
Ako ne vidite, samo Papa Franjo ima vise pratilaca.
Papa Franjo je lider svih katolika, onda je po ovome Erdogan lider svih muslimana.

The bill requests a one-year mandate to send Turkish peacekeepers, adding that President Recep Tayyip Erdoğan would determine the number of troops to be sent. The motion, signed by Erdoğan, noted that brotherly country Azerbaijan struggled to liberate its territories from Armenian occupation for years. The motion underlined that Turkey has been supporting Azerbaijan to protect its rights and territorial unity, in line with international law and legitimate sovereignty rights, since the beginning of the process. It stated that Azerbaijan's recent advancement has created a new reality on the ground. The deployment "will be for the benefit and welfare of the people in the region," the motion said, adding the move will also be in Turkey's national interests. The motion will be voted on in the parliament on Tuesday.
The Turkish Parliament on Tuesday overwhelmingly approved the deployment of Turkish troops to Azerbaijan for a peacekeeping mission to monitor a cease-fire deal that aims to end the conflict in the Nagorno-Karabakh region. The ruling Justice and Development Party (AK Party), Nationalist Movement Party (MHP), opposition Republican People's Party (CHP) and Good Party (IP) accepted the bill, which will allow Turkish peacekeeping efforts in the aftermath of the recent Nagorno-Karabakh deal.
President Recep Tayyip Erdoğan’s government would determine the number of troops to be sent and it wasn't immediately clear how many the country planned to deploy. The motion states that civilian personnel could also be deployed as part of the peacekeeping mission.
„Oj domovino, imam lijepu vijest koja se čuje u cijelom svijetu.
Erdogan je rekao da pomogne Albaniji, Turska i Ankara su pokazali veliku ljubav prema Albaniji.
To je poput majčine ljubavi.
Turska ispod mjeseca i zvijezde, ne mogu roditi majke takvog sina poput Erdogana.
On neće prekršiti riječ i on je sudbina albanskog naroda.
On pravi naselje u Laču koje je primjer svima.
Napraviće i bolnicu u Fieru koju će svi koristiti“.
Ova muzička grupa je poželjela dug život turskom predsjedniku Erdoganu.

Ministar Podžić se zahvalio ministru Akaru na pomoći i podršci koju Republika Turska pruža MO i OS BiH, posebno u pogledu dugogodišnje finansijske pomoći, omogućavanjem školovanja naših kadrova u vojno-obrazovnim ustanovama Republike Turske, na doprinosu u očuvanju mira i stabilnosti u BiH, pomoći u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, kao i doprinosu regionalnoj stabilnosti i sigurnosti.
Također, ministar Podžić je kolegu Akara upoznao sa trenutnim statusom dokumenta "Program reformi BiH" i stepenom realizacije zadataka iz odbrambenog resora. Naglasio je značaj implementacije dokumenta "Pregled odbrane" i "Plan modernizacije OSBiH" kao sastavni dio ovog dokumenta, čijoj će bržoj implementaciji značajno doprinijeti i realizacija danas potpisanih dokumenata o vojno-finansijskoj pomoći.

Planom za izgradnju autoputa Beograd-Sarajevo predviđena je izgradnja trase brze autoceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada, te izgradnje autoputa od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine
Ukupna vrijednost projekta je oko četiri milijarde evra koji dijelom treba finansirati Republika Turska.
Razgovarano je i proizvodnim investicijama, a cilj Bosne i Hercegovine je povećanje trgovinske razmjene s Turskom na milijardu dolara godišnje, te povećanje bh. izvoza u Tursku.
Donaciju koja sadrži opremu za 550 policijskih službenika, od čega 50 pripadnika specijalne policijske jedinice, danas je u Bihaću premijeru Unsko-sanskog kantona Mustafi Ružniću i ministru unutrašnjih poslova USK-a Nerminu Kljajiću uručio Halil Beyazit, ataše za unutrašnje poslove pri Ambasadi Republike Turske u BiH.
Nermin Kljajić, ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona je izjavio da su uvijek imali pomoć Republike Turske čak i u trenucima kada su se međunarodne organizacije povukle iz migrantskih kampova poput Vučjaka i Lipe.
"U tim trenucima stizala je pomoć preko Turskog crvenog polumjeseca", rekao je Kljajić i dodao da je tokom ove posjete razgovarano i o drugim vidovima saradnje između MUP USK i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Turske.
"Dogovoreno je da se određeni broj policijskih službenika uputi u Tursku kako bi se izvršila obuka policijskih pasa koji bi bili usmjereni na otkrivanje droge", pojasnio je.
Zahvalivši se Ambasadi Republike Turske i Ministarstvu unutrašnjih poslova Turske na ovoj donaciji, Mustafa Ružnić, premijer USK-a je istakao da je ipak najvažniji dio sastanka bio dogovor o ulaganju turskih investitora na području Bosne i Hercegovine. Razmatrane su i poslovne zone sa područja Unsko-sanskog kantona koje bi mogle biti zanimljive turskim investitorima.
Vojni savezi država u svijetu se generalno uspostavljaju na ideološkoj i političkoj osnovi. Međutim, savez uspostavljen uz američko posredovanje između Egipata, Emirata, Grčke, Izraela i Saudijske Arabije nema zajedničke ideološke osnove niti historijske temelje. Zasniva se isključivo na tezi neprijateljstva prema Turskoj, čiju ekspanziju nastoje zaustaviti na svaki mogući način.
Prije vojnog udara u Sudanu, u režiji UAE i Izraela, sudanski lider Omer el-Bešir važio je za jednog od najbližih saveznika Turske u Africi. U to vrijeme govorilo se o uspostavljanju turske vojne baze u Crvenom moru na otoku Suakin. Također počelo se govoriti i o investicijama i saradnji u drugim sektorima u Sudanu, što je ozbiljno zabrinjavalo turske konkurente u Africi i na Bliskom istoku. Nakon svrgavanja Omera el Bešira, na vlast u Sudanu dolazi vojna hunta koja nastoji uspostaviti bliske odnose sa Izraelom i SAD-om, dok Turska i njeni interesi bivaju stavljeni na stranu.
Pored regionalnih država, glavna prepreka za Sisijev režim je snažno tursko prisustvo u Somaliji i Čadu, koje Egipat nastoji eliminirati, kako bi stekao regionalnu polugu za pritisak nad Etiopijom. Turska sa ove dvije države ima zvaničnu saradnju na polju poljoprivrede, ekonomije, zdravstva kao i odbrane. Etiopski parlament je 31. marta 2015. godine ratifikovao je sporazum o saradnji u oblasti odbrane između Turske i Etiopije. Također, Etiopija je zvanično zatražila pomoć Turske u posredovanju oko Nila sa Sudanom i Egiptom, nastojeći tako privući međunarodnu pomoć i podršku. Ovo nije samo problem za Egipat, jer Izrael podjednako vidi veliku prijetnju u ekspanziji Turske širom Afrike.
Sa vojnim prisustvom u Somaliji, Turska može u potpunosti kontrolisati pomorski transport u Adenskom zaljevu. Sa vojnim prisustvom u Libiji, tj. sa pomorskom vojnom bazom u Misrati, Turska je u mogućnosti kontrolisati pomorske rute kroz Mediteran. Problem koji Zaljevske države, Izrael i Egipat imaju sa Turskom je puno širi od Istočnog Mediterana ili samog prisustva u Somaliji. Turski motivi u Africi nisu isključivo ekonomske prirode, jer kontrola najvažnijih pomorskih ruta je jednako važna za tursku viziju buduće dominacije Bliskim istokom. Naravno da će ekspanzije Turske u Africi donijeti prilike za nova ekonomska tržišta kao i pristup važnim prirodnim resursima. Međutim, znajući da Turska neće odustati od svojih ciljeva u Africi, nije za očekivati da će uskoro doći do bilo kakve stvarne normalizacije odnosa između Egipta, Izraela i Turske. Može se lako zaključiti da će Egipat, kao izraelski saveznik na čelu sa Sisijem, iz Etiopije i Somalije izvući deblji kraj, ukoliko se na situaciju gleda iz ugla egipatskog neuspjeha iz Libije, i također imajući u vidu da Etiopija uživa snažnu podršku Kine.
Snažna Republika Turska garant je stabilnosti i nada za prosperitet šireg evropskog i azijskog prostora
Arab opinion appears to admire Erdogan’s growing fondness of hard power, and defiance of not just Israel but the US. Using drones, militias and mercenaries as well as Turkish forces, he turned the tide of the civil war in Libya, helped Azerbaijan reconquer disputed territory from Armenia and is putting down roots in northern Syria in areas from which Ankara is pushing back US-allied Kurdish fighters.
Turska planira povući liniju od turske obale direktno do Gaze, stvarajući direktni koridor. To bi odsjeklo Izrael od Grčke i plinovod koji Izrael, Grčka i Kipar žele graditi
Turski list Yeni Safak objavio je u ponedjeljak, na svojoj naslovnici, da bi Turska mogla primijeniti “libijski model” protiv Izraela, potpisivanjem sporazuma s Hamasom koji upravlja Gazom, o pristupu vodi i energetskim pravima s palestinske obale. Model se temelji na sporazumu koji je Turska potpisala sa vladom Libije u 2019. godini, što je rezultiralo time da je Turska poslala svoje snage i dronove u Libiju, kako bi direktno pomogla međunarodno priznatu vladu u Tripoliju.
Profesor Cihat Yaycı, bivši kontra-admiral turske mornarice i šef Centra za pomorske i globalne strategije na Univerzitetu Bahçeşehir naglasio je da se većina zemalja u Mediteranskoj regiji neće usprotiviti tome, te da će to značajno ojačati pozicije Palestine.
“Potpisivanjem takvog sporazuma palestinski narod bi dobio kontrolu nad pomorskom zonom od 10.200 kvadratnih kilometara, što bi im otvorilo put da iskoriste sve resurse na moru”, naglašava Yaycı.
Nastavio je napominjući da će sporazum također omogućiti Turskoj da proširi svoju zonu pomorske jurisdikcije na Mediteranu, urušavajući planove Grčke i administracije kiparskih Grka u tom području. Jedina dosadašnja prepreka sporazumu između Turske i Palestine je bila saradnja Palestinske uprave, na čelu sa Mahmudom Abbasom, sa Izraelom, Grčkom i drugim državama umjesto Turske.
Ukoliko Hamas pobijedi na predstojećim izborima, što je vrlo vjerovatno, očekuje se zaokret u politici Palestinske uprave, koja će se nakon toga fokusirati na saradnju sa Turskom. Procjenjuje se da regija Istočnog Mediterana sadrži zalihe prirodnog gasa u vrijednosti od 700 milijardi dolara, prema procjenama američkog geološkog zavoda.

Sporazum o sigurnosnoj saradnji potpisan između Turske i Palestine zvanično je stupio na snagu, objavio je ugledni turski list Yeni Şafak. Ovom odlukom poduzet je prvi korak za primjenu tzv. libijskog modela u odnosima između Turske i Palestine.
Sporazumom je odlučeno da se sa Palestinom sarađuje na raznim sigurnosnim poljima poput: pranja novca, cyber zločina, krijumčarenja kulturnih i prirodnih dobara, krijumčarenje droge, trgovina ljudima, krijumčarenja migranata i ilegalne migracije. Razmjena obavještajnih podataka i operativnih tehnika protiv terorizma je jedan od članova sporazuma koji posebno privlači pažnju.
Sporazum se otvorara put palestinskim sigurnosnim snagama da pristupe obukama na policijskim akademijama, žandarmeriji i na akademiji obalske straže u Turskoj. U sporazumu je navedeno da bi se kratkoročni i dugoročni projekti mogli realizirati s ciljem jačanja sposobnosti palestinskih snaga sigurnosti u područjima poput isporuke specijalnih vozila, obuke, tehničke pomoći i savjetovanja za povećanje sposobnosti palestinskih snaga za provođenje zakona. Međutim, najupečatljivije stavke sporazuma tiču se pomorskih i obalskih sigurnosnih pitanja. U članu 7. sporazuma odlučeno je da se uspostavi bliska saradnja između organizacija koje sprovode zakon na moru..
U tu svrhu potpisano je da mogu provoditi aktivnosti poput međusobnih posjeta, sastanaka na visokom nivou, tehničkih sastanaka, razmjene osoblja u komandnim centrima na brodovima, međusobnih posjeta lukama te zajedničkih vojne vježbe s ciljem obuke.
Kako bi se osigurala koordinacija svih ovih aktivnosti, odlučeno je da se imenuju zajednički savjetnici i oficiri za vezu. Prema mišljenju eksperata, sporazum znači više od “sigurnosne saradnje”. Sporazumom je napravljen prvi korak s Palestinom, te vrlo sliči sporazumu između Turske i Libije.
Gradonačelnik Burse Alinur Aktas je poručio kako je prostor održavanja Ajvatovice posebno mjesto gdje se uči Kur'an, uče ilahije, gdje se danas slušao i gledao koncert tradicionalnog vojnog orkestara "Mehtera".