Naseljavanje Bošnjaka u Podunavlje – Undžurovinu

Share

Naseljavanje Bošnjaka u Podunavlje – Undžurovinu

Pobjedom na Mohaču 1526. otvoren je put Osmanima u Podunavlje. Na to se nadovezala kolonijalizacija Bošnjaka u novoosvojene krajeve. Za Carevinu ta kolonijalizacija je imala strateški značaj zato što su Bošnjaci već bili primili islam. Zato je vođena smišljena politika da što više Bošnjaka naseli ta područja. U tome se nalazi objašnjenje da je u toku 150-godišnje osmanske vladavine na položaju begler-bega bilo preko 20 Bošnjaka. Naseljavanje Ugarske i Hrvatske bilo je zahvatilo široke mase bošnjačkog stanovništva. Bošnjačka naselja bila su osobito jaka prema granici, oko Kaniže, Sigeta, Pečuha, Boboče, Vesprima, Višegrada, Ostrogona, Stolnog Biograda, u cijelom Podunavlju, Potisju i u Banatu. U doba osmanske vlasti na zemljištu između Drave, Dunava, Save i Ilove nastala je jedna nova vjerska skupina – muslimani doseljenici iz Bosne i starosjedioci koji su primili islam. Tako se oko 1680. godine na tom prostoru nalazilo približno 115.000 muslimana, 72.000 katolika, 32.000 pravoslavnih i 2.000 Mađara.

Evlija Čelebija 1660. godine bilježi da se u Pečuhu govori bosanskim jezikom a svi stanovnici Budima su Bošnjaci. Stanovnici Sigetvara i Kaniže su bijele kože i Bošnjaci. U Šiklošu govore poturski, a u Kaniži znaju nekoliko jezika. U Lici su većina stanovnika u to vrijeme, kao i u Podunavlju, bili muslimani i to doseljenici iz Bosne i starosjedioci koji su primili islam. Sva ova muslimanska naselja, kao i ona u Dalmaciji, nestala su u toku Velikog ili Bečkog rata. Muslimani u istočnom Srijemu dijelom su izginuli, a dijelom se iselili u toku austrijsko-osmanskog rata od 1716. do 1718. godine. Uspomena na Undžurovinu ostala je u bošnjačkim narodnim pjesama, porodičnim predajama, onomastici, drugom folkloru, i u arhitekturi. Postojala je tijesna veza između džamija u Bosni i Hercegovini i Mađarskoj, posebno u drugoj polovini 16. stoljeća. Nije isključena ni mogućnost istovjetnih graditelja i vakifa za pojedine džamije. Zato se turska arhitektura u Madžarskoj može smatrati jednim od regionalnih područja bosanskohercegovačke pokrajine.

Čitaj više

Možda vas zanima...