Azerbejdžan

[Abidaga]

TAmqnIsyzbQ

[Ahmed]

Malo ko zna, da je tokom rata devedesetih na Nagorno Karabahu, Iran inače šiitska država pomagala genocdinu armeniju, doduše prikriveno, a ne također šiitski Muslimanski Azerbejdžan.

Razlog, sasvim logičan, Iran nije htio da Azerbejdžan riješi svoje probleme, niti da ojača, jer u Iranu ima više Azera nego u Azerbejdžan, tačnije u Iranu živi oko 15 miliona Azera.

[Crow Jane]

Pa to bas i nije bila neka tajna.

[Ahmed]

Pa to bas i nije bila neka tajna.

Ja samo kažem, kakvu igru igra Iran.

[Crow Jane]

Azerbaijan, Iran agree on loan for railway construction

http://en.trend.az/azerbaijan/business/2544794.html

[Abidaga]

30.06.2019
U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine održana konferencijia o krstaškom ratu protiv muslimana Azerbejdžana
http://stav.ba/zlocin-s-potpisom-rusije/

U ratu između Rusije i Irana krajem 19. stoljeća Iran je izgubio današnji Azerbejdžan. Poslije Prvog svjetskog rata, u vrijeme formiranja nacionalnih država, Azerbejdžan je 1918. godine proglasio nezavisnost. Poslije Azerbejdžana nastale su susjedne nezavisne države Gruzija i Armenija. Nezavisnost Azerbejdžana trajala je dvije godine. Ruske snage zauzele su ovu državu i stavile je pod svoju kontrolu. U to vrijeme 80.000 armenskih porodica naseljeno je u regiju Nagorno-Karabakh, dio iz Osmanske imperije, a dio iz Irana. Staljinovom odlukom iz 1923. godine data je autonomija regiji Karabakh i dodat joj je naziv Nagorno. U svim relevantnim historijskim izvorima zapisano je da je Nagorno-Karabakh uvijek imao autonomiju, ali uvijek u okviru Azerbejdžana.
“Politika tog doba, politika cara Petra Velikog, bila je da se u područja u kojima ima muslimana naseli kršćansko stanovništvo i to se nikad nije pokazalo kao rješenje koje donosi dugoročni mir i stabilnost. Bošnjaci i Azeri imaju dosta toga zajedničkog. Prvi genocid počinjen nad Azerbejdžancima desio se 1918. godine, kada je ruska vojska – u to doba je Lenjin bio zapovjednik jednog od bataljona – izvršila genocid u kojem je ubijeno više od 3.000 muslimana. Drugi genocid desio se osamdesetih godina, kada je ruska vojska ušla u Azerbejdžan i glavni grad Baku, gdje su počinjeni strašni zločini”, objašnjava Azgarli.

Problemi u regiji Nagorno-Karabakh intenzivirani su 1988. godine, kada lokalno armensko stanovništvo i Armenija traže od sovjetskih vlasti da Nagorno-Karabakh odvoje od Azerbejdžana i pripoje Armeniji. Moskva 1990. godine uvodi vanredno stanje u regiji Nagorno‑Karabakh. Budući da su to bile posljednje godine Sovjetskog Saveza, Azerbejdžan 1991. godine uspostavlja svoju vladu i proglašava nezavisnost, drugi put u stotinu godina.
“U februaru 1992. godine desio se strašan zločin, genocid na području grada Hodžali nad azerbejdžanskim stanovništvom. U noći 25. na 26. februar armenske snage ušle su uz podršku Rusije u regiju Karabakh, općinu Hodžali sravnili su sa zemljom i pobili sve što se našlo pred njima. Tada je ubijeno 2.500 ljudi. Ubijane su kompletne porodice”, priča Azgarli. To je bio početak dvogodišnjeg oružanog sukoba Armenije i Azerbejdžana.

Serž Sargsjan, koji je poslije postao predsjednik Armenije, bio je jedan od civilnih zapovjednika tokom agresije na Azerbejdžan. Jedne prilike izjavio je: “Prije Hodžalija Azerbejdžanci nisu mislili da će Armenija i armenska vojska doći do toga da ubijaju civilno stanovništvo, ali mi smo u noći 25/26. februara pobili sve civile koji su se nalazili u gradu Hodžaliju.”

Pokrajina Nagorno-Karabakh proglasila je nezavisnost 1992. godine, a priznale su je redom sve nepriznate “republike”: Južna Osetija, Abhazija i Pridnjestovlje. Sporazum o prekidu vatre između Azerbejdžana i Armenije potpisan je 12. maja 1994. godine. Armenske snage porušile su sve što je pripadalo azerbejdžanskom narodu, nijedna džamija nije ostala čitava. Šteta koju su nanijeli procjenjuje se na deset milijardi dolara.

Donesene su četiri rezolucije UN-a, Vijeća Evrope i OSCE-a koje se odnose na Nagorno‑Karabakh i u kojima se osuđuju zločini i poziva Armenija da napusti okupiranu teritoriju. Nažalost, Armenija se uz podršku Rusije oglušila na ove rezolucije.
“Narod i vlada Azerbejdžana uvijek su bili za mir, pa tako i ovaj problem žele riješiti mirnim putem”, kaže Azgarli.


Enver Halilović, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Rusiji, odlično poznaje prilike u ovom dijelu svijeta. Naglašava da je sovjetski režim u Azerbejdžanu iza sebe ostavio 17.000 žrtava. Staljinov teror išao je dotle da je vršeno i slaveniziranje Azera, pa su mnoge porodice morale mijenjati prezimena i dodavati im tipični slavenski nastavak u prezimenu “ov”. Halilović ističe da nije nikakvo iznenađenje što Rusija predstavlja veliki teret za Azerbejdžan, jer je sovjetska vojska zauzela Nagorno-Karabakh, isto kao što je JNA ratovala u korist Srbije. Između Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana ima dosta sličnosti. Kao i Bosna i Hercegovina, Azerbejdžan je nezavisnost stekao devedesetih godina 20. stoljeća. Prije toga je bio pod komunističkom vlašću, dio Sovjetskog Saveza, kao što je i Bosna i Hercegovina bila dio komunističke Jugoslavije. Bio je i dijelom Osmanskog carstva, baš kao i Bosna i Hercegovina.
“Sukob u Nagorno-Karabakhu završen je 1994. godine potpisivanjem sporazuma o prekidu vatre, ali to je klasičan primjer ‘zamrznutog konflikta’. Istu situaciju imamo u Gruziji, Moldaviji, sada i u Ukrajini, sve s ciljem da Rusija zadrži utjecaj u tim zemljama. Nije slučajno da Rusija pokušava blokirati sve rezolucije u UN-u koje se tiču sukoba u ovim područjima, jer je ova zemlja puna neotkrivenih zločina koje su počinili tokom ere komunizma, ali i u carskoj Rusiji. O tome u Rusiji niko ne smije govoriti. Carska Rusija pod vodstvom Ivana Groznog uništila je Tatare počinivši grozne zločine. Rusija je s etničkim čišćenjem nastavila u Staljinovoj eri. Staljin je deportirao Čečene na Kavkaz, nisu se smjeli vratiti u Čečeniju. Rusija se razvijala nasilnim preseljavanjem naroda i pravljenjem nasilnih mješavina. To je urađeno u Azerbejdžanu useljavanjem Armena. Blizu milion ljudi protjerano je iz Nagorno-Karabakha. To je klasično etničko čišćenje. Nagorno-Karabakh, koji je proizvod Rusije, ozbiljan je problem”, objašnjava Halilović.

Prostor Evroazije izuzetno je interesantan velikim silama. Kako je rekao jedan filozof, Evroazija je centar svijeta, a Kaspijsko more osa je civilizacije. Nije ni čudo, jer Kaspijsko more najbogatija je tačka naftom i plinom u tom prostoru. Naftovodi koji su izgrađeni ili su još u izgradnji, a koji zaobilaze Rusiju, u kojima Azerbejdžan igra glavnu ulogu, proizvode nove odnose u svijetu, a to svakako ne može proći bez turbulencija. Rusija se ne odriče lahko svojih interesa i utjecaja u ovoj regiji. S druge strane, s ciljem oslobađanja od utjecaja Rusije, bivše sovjetske republike Azerbejdžan, Gruzija, Ukrajina i Moldavija osnovale su asocijaciju zemalja GUAM. Koliko je bitno Rusiji da zadrži utjecaj u ovim zemljama, pokazuje činjenica da u svakoj od tih zemalja ima barem jedan “zamrznuti konflikt”, Krim u Ukrajini, Južna Osetija i Abhazija u Gruziji, Karbakh u Azerbejdžanu i Pridnjestovlje u Moldaviji. Dakle, jasno je da Balkan i Kavkaz imaju dosta toga što ih povezuje. Na kraju, učesnici konferencije ukazali su na jedan nedostatak. Naime, iako Azerbejdžan i Bosna i Hercegovina imaju dobre prijateljske odnose, Azerbejdžan nema svoju ambasadu u Bosni i Hercegovine, a ni Bosna i Hercegovina je nema u Azerbejdžanu.

[Jack]

Krenuli su novi sukobi ovdje.Mozda jos nije rat,ali vec su neka sela oslobodjena od strane Azerbejdzana

[ljiljan89]

Krenuli su novi sukobi ovdje.Mozda jos nije rat,ali vec su neka sela oslobodjena od strane Azerbejdzana

Sve izgleda kao da ide totalni rat.

Turci su odmah objavili kako su u svakom smislu uz Azere. Rusi kao i Turci zahtjevaju prekid vatre, mada mi se cini da su Rusi ocajniji u tome.

Sve u svemu, nadam se pogorsanju Tursko-Ruskih odnosa zarad Bosne.

[SrednjaBosna]

Nekoliko turskih platformi tvrdi da je ovo rusko-francusko maslo. Ciljem razvlačenja turskih resursa i pažnje na više žarišta. (Radi istočnog mediterana, Libije, itd.) Što mi se i ne čini apsurdno. Naravno to je turska strana priče a turci vole uvijek tursku stavit u centar svega. Na nekim našim vijestima su danas govorili da je ruski avion sletio u armeniju za koji se tvrdi da nosi vojnu opremu. Rusija veli građevinski materijal hahahaha.
Ko je tu sad zakuho Boga pitaj. A siguran sam da će bit proxy rat.

[SrednjaBosna]

One naše vijesti su ja mislim bile AJ balkans. Tako da naginju turskom narativu vjerovatno.

[Jack]

Sve zavisi sta je cilj ofanzive ovdje.Ovladavanje cijelog tog podrucja.Uzimanje par brda.Ili uzimanje i gradova

https://en.wikipedia.org/wiki/Administr ... Azerbaijan

Ovdje imate podjelu Azerbejdzana trenutnu.Neki brojevi ovdje su totalno okupirani tipa br 14.Fuzuli broj 18.Navodno je taj grad oslobodjen danas.To je nekad bio grad od 20 000 stanovnika,danas je prazan.Ima jos tu par gradova

[woozie]

Fuzuli broj 18.Navodno je taj grad oslobodjen danas.To je nekad bio grad od 20 000 stanovnika,danas je prazan.

Izvor? Nisam nigdje procitao da je oslobodjen..

[Jack]

Izvor je twitter.Navodno oslobodjen

[Bosman]

https://www.youtube.com/channel/UCp9m21 ... uCw/videos

Youtube kanal azerbajdzanske vojske

[Jack]

Ako u naredna 2-3 dana ne bude pomaka.I ne zauzme se sta konkretno.Azerbejdzan najvise sto moze reci je da je oslobodio 50 km2 brda i planina,bez nekih sela i jos manje gradova.E,sad ako se ofanziva nastavi prema gradicima.I ako makar jedan grad bude uzet.Fuzili/Fuzuli.Onda bi to imalo nekog smisla

[enis1991]

Cini mi se da su armenci "jaci" borci od azera , tj. Hrabriji, motiviraniji. To su i ranije pokalazali kada ne samo da su uzeli Karabah , nego i dobar dio teritorija izvan te oblasti u kojem je zivjelo 98% azera. Ovdje mi se cini da azeri primjenjuju tursku taktiku , koristenu prilikom zauzimanja sjevera Sirije, no sumnjam da ce azeri ostvariti svoje vojne ciljeve bez direktnog ulaska Turske i rat sto je opet drugi par cipela

[ljiljan89]

Ako u naredna 2-3 dana ne bude pomaka.I ne zauzme se sta konkretno.Azerbejdzan najvise sto moze reci je da je oslobodio 50 km2 brda i planina,bez nekih sela i jos manje gradova.E,sad ako se ofanziva nastavi prema gradicima.I ako makar jedan grad bude uzet.Fuzili/Fuzuli.Onda bi to imalo nekog smisla

Ne osvaja se teritorija tek tako. Vidjeli smo to u Siriji kada je Turska pravila ofanzivu. Na pocetku skoro nista nisu zauzeli, ali onda kada su ih dobro omeksali, svaki naredni dan je biljezio rekorde.

Ovdje ocekujem drzanje linija poprilicno dugo, ali su Azeri mnogo bogatiji, imaju vise resursa i mogu igrati ovu igru mnogo duze.

Pitanje je samo hoce li se Turska i Rusija ukljuciti.

Azeri protiv Armenaca, 1 na 1... azeri ce uzeti rat. Mada ce i jedni i drugi puno krvi proliti.

Sad je pitanje sta ce vanjske sile odluciti.

[woozie]

Azeri kriju zvaničnu cifru svojih nastradalih, ne miriše na dobro.

[Jack]

A sta mislis u 21 stoljecu da kazes javno u doba twittera,facebooka i ostalih.Polozaje Azerbejdzanske vojske.I da preko twittera.A bilo je slucajeva u Siriji kada su twitterasi bas navodili artiljeriju Sirijske vojske.Jer ovi mlatimudani iz Fsa su sve javno objavili,uslikali,gdje su i sta su.

To je islo prije 100 godina kad nisi imao ovakve stanje sad preko medija.A jos dronovi.Mora se neko uspjesno probiti linija i pokazati slike.Zasad nijedna strana nije dala neke vaznije podatke sem eto rekao bih da prednost ima Azerbejdzan jer su davali uvjerljive podatke s dronovima dok Armenska strana izbacuje blijede photo shop sliike i video uradke.Nikad se ne zna hoce li Rusija reci stani.Ili hoce li se Ameri uvjerljivo angazovati.Jer nakon izbora oni ce se posvetiti tome

Pogledajte na youtube 6 days war Israel 1967.Da vidite brzinu napredovanja i svega.Ovi su uvijek 2-3 brdasca zauzimali ili tesko
Bez nekog veceg sela ili gradica.Ovo je trenutno poraz Azerbejdzanske vojske.Znaci moraju da pokazu da su spremni napredovati.A ne ovako brdo,pa primirje narednih 5 godina.,Pa ponovo brdo.I tako do 24 stoljeca rat.Ako i tad zavrse

[Jack]

Vazno je preuzeti neko vece selo ili bivsi grad.Radi morala Azerbejdzanske vojske.Ako naprimjer uzmu samo nekad Azerbejdzanski grad Fuzuli koji je sad napusten.To bi vec bio uspjeh.Mogli bi brzo kasnije naseliti taj grad i poboljsali bi poziciju Azera

Fuzuli i Martikert.Ako jedan od ta dva grada uzmu.Onda je to neki uspjeh.Armenija je mobilisala sve zivo starije od 18 godina.Azerbejdzan bas i nije sto je veoma neozbiljno sa njihove strane.Bez jace podrske Turske oko navodjenja projektila.Nesto sam skeptican da Azeri mogu da napreduju konkretno