https://www.klix.ba/vijesti/dijaspora/a ... /200828091Pandemija koronavirusa nije zaobišla ni Norvešku. Da li je Ambasada imala povećan broj zahtjeva dijaspore za uslugama tokom pandemije ili je taj broj bio kao i prije početka pandemije?
Moram s ponosom naglasiti da je Ambasada Bosne i Hercegovine u Oslu jedina ambasada koja nije reducirala svoje radno vrijeme. Nije zatvorila svoje konzularne usluge, rad sa strankama. Tokom pandemije smo radili sa strankama.
Imamo i određeni i jasni porast konzularnih usluga, pogotovo je osjetno da sve više naših ljudi podnosi zahtjeve za bosanskohercegovački pasoš iz razloga, pretpostavljam, pandemije jer bez našeg ličnog dokumenta ne mogu ući u Bosnu i Hercegovinu.
Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Ambasador Nedim Makarević: Dijaspora sa rezervne klupe mora ući na teren
-
Sandzak_boss
- Član
- Postovi: 148
- Pridružen/a: 01 aug 2020 22:31
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Jack, zasto ne mogu da vidim sve teme na forumu? 
Citam podatke zivorodjenih/umrlih u Srbiji.
Bosnjaci u Srbiji kojih je oko 2% cine skoro 5% zivorodjenih u Srbiji, a umrlih oko 1,45%.
Jako dobar podatak.
Citam podatke zivorodjenih/umrlih u Srbiji.
Bosnjaci u Srbiji kojih je oko 2% cine skoro 5% zivorodjenih u Srbiji, a umrlih oko 1,45%.
Jako dobar podatak.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Da bi imao pristup podforumu Živorođeni Bosne, Balkana i svijeta moraš imati najmanje 10 napisanih postova.Sandzak_boss je napisao/la: ↑15 sep 2020 15:57 Jack, zasto ne mogu da vidim sve teme na forumu?
Citam podatke zivorodjenih/umrlih u Srbiji.
Bosnjaci u Srbiji kojih je oko 2% cine skoro 5% zivorodjenih u Srbiji, a umrlih oko 1,45%.
Jako dobar podatak.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Pitam se sto.Evo tek sad vidih ovaj komentar.Spamanje,trolanje.Dosta tog je tako,kako je.
Ps:Znam za takvo sta.Nikakav problem
Ps:Znam za takvo sta.Nikakav problem
“Money can’t buy back your youth when you’re old, a friend when you’re lonely, or peace to your soul.” Johnny Cash
Never had i imagined living without you Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti možda su baš takvi i najsrećniji.
Never had i imagined living without you Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti možda su baš takvi i najsrećniji.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
https://www.cazin.net/vijesti/muftija-b ... c-posjetio
Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić sa svojim saradnicima posjetio je Medresu “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu
Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić sa svojim saradnicima posjetio je Medresu “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu
“Iako smo novu školsku godinu počeli u specifičnim uvjetima, gdje Medresa prati i pridržava se instrukcija nadležnih institucija u pogledu zaštite od koranavirusa, trenutno se u Medresi nalaze kompletni prvi razredi, a ostali razredi su podijeljeni u dva dijela, kako to nalažu instrukcije. Jako mi je drago da smo i ove godine upisali tri odjeljenja prvih razreda, bez obzira na probleme migracija prema zapadnoj Evropi koje su posebno pogodile USK i Bihaćko muftijstvo. To nam dokazuje da naši ljudi poštuju i cijene Medresu i doživaljavaju je najboljom školom za njihovu djecu. Također, želim istaći da ove godine imamo značajan broj učenika koji su došli iz inostranstva, iz naše dijaspore, kako iz zemalja zapadne Evrope, tako i iz SAD-a”, ističe direktor Ljubijankić.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Hoće li Austrija uskoro dopustiti dvojno državljanstvo sa BiH?
https://www.cazin.net/vijesti/hoce-li-a ... tvo-sa-bihZamjenica predsjedavajućeg vijeća Ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Bisera Turković u Beču je održala sastanak sa ministricom pravde Republike Austrije Almom Zadić, na kojem su razgovarale o državljanstvima bh. građana, migrantskoj krizi i vladavini prava.
Na sastanku je navedeno da u Austriji živi oko 170.000 građana bh. porijekla, te da se skoro polovina njih moralo odreći bh. državljanstva prilikom dobijanja državljanstva Austrije.
Ministrica Turković je zamolila ministricu Zadić da se istraži da li postoje moguće opcije za očuvanje prava na dvojno državljanstvo za Bosance i Hercegovce koji žive u Austriji, te kakve su zakonske mogućnosti po ovom pitanju. Ovo pitanje je izuzetno važno, istakla je ministrica Turković, zbog očuvanja veza sa domovinom, ali i zbog komplikacija kada su u pitanju imovina, nasljedstvo i porezi. Dodala je da smatra da i druge države bivše Jugoslavije dijele isto mišljenje.
Ministrica Zadić je kazala da u potpunosti razumije situaciju, te da se mnogi ljudi ne žele odreći svog prvobitnog državljanstva, jer žele da budu uključeni u procese u rodnoj zemlji. Obećala je da će ova pitanja uputiti ministarstvima unutrašnjih i vanjskih poslova. Smatra da ovo pitanje zahtjeva veću reformu, te ako se ona dogodi, ne može biti urađena samo za jednu državu. Dodala je da će ispitati kakvo je raspoloženje u austrijskoj vladi po ovom pitanju.
Ministrica Turković je govorila o trenutnoj teškoj situaciji u našoj zemlji, koja je pogođena velikim prilivom migranata, te dodala da je Bosni i Hercegovini potrebna pomoć sa postupanjem u ovakvim situacijama. Bh. vlasti su, naglasila je, otvorene za sve prijedloge i preporuke, a trenutno se potpisuju sporazumi o povratku migranata u njihove matične zemlje.
Ministrica Zadić je kazala da pomno prati ovu situaciju, te da je upoznata sa situacijom u Bihaću. Ovo pitanje je pokrenula sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, u stalnim je razgovorima sa koalicionim partnerima, te ulaže napore za rješavanje ovog pitanja.
Ministrice su razgovarale i o vladavini prava, odnosno o mogućnostima i rješenjima koji bi pomogli lokalnim institucijama u BiH da pooštre pravila, kada je u pitanju borba protiv korupcije i kriminala.
Ministrica Turković je izrazila želju da, ukoliko postoji mogućnost, jedna osoba iz Ministarstva pravde Austrije dođe u Ministarstvo vanjskih poslova, zbog prijenosa znanja i iskustava. Ministrica Zadić je podržala prijedlog, te navela da se jedna osoba iz Ministarstva pravde već nalazi u Beogradu, s ciljem poticanja razmjene i jačanja regionalnih veza. Dodala je da austrijska strana istražuje mogućnosti uspostavljanja drugih mjesta saradnje u zemljama jugoistočne Evrope, a ukoliko se više zemalja EU želi pridružiti, onda bi se mogla smisliti zajednička akcija po ovom pitanju.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Zvornik: Armenka sretno udata za Podrinjca u Marčićima. Ovo je predivna zemlja (VIDEO PRILOG)
https://podrinjemedia.ba/2020/12/30/zvo ... eo-prilog/
https://podrinjemedia.ba/2020/12/30/zvo ... eo-prilog/
Zadnja izmjena: Drina, dana/u 20 jan 2021 13:06, ukupno mijenjano 1 put.
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Ukrainka krenula na kruzer pa završila u Janji (Video)
https://podrinjemedia.ba/2021/01/19/ukr ... nji-video/
https://podrinjemedia.ba/2021/01/19/ukr ... nji-video/
https://podrinjemedia.ba/2021/01/19/ukr ... nji-video/
https://podrinjemedia.ba/2021/01/19/ukr ... nji-video/
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Mi bismo je zvali Suada, Lakišićka i Hercegovka
Autor: Hasan Hasić April 23, 2021 0
„Prvi put sam srela tu ženu. Nije govorila engleski, tako da je neko iz komšiluka prevodio. Dok mi je pričala na bosanskom jeziku, iako je nisam razumjela, osjećala sam da razgovaram sa svojom tetkom, jer je izgledala identično mojoj tetki Sani Bushnaq. Osjećala sam da sam konačno sa svojom porodicom“– evocira Suad duboko urezan momenat iz Mostara pri susretu sa Senadinom.
Smjenom civilizacija krajem 19. i početkom 20. stoljeća na prostoru Bosne i Hercegovine nastupio je vihor burnih vremena – promjena, prilagodbi, otpora, dolazaka i odlazaka – muhadžirluka muslimana Bošnjaka. Brojne porodice uputile su se u Tursku te arapske zemlje. Čitali ste o oazama bošnjačkih doseljenika na obalama Palestine i o džamiji u Cezareji. Mnogo njih porijeklom iz Hercegovine štošta su mogli ponijeti osim krša – Rizvanbegovići, Hadžajlići, Lakišići... Prezime po kojima ih znaju u Bosni nisu zadržali, već ono po kojima prepoznaju Bosnu u njima, a za njih su vječiti spomen – Bushnaq.
Ako već nismo čuli za proslavljenog tunižanskog vokala Lutfija Bushnaqa, jesmo njegov glas u Merlinovoj Halimi, a neko nam je slučajno pustio i njegovu vanserijsku izvedbu pjesme o posvećenu Sarajevu (na nišanu agresora!) i kazao: „Naše gore list“. S drugog kraja arapskog svijeta ovog potomka mostasrkih muhadžira pretiču note iz loze mostarskih Lakišića – Suad Bushnaq – svu bismo priču sjatili u njeno ime.
Quo Vadis, Aida? – I to sam!
Svijet arapske i zapadne muzičke scene sve češće priča o Suad Bushnaq, kompozitorici filmske i koncertne muzike. Odrasla je u Jordanu, a trenutno nastanjena u Kanadi. Za svoj rad stekla je brojna priznanja, bila nominovana i osvajala prestižne muzičke nagrade. Posljednja je iz januara ove godine - Hollywood Music in Media nagrada. A kada već legendarni Hans Zimmer autor muzike za filmove Kralj lavova. Gladijator, Kišni čovjek i dr. - oda počast na društvenim mrežama komentarom: „Nevjerovatna umjetnica“to postaje visoka referenca.
Završila je Viši muzički institut u Damasku i prva je stipendistica Arapkinja McGill Universitya. Neki od filmova u kojima potpisuje muziku su: The Curve, Twice Upon a Time, The Borrowed Dress, A Very Important Appointment i mnogo drugih, dok su različiti orkestri izvodili njenu muziku u Evropi i Sjevernoj Americi. Među najpoznatijim izvođenim kompozicijama su Tomorrow i partitura za film The Borrowed Dress.
Uspjeh filma Jasmile Žbanić još jednom je svratio pozornost svijeta na genocid u Srebrenici. Kružeći paviljonima članaka o Jasmilinom filmu u kanalima Facebook algoritma našu pažnju privukla je Suad Bushnaq. U svome postu identificirala se sa tri filma u nominaciji za ovogodišnju nagradu Oscar, a koji tretiraju njene tri etničke pozadine: Quo vadis, Aida? iz Bosne, odakle je njen djed,
The Present iz Palestine, odakle je njena nana, a mlada glumica u filmu je kćerka njene rodice iz Nazareta, grada njene nane, te film The Man Who Sold His Skin, tunižanski film o Sirijcu, a majka joj je Sirijka. „I ne samo to. Sve tri filma režirale su žene“, kaže Suad ponosno, ne krijući svoju želju da se jednog dana nađe među kandidatima za Oscara vjerujući u takav uspjeh.
Suada, šćeri!
Suad je rasla na znanju o svome prezimenu i porijeklu Lakišića, kazuje nam. Još 1993. godine, dok su živjeli u Ammanu, u Jordanu, planirali su posjetu, ali agresija na zemlju i narod njenih predaka odgodila je to za mirna vremena.
Ipak, znanje o porijeklu bilo je limitirano. Stvari se mijenjaju 2005. godine. „Odlučila sam kreirati grupu pod imenom „Bushnaq/Bosniak/Boushnak“kako bih istražila koliko Arapa bosanskih korijena ima širom svijeta - to me oduvijek zanimalo. Znate, kao Arapkinji, bilo mi je fascinantno znati da sam jedna četvrtina Evropljanka i da potičem iz velike slavenske etničke grupe u dijaspori. Mnogo ljudi se pridružilo Facebook grupi i upoznala sam tako stomatologa Husseina Bushnaqa“, priča nam Suad. On je potomak porodice Rizvanbegović, a s obzirom na njegova istraživanja, mnogo vrijednih informacija o Lakišićima saznala je od njega.
Proći će još 12 godina dok Suad ne stane na mostarski kamen. „Tako sam 2017. godine otišla u Mostar i posjetila sam džamiju Hadži Ahmed-aga Lakišić kao i kuću Lakišića koja je dio muzeja“, priča nam Suad, koja je tada imala priliku upoznati i razgovarati sa Senadinom Lakišić, koja je živjela u toj kući. „Prvi put sam srela tu ženu. Nije govorila engleski, tako da je neko iz komšiluka prevodio. Dok mi je pričala na bosanskom jeziku, iako je nisam razumjela, osjećala sam da razgovaram sa svojom tetkom, jer je izgledala identično mojoj tetki Sani Bushnaq“– evocira Suad duboko urezan momenat – „bila su to 24 sata u Mostaru i mislim da je to bio jedan od najemotivnijih dana moga života. Osjećala sam da sam konačno sa svojom porodicom.“.
Mi bismo je zvali Suada – i Lakišićka i punih usta Hercegovka. Upoznata je sa tim da je Suad u Bosni muško ime. „Suada je dugo bio moj nadimak“, kaže ona „i drago mi je zbog toga, jer moja majka me uobičavala zvati Suada prije nego je preselila“.
Facebook grupa i danas služi svojoj svrsi. „Posredstvom te grupe i Facebooka u kontaktu sam sa mnogim Bošnjacima širom arapskog svijeta i zaista je divno kako se svi doživljavamo kao jedna velika porodica, iako nismo svi krvno vezani. Čak sam upoznala i Bošnjake koju su, primjetivši ime, dodali me u prijatelje te kazali da bi me sljedeći put voljeli ugostiti u Bosni“, kaže Suad.
"Moj složeni identitet obogaćuje moju muzičku kreaciju, jer mogu prirodno pisati muziku koja će zvučati kao zvuk onoga što jesam: malo arapski, malo bosanski".
Muzika – njeno ognjište
Sva ta potraga za korijenima i svo znanje o tome na kojem je odrasla, te burni događaji istoka kojeg su izabrali njeni preci za novi život i komšiluk, u mnogome su odredili karakter njenog muzičkog rada. „Većina mojih kompozicija tretira teme identiteta, sjećanja, gubitka, rata, dijaspore, mira i koegzistencije sa velikom dozom nostalgije u većini slučajeva. To posebno važi za muziku koju komponiram za koncerte“– ističe Suad. „Moja filmska muzika proteže se kroz mnogo žanrova - od drame do komedije, kroz dokumentarce i trilere, ali moja koncertna muzika se skoro uvijek tiče pitanja identiteta i traganja za sobom i čežnjom za prošlim životima“, kaže ona ukratko nam objašnjavajući razliku između te dvije vrste njenog rada.
Složeni etnički identitet pomaže joj u njenim muzičkim kreacijama, i to na dva načina, kaže ona. „Prvi je taj da je moja „muzička genetička šminka“, ako možemo to tako nazvati, vrlo bogata i raznovrsna zbog moga složenog etničkog identiteta. U meni teče sirijska, palestinska i bosanska krv, a to su mjesta sa vrlo bogatim muzičkim naslijeđem. Na taj način moj složeni identitet obogaćuje moju muzičku kreaciju, jer mogu prirodno pisati muziku koja će zvučati kao zvuk onoga što jesam: malo arapski, malo bosanski, zavisno od toga čemu „naginjem“više u tom momentu“– komentariše Suada. Drugi način opisuje „obrnutim efektom“: „Moja muzika i samo komponiranje pomaže mi razumjeti i prihvatiti etnički identitet, jer se ponaša kao „dom“gdje sve moje strane tog identiteta mogu zasjati, bez osjećaja da sam van prostora. Kao neko ko nikada nije mogao živjeti u potpunosti u „domu“, muzika je moja kuća i mjesto gdje svi moji identiteti koegzistiraju“– zaključuje ona.
I majka i kompozitorica
Fokus, životni cilj i kompas za životne odluke – tri su elementa, ističe Suad, koji motivišu i svaku ženu u bilo kojem društvu i na bilo kojem polju. „Nije lahko odabrati karijeru koja je kompetitivna i gdje muškarci dominiraju kao muzički kompozitori“, kaže ona, ali zacrtani cilj, usavršavanje i brušenje talenta vode uspjehu, poručuje. Biti majka, supruga i domaćica ne isključuje druge mogućnosti doprinosa društvu, stava je ona. Svjedoči to vlastitim primjerom: „Majka sam i još uvijek mogu raditi i biti što bolja majka svome sinu, dok, također, ne gubim se u svome majčinstvu pred svojom strašću za muzikom“. Osim toga, važnim drži roditeljski poticaj. „Odrasla sam u društvu u kojem je muzika samo hobi, ali bila sam sretna što imam roditelje koji su me poticali da ostvarim svoje snove i nikada nisu spol dovodili u kontekst ograničavanja“:
Govoreći o važnosti kulture i umjetnosti skreće pažnju na „božanski diverzitet“. „On je namjeran – tu je tako da svaka osoba doprinosi svojim talentima društvu“, poručuje ona, te dodaje: „Svijet bi bio siv i bljutav da nije tog diverziteta pomoću kojeg društvo napreduje“.
Dogodine na iftaru u Bosni!
Kanadski ramazani su mnogo drugačiji od jordanskih i sirijskih, podsjeća nas ona – „nedostaje mi ramazan u arapskom svijetu zbog atmosfere koja je drugačija“. U Kanadi, kaže Suad, ‘posti se zasebno’, čak i pored druženja i zajedničkih iftara. „Ipak, ramazan je moje omiljeno doba godine...Volim taj smiraj, duhovnost, obrede te posebnu hranu koju jedemo, ali, voljela bih provesti vrijeme u zemlji koja se više osvrće na to, i jedna od mojih najvećih želja je da provedem ramazan u Bosni“– kaže nam Suad za kraj, a slike bosanskih ramazana koje dopiru do nje zovu Bosni, vjerujemo. A po licu svoje tetke - zna to Lakišićka – ovdje nije turista.
https://www.preporod.com/index.php/sve- ... hercegovka
Autor: Hasan Hasić April 23, 2021 0
„Prvi put sam srela tu ženu. Nije govorila engleski, tako da je neko iz komšiluka prevodio. Dok mi je pričala na bosanskom jeziku, iako je nisam razumjela, osjećala sam da razgovaram sa svojom tetkom, jer je izgledala identično mojoj tetki Sani Bushnaq. Osjećala sam da sam konačno sa svojom porodicom“– evocira Suad duboko urezan momenat iz Mostara pri susretu sa Senadinom.
Smjenom civilizacija krajem 19. i početkom 20. stoljeća na prostoru Bosne i Hercegovine nastupio je vihor burnih vremena – promjena, prilagodbi, otpora, dolazaka i odlazaka – muhadžirluka muslimana Bošnjaka. Brojne porodice uputile su se u Tursku te arapske zemlje. Čitali ste o oazama bošnjačkih doseljenika na obalama Palestine i o džamiji u Cezareji. Mnogo njih porijeklom iz Hercegovine štošta su mogli ponijeti osim krša – Rizvanbegovići, Hadžajlići, Lakišići... Prezime po kojima ih znaju u Bosni nisu zadržali, već ono po kojima prepoznaju Bosnu u njima, a za njih su vječiti spomen – Bushnaq.
Ako već nismo čuli za proslavljenog tunižanskog vokala Lutfija Bushnaqa, jesmo njegov glas u Merlinovoj Halimi, a neko nam je slučajno pustio i njegovu vanserijsku izvedbu pjesme o posvećenu Sarajevu (na nišanu agresora!) i kazao: „Naše gore list“. S drugog kraja arapskog svijeta ovog potomka mostasrkih muhadžira pretiču note iz loze mostarskih Lakišića – Suad Bushnaq – svu bismo priču sjatili u njeno ime.
Quo Vadis, Aida? – I to sam!
Svijet arapske i zapadne muzičke scene sve češće priča o Suad Bushnaq, kompozitorici filmske i koncertne muzike. Odrasla je u Jordanu, a trenutno nastanjena u Kanadi. Za svoj rad stekla je brojna priznanja, bila nominovana i osvajala prestižne muzičke nagrade. Posljednja je iz januara ove godine - Hollywood Music in Media nagrada. A kada već legendarni Hans Zimmer autor muzike za filmove Kralj lavova. Gladijator, Kišni čovjek i dr. - oda počast na društvenim mrežama komentarom: „Nevjerovatna umjetnica“to postaje visoka referenca.
Završila je Viši muzički institut u Damasku i prva je stipendistica Arapkinja McGill Universitya. Neki od filmova u kojima potpisuje muziku su: The Curve, Twice Upon a Time, The Borrowed Dress, A Very Important Appointment i mnogo drugih, dok su različiti orkestri izvodili njenu muziku u Evropi i Sjevernoj Americi. Među najpoznatijim izvođenim kompozicijama su Tomorrow i partitura za film The Borrowed Dress.
Uspjeh filma Jasmile Žbanić još jednom je svratio pozornost svijeta na genocid u Srebrenici. Kružeći paviljonima članaka o Jasmilinom filmu u kanalima Facebook algoritma našu pažnju privukla je Suad Bushnaq. U svome postu identificirala se sa tri filma u nominaciji za ovogodišnju nagradu Oscar, a koji tretiraju njene tri etničke pozadine: Quo vadis, Aida? iz Bosne, odakle je njen djed,
The Present iz Palestine, odakle je njena nana, a mlada glumica u filmu je kćerka njene rodice iz Nazareta, grada njene nane, te film The Man Who Sold His Skin, tunižanski film o Sirijcu, a majka joj je Sirijka. „I ne samo to. Sve tri filma režirale su žene“, kaže Suad ponosno, ne krijući svoju želju da se jednog dana nađe među kandidatima za Oscara vjerujući u takav uspjeh.
Suada, šćeri!
Suad je rasla na znanju o svome prezimenu i porijeklu Lakišića, kazuje nam. Još 1993. godine, dok su živjeli u Ammanu, u Jordanu, planirali su posjetu, ali agresija na zemlju i narod njenih predaka odgodila je to za mirna vremena.
Ipak, znanje o porijeklu bilo je limitirano. Stvari se mijenjaju 2005. godine. „Odlučila sam kreirati grupu pod imenom „Bushnaq/Bosniak/Boushnak“kako bih istražila koliko Arapa bosanskih korijena ima širom svijeta - to me oduvijek zanimalo. Znate, kao Arapkinji, bilo mi je fascinantno znati da sam jedna četvrtina Evropljanka i da potičem iz velike slavenske etničke grupe u dijaspori. Mnogo ljudi se pridružilo Facebook grupi i upoznala sam tako stomatologa Husseina Bushnaqa“, priča nam Suad. On je potomak porodice Rizvanbegović, a s obzirom na njegova istraživanja, mnogo vrijednih informacija o Lakišićima saznala je od njega.
Proći će još 12 godina dok Suad ne stane na mostarski kamen. „Tako sam 2017. godine otišla u Mostar i posjetila sam džamiju Hadži Ahmed-aga Lakišić kao i kuću Lakišića koja je dio muzeja“, priča nam Suad, koja je tada imala priliku upoznati i razgovarati sa Senadinom Lakišić, koja je živjela u toj kući. „Prvi put sam srela tu ženu. Nije govorila engleski, tako da je neko iz komšiluka prevodio. Dok mi je pričala na bosanskom jeziku, iako je nisam razumjela, osjećala sam da razgovaram sa svojom tetkom, jer je izgledala identično mojoj tetki Sani Bushnaq“– evocira Suad duboko urezan momenat – „bila su to 24 sata u Mostaru i mislim da je to bio jedan od najemotivnijih dana moga života. Osjećala sam da sam konačno sa svojom porodicom.“.
Mi bismo je zvali Suada – i Lakišićka i punih usta Hercegovka. Upoznata je sa tim da je Suad u Bosni muško ime. „Suada je dugo bio moj nadimak“, kaže ona „i drago mi je zbog toga, jer moja majka me uobičavala zvati Suada prije nego je preselila“.
Facebook grupa i danas služi svojoj svrsi. „Posredstvom te grupe i Facebooka u kontaktu sam sa mnogim Bošnjacima širom arapskog svijeta i zaista je divno kako se svi doživljavamo kao jedna velika porodica, iako nismo svi krvno vezani. Čak sam upoznala i Bošnjake koju su, primjetivši ime, dodali me u prijatelje te kazali da bi me sljedeći put voljeli ugostiti u Bosni“, kaže Suad.
"Moj složeni identitet obogaćuje moju muzičku kreaciju, jer mogu prirodno pisati muziku koja će zvučati kao zvuk onoga što jesam: malo arapski, malo bosanski".
Muzika – njeno ognjište
Sva ta potraga za korijenima i svo znanje o tome na kojem je odrasla, te burni događaji istoka kojeg su izabrali njeni preci za novi život i komšiluk, u mnogome su odredili karakter njenog muzičkog rada. „Većina mojih kompozicija tretira teme identiteta, sjećanja, gubitka, rata, dijaspore, mira i koegzistencije sa velikom dozom nostalgije u većini slučajeva. To posebno važi za muziku koju komponiram za koncerte“– ističe Suad. „Moja filmska muzika proteže se kroz mnogo žanrova - od drame do komedije, kroz dokumentarce i trilere, ali moja koncertna muzika se skoro uvijek tiče pitanja identiteta i traganja za sobom i čežnjom za prošlim životima“, kaže ona ukratko nam objašnjavajući razliku između te dvije vrste njenog rada.
Složeni etnički identitet pomaže joj u njenim muzičkim kreacijama, i to na dva načina, kaže ona. „Prvi je taj da je moja „muzička genetička šminka“, ako možemo to tako nazvati, vrlo bogata i raznovrsna zbog moga složenog etničkog identiteta. U meni teče sirijska, palestinska i bosanska krv, a to su mjesta sa vrlo bogatim muzičkim naslijeđem. Na taj način moj složeni identitet obogaćuje moju muzičku kreaciju, jer mogu prirodno pisati muziku koja će zvučati kao zvuk onoga što jesam: malo arapski, malo bosanski, zavisno od toga čemu „naginjem“više u tom momentu“– komentariše Suada. Drugi način opisuje „obrnutim efektom“: „Moja muzika i samo komponiranje pomaže mi razumjeti i prihvatiti etnički identitet, jer se ponaša kao „dom“gdje sve moje strane tog identiteta mogu zasjati, bez osjećaja da sam van prostora. Kao neko ko nikada nije mogao živjeti u potpunosti u „domu“, muzika je moja kuća i mjesto gdje svi moji identiteti koegzistiraju“– zaključuje ona.
I majka i kompozitorica
Fokus, životni cilj i kompas za životne odluke – tri su elementa, ističe Suad, koji motivišu i svaku ženu u bilo kojem društvu i na bilo kojem polju. „Nije lahko odabrati karijeru koja je kompetitivna i gdje muškarci dominiraju kao muzički kompozitori“, kaže ona, ali zacrtani cilj, usavršavanje i brušenje talenta vode uspjehu, poručuje. Biti majka, supruga i domaćica ne isključuje druge mogućnosti doprinosa društvu, stava je ona. Svjedoči to vlastitim primjerom: „Majka sam i još uvijek mogu raditi i biti što bolja majka svome sinu, dok, također, ne gubim se u svome majčinstvu pred svojom strašću za muzikom“. Osim toga, važnim drži roditeljski poticaj. „Odrasla sam u društvu u kojem je muzika samo hobi, ali bila sam sretna što imam roditelje koji su me poticali da ostvarim svoje snove i nikada nisu spol dovodili u kontekst ograničavanja“:
Govoreći o važnosti kulture i umjetnosti skreće pažnju na „božanski diverzitet“. „On je namjeran – tu je tako da svaka osoba doprinosi svojim talentima društvu“, poručuje ona, te dodaje: „Svijet bi bio siv i bljutav da nije tog diverziteta pomoću kojeg društvo napreduje“.
Dogodine na iftaru u Bosni!
Kanadski ramazani su mnogo drugačiji od jordanskih i sirijskih, podsjeća nas ona – „nedostaje mi ramazan u arapskom svijetu zbog atmosfere koja je drugačija“. U Kanadi, kaže Suad, ‘posti se zasebno’, čak i pored druženja i zajedničkih iftara. „Ipak, ramazan je moje omiljeno doba godine...Volim taj smiraj, duhovnost, obrede te posebnu hranu koju jedemo, ali, voljela bih provesti vrijeme u zemlji koja se više osvrće na to, i jedna od mojih najvećih želja je da provedem ramazan u Bosni“– kaže nam Suad za kraj, a slike bosanskih ramazana koje dopiru do nje zovu Bosni, vjerujemo. A po licu svoje tetke - zna to Lakišićka – ovdje nije turista.
https://www.preporod.com/index.php/sve- ... hercegovka
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Monografija “Demografska slika općine Bugojno”: Bez mjera prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika
- Monografija "Demografska slika općine Bugojno" ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica
Razgovarao: Voloder Sanadin
Haris Gekić (rođen 1984. godine), docent Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i šef Katedre za društvenu geografiju, autor je monografije “Demografska slika općine Bugojno” koja ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica. Izdavač publikacije je “Dobra knjiga” iz Sarajeva.
Gekić je osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom Bugojnu, a diplomirao je 2007. godine na temu “Demogeografska obilježja općine Bugojno”. Magistarsku tezu pod naslovom “Društveno-geografske determinante kao osnova prostornog plana općine Bugojno” odbranio je 2011. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Geografske osnove poljoprivredne proizvodnje u Uskopaljskoj kotlini” uspješno je odbranio 2016. godine i stekao zvanje doktora geografskih nauka.
Pored aktivnog članstva u Geografskom društvu Federacije Bosne i Hercegovine, član je Američkog geografskog društva i Svjetske asocijacije regionalnih studija. Od 2017. do 2021. godine bio je član Savjeta gradonačelnika za urbanizam, ekologiju i estetsko uređenje Grada Sarajeva. Aktivno je učestvovao u šest međunarodnih COST projekata Evropske unije.
Autor je preko 50 naučnih radova objavljenih u međunarodnim i nacionalnim naučnim časopisima i zbornicima sa kongresa i konferencija od čega više od 10 na temu općine Bugojno. Pored naučne monografije “Demografska slika općine Bugojno” koautor je još pet naučnih knjiga.
– Savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno –
U ovoj naučnoj monografiji prikazane su savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno i ukazano je na ključne probleme u čijim rješavanjima upravo geografska nauka ima veliki značaj.
“Cjelokupna geografska istraživanja koja su se provodila u svrhu izrade ove monografije mogu se identifikovati kao fundamentalno-aplikativna. Zasnovana su na demogeografskom nomotetičkom pristupu za potrebe utvrđivanja osnovnih uticaja geografskih uslova na stanovništvo. Za navedene svrhe vršena su terenska istraživanja stacionarnog i maršrutnog tipa na prostoru općine Bugojno. Ona su se sprovodila u cilju dobivanja neophodnog dodatnog statističkog demogeografskog materijala i boljeg razumijevanja kompletne prostorno-vremenske dimenzije modifikatorskog djelovanja glavnih geografskih uslova na demografski razvoj općine Bugojno”, izjavio je na početku razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.
Prema geografskom položaju, općina Bugojno zauzima krajnji zapadni dio planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine.
“Osnovni vremenski okvir istraživanja čine dvije posljednje popisne godine -1991. i 2013. Međutim, u definisanju šireg konteksta i ustanovljavanju dugoročnih tendencija u razvoju stanovništva općine Bugojno, vremenski okvir istraživanja je proširen te on obuhvata i drugu polovinu 20. vijeka. Pojedini aspekti kretanja i razvoja stanovništva analizirani su i prikazani u dužem vremenskom razdoblju, od kraja 19. vijeka”, pojašnjava Gekić.
– Negativni demografski procesi –
Rezultati istraživanja demografskih kretanja općine Bugojno do kojih je došao Gekić nažalost nisu ohrabrujući.
“Ukoliko se ne poduzmu sveobuhvatne populacione mjere prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika do koje smo došli putem projekcija stanovništva općine Bugojno u narednih 50 godina, od 2018. do 2068. godine. Ključni dugoročni vrlo negativni procesi razvoja stanovništva u općini Bugojno su ukupna i prirodna depopulacija, demografsko starenje te urbano-ruralna polarizacija naseljenosti. Savremeni dinamični i strukturni procesi u demografskom razvoju ne daju neke razloge za optimizam”, poručuje Gekić.
Ipak, za razliku od većine bosanskohercegovačkih općina, općina Bugojno ima veće i kvalitetnije prirodne resurse i geografske mogućnosti za naseljavanje što je neophodno što prije i što bolje iskoristiti.
“Mogućnosti optimalnog ekonomskog razvoja i revitalizacije geoprostora općine Bugojno s postojećim demografskim resursima su u velikoj mjeri upitne,te je neophodno povećati ekonomsku atraktivnost cijele općine kroz različite projekte u kojima će lokalna uprava morati učiniti najveći napor”, smatra Gekić.
Projekcije demografskog razvoja općine pokazuju negativno produbljavanje ključnih segmenata kao što je udio starog stanovništva, pad udjela mladih i fertiliteta.
“Što se tiče promjena u starosnoj strukturi, rezultati projekcija ukazuju na nastavak procesa demografskog starenja tokom čitavog projekcionog perioda. On će se nastaviti pri ostvarenju pretpostavki o komponentama promjene stanovništva, a razlika će se javiti jedino u brzini odvijanja procesa starenja. U uslovima ovakve projekcije on bi bio vrlo intenzivan, a na kraju projekcionog perioda više nego svaki četvrti stanovnik bio bi stariji od 65 godina (28,3 posto)”, objašnjava Gekić.
Proces ukupne depopulacije stanovništva prema projekcijama bit će iz decenije u deceniju sve naglašeniji i sve više prostorno produbljeniji ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere populacione politike.
“Nastavak procesa prostorne koncentracije naseljenosti u manjem broju naselja, posebno gradskom i naseljima blizu njega je sasvim realna perspektiva razvoja stanovništva općine Bugojno. Naslijeđena naseobinska struktura koja još uvijek nije reorganizovana nakon 1995. godine, usprkos tome što 25 naselja nema stalnih stanovnika, doživjet će značajne promjene. Potrebno je naglasiti da su najugroženija naselja s malim brojem stanovnika, a uz to se nalaze uglavnom planinskim područjima”, dodaje Gekić.
– Prijedlozi populacionih mjera i aktivnosti –
Na osnovu rezultata istraživanja Gekić je predložio niz mjera i aktivnosti na općinskom nivou u cilju zaustavljanja negativnih demografskih tendencija.
“Sve mjere koje se odnose na demografski razvoj općine Bugojno trebaju predstavljati elementarni dio politike ukupnog razvoja. Moguće ih je realizovati samo uz zajednički napor svih struktura lokalne vlasti u sklopu programa ekonomskog, socijalnog, kulturnog, obrazovnog i općenito ukupnog društvenog razvoja. Izuzetno je bitno raditi na zaustavljanju emigracije stanovništva putem podsticajnih mjera, povećati natalitet odnosno fertilitet stanovništva, te raditi na mjerama podsticanja razvoja, te imigracije u skladu s time kako bi se izbjegao scenarij budućnosti prema projekciji”, ističe dr Gekić.
Gekićeva publikacija je usamljeni primjer detaljne geografske analize općina i gradova u Bosni i Hercegovini.
“Ovo je sasvim sigurno prva naučna monografija ovakvog tipa gdje su na egzaktan način istražene karakteristike stanovništva jedne općine u relaciji sa uticajima geografskih faktora i geografske sredine. Upravo to je bio jedan od razloga zbog kojeg sam se odlučio napisati ovu monografiju kako bih istakao ogromni značaj demografskog razvoja manjih prostornih jedinica u okviru demografskog sistema naše zemlje”, smatra Gekić.
Prvo predstavljanje knjige će se održati u sklopu manifestacije “Dani Ajvatovice” u Bugojnu, a promotori će biti eminentni naučnici i stručnjaci Rahman Nurković, Dženan Dautović i Alen Jahja.
Monografija se već nalazi u brojnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji.
“Nadam da će monografija posebno koristiti studentima i stručnjacima koji se bave pitanjima demografskog razvoja, jer metode koje su korištene se mogu primjeniti na bilo koju drugu prostornu jedinicu ili cjelinu kako bi se došlo do konkretnih spoznaja i zaključaka”, zaključuje na kraju razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.
Akos.ba
https://akos.ba/monografija-demografska ... ska-slika/
- Monografija "Demografska slika općine Bugojno" ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica
Razgovarao: Voloder Sanadin
Haris Gekić (rođen 1984. godine), docent Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i šef Katedre za društvenu geografiju, autor je monografije “Demografska slika općine Bugojno” koja ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica. Izdavač publikacije je “Dobra knjiga” iz Sarajeva.
Gekić je osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom Bugojnu, a diplomirao je 2007. godine na temu “Demogeografska obilježja općine Bugojno”. Magistarsku tezu pod naslovom “Društveno-geografske determinante kao osnova prostornog plana općine Bugojno” odbranio je 2011. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Geografske osnove poljoprivredne proizvodnje u Uskopaljskoj kotlini” uspješno je odbranio 2016. godine i stekao zvanje doktora geografskih nauka.
Pored aktivnog članstva u Geografskom društvu Federacije Bosne i Hercegovine, član je Američkog geografskog društva i Svjetske asocijacije regionalnih studija. Od 2017. do 2021. godine bio je član Savjeta gradonačelnika za urbanizam, ekologiju i estetsko uređenje Grada Sarajeva. Aktivno je učestvovao u šest međunarodnih COST projekata Evropske unije.
Autor je preko 50 naučnih radova objavljenih u međunarodnim i nacionalnim naučnim časopisima i zbornicima sa kongresa i konferencija od čega više od 10 na temu općine Bugojno. Pored naučne monografije “Demografska slika općine Bugojno” koautor je još pet naučnih knjiga.
– Savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno –
U ovoj naučnoj monografiji prikazane su savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno i ukazano je na ključne probleme u čijim rješavanjima upravo geografska nauka ima veliki značaj.
“Cjelokupna geografska istraživanja koja su se provodila u svrhu izrade ove monografije mogu se identifikovati kao fundamentalno-aplikativna. Zasnovana su na demogeografskom nomotetičkom pristupu za potrebe utvrđivanja osnovnih uticaja geografskih uslova na stanovništvo. Za navedene svrhe vršena su terenska istraživanja stacionarnog i maršrutnog tipa na prostoru općine Bugojno. Ona su se sprovodila u cilju dobivanja neophodnog dodatnog statističkog demogeografskog materijala i boljeg razumijevanja kompletne prostorno-vremenske dimenzije modifikatorskog djelovanja glavnih geografskih uslova na demografski razvoj općine Bugojno”, izjavio je na početku razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.
Prema geografskom položaju, općina Bugojno zauzima krajnji zapadni dio planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine.
“Osnovni vremenski okvir istraživanja čine dvije posljednje popisne godine -1991. i 2013. Međutim, u definisanju šireg konteksta i ustanovljavanju dugoročnih tendencija u razvoju stanovništva općine Bugojno, vremenski okvir istraživanja je proširen te on obuhvata i drugu polovinu 20. vijeka. Pojedini aspekti kretanja i razvoja stanovništva analizirani su i prikazani u dužem vremenskom razdoblju, od kraja 19. vijeka”, pojašnjava Gekić.
– Negativni demografski procesi –
Rezultati istraživanja demografskih kretanja općine Bugojno do kojih je došao Gekić nažalost nisu ohrabrujući.
“Ukoliko se ne poduzmu sveobuhvatne populacione mjere prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika do koje smo došli putem projekcija stanovništva općine Bugojno u narednih 50 godina, od 2018. do 2068. godine. Ključni dugoročni vrlo negativni procesi razvoja stanovništva u općini Bugojno su ukupna i prirodna depopulacija, demografsko starenje te urbano-ruralna polarizacija naseljenosti. Savremeni dinamični i strukturni procesi u demografskom razvoju ne daju neke razloge za optimizam”, poručuje Gekić.
Ipak, za razliku od većine bosanskohercegovačkih općina, općina Bugojno ima veće i kvalitetnije prirodne resurse i geografske mogućnosti za naseljavanje što je neophodno što prije i što bolje iskoristiti.
“Mogućnosti optimalnog ekonomskog razvoja i revitalizacije geoprostora općine Bugojno s postojećim demografskim resursima su u velikoj mjeri upitne,te je neophodno povećati ekonomsku atraktivnost cijele općine kroz različite projekte u kojima će lokalna uprava morati učiniti najveći napor”, smatra Gekić.
Projekcije demografskog razvoja općine pokazuju negativno produbljavanje ključnih segmenata kao što je udio starog stanovništva, pad udjela mladih i fertiliteta.
“Što se tiče promjena u starosnoj strukturi, rezultati projekcija ukazuju na nastavak procesa demografskog starenja tokom čitavog projekcionog perioda. On će se nastaviti pri ostvarenju pretpostavki o komponentama promjene stanovništva, a razlika će se javiti jedino u brzini odvijanja procesa starenja. U uslovima ovakve projekcije on bi bio vrlo intenzivan, a na kraju projekcionog perioda više nego svaki četvrti stanovnik bio bi stariji od 65 godina (28,3 posto)”, objašnjava Gekić.
Proces ukupne depopulacije stanovništva prema projekcijama bit će iz decenije u deceniju sve naglašeniji i sve više prostorno produbljeniji ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere populacione politike.
“Nastavak procesa prostorne koncentracije naseljenosti u manjem broju naselja, posebno gradskom i naseljima blizu njega je sasvim realna perspektiva razvoja stanovništva općine Bugojno. Naslijeđena naseobinska struktura koja još uvijek nije reorganizovana nakon 1995. godine, usprkos tome što 25 naselja nema stalnih stanovnika, doživjet će značajne promjene. Potrebno je naglasiti da su najugroženija naselja s malim brojem stanovnika, a uz to se nalaze uglavnom planinskim područjima”, dodaje Gekić.
– Prijedlozi populacionih mjera i aktivnosti –
Na osnovu rezultata istraživanja Gekić je predložio niz mjera i aktivnosti na općinskom nivou u cilju zaustavljanja negativnih demografskih tendencija.
“Sve mjere koje se odnose na demografski razvoj općine Bugojno trebaju predstavljati elementarni dio politike ukupnog razvoja. Moguće ih je realizovati samo uz zajednički napor svih struktura lokalne vlasti u sklopu programa ekonomskog, socijalnog, kulturnog, obrazovnog i općenito ukupnog društvenog razvoja. Izuzetno je bitno raditi na zaustavljanju emigracije stanovništva putem podsticajnih mjera, povećati natalitet odnosno fertilitet stanovništva, te raditi na mjerama podsticanja razvoja, te imigracije u skladu s time kako bi se izbjegao scenarij budućnosti prema projekciji”, ističe dr Gekić.
Gekićeva publikacija je usamljeni primjer detaljne geografske analize općina i gradova u Bosni i Hercegovini.
“Ovo je sasvim sigurno prva naučna monografija ovakvog tipa gdje su na egzaktan način istražene karakteristike stanovništva jedne općine u relaciji sa uticajima geografskih faktora i geografske sredine. Upravo to je bio jedan od razloga zbog kojeg sam se odlučio napisati ovu monografiju kako bih istakao ogromni značaj demografskog razvoja manjih prostornih jedinica u okviru demografskog sistema naše zemlje”, smatra Gekić.
Prvo predstavljanje knjige će se održati u sklopu manifestacije “Dani Ajvatovice” u Bugojnu, a promotori će biti eminentni naučnici i stručnjaci Rahman Nurković, Dženan Dautović i Alen Jahja.
Monografija se već nalazi u brojnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji.
“Nadam da će monografija posebno koristiti studentima i stručnjacima koji se bave pitanjima demografskog razvoja, jer metode koje su korištene se mogu primjeniti na bilo koju drugu prostornu jedinicu ili cjelinu kako bi se došlo do konkretnih spoznaja i zaključaka”, zaključuje na kraju razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.
Akos.ba
https://akos.ba/monografija-demografska ... ska-slika/
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Pravilnik stupio na snagu 14.10.2021
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Bitna informacija za sve nove majke/porodilje sa područja općine Ilidža:
- Pravilnik o dodjeli jednokratne novčane pomoći za svako novorođeno dijete JE STUPIO NA SNAGU 14.10.2021. i izmijenjen je na osnovu prijedloga iz moje inicijative. (slika u prilogu)
Za dobijeno prvo, drugo, treće, četvrto, peto i više, te blizance:
- 200 KM- 200 KM- 300 KM - 400 KMZa dobijeno peto dijete i više:
- 500 KM Za blizance
- 500 KMJedini uslov je: da jedno od roditelja novorođenčeta ima prijavljeno mjesto prebivališta na području općine Ilidža u trajanju najmanje godinu dana prije rođenja djeteta
Rok za podnošenje zahtjeva: 60 dana od dana poroda
Od dokumentacije potrebno vam je:
- popuniti zahtjev (koji možete dobiti na info desku, tj. u montažnom kontejneru ispred ulaza u zgradu općine)
- ovjerena kopija lične karte (od majke i od oca)
- rodni list novorođenčeta
- prijava prebivališta za oba roditelja
- kopija tekućeg računa majke
- rodni listovi za svu djecu koju imate
Radujemo se svakom novom stanovniku naše općine!
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
Malo je to para.Ako opstina Ilidza nema toliko para.Dat cu ja roditeljima pare.Ovo je smijesna suma.Pa sta ce ti 200 km?.Moras kupit extra pelene,djecju hranu
Umjesto da se daje besplatno obrazovanje za 4 dijete kroz osnovnu i srednju skolu pa i zdravstvo.Sta ce roditelji da rade s tih smijesnih 200 km?
Malo je to para
Umjesto da se daje besplatno obrazovanje za 4 dijete kroz osnovnu i srednju skolu pa i zdravstvo.Sta ce roditelji da rade s tih smijesnih 200 km?
Malo je to para
“Money can’t buy back your youth when you’re old, a friend when you’re lonely, or peace to your soul.” Johnny Cash
Never had i imagined living without you Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti možda su baš takvi i najsrećniji.
Never had i imagined living without you Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti možda su baš takvi i najsrećniji.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
To treba biti mjesecno dok dijete ne napuni 18 godina. To jednokratno je veliko nista. Mogu 3 pelene kupiti
Bog Bosna i Bošnjaci
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/22 ... _uzeo.html
Kozarić tako navodi da je u periodu od 2018. do 2020. godine Ambasada obradila i izdala 9.127 putnih isprava i 1.400 putnih listova, te obradila 953 predmeta koja se odnose na odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine. To je, kako je istakao Kozarić, podatak koji nažalost ukazuje na to da se veliki broj bh. državljana proteklih godina odrekao državljanstva naše zemlje i uzeo državljanstvo Republike Austrije.
Također je na web stranici Ambasade postavljena aplikacija kroz koju se elektronskim putem mogu dobiti termini za dolazak u svrhu rješavanja pitanja iz konzularnog domena, što je čekanje termina svelo na minimum.
- Želio bih da istaknem da u Republici Austriji živi i radi oko 170.000 ljudi s prostora Bosne i Hercegovine, od kojih je oko 97.000 osoba s bosanskohercegovačkim državljanstvom i više od 70.000 koje su stekle državljanstvo Austrije, a po našim podacima u Austriji studira oko 3.000 studenata na univerzitetima širom zemlje koji su među najboljim na svojim fakultetima - kazao je Kozarić.
Kozarić tako navodi da je u periodu od 2018. do 2020. godine Ambasada obradila i izdala 9.127 putnih isprava i 1.400 putnih listova, te obradila 953 predmeta koja se odnose na odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine. To je, kako je istakao Kozarić, podatak koji nažalost ukazuje na to da se veliki broj bh. državljana proteklih godina odrekao državljanstva naše zemlje i uzeo državljanstvo Republike Austrije.
Također je na web stranici Ambasade postavljena aplikacija kroz koju se elektronskim putem mogu dobiti termini za dolazak u svrhu rješavanja pitanja iz konzularnog domena, što je čekanje termina svelo na minimum.
- Želio bih da istaknem da u Republici Austriji živi i radi oko 170.000 ljudi s prostora Bosne i Hercegovine, od kojih je oko 97.000 osoba s bosanskohercegovačkim državljanstvom i više od 70.000 koje su stekle državljanstvo Austrije, a po našim podacima u Austriji studira oko 3.000 studenata na univerzitetima širom zemlje koji su među najboljim na svojim fakultetima - kazao je Kozarić.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
https://www.biznisinfo.ba/i-pored-brojn ... uo-biznis/
I pored brojnih ponuda, vratio se iz Kuvajta pa u Jajcu pokrenuo biznis
Da nigdje nije ljepše nego u svojoj domovini, potvrdio je mladi i ambiciozni Kulid Vereget. On je sa 13 godina otišao u Kuvajt, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, kao i Fakultet islamskih nauka i arapski jezik, i nakon svega se vratio u Jajce, gdje je pokrenuo biznis.
Kako sam kaže, iako je nakon završetka školovanja imao mnogo poslovnih ponuda u Kuvajtu i šire, odlučio se vratiti u svoj grad te svu svoju energiju, poznanstva i resurse usmjeriti u lokalnu zajednicu. U BiH otvorio je firmu „Magnolia” d.o.o. Jajce, koja se bavi promocijom bh. turizma u zemljama kao što su Kuvajt, Saudijska Arabija, UAE, Katar i druge.
– Cilj mi je da budem najbolji u onome što radim, a sve u svrhu razvoja našeg grada u turističkom smislu. „Magnolia” posjeduje tri male i jednu veliku brodicu modernog dizajna i opreme i šatore za dnevno odmaranje uz obalu Velikog Plivskog jezera u istočnjačkom ambijentu, što je, sasvim sigurno, nova turistička ponuda u našem gradu – kazao je Vereget za Jajce.online.
Ideju za drugačiji vid ponude našao je na turističkim platformama i poželio je da unese duh Orijenta na bajkovitim plivskim jezerima.
– Inspiraciju za ovaj vid turističke ponude pronašao sam na Booking.com, koji na svojoj platformi u Švicarskoj i Norveškoj nudi nešto drugačiji odmor u šatorima, uz bajkoviti pogled. Ako volite boravak u prirodi, onda je vrijeme da isprobate odmor u istočnjačkom ambijentu – kazao je Vereget.
Iz godine u godinu, sve više arapskih turista posjećuje Bosnu i Hercegovinu. Naša zemlja, ali i grad Jajce postaju raj na zemlji za arapske turiste koji traže utočište od ljetnih vrućina. Sada imaju priliku uživati u istočnjačkom ambijentu i u BiH.
I pored brojnih ponuda, vratio se iz Kuvajta pa u Jajcu pokrenuo biznis
Da nigdje nije ljepše nego u svojoj domovini, potvrdio je mladi i ambiciozni Kulid Vereget. On je sa 13 godina otišao u Kuvajt, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, kao i Fakultet islamskih nauka i arapski jezik, i nakon svega se vratio u Jajce, gdje je pokrenuo biznis.
Kako sam kaže, iako je nakon završetka školovanja imao mnogo poslovnih ponuda u Kuvajtu i šire, odlučio se vratiti u svoj grad te svu svoju energiju, poznanstva i resurse usmjeriti u lokalnu zajednicu. U BiH otvorio je firmu „Magnolia” d.o.o. Jajce, koja se bavi promocijom bh. turizma u zemljama kao što su Kuvajt, Saudijska Arabija, UAE, Katar i druge.
– Cilj mi je da budem najbolji u onome što radim, a sve u svrhu razvoja našeg grada u turističkom smislu. „Magnolia” posjeduje tri male i jednu veliku brodicu modernog dizajna i opreme i šatore za dnevno odmaranje uz obalu Velikog Plivskog jezera u istočnjačkom ambijentu, što je, sasvim sigurno, nova turistička ponuda u našem gradu – kazao je Vereget za Jajce.online.
Ideju za drugačiji vid ponude našao je na turističkim platformama i poželio je da unese duh Orijenta na bajkovitim plivskim jezerima.
– Inspiraciju za ovaj vid turističke ponude pronašao sam na Booking.com, koji na svojoj platformi u Švicarskoj i Norveškoj nudi nešto drugačiji odmor u šatorima, uz bajkoviti pogled. Ako volite boravak u prirodi, onda je vrijeme da isprobate odmor u istočnjačkom ambijentu – kazao je Vereget.
Iz godine u godinu, sve više arapskih turista posjećuje Bosnu i Hercegovinu. Naša zemlja, ali i grad Jajce postaju raj na zemlji za arapske turiste koji traže utočište od ljetnih vrućina. Sada imaju priliku uživati u istočnjačkom ambijentu i u BiH.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
“Money can’t buy back your youth when you’re old, a friend when you’re lonely, or peace to your soul.” Johnny Cash
Never had i imagined living without you Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti možda su baš takvi i najsrećniji.
Never had i imagined living without you Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti možda su baš takvi i najsrećniji.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
SMART TV
Ciklus reportaža o tešanjskim višečlanim porodicama sa troje ili više djece, koje uprkos trendu da današnje porodice imaju samo jedno dijete, žive i funkcioniraju u idiličnom porodičnom ambijentu.
PORODICA ZA 5+ "Ćemani iz Jelah Polja"
PORODICA ZA 5+ "Hasanbašići iz Tugavića"
Ciklus reportaža o tešanjskim višečlanim porodicama sa troje ili više djece, koje uprkos trendu da današnje porodice imaju samo jedno dijete, žive i funkcioniraju u idiličnom porodičnom ambijentu.
PORODICA ZA 5+ "Ćemani iz Jelah Polja"
PORODICA ZA 5+ "Hasanbašići iz Tugavića"
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
http://miruhbosne.com/smanjen-broj-bh-d ... volu-u-eu/
Smanjen broj bh. državljana koji prvi put traže boravišnu dozvolu u EU
Prema podacima Eurostata u 2021. godini 33.212 bosanskohercegovačkih državljana je prvi put dobilo boravišnu dozvolu u Evropskoj uniji, što je za 1.982 manje nego godinu ranije i za 23.151 manje u odnosu na 2019. godinu.
Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)
VIDEO) Bosanac Iz Njemačke Poslao Poruku: Pošto Je Bećirović Pobijedio, Vraćam Se U BiH
Bosanac Iz Njemačke Poslao Poruku: Pošto Je Bećirović Pobijedio, Vraćam Se U BiH
Redakciji portala Crna-Hronika javio se Nerves Sprečo iz Mravića kod Doboj Juga, a trenutno živi i radi u Njemačkoj, tačnije u Stuttgartu. Ovaj 29-godišnjak već nekoliko godina radi kao keramičar te je poručio da se vraća za Bosnu i Hercegovinu kako bi otvorio firmu u svom rodnom mjestu. Sve zbog pobjede Denisa Bećirovića.