Arheološka istraživanja u Goraždu

[Abidaga]

Bosanskohercegovački arheolog i historičar Alojz Benac je 1957. godine otkrio neolitsko naselje Lug 3,5 km južno od Goražda, na desnoj obali Drine (nakon što je jedan inženjer JNA pronašao figurinu na lokalitetu i donio je u Zemaljski muzej BiH, vjerujući da je to važno otkriće za arheologe). Neolitsko naselje Lug bilo je izgrađeno na samoj ivici platoa koji se diže iznad rijeke Drine. Prilikom izgradnje taložišta, 50-tih godina dvadesetog vijeka,naselje je uništeno gotovo u potpunosti, ali se ipak moglo da konstatuje da je centar ovog malog naselja bio na jednoj neznatnoj uzvisini pomenutog platoa. Svaki trag naselja gubio se u pravcu barovitog zemljišta (narod ga zove Jezera) pored lokaliteta, što je i potpuno razumljivo. Na centralnom dijelu naselja zatečeni su komadi vrlo debelog lijepa (15-20 cm debljine), s ostacima debelih kolaca ili bez njih, pri čemu su gornje površine lijepa uvijek ravne i dosta dobro uglačane. Ako bi uporedili ove debele komade lijepa s nalazima u Koraju i Vinči, mogli bi reci da pripadaju čvrstoj podnoj konstrukciji kuće. Na ostalim dijelovima naselja zapažene su tamne mrlje u ilovači. Čišćenjem jednog od tih krugova ustanovljeno je da se radi o neznatnim ostacima nekadašnjih jama u zemlji zdravici. Veći dio tih jama bio je uništen. Tamni krugovi u ilovači ležali su vrlo gusto, a sadržavali su uvijek sasvim sitne komadiće lijepa, što bi značilo da su jame bile manjih dimenzija i da su imale neku laganu zidnu konstrukciju. Izgleda da su na centralnom uzvišenju bile podignute veće, solidno građene, kuće ili čak jedna veća kuća, a da su okolo bile poredane natkrivene jame.

Prilikom naknadnog pregleda terena prikupljen je veći broj keramičkih i drugih nalaza, na osnovu kojih je moguće sasvim sigurno odrediti kulturnu i hronološku pripadnost naselja u Lugu. Kamene sjekire su zastupljene u obe standardne forme: jezičastoj i kalupastoj, a izrađivane su pretežno od kvarcita. Jedini primjerak kamenog čekića izrađen je od sitnozrnog gabra. Sakupljen je mali broj sitnog kremenog alata. Keramika je dosta jednostavna. Grubo rađena keramika pretežno je crvenkaste i smeđe površinske boje, dobro pečena, a zemlja pomiješana s relativno dosta sitnog pijeska. Redovno je dno ravno a vrat je nenaglašenog oboda. Osnovu za kulturno određivanje lokaliteta Lug, daje fina keramika. Najkarakterističniji i najčešći oblik kod ove vrste keramike predstavlja bikonična zdjela, s višim ili nižim gornjim konusom, koji uglavnom predstavlja stilske varijacije. Dosta su rjeđe zdjele s izvijenim vratom nego one kod kojih gornji konus ide manje-više uspravno od prelaza na trbuhu. Sve ove zdjele rađene su od dobro pročišćene zemlje, površina im je tamnosiva ili crvena i relativno dobro su uglačane. Šolje ili niže amforice predstavljaju dalji razvoj visokih zdjela i ne mogu se strogo odvojiti od ovih posljednjih. Pronađena amfora je malih dimenzija, a njen oblik je tipičan za vinčansku kulturu. Takođe, pronađene su i vaze na šupljoj, zvonolikoj ili koničnoj nozi. Nalazi ovakvih nogu su dosta rijetki, što ne govori o njihovoj slabijoj upotrebi, jer iz ovako prikupljenog materijala (na uništenom lokalitetu iz iskopane zemlje) nije moguće stvoriti neku statističku sliku. Među drškama nisu primijećene prave trakaste drške. Radi se pretežno o tunelastim oblicima, s horizontalno probušenim rupama, a samo neke od njih nalaze se na granici oblika trakaste drške. Jedna od izrazito individualnih osobina naselja u Lugu čini drška u obliku ptičije glave (Benac, 1959, 58). Nađena su dva takva primjerka: jedan na gruboj keramici, a drugi na finoj, koja je relativno dobro modelovana, pa se približava realističkoj predstavi. Ornamentiranje fine keramike svodi se na dvije osnovne grupe: kaneliranje(3) i razna duguljasta ispupčenja, okružena obično s gornje strane nizom okruglih udubljenja. Kanelirani ornamenti uvijek se nalaze na gornjem konusu zdjela. Kanelure su kose, uvijene ili tvore impresiju šrafiranih trouglova. Plastična ispupčenja s dekorativnim kružićima pojavljuju se u dvije osnovne varijacije:
- kružići čine s gornje strane dekorativni polukrug (najčešći slučaj)
- kružna udubljenja, sa svake strane ispupčenja (impresija tunelaste drške).

Samo na jednom manjem fragmentu zapažene su urezane cik-cak linije, koje su kao motiv rijetka pojava u ovoj kulturi.
Pronađena figura izvanredan je primjerak pljosnate statuete(4), koja je u isto vrijeme jako shematično urađena, ali pored toga postoji skladnost i dotjeranost formi. Ruke su savijene, i završavaju se na bokovima dugim urezanim prstima. Noge su neobično kratke, gluteji jako naglašeni, dok su prsa sasvim slabo istaknuta. Na glavi je jedino modeliran nos (stiskanjem prstiju), a sa svake strane na glavi je smještena rupica za vješanje. Figuri nedostaje bilo kakav realistički detalj. Osim ove figure, sačuvan je samo još jedan donji dio figure, kod koje su jako naglašeni gluteji, ali kako se sačuvao nedovoljan ulomak figure, ne može se ništa sa sigurnošću reći o njenom izgledu.

Po cjelokupnom izrazu, keramika iz Luga pripada vinčanskoj kulturnoj grupi. Sve je to tamnosiva ili crna keramika, osrednje glačana, s gotovo isključivo kaneliranom ornamentikom. Navedene osobine keramike smještaju neolitsko naselje u Lugu u okvir balkansko-anadolskog neolitskog komleksa. Nalazište u Lugu je najjužnije lociran lokalitet vinčanske kulture u Bosni.

U isto vrijeme imamo nastanak dva neolitska nesalja: u Lugu, na desnoj obali Drine i Popov Do, s lijeve strane rijeke. Drina je na ovom mjestu očigledno bila prepreka za širenje kultura: nosioci vinčanske kulture doprli su do same rijeke i tu se zaustavili, dok su s druge strane, nosioci lisičićke kulture(5) (Popov Do) doprli do suprotne obale Drine i tu se zaustavili. Kako su ova dva naselja predstavnici dva različita neolitska kompleksa, tako je i rijeka Drina na ovom mjestu granica između njih, čineći granicu između balkansko-anadolskog (Lug) i jadransko-mediteranskog komleksa (Popov Do), što je od velikog značaja za izučavanje širenja pojedinih civilizacija u neolitskom periodu.

http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6 ... ew&id=3015


08.09.2009
Pronađeni ostaci kuća starih 6.500-7.000 godina:
http://www.klix.ba/vijesti/kultura/pron ... /090908061

Na osnovu analize keramike koju su arheolozi pronašli na lokalitetu Jagnjilo u selu Zupčići, općina Goražde, jasno je dokazano da su se na ovom lokalitetu susretala dva velika neolitska kulturna kompleksa balkansko-anadolski i jadransko-mediteranski. Voditeljica stručnog tima arheologinja Zemaljskog muzeja Zilka Kujundžić-Vejzagić kaže da su ostaci kuća pronađenih na ovom lokalitetu, starih između šest i po i sedam hiljada godina dosta veliki te da će se tačne dimenzije ustanoviti daljnjim istraživanjima. Međutim, po njihovoj konstrukciji već se može reći da imaju oblik karakterističan za neolitsku Vinčansku kultutru. Kaže da je posebno zanimljivo što su nađeni brojni fragmenti keramike Lisičićke kulture koja je pripadala jadransko-mediteranskom kulturnom kompleksu.

Naselja pronađena na ovom lokalitetu imaju zajedničke elemente s neolitskim naseljima nađenim u Gornjoj Tuzli i Varoši u sjeveroistočnoj Bosni. Osim toga u gornjem sloju otkrivena je jedna latensko-rimska fibula i nešto keramike koja bi mogla pripadati tom periodu, prijelazu iz stare u novu eru.

17.03.2015
Načelnik Općine Goražde Muhamed Ramović: Eksponati sačuvani u Sarajevu nas obavezuje da vrlo brzo napravimo muzej u Goraždu i da sve te eksponate vratimo u naš grad!
http://www.klix.ba/vijesti/bih/arheolos ... /150317082

Predstavnici Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH i Instituta za prahistorijsku i protohistorijsku arheologiju iz Kiela, nastavljajući arheološka istraživanja u Goraždu, locirali su ostatke velike rimske vile u Hubjerima. Projekat ''Istraživanje neolitskih populacija u dolini Drine'' rezultat je međunarodne saradnje između Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH i Instituta u Kilu. Riječ je o nastavku istraživanja iz 2009. i 2011. godine na lokalitetu Jagnilo u Zupčićima kod Goražda, čiji je cilj otkrivanje mogućih neolitskih naselja u blizini već poznatog nalazišta Jagnilo, odnosno Lug, te rekonstrukcija dinamike trajanja neolitskih naselja na ovom prostoru.
"Na mjestu gdje sada stojimo vjerovatno je rimska vila. Za preciznije podatke potrebna su daljnja istraživanja, ali sigurno je ovdje egzistirala u prvim stoljećima poslije Krista, a buduća istraživanja trebala bi otkriti i rekonstruirati način života i sve karakteristike rimske vile koja je prilično velika. Ovo je samo početni korak za sva naredna istraživanja", kazao je Robert Hofmann sa Instituta u Kielu.

On pojašnjava da po dolasku u Hubjere nisu imali nikakvih podataka, međutim morali su obratiti pažnju na neolit i druge periode.
"Otkrili smo nove lokalitete na području Jagnila, ali i ovdje u Hubjerima. Naša istraživanja su početni korak koji zapravo treba nastaviti i ona će detaljno razriješiti kompletne probleme naseljavanja na ovom području, odnosno naša istraživanja možemo posmatrati kao početni korak za sva naredna", dodaje Hofmann.

"Ove godine cilj naših istraživanja jeste jedno sistematsko lociranje cijelog prostora općine Goražde, pogotovo ovih riječnih terasa u potrazi za ostacima drugih prahistorijskih naselja na ovom prostoru. Istražujemo dinamiku naseljavanja ovog prostora u prošlosti“, kazala je Melisa Forić, stručna saradnica Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Arheološki tim želi provjeriti u kakvom je odnosu naselje u Jagnilu sa mogućim savremenim naseljem iz mlađeg kamenog doba na prostoru Goražda.
"..Ono što je najvažnije, imamo dobrih rezultata, nekih novih iznenađenja, evo u samim Zupčićima otkrili smo još jedno neolitsko naselje, a ovdje u Hubjerima ima indicija da je postojalo još naselja iz prahistorije. Ono što je najvažnije, jučer smo otkrili i strukturu jedne rimske vile i nadam se da će nekad u budućnosti biti organizovano njeno sistematsko istraživanje", pojašnjava Forić.


Kako bi pružili podršku pomenutom istraživanju lokalitet u naselju Hubjeri posjetili su i načelnik Općine Goražde Muhamed Ramović i ministar za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Damir Žuga.
''Prije nekoliko godina počela su istraživanja u mjesnoj zajednici Zupčići, koja su se pokazala opravdanim, od kojih su eksponati sačuvani u Sarajevu, što nas obavezuje da vrlo brzo napravimo muzej u Goraždu i da sve te eksponate vratimo u naš grad. Danas smo ovdje u Hubjerima iznenađeni informacijom o tome šta će se otkriti u perspektivi, odnosno šta se sve nalazi ispod zemlje i s te strane obaveza svih nas u lokalnoj zajednici i kantonu jeste da podržimo ove projekte“, smatra načelnik Ramović.

[Dezidijat]

eto prilika da Gorazde dobije turiste, neka obnove ovo neolitsko naselje i rimsko nasleje u originalnom smislu, i neka od toga naprave turisticku atrakciju sa hotelom muzejom, restoranom i sl sadrzajima

[Abidaga]

LJP_kPDUvRs
30.08.2015.
U Goraždu je održan Festival srednjovjekovlja: manifestacija čiji je cilj promocija kulturno-historijskog naslijeđa ovog područja: http://www.klix.ba/vijesti/kultura/sred ... 50830020#2

TQ7ecxfgRCg


Ibrahim Pašić o porijeklu naziva Goražde (31 minuta):
DmtLUgga77U

[Abidaga]

14.2.2016
Goraždanski arheolog Adi Džemidžić jedan od onih koji ukazuju na potrebu osnivanja muzeja u gradu na Drini, za što već dugo postoji ideja koja nikad nije realizirana. A da bi došlo do toga predstoji naporan rad počevši od sakupljanja materijala i predmeta, lončarstva, starih novčića i karti, predmeta od metala i drveta, starih audio i videouređaja pa i predmeta iz rata, veoma specifičnih za ovo područje. Sve to zapravo može predstavljati, ili to već jeste, bogatu kulturno-historijsku baštinu, a dio predmeta mogao bi postati i dio muzejske zbirke.
"Postoji kulturološka, turistička i opća društvena potreba za formiranjem ovakve ustanove. Neophodno je konstantno ulagati u kulturu, jer ako smo kulturno osviješteni onda znamo ko smo, a da bi naš grad bio zaista grad nije potrebno da ima samo veliki broj stanovnika, stambenih jedinica i velikih privrednih subjekata, nego i ustanove koje svojim djelovanjem od njega čine urbanu cjelinu. Formiranjem muzeja Goražde bi steklo još jedno od svojstava urbanih sredina", ističe Džemidžić.

"Obećavam da ću se boriti i truditi da dođe do osnivanja muzeja ili barem nekakve stalne postavke. Znam da je put težak, ali etika me vodi, a odbijanja mi još više daju snagu. Ta ustanova će na sistematski način prikupljati i klasifikovati muzejski materijal, naučno ga obrađivati i izučavati, čuvati ga i na stručan način ga prezentovati goraždanskoj i bh. javnosti i jedino na taj način spriječiti odlazak tog istog materijala izvan granica Kantona i BiH, jer on pripada matičnom području. Građani bi u muzeju potražili odgovore na neka pitanja o svom nacionalnom, vjerskom, gradskom, kulturološkom ili bilo kom identitetu. Muzej bi u veoma kratkom roku mogao imati u posjedu bar dvije zbirke, arheološku i etnografsku", siguran je Adi.

Neizostavno bi sve ono o čemu sanja Adi, ali i dobar dio građana Goražda, moglo biti iskorišteno i u turističke svrhe. Priliku koju je dobio namjerava iskoristiti jer nakon što je izvjesno vrijeme proveo na birou, odnedavno je u Centru za kulturu na mjestu muzeologa.

"Taj posao je baziran na osnivanju zavičajne zbirke i podrazumijeva muzeološke poslove sakupljanja, čuvanja, prezentiranja i interpretacije predmeta od značaja za grad i okolinu u okviru Centra. Na ovom mjestu je već radilo nekoliko osoba koji više nisu uposlenici ali njihov rad čini mi se nije dao rezultata. Bar ne vidljivih i opipljivih. No, niko od njih nije dolazio iz struke, a i pravilnik za ovo mjesto su pravili ljudi koji nemaju veze o muzeologiji, arheologiji i slično. Osnivač, odnosno načelnik, mi je izašao ususret i oduševio se mojom idejom o osnivanju muzeja grada Goražda. Ta ideja je tu odavno i realno nisam izumio toplu vodu, ali neko je morao podnijeti incijativu i stalno je nabacivati. Tako sam došao u biblioteku gdje se i nalazi radno mjesto muzeologa. Radim trenutno na prikupljanju i sortiranju materijala – predmeta koji će poslije poslužiti kao eksponati u eventualnom muzeju. Vjerujte da je to jedan veoma mukotrpan i spor proces koliko god neko imao želju i volju da to što prije zaživi. Ljudi u Goraždu generalno nisu upoznati s arheologijom, s arheološkim poslovima, s muzejima..", ispričao je Adi Džemidžić.

Zaljubljenik u arehologiju kaže kako ona daje saznanje o našoj prošlosti da bismo bolje razumjeli sadašnjost te tako i budućnost.
"Arheologija je nauka, sama za sebe. Ona je i u blatu i zemlji, ali je i u kabinetu. Kopa se, istražuje se, sve sortira i unosi u kompjuter, nakon toga se obrađuje. Na kraju nastaju naučne studije i radovi, koje uglavnom čita nekolicina ljudi, ali arheolog i naučnik ima svoju satisfakciju. Kao što reče nedavno jedna arheologinja 'i kramp i komp' i to je zaista tako. Uglavnom to ljudi drugih zanimanja ne razumiju, ali opet optimistično mislim ako bi postojala institucija koja to može donijeti na jedan adekvatan način, dosta toga bi se promjenilo", kategoričan je Adi.

Prošlost je Adija oduvijek zanimala, tako se i odlučio za poziv arheologa. Raduje ga što se mladi ljudi sve više zanimaju za arheologiju jer ističe kako je BPK Goražde jedan od bogatijih kantona sa spomeničkom baštinom i arheološkim nalazištima.
"Sve te oblasti i ne može pokrivati jedan arheolog. Trebalo bi da postoji jedan tim ljudi koji može to iznijeti na visok nivo, a to podrazumijeva arheologe, historičare, historičare umjetnosti, restauratore, konzervatore, umjetnike...", kaže Adi.

Do sada je radio na zanimljiv projektima diljem BiH, ali i onim koji nisu imali veze s arheologijom.
"Kao student bio sam dio istraživačkog tima koji je radio na dionicama autoputa 5C i to u više navrata. Prvi posao nisam imao u matičnoj struci, ali je bilo koliko-toliko približno i vezano. To je bila restauracija i konzervacija enterijera Ferhat-begove džamije u Sarajevu. Imao sam čast da radim sa eminentnim stručnjakom restauracije i konzervacije gospodinom Nihadom Čengićem. Nakon ovog projekta definitivno sam promijenio poimanje islamske umjetnosti. Generalno mi je promjenjen pogled na orijentalnu umjetnost, umjetnički izričaj. Naučio sam da cijenim našu domaću tradicionalnu umjetnost i snalažljivost našeg čovjeka u donošenju i njenom prezentiranju. Sva arheološka istraživanja na prostoru BPK sam ispratio i radio na njima. Neolitska naselja Lug i Jagnilo dali su mnogo informacija o životu neolitskog čovjeka koji je živio na obalama Drine. Do sada je najfascinantnije bilo saznanje kako su zapravo izgledale neolitske kuće na Jagnilu, njihovi dijelovi i elementi", ispričao je Adi Džemidžić, mladi goraždanski arheolog.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/adi-dzem ... /160208137

[Abidaga]

11.3.2016
Mladi goraždanski arheolog Adi Džemidžić prezentirao je danas u Centru za kulturu Goražde mogućnosti osnivanja Muzeja u gradu na Drini: http://www.klix.ba/vijesti/kultura/puno ... 60311134#2

Muzej bi konceputalno odražavao period od najstarijih vremena do posljednjeg rata a posebna pažnja bila bi posvećena periodu 92-95 godina.

Načelnik Općine Goražde Muhamed Ramović pružio je punu podršku ovakvom projektu te ukazao na značaj postojanja jedne takve institucije u Goraždu.
"Goražde ima izrazito bogatu historiju, historiju koja seže hiljadama godina unazad i naša je dužnost da sve artefakte sa bogatih arheoloških nalazišta sačuvamo i okupimo na jednom mjestu, kako bismo mogli generacijama koje dolaze da pokažemo na koji način su nekada ljudi živjeli na ovim prostorima, ali i da stvorimo osnovu za učenje za bolju budućnost. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da se ovaj projekat do kraja realizira i smatramo da je i ranije bilo vrijeme da se takvo nešto učini", kazao je Ramović.

[Abidaga]

Iz Općine Goražde najavljuju da će muzej biti otvoren 18. septembra na Dan Općine i BPK Goražde:
http://bosnapress.net/kuca-mujkovica-u- ... a-u-muzej/

U vrijeme kada muzeji teško opstaju ideja o njegovoj uspostavi u Goraždu je primjer vrijedan pažnje. Prepoznali su to i građani koji su se pridružili kampanji “Ja sam za muzej u Goraždu”, a neki od njih ustupili su eksponate iz vlastitih zbirki koji imaju muzejsku vrijednost. Centar za kulturu sada raspolaže solidnom zbirkom, mahom arheoloških predmeta..

Planirano je da dio etnološke postavke i rekonstrukcije starobosanskog života bude u porodičnoj kući Mujkovića koja će, nakon restauracije, postati dio muzeja. Kuća Mujkovića na lijevoj obali Drine jedna je od rijetko očuvanih starih bosanskih kuća u Goraždu.
“Ona ima veliku ambijentalnu i arhitektonsku vrijednost i predstavlja odličan primjer arhitekture tokom osmanske uprave u Bosni. Ja sam prije nekoliko mjeseci predložio da se izvrši konsolidacija i konzervacija kuće te da se u njoj u budućnosti nađe etnološka postavka i dočara javnosti kako se to živjelo prije nekih 200 do 250 godina u bosanskim kućama”, kaže Admir Džemidžić, arheolog-kustos pri Centru za kulturu.




Fondacija “Kulturno naslijeđe bez granica“ će obezbjediti dio sredstava za restauraciju kuće, a dio će finansirati Fondacija princa Klausa. Ukupno je riječ o sumi od 25 000 eura. Doprinos uspostavi Zavičajnog muzeja u Goraždu je i konzervacija eksponata, preventivna adaptacija prostora, te edukacija mladih stručnjaka iz oblasti zaštite kulturnog naslijeđa. Projekat je regionalnog tipa i pored BiH odnosno, Goražda obuhvata i aktivnosti u Albaniji i na Kosovu.