Jedan od prvih poznatih sudova o Bošnjacima i njihovoj zemlji ujedno je i prvi nesporazum i zabluda u vezi s njima. Predstava o bosanskim muslimanima i njihovoj zemlji kao egzotičnom svijetu i tamnom vilajetu na rubu orijenta i Evrope jeste parohijalna evrocentristička zabluda i nacionalistička balkanska propaganda, nastala zato što se Bosna uvijek teško otvarala spoljnom svijetu. Činjenica da su Bošnjaci, kao muslimani, te njihova zemlja srazmjerno kasno iskusila puni uticaj evropskih ideja, vještina i mogućnosti, koje su vladale svjetskom poviješću još od XVII stoljeća.
Usljed toga je historiju Bošnjaka i njihovog životnog prostoraneophodno određivati njihovim vlastitim povijesnim epohama, čija se razvijenost ili eventualna zaostalost nikako ne mogu procjenjivati bespredmetnim upoređivanjem sa glavnim tokovima povijesti u najrazvijenijim dijelovima Evrope.
Historija Bošnjaka se može podijeliti u tri velika razdoblja:
1) doba feudalne bosanske države
2) doba osmanske vlaadavine
3) moderno doba, koje nastupa sa austrougarskom okupacijom 1878.g. I traje sve do danas.
Svako od ova tri razdoblja ima svoje brojne međufaze, sa manje ili više izraženim različitim odlikama i karakteristikama u odnosu na opće sklonosti datih epoha bošnjačke povijesti.
{Jscribd document_id:=24682019 access_key:=key-at2adrewl6mb264o5ln viewmode:=List h:=700 w:=700}
