Prezimena katolika Kupreske Visoravni

Share

JARČEVIĆ
Bilo ih je petnaestak kuća u Blagaju, danas tri. Iselilo je 13 obitelji, uglavnom u Slavoniju osim dvije od kojih jedna ode u Dželilovac kod Travnika i jedna u Beograd.

Milojević piše da su oni u Blagaj došli iz Suhove. Ne spominje njihove daljnje starine. Međutim obitelj dobro zna da je doselila na Kupres iz sela Ljuše ( nekad Ljupuše ) u Janju. Pritom ne spominju svog eventualnog kraćeg boravka u Suhovi. Godine 1929. pripovijedao mi je Niko Jarčević da je njihov šukundjed došao na Kupres sa 600 ovaca. Treći dan po dolasku šukunbaba rodila je “pod bristom” pradjeda svih kupreških Jarčevića. Bilo je to pred nekih 140-150.god. (dakle negdje oko 1780.-1790.)

“Turci su mu uzeli tapije. Rekli su, da tapije ne valjaju  nego da ih moraju popraviti. Kada su se dočepali tapija, reknu nam: dižite se Vlasi s naše zemlje. I na naše zemlje namjestili su neke rišćane negdje od Varcara. Jarčevići su došli na kućište  Raiča u Blagaj, a ovi su preselili u Rastičevo” Iz iskaza se vidi da su Jarčevići bili tada bogati stočari. Tapije na vlastitu zemlju po svoj prilici znače da su oni bili slobodni seljaci, ne kmeti. Prema tome bili bi starosjedioci Bosne iz jajačkog kraja, gdje uostalom ima i drugih slobodnih seljaka.

Zanimljivo je pitanje sela Ljuše na gorskom vijencu između Janja i Vrbasa, leži oko 1000 metara nad morem, dobar jedan i pol sat hoda od željezničke stanice Doganovci na Vrbasu. Kod Srba u tom selu sačuvana je živa tradicija da su tu nekada bili Hrvati. Zna se točno i za staro katoličko groblje. “Ta njiva nit se ore nit se kopa. Krstovi se, istina ne vide ali se dobro zna da je to staro latinsko groblje”. Iz matica krštenih župe  Jajce, I. sv. god. 1780. vidi se daje još tada postojao lokalitet “Jarčevića zidine”.

Biskup Dragičević spominje 1743.god. katoličko selo Ljupušu (kako on piše “Gliubia”). U njoj nema Jarčevića, ali se spominje obitelj Mije Topala (“hromi”). Po svoj prilici taj topalasti Mijo bit će svojim prezimenom Jarčević. Dvadeset i pet godina kasnije u izvješću biskupa Bogdanovića, nema više spomena selu Ljupiši i njezinim katolicima, a Dilberovići koji su ranije živjeli u selu izgleda da su preselili u Liskovcu. Međutim katolici u Ljupši i to upravo Dilberovići, postojali su još 1776.god. kada im se vraća stari biskup Dobretić na putu s Kupresa u Jajce. Ova opaska važna je i radi jednog drugog razloga: ona prikazuje da ipak Bogdanovićevo izvješće iz 1768.god. zaboravlja ovdje-poneko manje katoličko selo. Posve razumljivo, kada se daje pregled svih katoličkih obitelji na tako širokom prostoru od Save do Neretve.

Srba Jarčevića bilo je po Milojeviću deset kuća u Gornjem Ravnom. Nisu u rodu s Hrvatima Jarčevićima. Starinom su Malivuci, nepoznata porijekla.

Od jarčevića su potekli Rogale. Ima ih šest kuća u Rastičevu-Buču i deset obitelji iseljenika. (osam u Osijek i okolicu, po jedna u Požegu i Donji Vakuf) Po predaji nekom se njihovom pretku nije sviđalo prezime Jarčević pa je dao garavu kravu kadiji, da se prozove Rogalo. (zapisi O.M. Džaje) U bugojanskoj župi ima više porodica Jarčevića i Rogala.

Literatura:
Miroslav Džaja, Krunoslav Draganović: Sa Kupreške Visoravni, Baško Polje-Zagreb 1994.

link

Čitaj više

Možda vas zanima...