na gas, zatvaraju se rudnici uglja u Federaciji BiH, a time se gubi perspektiva rada postojecih termoelektrana, hoce li u buducnosti BiH biti ovisna na uvozu i placati skuplju elektricnu energiju
Ovo je suštinsko strateško pitanje za BiH:

da li prelazak sa uglja na gas znači skuplju struju i veću ovisnost?
DA — postoji realan rizik, ali nije neizbježan. Sve zavisi kako se tranzicija uradi.
1. ŠTA SE DEŠAVA SA UGLJEM U FBIH
Federacija ima:
• termoelektrane (Tuzla, Kakanj)
• domaći ugalj (rudnici)
Problem:
• stari blokovi
• zagađenje
• pritisak EU (CO₂ takse)
Realnost:
• rudnici su finansijski slabi
• termoelektrane će se gasiti (postepeno)
2. ELEKTRANE NA GAS – PREDNOSTI I PROBLEMI
Prednosti:
• manje zagađenje
• fleksibilne (brzo se pale/gase)
• kompatibilne sa EU politikom
- Problem (najvažnije):
BiH nema svoj gas.
To znači:
• sve se uvozi
• cijena zavisi od tržišta
3. HOĆE LI STRUJA POSKUPITI?
- vrlo vjerovatno – DA
Zašto?
1. Ugalj = domaći energent
• jeftiniji (iako neefikasan)
• kontrola unutar države
2. Gas = uvoz
• cijena varira (vidjeli smo 2022. krizu)
• zavisnost od tržišta
Izvor Kontrola Stabilnost cijene Dugoročno
Ugalj domaći stabilna politički neodrživ
Gas uvoz nestabilna tranzicijski
Obnovljivi domaći stabilna najbolji
4. NAJVEĆI RIZIK: ENERGETSKA OVISNOST
Ako se uradi pogrešno:
BiH može postati:
• ovisna o uvozu gasa
• ovisna o uvozu struje
To znači:
• skuplja struja
• politička ranjivost
• gubitak energetske nezavisnosti
5. ZAŠTO SE IPAK IDE U OVOM PRAVCU
Europska unija traži:
• smanjenje CO₂
• zatvaranje rudnika uglja i koristenje istog radi zagadjenja
Ako BiH ne prati:
• plaća CO₂ takse (CBAM)
• gubi konkurentnost
6. KLJUČNA ISTINA (KOJU MALO KO GOVORI)
Gas NIJE konačno rješenje
Gas je samo „most“ za tranziciju proizvodnje elektricne energije
7. TRI MOGUĆA SCENARIJA ZA BIH
NEPOVOLJAN SCENARIJ (realan ako se ništa ne planira)
• zatvore se rudnici
• izgrade se gasne elektrane
• nema izrađenih kapaciteta sa pogonom na obnovljive izvore energije
- Rezultat:
• uvozimo gas
• uvozimo struju
• skupa energija
SREDNJI SCENARIJ
• dio uglja ostaje
• dio gas
• malo izrađenih kapaciteta sa pogonom na obnovljive izvore energije
- rezultat:
• umjerena ovisnost
• srednje cijene
NAJPOVOLJNIJI SCENARIJ (najpametniji)
• gas = samo pomoć
• masovno ulaganje u kapacitete koje proizvode el. energiju koristeci:
• hidro potencijal
• solarnu energiju
• vjetar
- rezultat:
• domaća energija
• stabilne cijene
• nezavisnost
ZAKLJUČAK
- Da — postoji realna opasnost da:
• BiH izgubi energetsku nezavisnost
• cijena struje poraste
ALI:
- to ne bi bilo zbog „gasa samog“
- nego zbog loše strategije
NAJKRAĆE:
• Ugalj → nezavisan izvor, ali zastario
• Gas → čistiji, ali zavisan
• Obnovljivi izvori→ jedino dugoročno rješenje.
Tako je za sad, da li cemo imati imalo snage i pameti da se provucemo kroz ovu tranziciju, ne znam, s obzirom na dosadasnje vazne poduhvate i sve promasaje koje smo dozivjeli poslije agresije na BiH, a kako kaze narodna: “Da Bog da kćeri da te aga uzme (oženi)!