Bošnjačka strategija

[atif]

Nametanje lažnih dilema: Ili Bošnjaci ili Bosna i Hercegovina

Šizofreno stanje u kojem se nalazi bošnjačka javnost, nastalo zahvaljujući prije svega medijskoj okupaciji koju živimo, dovelo je do pojave čudnog fenomena koji bi se moglo najkraće opisati kao “misao što se reći ne smije”. U pitanju je zaziranje od prihvatanja, a posebno javnog priznavanja, očiglednih istina te strah od prepoznavanja i glasnog imenovanja svakome vidljivih procesa. Jedna od tih očiglednih istina od kojih se bježi glasi da su Bošnjaci glavni i osnovni “problem” Bosne i Hercegovine, te da je na sceni proces političke, kulturne, obrazovne i medijske debošnjakizacije.

BOŠNJACI KAO SMETNJA
Iako je većini potpuno jasno da bez Bošnjaka i prije svega bošnjačke nacionalne politike ne bi postojala niti Bosna i Hercegovine, tačnije, da bi se Srbi i Hrvati uglavnom mirno i dobrosusjedski razgraničili i raskomadali Bosnu i Hercegovinu samo da nije bošnjačkog i isključivo bošnjačkog naroda, u medijima koji oblikuju bošnjačko javno mnijenje ipak se i dalje insistira na postojanju nekakvog “ujedinjenog građanskog i multikulturnog patriotskog fronta” koji je bošnjački narod tek dio, i to više tijelom, kao masa, nego mišlju ili duhom kao predvodnik. Ne samo da se insistira da je ova opsjena postojanja prodržavne multinacionalne politike stvarna već se tvrdi i da je ona zaslužna što Bosna i Hercegovina uopće postoji te da je njeno održavanje jedini način da se država u budućnosti sačuva. S druge strane, bilo kakva manifestacija bošnjačke nacionalne posebnosti tumači se kao štetna te po pogubnosti smatra ravnoj srpskom ili hrvatskom oružanom separatizmu.
Ova maliciozna ideja o tri podjednako štetna nacionalizma jeste ideja koju su uveli još komunisti u namjeri da “na ravne časti” rasporede zločine u Drugom svjetskom ratu te delegitimiziraju bilo kakvu alternativu vlastitom jednopartijskom režimu i ideologiji koja je stajala iz njega. Činjenica da ona opet dobija legitimitet u javnom diskursu i nije toliko iznenađenje jer dolazi do smjene generacija, a agresija na BiH i genocid nad Bošnjacima postaju sve više stvar historije umjesto preživljenog iskustva, pa i zagovaratelji ideje “tri nacionalizma” imaju sve manje straha te sve manje razloga za mimikriju i političku korektnost. Tim više jer ova glasna manjina ima disproporcionalno veliki utjecaj u medijima s kojih nameće svoj narativ u kojem ima i četničkih bandi i srpskih nacionalista, ali nema srbokomunističke JNA i njenih generala i tenkova s petokrakama bez kojih agresija ne bi bila moguća. Niti ima takozvanih bosanskih komunista koji su do prvih slobodnih izbora 1990. godine mirno predali gotovo sav arsenal TOBiH u ruke te iste JNA.
No stvarna opasnost nije u tome što se pokušava izvršiti revizionistički transfer pa se zasluge za opstanak Bosne i Hercegovine prebaciti s bošnjačke nacionalne politike na onu ljevičarsko-liberalnu. Mnogo je problematičnije što ovakvi pokušaji imaju i kulturološke implikacije jer se politički ukusi direktno vežu i za kulturološke i identitetske svjetonazore pa, kako se bošnjačka nacionalna politika tretira štetnom, nemodernom, neukusnom i antidržavnom, tako se isto radi i s glasačima čije svjetonazore ona artikulira. Pokušava se ustvrditi kako postoji tenzija između postojanja Bosne i Hercegovine te postojanja Bošnjaka kao politički suverene nacije. Time osnovni problem opstanka Bosne i Hercegovine postaje ne ova ili ona stranka ili politička platforma nego sami Bošnjaci i njihovo pravo na političku, kulturnu pa čak i identitetsku posebnost.
Bošnjaci kao politički suveren narod više nisu samo glavni problem i prepreka za ostvarenje srpskih i hrvatskih nacionalnih interesa i ideala već i onih grupacija koje prizivaju Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu, ako ne u formi, onda barem u suštini. Tragikomedija cijelog ovog fenomena jeste u tome što je on odgovoran za mnoge političke procese i poteze koji su nanijeli najviše štete upravo opstanku Bosne i Hercegovine, a ironija se krije u tome što ovdašnji ljevičari pokazuju podjednak šovinizam i isključivost poput srpskih i hrvatskih nacionalista, a što je krimen koji uporno pokušavaju da natovare bošnjačkoj nacionalnoj politici. Pogledajmo na nekoliko primjera kako to izgleda u praksi.

ZALJEVSKA MULTIKULTURA
Pogledajmo samo intervju Husnije Kamberovića objavljen na portalu katarske TV kuće Al Jazzera Balkans, a koji glasi “Sarajevo je na putu da postane bošnjački i muslimanski grad”. Prvi problem jeste što se ovakvim naslovom poručuje da je radi nečega skandalozno i strašno što su Bošnjaci i muslimani većina u Sarajevu. Drugi problem jeste svojevrsni revizionizam jer Sarajevo i jeste oduvijek većinski i bošnjačko i muslimansko, takvo je nastalo i takvo je i bilo uvijek kada su njime mogli upravljati njegovi stanovnici. Toga bi svakako trebao biti svjestan i Kamberović, koji tvrdi da su vidljive posljedice “nacionalizacije” grada, a što je valjda nasuprot očuvanju “lokalnih građanskih vrijednosti”. Nije sasvim jasno o kakvim “građanskim vrijednostima” Kamberović govori jer prije agresije u Sarajevu nisu vladale građanske nego vrijednosti Komunističke partije, koja je davala ritam javnom životu u svakom njegovom segmentu. U tom smislu, ako Kamberović pod “nacionalizacijom” Sarajeva podrazumijeva ne samo bošnjačku demografsku većinu u Sarajevu već i njeno pravo da baštini vlastite, a ne tuđe vrijednosti u kontekstu društvenog života, obilježavanja praznika, memorijalizacije javnog prostora, naziva ulica i trgova te uopće daje pečat i štih javnom životu grada, onda doslovno ne postoji grad koji nije “nacionaliziran” u ovom ili onom smislu. Da ne spominjemo koliko je neukusno da se s Al Jazzere, medija s centrom u većinski muslimanskom gradu jednog muslimanskog emirata, problematizira muslimanska većina Sarajeva.

BOLJŠEVIČKI NOMADI
No, ukoliko se profesor Kamberović može i požaliti da je naslov njegovog intervjua ponešto izvađen iz konteksta, to nije slušaj s tekstom O identitetu, koji potpisuje Hajrudin Hromadžić, objavljenom na portalu Nomad.ba. U ovom tekstu Hromadžić, inače zaposlen kao vanredni profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, tvrdi da je “SDA klika” u suštini “neimar bošnjačke novo-stare nacije”. Po Hromadžiću, SDA je oblikovala dotadašnju “bosanskohercegovačku muslimansku populaciju” u skladu sa svojim političkim agendama koje su u suprotnosti s društvenom modernošću, čak i na tragu “novog srednjovjekovlja”, te od njih napravila Bošnjake. Hromadžić barata tipičnim marksističkim terminima pa nekako povezuje bošnjačku kulturnu renesansu sa “siromašenjem društva, privatizacijskim pljačkama, deindustrijalizacijom, iseljavanjem i klasnim raslojavanjem”, izbjegavajući da te negativne procese, koji su započeli davno prije 1990. godine, stavi u odgovarajući kontekst propasti komunističkog eksperimenta širom Istočne Evrope. No sve je to u suštini samo šlagvort za centralnu Hromadžićevu tvrdnju da je bošnjačka nacionalna emancipacija u suštini “poraz ideje o integrativnoj bosanskohercegovačkoj državnosti”. Hromadžić smatra da nakon rata “ključne eksere u smrtni lijes sa truplom BiH zabijaju upravo Bošnjaci”, te tvrdi da postoje i neki “trendovi ekstremizacije u bošnjačko-muslimanskom korpusu” koji idu u korist srpsko-hrvatskog ekstremizma i tome slično.
Ipak, Hromadžić nije samo društveno-politički dijagnostičar već i doktor pa ne samo da uspostavlja dijagnoze već predlaže i lijek. Kao i obično, kada su u pitanju ljevičari, lijek je gori od bolesti jer Hromadžić smatra da je rješenje za ovakve “teške izazove” u tome da Bošnjaci prestanu biti Bošnjaci! Naime, Hromadžić je stava da “patriotska bosanskohercegovačka populacija” treba da “insistira na identitetu bosanstva kao verziji malog jugoslovenstva te tipu ideologije koja bi bila transetnička ili nadnacionalna”, a što bi bilo izvedeno “pod okriljem moderne ljevice”. Valjda svjestan da je za to danas isuviše kasno, naročito nakon rezultata popisa iz 2013. godine, Hromadžić ipak žali što “patriotska bosanskohercegovačka populacija”, pod kojom podrazumijeva “sekularne bosanskohercegovačke muslimane-Bosance” te “patriotske Srbe i Hrvate”, nije barem pokušala izvesti takav eksperiment. Za takvu propuštenu šansu Hromadžić, potpuno očekivano i u skladu s pokazanim ideološkim stajalištima, krivi “kompradorsku elitu”, koja se “nacionalistički zadjenula u ideologiju bošnjaštva”, čime je osudila BiH na “proces dugotrajnog umiranja”.
Ovakvi stavovi tipični su za ovdašnje ljevičare. Hromadžić bošnjačku naciju smatra krajnje neprirodnom, artificijelnim konstruktom elita, nečim što je politički nametnuto nekim neodređenim i neukim “bosanskohercegovačkim muslimanima”, i to iz sasvim prizemnih razloga “prvobitne akumulacije kapitala”. Takvo negiranje jeste uobičajeni postmodernizam i marksizam tipičan za one koji svijet gledaju kroz boljševičke naočale, no u ovom slučaju imamo i optužbu da bošnjačka identitetska zasebnost šteti opstanku Bosne i Hercegovine, a što je, sigurno neslučajno, gotovo identično stavovima ekstremne srpske ili hrvatske politike. U tom duhu, Hromadžić pred Bošnjake postavlja dilemu: ili opstanak Bosne i Hercegovine ili opstanak Bošnjaka jer i jedno i drugo ne može. Pri tome se ne trudi objasniti šta bi u kontekstu opstanka Bosne i Hercegovine bilo drugačije da umjesto današnja tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba imamo Bosance, Hrvate i Srbe. Od Srba i Hrvata koji bi bili izloženi asimilacijskom pritisku mogao bi se očekivati samo još ostrašćeniji separatizam i otpor bilo kakvim integracijama jer bi na primjeru nestanka Bošnjaka imali ovaj put zaista legitimnu zamjerku da ih se želi asimilirati i izbrisati, pa jedino što bismo dobili takvim eksperimentom jeste nestanak Bošnjaka.

POLITIČKE IMPLIKACIJE
Naravno, sve je ovo dobro poznato onima koji koriste maliciozne zamjene teza i vještačke nivelacije da bi legitimizirali ove u suštini duboko antibošnjačke stavove koje pride i nemaju ništa s istinskom multikulturom. Jedan od njih svakako jeste i ideolog Naše stranke Tarik Haverić sa svojim pseudonaučnim osvrtima koje objavljuje pod naslovom Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti. Nije tu riječ o bilo kakvom bosanskohercegovačkom integralizmu ili legitimnom promišljanju opstanka Bosne i Hercegovine već prije svega o namjeri da se pod parolom multikulture i po principu “daj šta daš” od većinski bošnjačkih prostora formira neka mala Jugoslavija, vrati točak vremena i stvori ugodni životni prostor za one koji baštine marginalne svjetonazore i bankrotirane ideologije, a kako bi i oni, nakon propasti Jugoslavije, imali svoju istinsku domovinu. Za ostvarenje takvih snova najveća prepreka jesu upravo Bošnjaci, i to u ama baš svakom smislu. Ne samo kao zaseban i poseban narod koji je u stanju da politički artikulira svoje nacionalne interese već i samom činjenicom da predstavljaju demografsku većinu koja može nadglasati druge. Sve to ima itekakve političke reperkusije te stoga i svjedočimo neprirodnim atomizirajućim koalicijama u većinski bošnjačkim sredinama koje bi da “dolaze po opštine” ili izvaljuju iz “iz temelja”, a odatle i kojekakve “Republike Sarajevo”, trojanski konji i korisni idioti srpske i hrvatske politike u Novom Travniku, Velikoj Kladuši, Jajcu, Višegradu i Mostaru.

https://stav.ba/vijest/nametanje-laznih ... govina/117

[Mehmed beg Catic]

Vrlo dobro opisano sta treba biti strategija Bosnjaka, na svu srecu vecina nas na ovom forumu to i zna, ovo treba da se siri i dalje, da svi ovako razmisljaju

Šta je, dakle, alternativa? Alternativa je da se fokusiramo na sebe i na vlastite kapacitete. Samo jak i jedinstven bošnjački narod garant je opstanka Bosne i Hercegovine. Drugima riječima; budućnost države zavisi isključivo od Bošnjaka i njihove spremnosti da je brane politički, vojno i diplomatski. Ovo ne znači prihvatanje etničkih podjela ili stvaranje nekakvog “bošnjakistana”, naprotiv, više Bošnjaka znači i više Bosne i Hercegovine u kojoj su svi njeni građani i narodi ravnopravni.

Bošnjaci moraju postaviti crvenu liniju, vlastiti minimum preko kojega se ne prelazi bez obzira na cijenu. Političko jedinstvo ondje gdje su Bošnjaci posljedicom genocida danas manjina mora biti prioritet. Moramo uvijek staviti državne i nacionalne interese iznad ličnih, stranačkih ili regionalnih interesa i žestoko kazniti one koji su spremni trgovati državom za svoje partikularne interese.
Možemo nastaviti živjeti u iluzijama ili prihvatiti gorku istinu. Do nas je.

https://stav.ba/vijest/uzalud-je-cekati ... randta/145

[mladunce]

Ako nije adekvatna rubrika neka admin skine post. Sigurno i vlast tj. decision makeri prate ovaj forum pa mogu promozgati sta i kako uraditi da stvari oko demografija vidno unaprijede. Kako stvari stoje katolici se suše negdje brze negdje sporije al sto je bitno polako nestaju. Kako dođoše od kraja 18. st tako i odoše. Katolici Hrvati u Bosni su takoreći propao projekat, ali povećanje %učešća Bošnjaka moglo bi rasti puno brže.

Ono što je su u RG uradili da sve penzije idu iz budžeta to je extra jer penzioni fondovi su strmoglavili natalitet u svim zemljama i da teoretski nema iseljavanja. Tu temu je dobro obradio jedan Nijemac u knjizi "krize kapitalizma" . Ne sjećam se kako se zove autor.
Ukratko... Očekivanja ljudi da mogu sebi osigurati starost kroz PIO fondove ili neke derivate su smanjila rađanje djece. Albancima su PIO fondovi ranije bili djeca zato su se dosta rađali. A sada su PIO fondovi odlasci u ino pa se natalitetna stopa smanjila i tamo drastično jer nema više takvih očekivanja. Ljudi očekuju da će se lakše pobrinuti za svoju starost ukoliko rade vani. Pitanje za nas je kakvim politikama potaknuti očekivanja ljudi da će svoju starost osigurati u Bosni. Priča da se ide zbog djece je šuplja.

Btw ne bi bilo loše, ako već nije mada nisam upratio, da se otvori rubrika koja će davati ideje ovoj političkoj fukari šta treba raditi. Mislim da ovdje na forumu ima dosta pametnih glava koji se mogu nadovezati u ovom pravcu jer nikad od 1832 nismo imali ovako dobru situaciju. A to je
1. Niko nam ne naseljava strance katolike
2. Nema Turčina da doseljava Vlahe
3. Nema Rankovića da nam šalje učiteljice iz Kragujevca itd

Sami odlučujemo ovaj put. Za 20 godina bo mogli doći na 70 posto inače će nam trebati 200 godina

[bilbo]

Ako nije adekvatna rubrika neka admin skine post. Sigurno i vlast tj. decision makeri prate ovaj forum pa mogu promozgati sta i kako uraditi da stvari oko demografija vidno unaprijede. Kako stvari stoje katolici se suše negdje brze negdje sporije al sto je bitno polako nestaju. Kako dođoše od kraja 18. st tako i odoše. Katolici Hrvati u Bosni su takoreći propao projekat, ali povećanje %učešća Bošnjaka moglo bi rasti puno brže.

Ono što je su u RG uradili da sve penzije idu iz budžeta to je extra jer penzioni fondovi su strmoglavili natalitet u svim zemljama i da teoretski nema iseljavanja. Tu temu je dobro obradio jedan Nijemac u knjizi "krize kapitalizma" . Ne sjećam se kako se zove autor.
Ukratko... Očekivanja ljudi da mogu sebi osigurati starost kroz PIO fondove ili neke derivate su smanjila rađanje djece. Albancima su PIO fondovi ranije bili djeca zato su se dosta rađali. A sada su PIO fondovi odlasci u ino pa se natalitetna stopa smanjila i tamo drastično jer nema više takvih očekivanja. Ljudi očekuju da će se lakše pobrinuti za svoju starost ukoliko rade vani. Pitanje za nas je kakvim politikama potaknuti očekivanja ljudi da će svoju starost osigurati u Bosni. Priča da se ide zbog djece je šuplja.

Btw ne bi bilo loše, ako već nije mada nisam upratio, da se otvori rubrika koja će davati ideje ovoj političkoj fukari šta treba raditi. Mislim da ovdje na forumu ima dosta pametnih glava koji se mogu nadovezati u ovom pravcu jer nikad od 1832 nismo imali ovako dobru situaciju. A to je
1. Niko nam ne naseljava strance katolike
2. Nema Turčina da doseljava Vlahe
3. Nema Rankovića da nam šalje učiteljice iz Kragujevca itd

Sami odlučujemo ovaj put. Za 20 godina bo mogli doći na 70 posto inače će nam trebati 200 godina

Dobra razmišljanja, imaš temu Bošnjačka strategija na podforum Bošnjaci pa pokušaj tamo prebaciti ovaj post. Ili neka neki moderator prebaci ako ovo čita.

[mladunce]

Bosanski politički rječnik

Vidonja iz Laktaša je pouzdano znam imao obuku iz političkog vokabulara koji plasiraju službe iz SANU a. S obzirom da kod nas ima u vrhovima stranaka i u medijima priličan broj kvazi intelektualnih goveda koji nemaju sluha za terminologiju, trebalo bi npr. za Genocidnu izbjegavati termine poput ErEs ili RS ili Republika S...ka...već koristiti doslovno "Bosanskohercegovački entitet RS" ili "Manji Bosanski entitet RS" ali nikad samostalno RS ili S.

Kada sportski novinar kaže da je neki njemački novinar razgovarao s Đokovićem, ne libiti se kao Nenad Hadžifejzović da se potencira kako je Đoković razgovarao na bosanskom jeziku.

Uvijek podsjećati da je Banja Luka jedan od najvećih bosanskih kulturnih i duhovnih centara. U jeziku se mora osjetiti da je Bosanskohercegovački entitet ErEs prelazna faza koju ni jezik evo čak ne trpi.

Ima još primjera ali jedan od najvažnijih termina koji bi se morali izbrusiti su dubleti Bošnjak Bosanac... Često čak i Nenad H. se izražava uvijek u dubletima pa čim pomene Bošnjački odmah doda Bosanski. To radi i bivši reis Cerić i još neki. Time samo stvaraju konfuziju. Treba se držati naše historijske terminologije i na tome zasnivati standard. Npr. Pridjev od Bošnjak = bosanski. To je rješenje. Ban Kulin je Bošnjak jer je ban bosanski itd. Tvrtko je Bošnjak jer je kralj Bosanski. Neko treba ovo popeglati jer su Đikani u genocidnoj Smrdiji imali puno većih problema jezičkih. Oni su doslovno istjerali pridjev srbijanski i tutnuli svuđe srpski.. Pa ispade da je Zukorlić srpski poslanik.

Morala bi postojati strategija i oko jezika inače nas ova anarhija sa ambivalentnim Halilovićem ne vodi nigdje.

[Mehmed beg Catic]

Bosanski politički rječnik

Vidonja iz Laktaša je pouzdano znam imao obuku iz političkog vokabulara koji plasiraju službe iz SANU a. S obzirom da kod nas ima u vrhovima stranaka i u medijima priličan broj kvazi intelektualnih goveda koji nemaju sluha za terminologiju, trebalo bi npr. za Genocidnu izbjegavati termine poput ErEs ili RS ili Republika S...ka...već koristiti doslovno "Bosanskohercegovački entitet RS" ili "Manji Bosanski entitet RS" ali nikad samostalno RS ili S.

Kada sportski novinar kaže da je neki njemački novinar razgovarao s Đokovićem, ne libiti se kao Nenad Hadžifejzović da se potencira kako je Đoković razgovarao na bosanskom jeziku.

Uvijek podsjećati da je Banja Luka jedan od najvećih bosanskih kulturnih i duhovnih centara. U jeziku se mora osjetiti da je Bosanskohercegovački entitet ErEs prelazna faza koju ni jezik evo čak ne trpi.

Ima još primjera ali jedan od najvažnijih termina koji bi se morali izbrusiti su dubleti Bošnjak Bosanac... Često čak i Nenad H. se izražava uvijek u dubletima pa čim pomene Bošnjački odmah doda Bosanski. To radi i bivši reis Cerić i još neki. Time samo stvaraju konfuziju. Treba se držati naše historijske terminologije i na tome zasnivati standard. Npr. Pridjev od Bošnjak = bosanski. To je rješenje. Ban Kulin je Bošnjak jer je ban bosanski itd. Tvrtko je Bošnjak jer je kralj Bosanski. Neko treba ovo popeglati jer su Đikani u genocidnoj Smrdiji imali puno većih problema jezičkih. Oni su doslovno istjerali pridjev srbijanski i tutnuli svuđe srpski.. Pa ispade da je Zukorlić srpski poslanik.

Morala bi postojati strategija i oko jezika inače nas ova anarhija sa ambivalentnim Halilovićem ne vodi nigdje.

Dobra zamisao , jos bi bolje bilo da koristi naziv kakav i jeste " genocidna stvorevina " ili barem " Manji Bosanski entitet". I za cetnike nikada koristiti naziv vojska vec SČA , Srbo Četnicki Agresor ( kako se i nazivalo za vrijeme agresije ) i sl. Na sve nacine skretati paznju ko su i sta su.

[mladunce]

Dobro bi bilo da se zaista uvede u rječnik bosanskog jezika umjesto bosanski srbin jednostavno nemuslimanski Bošnjak (iako znamo da su to vlasi al čisto zbog toga što su se asimilirali pogrešno). Tako bi u jeziku ukinuli naziv Genocidne. Pa bi se manji bosanskohercegovački postdejtonski entitet zvao Republika Bošnjačka. U Prvoj genocidnoj Republici čiji je glavni grad Beograd, insistiraju da se na tzv. srpskom jeziku naš jezik ne zove bosanski nego nekako drugačije. Tako mi sami možemo zvati R. Bošnjačka kao što kažemo Njemačka a ne Deutschland. Neka na tzv. srpskom jeziku bude kako hoće ali treba insistirati možda da se zove manji bosanskohercegovački postdejtonski sjeveroistočni entitet Republika bošnjačka

[Prolaznik]

Prvo treba da se izbaci iz upotrebe termin bosanskohercegovacki. Sta je to?
Drzava je Bosna, jezik bosanski i sve u drzavi bosansko. Ovo i Hercegovina su dodali okupatori. Maksimalno insistirati na upotrebi termina Bosna za drzavu i bosanski za sve ostalo.
Manji bosanski entitet. Sasvim dovoljno.
Ne nasjedati na UZP propagandu Hercegovina do Kupresa i Drvara. Livno nije Hercegovina i nikada nije bilo kao ni Glamoc ili Kupres. To je njihova taktika da prikazu Hercegovinu kao njihovu regiju, odvojenu od Bosne i da stvore kod Bosnjaka osjecaj tzv. velike hrvatske Hercegovine do Drvara i Kupresa. Hercegovina zavrsava kod Mesihovine izmedju Duvna i Posusja i tacka.

[Bosman]

Prvo treba da se izbaci iz upotrebe termin bosanskohercegovacki. Sta je to?
Drzava je Bosna, jezik bosanski i sve u drzavi bosansko. Ovo i Hercegovina su dodali okupatori. Maksimalno insistirati na upotrebi termina Bosna za drzavu i bosanski za sve ostalo.
Manji bosanski entitet. Sasvim dovoljno.
Ne nasjedati na UZP propagandu Hercegovina do Kupresa i Drvara. Livno nije Hercegovina i nikada nije bilo kao ni Glamoc ili Kupres. To je njihova taktika da prikazu Hercegovinu kao njihovu regiju, odvojenu od Bosne i da stvore kod Bosnjaka osjecaj tzv. velike hrvatske Hercegovine do Drvara i Kupresa. Hercegovina zavrsava kod Mesihovine izmedju Duvna i Posusja i tacka.

Slazem se.
Primjetio sam da su Ceric i Kurtcehajic poceli bas forsirati BOSNA, bosanska drzava, itd. bez pominjanja tzv. Hercegovine.

[Prolaznik]

Prvo treba da se izbaci iz upotrebe termin bosanskohercegovacki. Sta je to?
Drzava je Bosna, jezik bosanski i sve u drzavi bosansko. Ovo i Hercegovina su dodali okupatori. Maksimalno insistirati na upotrebi termina Bosna za drzavu i bosanski za sve ostalo.
Manji bosanski entitet. Sasvim dovoljno.
Ne nasjedati na UZP propagandu Hercegovina do Kupresa i Drvara. Livno nije Hercegovina i nikada nije bilo kao ni Glamoc ili Kupres. To je njihova taktika da prikazu Hercegovinu kao njihovu regiju, odvojenu od Bosne i da stvore kod Bosnjaka osjecaj tzv. velike hrvatske Hercegovine do Drvara i Kupresa. Hercegovina zavrsava kod Mesihovine izmedju Duvna i Posusja i tacka.

Slazem se.
Primjetio sam da su Ceric i Kurtcehajic poceli bas forsirati BOSNA, bosanska drzava, itd. bez pominjanja tzv. Hercegovine.

Primjetio sam i ja. Mislim da je jednom prilikom Ceric i rekao Bosna je drzava, a Hercegovina je njena regija.

[mladunce]

Jedan od brojnih priimjera specijalnog rata kroz pojmove, jezik, sintagme itd. S obzirom da Bošnjaci nemaju nacionalnog medija s velikim dometom,
ne treba se nikada umoriti o dukazivanja na pogrešnu terminologiju. U svakom pojmu je suština mišljenja.

Dakle, u Prijedoru nije POČELO NIKAKVO STRADANJE NESRPSKOG STANOVNIŠTVA, nego SU SRBI POČELI SISTEMATSKI ISTREBLJIVATI BOŠNJAKE IZ PRIJEDORSKE REGIJE.

DAKLE NIJE:
POČELO = Šta je počelo..samo od sebe? Nema subjekta, nema izvršioca. Počela padati kiša?
STRADADANJE = jesu li počeli ljudi padati s konja na glavu? ili su zatrpabni u zemljotresu? Umjesto da se upotrebi glagol radnje, ovdje se koristi estetika za genocid...STRADANJE?! RIJEČ STOJI sama za sebe.

Ovo naravno najviše širi KLIX koji je izrazito nastrojen protiv Bošnjaka i koji to radi uporno, ali terminologija je prisutna i na ostalim medijima.

Što manje koristiti termin ČETNICI a što više SRBI, JER takvom terminologijom se maskira srpska suština. Četnici su samo posljedica velikosrpske suštine a nikako izvor zla.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/dan-bij ... /210531001

[Mehmed beg Catic]

Nekoliko puta se na forumu pokretala diskusija da li je dobro za Bosnjake da kupuju ii pokrecu fabrike i poslove u genocidnoj stvorevini i mislim da je ovo dobar opis zbog cega je to dobro :

Zanima me kako se osjeća četnik koji je ubijao u Potočarima, Bratuncu, Kravici… dok sve te ljude gleda s prozora ili, recimo, prodaje trulje na pijaci i život mu zavisi od onoga što zaradi od onih koje nije uspio ubiti, a htio je. Nije osveta oduzimanje života krvniku. Život je osveta.

https://stav.ba/vijest/zivot-kao-osveta/2669

[bilbo]

Nije osveta oduzimanje života krvniku. Život je osveta.

Ne citiram ti post radi tvoje konstatacije da je dobro za nas pokretati biznis u genocidnoj (u čemu se načelno slažem) i time biti prisiljen u firmu po njihovom zakonu zapošljavati jednu četvrtinu Srba od ukupnog broja radnika, već zbog ove gornje rečenice ili životnog kreda koja se prenosi sa generacije na generaciju Bošnjaka.

Je li vrijeme da se dohavizamo i shvatimo da nas pacifistički merhamet uništava i kao pojedince i kao narod i da nam takav stav u srcu usađuje mlakost i kukavčiluk a njima daje samo veću snagu i borbenost?

Onog momenta kad shvatimo i primijenimo Uputu: "U odmazdi je opstanak, o razumom obdareni" tada možemo smatrati da smo na dobrom putu selameta.

[Mehmed beg Catic]

Nije osveta oduzimanje života krvniku. Život je osveta.

Ne citiram ti post radi tvoje konstatacije da je dobro za nas pokretati biznis u genocidnoj (u čemu se načelno slažem) i time biti prisiljen u firmu po njihovom zakonu zapošljavati jednu četvrtinu Srba od ukupnog broja radnika, već zbog ove gornje rečenice ili životnog kreda koja se prenosi sa generacije na generaciju Bošnjaka.

Je li vrijeme da se dohavizamo i shvatimo da nas pacifistički merhamet uništava i kao pojedince i kao narod i da nam takav stav u srcu usađuje mlakost i kukavčiluk a njima daje samo veću snagu i borbenost?

Onog momenta kad shvatimo i primijenimo Uputu: "U odmazdi je opstanak, o razumom obdareni" tada možemo smatrati da smo na dobrom putu selameta.

Sa tobom se apsolutno slazem, to sam postavio malo brzinski i nisam imao vremena da objasnim zbog cega se ne slazem sa ovim drugim dijelom a da ne izgleda da pozivam u nasilje ili da solim pamet nekome koji je prezivio srebrenicki genocid ali ovako si ti to dobro opisao, tako da nemam sta da dodam.

[mladunce]

Mišljenja sam da definitivno treba kupovati nekretnine u bosanskohercegovačkom privremenom entitetu PC comodore 64. Samo gdje. Kupiti stan u Trebinju ili Bileći ili u nekoj vukojebini nipošto mada to niko vjerovatno ni ne pomišlja. Ali kupiti stan u I. Sarajevu npr. Mislim da o tome treba razmišljati ozbiljno. Dobro znam taj kraj i to je već postalo uređeno mjesto s bar 40 tak novih zgrada, sa infrastrukturom, biciklistočkim stazama, širokim ulicama, drvoredima, kafićima, vrtićima. Malo podsjeća na Z. Mostar. Ko nije išao nek pogleda. Očigledno je šta je strateški cilj projekta I. Sarajevo. Da se napravi u budućnosti protuteža Sarajevu. To su Turci radili s Hodidjedom. Projekat I. Sarajevo govori da nisu odustali od ostatka Sarajeva. To mi pada na pamet. Tamo je već sada toliko zgrada da nema šanse da je to projekat koji će propasti. Tu će se sleći veliki dio I. Hercegovine mada su zgrade jo prilično prazne jer kupuje bosansko srpska dijaspora. No natalitet je živahan, dosta se može vidjeti trudnica, djece usl. Mi to nekim vojnim putem nećemo nikad moći osujetiti. Ali ako naši ljudi budu razboritiji i krene masovnija kupovina tamo džaba su krečili. Isto je duž među entitetske linije.
Nekom gadljivošću spram manjeg entiteta ništa nećemo dobiti. Stanovanje u zgradama sa 8 spratova i 50 stanova pruža ti i timu da se ne moraš mnogo miješatini s kim. Nije to kao imati kuću. To je već belaj. U stanu si nevidljiv i po mom mišljenju dajem plus da tamo treba kupovati.
Hipotetički kada bi po I. S. Nikao koji mesdžid, pa možda džamija, pa da se vidi bradonja kako šeta s 4 djece i bukom iza.. to bi bila opća bježanija.
Ovako oni se osjećaju komotno tamo sa 100% dominacijom a rade u Sarajevu. Ako želimo cijelu Bosnu, kupovati stanove dok se nisu do sjetili da nas ograde žicom i zidovima kao Jevreji Palestine.

[bilbo]

Mišljenja sam da definitivno treba kupovati nekretnine u bosanskohercegovačkom privremenom entitetu PC comodore 64. Samo gdje. Kupiti stan u Trebinju ili Bileći ili u nekoj vukojebini nipošto mada to niko vjerovatno ni ne pomišlja. Ali kupiti stan u I. Sarajevu npr. Mislim da o tome treba razmišljati ozbiljno. Dobro znam taj kraj i to je već postalo uređeno mjesto s bar 40 tak novih zgrada, sa infrastrukturom, biciklistočkim stazama, širokim ulicama, drvoredima, kafićima, vrtićima. Malo podsjeća na Z. Mostar. Ko nije išao nek pogleda. Očigledno je šta je strateški cilj projekta I. Sarajevo. Da se napravi u budućnosti protuteža Sarajevu. To su Turci radili s Hodidjedom. Projekat I. Sarajevo govori da nisu odustali od ostatka Sarajeva. To mi pada na pamet. Tamo je već sada toliko zgrada da nema šanse da je to projekat koji će propasti. Tu će se sleći veliki dio I. Hercegovine mada su zgrade jo prilično prazne jer kupuje bosansko srpska dijaspora. No natalitet je živahan, dosta se može vidjeti trudnica, djece usl. Mi to nekim vojnim putem nećemo nikad moći osujetiti. Ali ako naši ljudi budu razboritiji i krene masovnija kupovina tamo džaba su krečili. Isto je duž među entitetske linije.
Nekom gadljivošću spram manjeg entiteta ništa nećemo dobiti. Stanovanje u zgradama sa 8 spratova i 50 stanova pruža ti i timu da se ne moraš mnogo miješatini s kim. Nije to kao imati kuću. To je već belaj. U stanu si nevidljiv i po mom mišljenju dajem plus da tamo treba kupovati.
Hipotetički kada bi po I. S. Nikao koji mesdžid, pa možda džamija, pa da se vidi bradonja kako šeta s 4 djece i bukom iza.. to bi bila opća bježanija.
Ovako oni se osjećaju komotno tamo sa 100% dominacijom a rade u Sarajevu. Ako želimo cijelu Bosnu, kupovati stanove dok se nisu do sjetili da nas ograde žicom i zidovima kao Jevreji Palestine.

Mislim da nema svrhe kupovati stan ili drugu nekretninu u I. Sarajevu jer su tu oni kompaktni i mnogobrojni pa stotinjak ili više naših ne pravi neku razliku.

Mi smo ušli u negativnu demografsku spiralu pada pa su nam ljudski resursi ograničeni.

Zato ima smisla kupovati, ulagati u posao i živjeti na drugim manjim pograničnim mjestima poput Doboja, Brčkog, Viteza i drugih miješanih sredina.

[mladunce]

Ja sam se nadovezao na ovu temu jer nosi naziv "Bošnjačka strategija". Ja mislim, ti misliš. Razmjena mišljenja u kojoj se ne pozivamo na naše misli, koje su nebitne, već na argumente. Historija nije termodinamički proces. Argument njihove kompaktnosti je prilično labav jer mi smo nekad bili kompaktni u svim gradovima pa šta se desilo. Is je ipak Sarajevo gdje su oni prava nacionalna manjina. Ako kupiš stan npr. U I. S. Djeca ti mogu ići pješke svega 10 minuta do prve velike škole po bosanskom planu i programu. Mogućnost asimilacije praktično ne postoji. Argument da kupovinom pomažemo njihovu stanogradnju je po meni (ne tvrdim da sam u pravu) neodrživ jer su zgrade već napravljene i ne uzdaju se puno da će naši ljudi kupovati. Njima bi mogao biti cilj, a sve mi smrdi na to, da za 20 30 godina premjeste "glavni grad" iz BL u Sa (iako je po Daytonu Sa njihov glavni grad). Kopiraju jevrejski plan za Jerusalim. Mi to, ako mislimo strateški, možemo osujetiti samo kupovinom stanova. To da nemamo demografskog potencijala (uključujući dijaspore) da se kupuju stanovi je malo defetistički. Pa šta bi tek onda Đikani trebali reći. Ovo je, opet po meni, projekat izgradnje grada od cca 100 hilj ljudi u budućnosti koji treba da osujeti Bosnu dugoročno. plus Autoput ako bi se izgradio imali bi puni komfor kao da žive u Srbiji. Velim da je ovo što se pravi u IS vrlo opasno i da će nas glava zaboliti ukoliko samo budemo posmatrali i potcjenjivali. Vitez, Brčko, Doboj, Stolac, Srebrenica, sve je to plus do plusa.

[berbir]

Paralele postoje sa Jerusalemom, Palestinom i Izraelom i naši neprijatelji se nadahnjuju situacijom dole. Sreća naša da Srbi nisu i nikad neće biti Izraelci. Zato im je i data sporedna uloga čuvara logora za muslimane, bivša Vojna Krajina u Hrvatskoj izvrnuta u genocidnu tvorevinu u Bosni. A ni mi nismo kao Palestinci, nemamo toliko sunarodnika i bratskih naroda da nas mogu izdati. A bili smo i na pravoj strani u Prvom Svjetskom Ratu, za razliku od Arapa.

[Zmaj]

Mišljenja sam da definitivno treba kupovati nekretnine u bosanskohercegovačkom privremenom entitetu PC comodore 64. Samo gdje. Kupiti stan u Trebinju ili Bileći ili u nekoj vukojebini nipošto mada to niko vjerovatno ni ne pomišlja. Ali kupiti stan u I. Sarajevu npr. Mislim da o tome treba razmišljati ozbiljno. Dobro znam taj kraj i to je već postalo uređeno mjesto s bar 40 tak novih zgrada, sa infrastrukturom, biciklistočkim stazama, širokim ulicama, drvoredima, kafićima, vrtićima. Malo podsjeća na Z. Mostar. Ko nije išao nek pogleda. Očigledno je šta je strateški cilj projekta I. Sarajevo. Da se napravi u budućnosti protuteža Sarajevu. To su Turci radili s Hodidjedom. Projekat I. Sarajevo govori da nisu odustali od ostatka Sarajeva. To mi pada na pamet. Tamo je već sada toliko zgrada da nema šanse da je to projekat koji će propasti. Tu će se sleći veliki dio I. Hercegovine mada su zgrade jo prilično prazne jer kupuje bosansko srpska dijaspora. No natalitet je živahan, dosta se može vidjeti trudnica, djece usl. Mi to nekim vojnim putem nećemo nikad moći osujetiti. Ali ako naši ljudi budu razboritiji i krene masovnija kupovina tamo džaba su krečili. Isto je duž među entitetske linije.
Nekom gadljivošću spram manjeg entiteta ništa nećemo dobiti. Stanovanje u zgradama sa 8 spratova i 50 stanova pruža ti i timu da se ne moraš mnogo miješatini s kim. Nije to kao imati kuću. To je već belaj. U stanu si nevidljiv i po mom mišljenju dajem plus da tamo treba kupovati.
Hipotetički kada bi po I. S. Nikao koji mesdžid, pa možda džamija, pa da se vidi bradonja kako šeta s 4 djece i bukom iza.. to bi bila opća bježanija.
Ovako oni se osjećaju komotno tamo sa 100% dominacijom a rade u Sarajevu. Ako želimo cijelu Bosnu, kupovati stanove dok se nisu do sjetili da nas ograde žicom i zidovima kao Jevreji Palestine.

Slazem se sa tobom.

[Japod]

Najvažniji gradovi za naseljavanje Bošnjaka su: Brčko, Mostar, Stolac, Neum,Odžak,Glamoč,Kupres,Srebrenica,Vukosavlje,Vitez. Kada bi smo u gradu Brčko uspjeli doći na nekih 55 % to bi za Banjalučku enklavu ( zapadni dio Genocidne) djelovalo psihološki i ubrzalo bi isaljevanja iz tog privremeno okupiranog dijela naše zemlje. Isto je za Mostar. Vrijeme je da krenemo u Neum,imat ćemo evo cestu do bošnjački većinskog grada Stoca,sad je do nas. Što se tiče I. Sarajeva, teško da bi nasi ljudi zeljeli gore, tu su Vlasi 99 %, ne znam,nema tu nesto da bi privuklo nase ljude,a mislim da iako oni jesu tu nesto i izgradili da ce to dosta biti prazno,demografski padovi im tu tek slijede. Samo im ne treba davat poslove po Sarajevu. 3000 četnika iz Stočnog radi u Šeheru.