BosanskeHistorije.com

Projekat razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, predstavlja inovativnu inicijativu koju u USK predvodi Obrtnička komora u saradnji s Biotehničkim fakultetom.

Bihać, 05. februara – Ovaj projekat usmjeren je na daljnje brendiranje autentičnih proizvoda, proširujući certifikaciju na tradicionalne proizvode poput krajiške trahane i krajiškog omača. Osim prepoznatljivih gastronomskih blaga, projekat sada proširuje svoj doseg na bogatstvo rukotvorina i suvenira.

U četvrtak je u kabinetu načelnika Općine Sanski Most upriličena posjeta dr. Ersina Karacaouglu, predstavnika investitora iz Turske koji su zainteresovani za ulaganje na prostoru ove općine, a zahvaljujući već ostvarenoj saradnji sa Udruženjem građana za bolji Sanski Most.

Naime, radi se o ulaganju iz oblasti zdravstva, a riječ je o otvaranju savremenog dijagnostičkog centra.

Na sastanku je predstavljen projekat izgradnje dijagnostičkog centra, a kako je istakao Karacaouglu radilo bi se o jednoj od najsavremenijih zdravstvenih ustanova na području ove regije koji bi bio opremljen najnovijim modelom magnetne rezonance, mamografom i drugom savremenom opremom za ultrazvučnu dijagnostiku i brojne laboratorijske analize, piše Biznisinfo.

Također, na samom sastanku je istaknuto da je ključna saradnja sa domaćim zdravstvenim ustanovama čiji bi liječnici imali mogućnost razmjene znanja i iskustava sa kolegama iz Turske.

Općinski načelnik Faris Hasanbegović izrazio je zadovoljstvo pomenutom idejom, obzirom da bi sa otvaranjem jednog takvog dijagnostičkog centra pacijenti iz Sanskog Mosta mogli obaviti sve preglede u ovom gradu što je od velikog značaja za građane Sanskog Mosta.

U Ključu je završena izgradnja stambene jedinice sa devet stanova za porodice iz socijalno osjetljivih kategorija, raseljenih osoba i izbjeglica a danas je organizovana svečana dodjela ključeva korisnicima, kojoj su bili prisutni i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti USK na čelu sa premijerom Nijazom Hušićem i predsjedavajućim Skupštine Zikrijom Durakovićem.

Prvi letovi sa bihaćkog aerodroma očekuju se u 2027: Bit će teško završiti projekat bez stranih ulagača

Aerodrom u Bihaću je jedna od najvećih investicija u Unsko-sanskom kantonu posljednjih godina, a ukoliko sve bude išlo prema planu, očekuje se da bi prvi avioni mogli slijetati već za tri godine, u 2027.

Od 2012. godine do kraja 2023. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izdvojila ukupno 32 miliona KM za njegovu izgradnju, a inicijativa je došla kao odgovor na akutnu saobraćajnu izolovanost Bihaća u odnosu na Sarajevo.

Bez stranog ulagača će biti teško privesti projekat kraju, no direktor JP “Aerodrom Bihać” Anel Hadžić za BHRT kaže da očekuje kako ćemo prve letove sa bihaćkog aerodroma imati u 2027. godini.

Od 2015. do 2027.

Međunarodni aerodrom Bihać osnovan je 1. decembra 2015. godine, a kao zemljište izabrano je Golubićko polje jer je projektnom studijom ustanovljeno da je povoljno za izgradnju regionalnog poslovno-turističkog aerodroma.

Ovakav projekat bi Bihaću trebao donijeti veću povezanost sa ostatkom BiH, svijetom, a posebno brojnom dijasporom. Očekuje se da aerodrom bude generator privrednog rasta Bihaća i USK, međutim mnogi su skeptični da li će njegovo poslovanje uopšte biti isplativo.

Trenutno se radi na kompletiranju papirologije i kupovini zemljišta na kojem će biti aerodrom kako bi se moglo krenuti u potrebne faze izgradnje kao što je uređenje pristupnih puteva.

“Što se tiče zemljišta za izgrađenost objekta, tu je završeno oko 92 posto, ostaje još osam posto parcela da zaokružimo katastarsku česticu gdje će se vršiti i gradnja objekata poput poletno-sletne staze, stajanke, putničkog terminala, kontrolnog tornja, tehničkog bloka…”, rekao je Hadžić.

Aerodrom je dobio i potrebne dozvole i saglasnosti nadležnih institucija kojima je ostvario tehničke pretpostavke za započinjanje ozbiljne instrastrukturne izgradnje, što se očekuje već u prvoj polovini 2024. godini.

Počelo bi se s izgradnjom poletno-sletne staze s pratećim sadržajem, a prva faza bi bila završena u drugoj polovini 2026. godine. Druga faza podrazumijeva proširenje staze kako se za to stvori potreba, a prva faza bi koštala otprilike 130 miliona KM.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić kaže da su obavili razgovore sa nekoliko investitora te da su potpisani i memorandumi o saradnji zbog ćega se očekuje da radovi budu provedeni i završeni kako je i planirano, u naredne tri godine

Biznis Info

Još jedna investicija u gradu koji se ubrzano razvija: Domaća firma ulaže šest miliona BAM

Još jedna velika domaća investicija stiže u Poslovnu zonu Ratkovac u Cazinu, gradu koji se ubrzano razvija.

Domaće preduzeće “Fiko commerc SF” i predstavnici Grada Cazina potpisali su u četvrtak ugovor vrijedan 170.000 konvertibilnih maraka s kojim ovo preduzeće kupuje površinu od 6.000 m2 na kojima će graditi svoje nove pogone za proizvodnju građevinske limarije, izvještava BiznisInfo.ba.

Prema riječima investitora, ukupna vrijednost ovog projekta iznosit će šest miliona maraka i predstavlja poseban iskorak za domaću firmu koja već uspješno radi dugi niz godina i u kontinuitetu zapošljava značajan broj radnika.

Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević istaknuo je da su domaći investitori posebno vrijedni i zaželio preduzeću “Fiko commerc SF” uspješnu realizaciju nove investicije koja donosi i nova radna mjesta i jača privrednu ponudu Grada Cazina.

Inače, firma se bavi građevinskom limarijom od 1977. godine. Zanatska radnja 1996. prerasta u preduzeće “Fiko Commerc SF” sa deset zaposlenih radnika i od tada kontinuirano raste i razvija se.

Godine 2006. otvorili su “Limont” – proizvodni pogon kod Vojnića u Republici Hrvatskoj. Odmah su postavili sebi zadatak da se angažuju na oživljavanju privrednih aktivnosti i otvaranju novih radnih mjesta u tom izrazito nerazvijenom području. U ovom kratkom periodu preuzeli su značajan dio posla na pokrivanju i opremanju objekata širom Hrvatske.

Opremljeni su i osposobljeni za izvođenje najzahtjevnijih poslova u oblasti građevinske limarije.

Ovako izgleda gradilište jedne od najvećih novih fabrika u BOSNI I HERCEGOVINI

Nakon što je u decembru 2023. položen kamen temeljac, počela je izgradnja fabrike austrijske firme ASTA Energy Transmission Components GmbH u Cazinu.

Ova kompanija posredstvom svoje filijale ASTA Bosnia d.o.o. investira više od 23 miliona KM u proizvodnju u ovom krajiškom gradu.

Iz firme ASTA Bosnia kratko su za BiznisInfo.ba danas potvrdili da je u toku prva faza projekta. U ovom trenutku nisu mogli dati više detalja.

Kako saznajemo, prva faza radova je skoro okončana i to u rekordnom roku. Ova faza je podrazumijevala čišćenje, ravnanje, ograđivanje i pripremanje terena za samu gradnju objekta. Radove izvodi firma I-Selimović.

Ovo je značajan projekt za grad Cazin, ali i za cijelu Krajinu i Bosnu i Hercegovinu.

Firma je još 2020. godine kupila zemljište u Cazinu kada je i najavljena ova velika investicija, ali zvanično je gradnja tek sada počela.

Planira se izgradnja objekta od blizu 20.000 kvadratnih metara i proizvodnja namotaja za transformatore, generatore i različite tipove motora, što je osnovna djelatnost nekoliko fabrika koje ASTA ima širom svijeta. Očekuje se zaposlenje blizu 200 radnika.

Pronađeno rješenje za pravnu petlju koja koči napredak izgradnje aerodroma u Bihaću
4 minutes

Izgradnja aerodroma u Bihaću, ključnog infrastrukturnog projekta za Unsko-sanski kanton, proteklih pola godine suočava se s ozbiljnim izazovima u prvoj fazi gradnje koja obuhvata najzahtjevnije poslove pripreme, uključujući završetak imovinsko-pravnih poslova i dobijanje neophodnih dozvola. Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić, otkriva detalje o pravnim preprekama koje su uzrokovale zastoje u realizaciji projekta.
Dobijanje dozvole

Postupak eksproprijacije zemljišta za aerodrom još traje. Na početku ove godine, završeno je oko 80 posto procesa eksproprijacije, a trenutno je zaključeno oko 88 posto površine koja obuhvata 780.000 kvadratnih metara ili 78 hektara zemljišta u vlasništvu JP Aerodrom Bihać.

- Očekujemo da će do kraja godine biti završeno 92-93 posto otkupa zemljišta prve faze, što je ključno za dobijanje dozvole za gradnju - ističe Hadžić.

Međutim, proces je bio usporen zbog pravnih neslaganja između različitih nivoa vlasti. Naime, JP Aerodrom Bihać je početkom godine, nakon revidiranja idejnog projekta i dobijanja odobrenja Državne agencije za civilno zrakoplovstvo, podnijelo zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti Ministarstvu prostornog uređenja Federacije BiH. Uz zahtjev je priloženo 30 različitih dokumenata, među kojima je najznačajnije odobrenje državnih agencija. Ministarstvo je brzo reagiralo, ali je tražilo dopunu zahtjeva u pet stavki. JP Aerodrom Bihać je uspjelo dopuniti četiri stavke, dok je poljoprivredna saglasnost ostala neriješena.

Problem se pojavio zbog neusklađenosti zakona između kantonalnog i federalnog nivoa. Hadžić objašnjava da je neophodno dobiti saglasnost od Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za pretvorbu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko. Međutim, Grad Bihać, koji izdaje akt o parcelaciji zemljišta, radi isključivo u skladu sa Zakonom o premjeru nekretnina i katastra BiH, što je izazvalo pravnu petlju.

- Pravna petlja nastaje zbog kolizije između članova 50. i 52. Zakona o poljoprivredi FBiH, gdje jedan član nalaže da investitor mora dostaviti poljoprivrednu saglasnost prije izdavanja urbanističke saglasnosti, dok drugi član to onemogućava bez prethodnog odobrenja za građenje. - kaže Hadžić. Ova situacija, prema njegovim riječima, ne pogađa samo aerodrom, već bi mogla biti prepreka i za druge strateške projekte u regiji, poput izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša.

Iako su se suočili s ozbiljnim izazovima, u JP Aerodrom Bihać nisu sjedili skrštenih ruku.

- Imali smo nekoliko sastanaka sa gradonačelnikom Bihaća Elvedinom Sedićem i predstavnicima Vlade Unsko-sanskog kantona, kao i sa federalnim ministarstvima. Uspjeli smo pronaći prelazno rješenje - navodi Hadžić
Ključni korak

Grad Bihać je, uz upute Federalnog ministarstva poljoprivrede, izradio akt o parcelaciji u skladu sa idejnim projektom priznatim od strane Državne agencije za civilno zrakoplovstvo. Time je omogućeno cijepanje zemljišta koje je već otkupljeno i koje je u vlasništvu JP Aerodrom Bihać.

- Nakon preuzimanja tog akta, brzo ćemo zatvoriti pitanje poljoprivredne saglasnosti - zaključuje Hadžić, izražavajući optimizam da će projekt napokon nastaviti planiranim tempom.

Izgradnja aerodroma u Bihaću predstavlja ključni korak za unapređenje infrastrukture i povezivanje regije s ostatkom svijeta, a rješavanje pravnih prepreka donosi nadu u skori početak radova na terenu.

Dvije solarne elektrane domaće kompanije u pogonu


Almir Imširović, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi Unsko-sanskog kantona sa predstavnicima firme ASA Energija obišao je lokaciju dvije solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu za koje je ovo Ministarstvo nedavno izdalo upotrebne dozvole.

Ovim je investitor ASA Energija završila izgradnju i zvanično pustila u pogon fotononaponske elektrane ASA L1 i ASA L2.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukupna snaga panela u elektranama je 8 MW (2x4MW), a očekivana godišnja proizvodnja električne energije je preko 12.000 MWh.

Prilikom izgradnje elektrana upotrijebljeno je 19.000 solarnih panela, a sama izgradnja je trajala oko godinu dana.

Elektrane su projektovane i izgrađene da ispoštuju potrebne tehničke i okolišne standardne a investitor je istaknuo profesionalnu i efikasnu saradnju Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša tokom procesa izgradnje.

USK: Za solarne panele na krovu samo jedan papir

Prošle godine, Fond za zaštitu okoliša je kompanijama u FBiH dodijelio skoro 30 miliona KM za solarne elektrane, a među dobitnicima subvencija je bilo vrlo malo kompanija iz USK.

Za postavljanje solarnih panela na krovu u Unsko-sanskom Kantonu od sada neće trebati nikakve dozvole osim elektroenergetske saglasnosti. Za postavljanje solarnih panela na krovu u Unsko-sanskom Kantonu od sada neće trebati nikakve dozvole osim elektroenergetske saglasnosti.

Skupština USK je u posljednjim danima 2024. godine, nakon višemjesečnih nastojanja, usvojila Zakon o izmjenama zakona o prostornom uređenju i građenju prema kojima za postavljanje solarnih panela čija površina ne prelazi površinu krova građevine za koju je izdato odobrenje za građenje, nije potrebna lokacijska informacija, urbanistička saglasnost, odobrenje za građenje kao ni upotrebna dozvola.

Sve što je investitorima potrebno je glavni projekat solarne elektrane i izmjena postojeće Elektroenergetske saglasnosti. Zakon je u međuvremenu objavljen u Službenom glasniku i stupio je na snagu.

“Na ovaj način su se oslobodile legalne krovne površine na kojima se sada bez pribavljanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje mogu postavljati solarni paneli”, objasnio je za Solarno.net, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u USK, Almir Imširović.

Na izmjene Zakona o prostornom uređenju i građenju, privrednici u USK čekaju od marta prošle godine. Za to vrijeme mnogi su izgubili priliku da apliciraju na javne pozive za dodjelu grantova za solarne elektrane.

Prošle godine, Fond za zaštitu okoliša je kompanijama u FBiH dodijelio skoro 30 miliona KM za solarne elektrane, a među dobitnicima subvencija je bilo vrlo malo kompanija iz USK.

“To je i bio jedan od razloga zašto je pokrenuta ova inicijativa za izmjenu Zakona, kako bi se našim privrednicima olakšalo pristupanje tim fondovima kojim oni mogu dobrim dijelom refundirati svoje troškove. Osim toga, ovo će olakšati našim privrednicima da se pripreme za uvođenje mehanizma CBAM od strane EU tj. poreza na ugljen-dioksid kod izvoza svojih proizvoda i poboljšaju svoj karbonski otisak”, ističe ministar Imširović.

Osim privrednika benefite ovih izmjena osjetit će i javne ustanove, kao što su škole, bolnice, domovi zdravlja, vrtići. Ministarstvo prostornog uređenja i građenja već sada u saradnji sa UNDP-om, provodi projekat postavljanja solarnih panela na krovovima nekoliko škola u Bihaću, Velikoj Kladuši i Cazinu, i na krovu sportske dvorane u Bosanskom Petrovcu, a ove će izmjene taj proces znatno olakšati i ubrzati.

Ministar Imširović najavljuje i sljedeći korak, a to je pojednostavljenje procedura za postavljanje solarnih panela na tlu.

“Pripremamo nove izmjene da se olakša pribavljanje dozvola za solarne elektrane i na zemlji, jer je ovakav sistem dugotrajan i demoralizirajući za privrednike koji žele investirati. Imali smo razgovore i sa Udruženjem iz Hrvatske čiji su nam članovi prezentirali iskustva sa agrosolarima. Cilj nam je da zaštitimo poljoprivredna zemljišta, ali da istovremeno ubrzamo procese. Sada su brojni projekti na čekanju, jer je skoro zaustavljen proces pretvorbe zemljišta”, naglašava ministar Imširović.

Ukoliko se ove izmjene usvoje, USK će nakon Tuzlanskog postati prvi koji je omogućio gradnju solarnih elektrana bez trajne pretvorbe poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. To će zasigurno u USK privući nove investitore spremne za ulaganje u solarne elektrane.

Nijaz Hušić, premijer Unsko- sanskoga kantona potpisao je danas s Vladom Federacije BiH Memorandum o saradnji na planu realizacije projekta Zapadna interkonekcija BiH i R Hrvatske. Memorandum je, u ime Vlade F BiH potpisao Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, a sve u okviru konferencije Energetski zaokret – Put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizacija i pravedna tranzicija, koja se održava u Tuzli…

– Konferencija je okupila ključne aktere iz oblasti energetike, industrije i politike, s ciljem razmjene ideja i predstavljanja rješenja za održivu energetsku budućnost Bosne i Hercegovine a posebno istaknut segment konferencije je potpisivanje Memoranduma o saradnji na izgradnji gasnih interkonekcija između Vlade FBiH i vlada Tuzlanskog, Unsko- sanskog, Posavskog kantona i Brčko Distrikta.

Projekat Zapadna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska podrazumijeva rutu definisanu Okvirnom energetskom strategijom Bosne i Hercegovine. Projekat podrazumijeva, u okviru prve faze, trasu Rakovica – Tržac – Bosanska Krupa uz odvojke prema Bihaću i Velikoj Kladuši.

Navedeni dio trase se nalazi na PMI listi za gas od Energetske zajednice. Zapadna interkonekcija sadrži i potencijalni daljnji nastavak gasovoda nižeg prioriteta prema mjestima Bosanska Krupa – Ključ (faza II.) te Ključ – Bosanski Petrovac i Pećigrad – Bužim (faza III). Vlada Federacije BiH i mi, ovaj sastav vlasti Unsko- sanskog kantona odlučni smo da radimo u interesu države i naših građana. Radimo već na projektu izgradnje brze ceste Bihać- Velika Kladuša, prve brze ceste u našoj Krajini, pokrenuli smo prvi veliki JPP projekat u oblasti zdravstva, krećemo sa projektom gasifikacije USK.

Sve ovo su strateške aktivnosti planskog i održivog razvoja USK i Federacije BiH u cjelini, koje će potaknuti i kreirati pozitivna privredna i društvena kretanja u Krajini i Federaciji BiH i time direktno doprinijeti razvoju BiH, kazao je premijer USK Hušić.

U okviru službene posjete Tuzli, premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić posjetio je premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića. Na sastanku je razgovarano o o modalitetima daljeg jačanja saradnje ova dva kantona i razmjeni dobre prakse. Istakli su potrebu jačanja koordinacije i saradnje kantona u cilju definisanja i zajedničkog zastupanja interesa kantona na federalnom i državnom nivou vlasti.