☑ Pravila foruma i savjeti

Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5869
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Post Postao/la Abidaga » 03 feb 2019 22:28

Kroz čitavu svoju dugu i slavnu historiju, Dubrovnik je imao malo veze s Hrvatskom - po prvi put u historiji, Dubrovnik je potpao pod državu koja u nazivu nosi ime "Hrvatska", za vrijeme Drugog svjetskog rata, u famoznoj NDH, što nije dugo potrajalo. Dubrovnik je stoljećima bio neovisna država – Republika je osnovana još 1358. godine i trajala je sve do ulaska Napoleonovih trupa 1808. godine. Samo ta višestoljetna neovisnost bila bi joj dovoljna da se pokrene legitimna inicijativa za ponovnu uspostavu samostalne države poput San Marina, Luksemburga, Malte ili Lihtenštajna.

slika

Stari Dubrovčani, postoje brojni dokazi, nisu se osjećali ni kao Hrvati, ni kao Srbi, ni kao Crnogorci – osjećali su se, jednostavno, kao Dubrovčani. Krenimo od jezika – službeni jezici Dubrovačke Republike bili su talijanski i latinski jezik, iako se u svakodnevnom govoru koristio slavenski jezik. Da, upravo, slavenski jezik, jer Dubrovčani, kada su govorili o svom jeziku, nisu ga spominjali u kontekstu hrvatskog jezika, nego „slavenskog ili naškog“. Rajmund Džamanjić 1639. u Veneciji objavljuje pravopis imena Nauk za pisati dobro latinskijema slovima riječi jezika slovinskoga kojijem se Dubrovčani i sva Dalmacija kako vlastitijem jezikom služi. Znači, ne spominje se da se stari Dubrovčani služe hrvatskim, nego slavenskim jezikom, iako će tijekom 19. stoljeća upravo dubrovački jezik poslužiti za uspostavu hrvatskog standardnog jezika. Ne samo da se Dubrovčani nisu osjećali Hrvatima, nego su s njima i ratovali. Brojne uskočke i hajdučke trupe maltretirale su dubrovačko područje i dubrovačke brodove pljačkajući ih, a izveli su čak i napad na Ston. Uskoke je dugo podržavala Venecija želeći smanjiti utjecaj Dubrovačke Republike na Mediteranu. Tokom austrougarske okupacije mnogi Dubrovčani su sanjali slobodu od Austrije i stvaranje zajedničke moćne južnoslavenske države u kojoj bi stoljećima slobodan Dubrovnik imao autonomiju kakvu zaslužuje. Istina, veći broj Dubrovčana nije bio za srbokatoličku ideju, nego je budućnost vidio u Hrvatskoj, ali ne zato jer su se osjećali kao Hrvati, nego samo zato jer su s Hrvatima dijelili jednaku vjeru. Da su Srbi ili Crnogorci bili katolici, veliko je pitanje gdje bi Dubrovnik danas bio.

Da zaključimo – Dubrovnik je danas u Hrvatskoj, ne zato jer su se stari Dubrovčani osjećali Hrvatima, nego isključivo zbog spleta povijesno-političkih okolnosti i dijeljenja iste vjere s Hrvatima. Sve ovo što smo gore nabrojali dovoljno je da zaključimo kako Dubrovnik, tačnije područje bivše Dubrovačke Republike, danas potpuno legitimno i povijesno utemeljeno može tražiti samostalnost i neovisnost o bilo kojoj državi uključujući Hrvatsku. Uspoređujući Dubrovnik s primjerice Kosovom, Katalonijom ili Škotskom usudio bih se reći kako Dubrovnik, gledajući dugo povijesno razdoblje, ima još veće pravo na samostalnost od navedenih.

Hrvatska se od početka devedesetih godina prema Dubrovniku odnosi kao maćeha. Što je to, molim vas lijepo, država napravila za Dubrovnik u posljednjih 25 godina? Dubrovački turizam ponajviše puni državni proračun kako bi saborski zastupnici imali sve moguće i nemoguće dnevnice, dodatke za stan i putovanja, odvojeni život. Hrvatska, kako tako, još uvijek ekonomski opstaje isključivo zahvaljujući turizmu, a Dubrovnik je njena najvažnija turistička perjanica, znatno važnija i od cijele Istre. Osim turizma, jako važni ljudi za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva su pomorci, od kojih veliki broj dolazi iz Dubrovnika. Svi oni rade na stranim kompanijama i u Hrvatsku donose ogroman novac puneći proračun preko PDV-a. Hrvatska ne samo da tim ljudima ne olakšava posao, nego ga otežava. Stalno ih ubija poreznom politikom i besmislenim brevetima muzeći im dodatni novac.

Zamislimo na trenutak, gdje bi Dubrovnik bio da PDV odlazi u gradski, a ne državni proračun? Mogao bi se izgraditi novi aerodrom, ceste i tko zna kakvi još sve infrastrukturni projekti. Dovoljno je samo prošetati Dubrovnikom i usporediti ga s bilo kojim drugim hrvatskim gradom, i vidjeti da je grad pod Srđem klasa za sebe i da je daleko najbogatiji. Ali Hrvatska samo uzima od Dubrovnika i malo mu daje zauzvrat. Pogledajmo ovu zadnju 'reformu' – žele nam sada uzeti i uspješnu policijsku upravu, iako je Dubrovnik vanjska granica EU i na zahtjevnom strateškom mjestu kroz kojeg prođu brojni turisti, a u slučaju terorističkog napada na Hrvatsku, teroristi bi, zbog ugleda u svijetu, najvjerojatnije izabrali upravo Dubrovnik.
Zamislimo da sami upravljamo infrastrukturnim projektima i da sami određujemo poreznu politiku. Zašto primjerice Dubrovnik nije dobio modernu, prijeko potrebnu sportsku dvoranu za rukometno prvenstvo? Dobili su je i Zagreb, i Split, i Zadar i Poreč, ali ne i Dubrovnik kojemu je najpotrebnija i gdje bi se mogle dolaziti pripremati svjetske momčadi (jer je Grad sam po sebi magnet za dolazak) i opet tako puniti državni proračun? O nogometnom stadionu da i ne govorimo. Zašto se reprezentativni nogometni kamp ne bi nalazio u okolici Dubrovnika, a ne u Zagrebu? Prije rata, zbog ljepote grada i blagodati klime, u Dubrovnik su na zimske pripreme dolazile bundesligaške momčadi, a danas dubrovačka igrališta, zbog katastrofalnog stanja, zaobilaze i djeca.

Jasno je bilo kome tko može mućnuti glavom - da je Dubrovnik samostalan, mogao bi s pametnom politikom i dobrim poreznim sustavom, napraviti čudesa – sve ono što mu sad Hrvatska onemogućuje.

https://dubrovackidnevnik.rtl.hr/kolumn ... lna-drzava

Racionalost zahtjeva nezavisnost od Zagreba i taj prirodni proces raspada vjestacke drzave "Hrvatske" se dugorocno ne moze izbjeci ali ce vjerovatno kao u Vojvodini biti potreban veci broj migranata da bi razum nadvladao nacionalizam. Ipak vjerujem da ce se ovaj proces ubrzati ulaskom Bosne u NATO jer tada sigurnost Dubrovnika vise nece zavisiti od Zagreba.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5869
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Post Postao/la Abidaga » 16 feb 2019 10:08

Kako je 1991. godine propao pokušaj uspostavljanja nove Dubrovačke republike
http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=49850#.XGfNo_ZFzIV
Osnivački skup ‘Odbora Pokreta Dubrovačke republike’ upriličen je u vrijeme (24. novembra 1991. godine) kada je dobar dio juga Hrvatske bio okupiran, Dubrovnik je skoro puna dva mjeseca u potpunoj blokadi i pod opsadom, ‘oslobodilačka’ JNA je prevarom tijekom pregovora zauzela Mokošicu, obrana Dubrovnika je svedena na potez Hotel Belvedere – Jadranska magistrala – Srđ – Sustjepan. Hrvatska je u to doba u šoku i pod stresom nakon pada Vukovara, rat bjesni na mnogim bojišnicama, što donosi prosinac malo je tko tada mogao predvidjeti.
slika
Upravo u takvoj situaciji, iznimno teškoj po cijelu Hrvatsku, a napose za dubrovački kraj, "komandant mesta Cavtata" poručnik Nemanja Kurdulija sa suradnicima u kongresnoj dvorani hotela "Croatia" 24. studenog navečer saziva skup građana. Dva dana uoči promocije “Pokreta za osnivanje slobodne Dubrovačke republike” Cavtat su, prema iskazima svjedoka tih zbivanja pohranjenima u arhivima MUP-a RH, posjetili Aleksandar Apolonio i dr Mitar Čvorović, tadašnji predsjednik poslanika Narodne stranke u Skupštini Crne Gore. Oni su uz pomoć poručnika Kurdulije pozvali i nekoliko Cavtaćana, pojedinačno ih uvjeravajući u nužnost što bržeg uspostavljanja zamišljene ‘republike’. Iako taj prethodni ‘briefing’nije uspio, u hotelu "Croatia" se praćen s 30-tak novinara iz Beograda, Podgorice i Novog Sada pompozno pojavljuje dugogodišnji dubrovački javni tužitelj Aleksandar Apolonio. Uz potporu predstavnika JNA i dra Čvorovića – Apolonio s Ivom Langom promovira osnivanje ‘Pokreta’. Napominje kako JNA „narodu garantira punu slobodu življenja“, a ondašnju hrvatsku vlast naziva "fašističkom i ustaškom". O JNA koja je do tada razorila, opljačkala i spalila dobar dio dubrovačkog kraja, uvodeći pritom i okupacijske „komande mesta“, ‘knez’ Apolonio govori biranim riječima ističući kako se i najviši armijski oficiri zauzimaju za stvaranje "demilitarizirane i autonomne Dubrovačke republike".
slika
Tadašnji najviše rangirani oficiri JNA na dubrovačkom području su kasniji haški osuđenici general Pavle Strugar kao i admiral Miodrag Jokić, zapovjednici tzv. II Operativne grupe JNA za dubrovačko-hercegovačko ratište i Vojno-pomorskog sektora Boka. Za njih obojicu ICTY, uz ostalo, navodi da su sudjelovali u izvršenju ratnih nedjela “s ciljem osiguranja kontrole nad onim dijelovima Hrvatske za koje je postojala namjera da budu uključeni u tzv. Dubrovačku republiku”. Ili još preciznije:”Cilj JNA, srpske i crnogorske vlade bio je da izdvoji tu oblast iz Hrvatske i pripoje je Srbiji/Crnoj Gori i drugim oblastima nad kojima je namjeravano uspostavljanje srpske kontrole u Hrvatskoj i BiH”, stoji u potvrđenoj haaškoj optužnici za Strugara i Jokića.
- Dubrovčani oduševljeno dočekali ideju o stvaranju Republike, javljali su tada srbijanski i crnogorski mediji. Svima onima koji su rođeni i žive u Dubrovniku ili široj dubrovačkoj regiji te bilo gdje u svijetu, čitavoj svjetskoj zajednici: s ponosom i zadovoljstvom obavještavamo vas da se „Dubrovačka republika zasniva na konstitutivnom zakonu (ustavu) kao autonomna i demilitarizirana zajednica svog stanovništva šire dubrovačke regije s namjerom da bude konstitituvni dio Republike Jugoslavije“, kliktali su potom republikanci, a proglase tzv. Privremenog Malog vijeća Dubrovačke republike, odnosno 'vlade DR-a' potpisivao je Aleksandar Apolonio.
slika
Unatoč tim i sličnim odaslanim porukama nakon skupa u "Croatiji", do početka 1992. godine u Apolonijevu "Odboru Pokreta" od projektiranih 11 članova ostali su on, Ivo Lang (umirovljeni oficir JNA koji je tada živio u Cavtatu), Blažo Zlopaša, Uglješa Jović i dubrovački poduzetnik, soboslikar Mirko Vujačić, kolokvijalno poznat kao „jajar“. Nakon tih politikantsko-medijskih manipulacija s osnivanjem DR-a Apolonio, Lang, Vujačić ... šire svoje ideje na tada okupiranim dijelovima dubrovačke općine ( Cavtat, Mokošica, Kupari, Zaton ...), a održavaju i tribine po Boki Kotorskoj, Trebinju, Beogradu i Novom Sadu. Propagandom impregniranoj javnosti Srbije i Crne Gore, te istočne Hercegovine pritom objašnjavaju kako njihovu ideju o Dubrovačkoj republici navodno podržavaju lord Carrington, Hans van der Broek, Peres de Cuellar, Warren Zimmermann, Bernard Kouschner. Uz tu tobožnju svesvjetsku potporu ‘knez’ i njegovi sljedbenici početkom 1992. godine distribuiraju i tzv. Deklaraciju privremenog "Malog vijeća DR-a" u kojoj se objašnjava republikanska ideja. "Dubrovnik svoj život mora stvarati sa svojim zaleđem, to je prirodna neminovnost", isticali su krijući se iza eufemizama o "autonomnoj i demilitariziranoj zajednici svog stanovništva šire dubrovačke regije".

Ne treba biti odviše politički vidovit pa zaključiti kako se iza "šire dubrovačke regije" zapravo nevješto skrivao pokušaj pripajanja Dubrovnika tobožnjoj jugoslavenskoj, odnosno tada projektiranoj velikosrpskoj državnoj tvorevini. Budući da su te rabote ‘kneza’ Apolonija i njegovih sudrugova prepoznate i da širenje ‘pokreta’ nije uspijevalo, iako je u to doba imao snažnu medijsku potporu iz Beograda, Podgorice i Novog Sada, početkom 1992. godine na inicijativu admirala Jokića diljem okupiranog područja osnivaju se tzv. Organi za civilne poslove koji postaju i političko-vojna središta za promicanje republikanskih ideja.... Međutim, ni ti veliki napori koji su rezultirali tiskanjem jedinog broja lista “Dubrovačka republika” (svibanj ’92) - Apoloniju i njegovim sljedbenicima nisu donijeli posebnih učinaka na jugu Hrvatske u zaživljavanju ideje o stvaranju "autonomne zajednice". Razumljivo:ljudi u Konavlima, Primorju, Rijeci i Župi, pa i u samom Gradu, koje se pokušavalo vrbovati za ustanovljavanje onakve ‘republike’ - prepoznali su grubi pokušaj kvislinške podvale u najtežim vremenima za Hrvatsku i dubrovački kraj. Riskirajući i vlastitu sigurnost u tim danima odbili su te ‘ponude’ koje su, uz vlasti u Beogradu, Podgorici i Trebinju, sponzorirali jugovojska i podržavali likovi poput, primjerice, Vuka Draškovića, Vojislava Šešelja, Mirka Jovića, Željka Ražnatovića – Arkana, Božidara Vučurevića, dra Novaka Kilibarde, generala i admirala: Milana Pujića, Pavla Strugara, Radomira Damjanovića, Miodraga Jokića… akademika SANU-a Veselina Đuretića, Vladimira Strugara, Miroslava Pantića.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5869
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Post Postao/la Abidaga » 16 apr 2019 22:06

16.04.2019
Ostvaruje se želja dubrovačkih muslimana: Gradi se džamija s munarom :zastava:
https://vijesti.rtl.hr/regional/dubrova ... minaretom/

Prema popisima stanovništva iz 2001/2011 Dubrovnik ima 43.770/42.615 stanovnika (uključujući i radnike u inozemstvu):
Bošnjaci: 1.387/1.499
Crnogorci: 242/194
Hrvati: 38.690/38.498
Srbi: 1.426/1.164
neizjašnjeni?: 853/342

Avatar
Bosman
Administrator
Postovi: 875
Pridružen/a: 15 okt 2012 23:16

Re: Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Post Postao/la Bosman » 16 apr 2019 22:11

Mozda bi trebali osnovati neki sajt da se gura ta ideja o Dubrovackoj republici. :D

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5869
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Post Postao/la Abidaga » 16 apr 2019 22:36

Misljen je napisao/la: 16 apr 2019 22:11 Mozda bi trebali osnovati neki sajt da se gura ta ideja o Dubrovackoj republici. :D
https://www.dubrovackidemokratskisabor.hr/
Stranka je utemeljena na najboljoj tradiciji europske demokracije čiji se izvori i korijeni nalaze i u bivšoj Dubrovačkoj republici.
DDS traži da sve vlade u RH da striktno primjenjuju i poštuju Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju ratnog zločina i genocida.
Dubrovački demokratski sabor se zalaže za načelo grañanskog suvereniteta jer je to garancija očuvanja dobrih odnosa i tolerancije meñu svim grañanima
DDS odbacuje svaki državni centralizam i zalaže se za udruživanje slobodnih gradova i regija koje će veći dio svojih interesa ostvarivati kroz regionalna tijela
DDS odbacuje odnos metropola-provincija jer je Grad stoljećima gradio i bio dio svjetske i europske metropole što je i danas. DDS će se sa svim raspoloživim pravnim i demokratskim sredstvima boriti za Grad i šire područje gdje će grañani po poznatim zapadnoeuropskim kriterijima odlučivati o svom razvoju i sudbini ovog prostora.
prava su jednaka, za sve ljude neovisno o njihovoj narodnosti, podrijetlu, rasi, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju
DDS se zalaže da se Grad pretvori u slobodnu ekonomsku zonu
DDS se, shodno svom liberalnom utemeljenju, zalaže za odvojenost države od crkve i drži da je diskriminacija grañana zbog vjere nedopustiva i suprotna ljudskom dignitetu, pa je nužno zalagati se za ravnopravnost svih vjera koje grañani ovog prostora ispovijedaju.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5869
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Post Postao/la Abidaga » 06 jul 2019 10:45

Ugostitelji: Hrvati su otišli ili ne žele raditi, zapošljavamo Sirijce :popkorn:
https://www.index.hr/vijesti/clanak/ugo ... 97634.aspx
To je Indexu rekao i Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik te ujedno predsjednik Strukovne grupe ugostitelja pri Županijskoj gospodarskoj komori. On je vlasnik restorana u Dubrovniku i zapošljava strance iz susjedne BiH.
"Zaposlio sam nekoliko kuhara i konobara iz BiH i jako sam zadovoljan njima. Vi ne možete natjerati nekoga da radi ako to ne želi. Kažu da na HZZ-u ima puno ljudi koji bi mogli raditi u turizmu, ali recimo kad sam stavio oglas za posao i tražio 10 ljudi, njih troje se javilo, a samo je jedan došao. Dakle, statistički ljudi postoje, ali ih zapravo nema. Nitko se ne javlja na oglase i jedini spas je da dovedemo nekog sa strane. Prednost dovođenja ljudi iz drugih država je ta da možete birati osobu kakva vam odgovara. Vani vidite nekog pa mu ponudite posao.", rekao je Vlašić za Index.
"Zaposlio sam bračni par koji ima djecu. Rade pomoćne poslove u kuhinji te iako je malo problem jezične barijere jer ne pričaju ni engleski, razumiju što trebaju raditi i dobro rade. Marljivi su i vrijedni. Zaposlio sam ih tako što su me zvali iz jedne udruge i rekli da traže posao za Sirijce. Žena radi kod nas četiri mjeseca, a na njenu sam zamolbu zaposlio i njenog supruga. Iako ne znaju jezik, ipak su dobro upućeni u plaće pa smo ispregovarali jer točno znaju navesti kolike su plaće u sezoni", ispričao nam je Jurković navodeći kako su kod njega neto plaće 5800 kuna za pomoćne radnike u kuhinji, dok su za konobare od 7000 do 7500 kuna.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5869
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Post Postao/la Abidaga » 07 sep 2021 00:42

Džeko poklapa Dubrovnik: Prvo kupio vilu i otvorio kafić pa sada i restoran
https://www.24sata.hr/sport/dzeko-vecer ... oma-780381
- Imao sam sreću upoznati Armina Hadžića koji je moj poslovni partner i koji dijeli istu strast prema ovom poslu kao i ja. Nakon nekoliko mjeseci velikih priprema sve izgleda savršeno i konačno je Ezza spreman za otvorenje - kazao je.

Edinu Dubrovnik nije stran jer je prije dvije godine, sa svojim prijateljem Mihom Obradovićem, otvorio kafić na Lapadskim dvorima, a prije šest godina kupio je vilu u Lapadu pokraj zemljišta svog suigrača i kapetana iz reprezentacije Emira Spahića.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5869
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Obnova nezavisnosti Dubrovačke republike

Post Postao/la Abidaga » 16 aug 2023 11:39

19.06.2023
HRT: Hrvati odlaze, a stižu radnici s Istoka :zastava:
https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/sve ... e-10849106
Od početka godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdano je oko 6000 radnih dozvola, najviše za državljane susjednih zemalja, ali sve više i za državljane Filipina, Nepala i Indije, koji su postali prijeko potrebna radna snaga u turističkoj sezoni.
- Očito je da na tržištu nedostaje radnika. Srećom, pripremili smo se za ovu sezonu. Većina je domaćih radnika, a ima ih i iz susjednih zemalja, poput Bosne i Crne Gore. Imamo i radnike iz Nepala, Indije, Filipina, koji osiguravaju raznovrsnost naše ponude, istaknuo je Ugur Yeni, šef recepcije u Hotelu Rixos Premium Dubrovnik.

Radne dozvole za strane državljane tražene su tijekom cijele godine, ne samo za turističke poslove nego i u građevini.
- Četiri i pol godine sam ovdje, dobro mi je ovdje za posao i sve. Došao da raditi sve mi je u redu, i s ljudima i s firmama, naveo je Daut Bajrami, Kosovo.

Hrvati odlaze u ostale zemlje Europske unije, a u Dubrovnik sve više stižu radnici s Istoka.
- Zapravo sve skupa dovodi do nekakve, ja bih rekla, devastacije kvalitete našeg turizma. Pa sad da se ne bi taj trend, koji smo zapazili, ove godine nastavio mislim da bi trebali preuzeti stvari u svoje ruke, na neki način upravljati situacijom, to jest, posložiti igru, odrediti pravila igre, naglasila je Nikolina Trojić, predsjednica HGK - Županijske komore Dubrovnik.

Odgovorite