Ekonomija Bosne i Hercegovine
Re: Ekonomija BIH
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/de ... arde/66332
4 Bosnjaka, 4 Sokca i 2 Vlaha.
Desetorica najbogatijih privrednika iz BiH 'teški' skoro četiri milijarde
1. Braća Kenan i Damir Hastor, nasljednici poslovnog carstva koje je stvorio Nijaz Hastor kroz Prevent i ASA grupu, predvode listu najbogatijih privrednika u BiH, objavio je magazin Forbes.
771 miliona KM ukupnog prihoda, imajući u vidu da je grupacija Prevent prisutna s firmama kćerkama u Njemačkoj, Austriji, Rumuniji, Španiji, Brazilu, Mađarskoj i Turskoj, stvaran ukupni prihod grupacije na globalnoj nivou je znatno veći.
2. Drugu poziciji na listi drži HIFA grupa u vlasništvu Izudina Ahmetlića, čiji je primarni biznis trgovina naftom i naftnim derivatima. S obzirom na pad cijena nafte na svjetskom tržištu u posljednjoj godini, može se očekivati da će se to negativno odraziti i na ukupan prihod naftaša, uključujući i HIFA grupu. Iako je trgovina naftom i dalje jedan od najunosnijih poslova u BiH, Ahmetlić je, poput niza drugih privrednika, počeo s diverzifikacijom poslovanja, ulažući i u poljoprivrednu proizvodnju kroz vlasništvo nad zemljoradničkom zadrugom “Poljoprom” u Sanskom Mostu. Procjenju se da je ukupni prihod oko 681,3 miliona KM.
3.Na trećem je mjestu kompanija Bingo u vlasništvu tuzlanskog privrednika Senada Džambića koja ubrzano širi mrežu svojih maloprodajnih objekata, s ambicijom da u BiH parira Konzumu Ivice Todorića, igrajući na kartu domaćih proizvoda i niskih cijena. Bingo ima i većinsko vlasništvo u Majevica d.d., proizvođaču grickalica, koju su preuzeli kada je kompanija bila u stečaju. Ukupan prihod tih dviju kompanija u 2014. iznosio je 570,3 miliona KM, a ulaganje u Majevicu pokazatelj je Džambićevih namjera da poslovanje s trgovine proširi i na proizvodnju.
Osim Majevice, Bingo ima većinski udio u još deset kompanija u BiH koje se bave nekretninama, proizvodnjom odjeće I prikupljanjem otpada.
4. Četvrto mjesto zauzima Tomislav Antunović, čija je firma Antunović AGS u 2014. imala 338,5 miliona KM ukupnih prihoda i čije poslovanje obuhvaća firme u BiH i Hrvatskoj. Antunovićev primarni biznis je trgovanje naftom i naftnim derivatima, s čime je počeo još prije raspada bivše Jugoslavije, a danas uz benzinske pumpe posjeduje i hotele i skladišta.
5. Svjetlan Stanić sa Stanić grupacijom na petom je mjestu, pri čemu je samo njegova firma Boreas u 2014. imala ukupan prihod od 338,3 miliona KM.Kako Stanić grupacija obuhvaća osam kompanija, od kojih su dvije u Hrvatskoj, ukupan prihod grupacije sigurno je veći, ali konsolidovanih podataka nema. Uz veletrgovinu, Stanić je počeo s ulaganjima i u elektronske medije, radio i TV stanice u BiH.
6.Vlasnik FIS-a Pero Gudelj zauzima šesto mjesto. Gudelj je 1987. godine osnovao kompaniju FIS u Vitezu. Deset godina kasnije, 1997.godine, otvara prvi veliki trgovački centar u BiH, i to u Vitezu. Iako izvan velikih urbanih centara, zahvaljujući prije svega niskim cijenama, FIS postaje redovna destinacija za kupce iz Sarajeva i Zenice. Ubrzo Gudelj počinje s gradnjom trgovačkih centara FIS u cijeloj zemlji, a uporedo s trgovinom pokreće i vlastitu proizvodnju namještaja i tekstilnih proizvoda. U 2015. godini FIS Vitez imao je ukupan promet od 307,2 miliona KM, 16 prodajnih centara u BiH i više od 3.000 zaposlenih.
7. Na sedmom mjesu nalazi se Drago Malinović, vlasnik firme Komerc-mali, Malinović je 1993. godine počeo s trgovinom građevinskog materijala da bi poslovanje proširio i na proizvodnju građevinskih armatura, koje plasira i na tržišta Hrvatske i Srbije, te na stanogradnju. U 2015. kompanija Komerc-mali iz Prnjavora imala je ukupan prihod od 244,2 miliona KM.
8. Osmo mjesto zauzima Hamed Ramić, vlasnik firme Euro-asfalt. Ramić je osnovao građevinsku tvrtku Euro-asfalt 1996. godine, nakon završetka rata u BiH. Zahvaljujući poslijeratnoj obnovi ona je uspješno startovala. Osim radova na gradnji puteva i visokogradnji u BiH, Euro-asfalt se probio i na tržišta Njemačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Mauretanije. Vlasnik je i firmi kćeri D inžinjering i BH Asfalt. Euro-asfalt je sa svojih 420 stalno zaposlenih u 2014. ostvario 217,7 miliona KM ukupnih prihoda.
9. Deveto mjesto pripalo je Petru Ćorluki, vlasniku kompanije Violeta iz Tomislavgrada. On je dokazao da trgovina i nafta nisu jedini preduslovi za uspjeh te da se dobar biznis može napraviti i s proizvodnjom.U 2014. godini Violeta d.o.o. Tomislavgrad imala je ukupan prihod od 207,5 miliona KM, a sa svojim je proizvodima prisutna je i na tržištima Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Slovenije. Fabrike ima u BiH i Hrvatskoj.
10. Veljko Đukić, vlasnik kompanije Super-petrol iz Banje Luke, osvoji je deseto mjesto. Okosnicu poslovanja čine trgovina i prevoz nafte i naftnih derivata. Kompanija ima pet benzinskih pumpi, te skladišta i terminale za naftne derivate i tekući plin, kao i hotel. U 2014. godini Super-petrol je ostvario ukupne prihode od 182,1 milion KM, što ga čini jednom od najvećih firmi po prihodu među privatnim kompanijama u vlasništvu domaćih biznismena.
4 Bosnjaka, 4 Sokca i 2 Vlaha.
Desetorica najbogatijih privrednika iz BiH 'teški' skoro četiri milijarde
1. Braća Kenan i Damir Hastor, nasljednici poslovnog carstva koje je stvorio Nijaz Hastor kroz Prevent i ASA grupu, predvode listu najbogatijih privrednika u BiH, objavio je magazin Forbes.
771 miliona KM ukupnog prihoda, imajući u vidu da je grupacija Prevent prisutna s firmama kćerkama u Njemačkoj, Austriji, Rumuniji, Španiji, Brazilu, Mađarskoj i Turskoj, stvaran ukupni prihod grupacije na globalnoj nivou je znatno veći.
2. Drugu poziciji na listi drži HIFA grupa u vlasništvu Izudina Ahmetlića, čiji je primarni biznis trgovina naftom i naftnim derivatima. S obzirom na pad cijena nafte na svjetskom tržištu u posljednjoj godini, može se očekivati da će se to negativno odraziti i na ukupan prihod naftaša, uključujući i HIFA grupu. Iako je trgovina naftom i dalje jedan od najunosnijih poslova u BiH, Ahmetlić je, poput niza drugih privrednika, počeo s diverzifikacijom poslovanja, ulažući i u poljoprivrednu proizvodnju kroz vlasništvo nad zemljoradničkom zadrugom “Poljoprom” u Sanskom Mostu. Procjenju se da je ukupni prihod oko 681,3 miliona KM.
3.Na trećem je mjestu kompanija Bingo u vlasništvu tuzlanskog privrednika Senada Džambića koja ubrzano širi mrežu svojih maloprodajnih objekata, s ambicijom da u BiH parira Konzumu Ivice Todorića, igrajući na kartu domaćih proizvoda i niskih cijena. Bingo ima i većinsko vlasništvo u Majevica d.d., proizvođaču grickalica, koju su preuzeli kada je kompanija bila u stečaju. Ukupan prihod tih dviju kompanija u 2014. iznosio je 570,3 miliona KM, a ulaganje u Majevicu pokazatelj je Džambićevih namjera da poslovanje s trgovine proširi i na proizvodnju.
Osim Majevice, Bingo ima većinski udio u još deset kompanija u BiH koje se bave nekretninama, proizvodnjom odjeće I prikupljanjem otpada.
4. Četvrto mjesto zauzima Tomislav Antunović, čija je firma Antunović AGS u 2014. imala 338,5 miliona KM ukupnih prihoda i čije poslovanje obuhvaća firme u BiH i Hrvatskoj. Antunovićev primarni biznis je trgovanje naftom i naftnim derivatima, s čime je počeo još prije raspada bivše Jugoslavije, a danas uz benzinske pumpe posjeduje i hotele i skladišta.
5. Svjetlan Stanić sa Stanić grupacijom na petom je mjestu, pri čemu je samo njegova firma Boreas u 2014. imala ukupan prihod od 338,3 miliona KM.Kako Stanić grupacija obuhvaća osam kompanija, od kojih su dvije u Hrvatskoj, ukupan prihod grupacije sigurno je veći, ali konsolidovanih podataka nema. Uz veletrgovinu, Stanić je počeo s ulaganjima i u elektronske medije, radio i TV stanice u BiH.
6.Vlasnik FIS-a Pero Gudelj zauzima šesto mjesto. Gudelj je 1987. godine osnovao kompaniju FIS u Vitezu. Deset godina kasnije, 1997.godine, otvara prvi veliki trgovački centar u BiH, i to u Vitezu. Iako izvan velikih urbanih centara, zahvaljujući prije svega niskim cijenama, FIS postaje redovna destinacija za kupce iz Sarajeva i Zenice. Ubrzo Gudelj počinje s gradnjom trgovačkih centara FIS u cijeloj zemlji, a uporedo s trgovinom pokreće i vlastitu proizvodnju namještaja i tekstilnih proizvoda. U 2015. godini FIS Vitez imao je ukupan promet od 307,2 miliona KM, 16 prodajnih centara u BiH i više od 3.000 zaposlenih.
7. Na sedmom mjesu nalazi se Drago Malinović, vlasnik firme Komerc-mali, Malinović je 1993. godine počeo s trgovinom građevinskog materijala da bi poslovanje proširio i na proizvodnju građevinskih armatura, koje plasira i na tržišta Hrvatske i Srbije, te na stanogradnju. U 2015. kompanija Komerc-mali iz Prnjavora imala je ukupan prihod od 244,2 miliona KM.
8. Osmo mjesto zauzima Hamed Ramić, vlasnik firme Euro-asfalt. Ramić je osnovao građevinsku tvrtku Euro-asfalt 1996. godine, nakon završetka rata u BiH. Zahvaljujući poslijeratnoj obnovi ona je uspješno startovala. Osim radova na gradnji puteva i visokogradnji u BiH, Euro-asfalt se probio i na tržišta Njemačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Mauretanije. Vlasnik je i firmi kćeri D inžinjering i BH Asfalt. Euro-asfalt je sa svojih 420 stalno zaposlenih u 2014. ostvario 217,7 miliona KM ukupnih prihoda.
9. Deveto mjesto pripalo je Petru Ćorluki, vlasniku kompanije Violeta iz Tomislavgrada. On je dokazao da trgovina i nafta nisu jedini preduslovi za uspjeh te da se dobar biznis može napraviti i s proizvodnjom.U 2014. godini Violeta d.o.o. Tomislavgrad imala je ukupan prihod od 207,5 miliona KM, a sa svojim je proizvodima prisutna je i na tržištima Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Slovenije. Fabrike ima u BiH i Hrvatskoj.
10. Veljko Đukić, vlasnik kompanije Super-petrol iz Banje Luke, osvoji je deseto mjesto. Okosnicu poslovanja čine trgovina i prevoz nafte i naftnih derivata. Kompanija ima pet benzinskih pumpi, te skladišta i terminale za naftne derivate i tekući plin, kao i hotel. U 2014. godini Super-petrol je ostvario ukupne prihode od 182,1 milion KM, što ga čini jednom od najvećih firmi po prihodu među privatnim kompanijama u vlasništvu domaćih biznismena.
Re: Ekonomija BIH
Ključ: Asa Prevent kupila preduzeće Sanotaf, otvara se fabrika namještaja uz 110 novih radnih mjesta
Prije tri dana u Bihaću je potpisan ugovor o kupovini preduzeća Sanotaf d.o.o. Ključ. Kupila ga je grupacija Asa Prevent, a uskoro se očekuje pokretanje fabrike namještaja i otvaranje više od 100 novih radnih mjesta u ovom gradu.
http://www.klix.ba/biznis/privreda/klju ... /160606042
Ovo je dobra vijest. Bingo i Alma Ras ce zaposliti 100 radnika u Petrovcu i evo ASA Prevent 100+ u Kljucu. To je 200-250(sa indirektnim). Puno za ovako mala mjesta
Prije tri dana u Bihaću je potpisan ugovor o kupovini preduzeća Sanotaf d.o.o. Ključ. Kupila ga je grupacija Asa Prevent, a uskoro se očekuje pokretanje fabrike namještaja i otvaranje više od 100 novih radnih mjesta u ovom gradu.
http://www.klix.ba/biznis/privreda/klju ... /160606042
Ovo je dobra vijest. Bingo i Alma Ras ce zaposliti 100 radnika u Petrovcu i evo ASA Prevent 100+ u Kljucu. To je 200-250(sa indirektnim). Puno za ovako mala mjesta
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Ekonomija BIH
Znate li koje su najveće općine
Najveće i najbrže rastuće općine u BiH po operativnom prihodu, izvozu i broju zaposlenih, po analizi informacija bon.ba baze Agencije TEC
http://www.bon.ba/znate-li-koje-su-najv ... fbih-i-rs/
Zanimljivo
Najveće i najbrže rastuće općine u BiH po operativnom prihodu, izvozu i broju zaposlenih, po analizi informacija bon.ba baze Agencije TEC
http://www.bon.ba/znate-li-koje-su-najv ... fbih-i-rs/
Zanimljivo
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Ekonomija BIH
Drina je napisao/la:
Kako "Bingo" raste.
Aluminj ima veci prihod u 2015.-oj, sta kukaju toliko skutori ?
Cudo nema Hife.
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Re: Ekonomija BIH
Za ocekivati da ce Bingo prebaciti milijardu KM prihoda za 1-2 godine. Nadam se da ce uskoro poceti otvarati i centre u drugim drzavama
Koliko sam shvatio, HIFA je "razdvojena" u nekoliko kompanija.
Koliko sam shvatio, HIFA je "razdvojena" u nekoliko kompanija.
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Ekonomija BIH
Vlada Federacije BiH danas je utvrdila listu investicionih projekata za Federaciju BiH u sektorima poljoprivrede, energetike, industrije, transporta, turizma i zaštite životne sredine.
Riječ je o listi projekata koji predstavljaju potencijalne investicije koje će biti finansirani iz privatnih i drugih izvora, a plan ostaje otvoren i za nove projekte.
Ukupna vrijednost kandidovanih projekata uključenih u listu iznosi 21.229.392.433 KM, od čega se 215.000.000 KM odnosi na projekte iz sektora poljoprivrede, 11.835.967.433 KM na energetiku, 635.600.000 KM na industriju, 7.927.820.000 KM na sektor transporta i komunikacija i 615.005.000 KM na oblasti turizma i zaštite životne sredine.
Po stepenu pripremljenosti, projekti su podijeljeni u tri kategorije i to kao projekti koji su ili pred realizacijom (postoji tehnička dokumentacija i poznati su izvori finansiranja), spremni za realizaciju (dokumentacija potpuno ili djelomično pripremljena, modeli finansiranja nisu određeni), te projekti u različitim fazama pripreme.
Iz oblasti energetike je na listu uvršten 41 projekt. Investiciono su najvrjedniji TE i Rudnik Kongora Livno s 2.151.000.000 KM, Blok 7 TE Tuzla od 1.466.900.000 KM, TE i Rudnik Bugojno s 1.332.000.000 KM, Blok 8 u TE Kakanj vrijednosti 1.224.000.000 KM, Blok 1 TE Banovići od 935.000.000 KM, TE i Rudnik Kamengrad Sanski Most sa 730.000.000 KM, te s po 200.000.000 KM toplovod TE Kakanj - Sarajevo i HE Unac.
Među pet projekata iz sektora industrije daleko je najveći Cementara Banovići, a vrijednost investicije je 488.600.000 KM.
Dvanaest proioritetnih projekata odnosi se na poljoprivredu, a najveći s 56.000.000 KM je namijenjen povećanju kapaciteta proizvodnje junećeg mesa na 15.000 tona godišnje. Na ovoj listi su i proizvodnja organskog povrća u staklenicima s 25.000.000 KM, farma goveda i koza u Unsko-sanskom kantonu i povećanje rasadničkih i kapaciteta za hlađenje jagodastog voća od po 20.000.000 KM, te revitalizacija „Agrokomerca“ s 15.000.000 KM.
Sektor transporta i komunikacija obuhvaćen je s 34 projekta, od kojih je najvrjedniji, s 815.000.000 KM, prva faza autoceste Orašje - Tuzla - Žepče. Još nekoliko velikih projekata odnosi se na dionice autocesta na Koridoru Vc: Tarčin - Ovčari (713.550.000 KM), Mostar sjever - Mostar jug (630.030.000 KM), Poprikuše - Nemila (432.600.000 KM), tunel Prenj (400.000.000 KM), Karuše - Ozimica (390.800.000) i Ozimica - Poprikuše (390.600.000 KM).
Među značajnijim projektima je i brza cesta Nević Polje - Jajce (600.000.000 KM), odnosno Lašva - Nević Polje (364.850.000 KM).
Najveći od 15 projekata u oblasti turizma i zaštite okoliša je vrijedan 202.000.000 KM i odnosi se na tretman i odvodnju otpadnih voda u 19 općina: Mostar, Živinice, Odžak, Trnovo, Bihać, Konjic, Ljubuški, Široki Brijeg, Doboj Jug, Tomislavgrad, Livno, Tešanj, Lukavac, Orašje, Gradačac, Neum, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Gračanica). Projekt izgradnja i proširenje sistema za vodosnadbijevanje u Travniku, Zenici, Visokom, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu, Bosanskom Grahovu, Glamoču, Gračanici, Gradačcu, Prozoru/Rami, Čitluku, Velikoj Kladuši i Jajcu vrijedan je 138.000.000 KM, a rekonstrukcija vodovodne mreže u Kantonu Sarajevo 60.000.000 KM. S daljnjih 50.000.000 KM planirana je i rekonstrukcija sistema javne rasvjete u ovom kantonu, dok se projekt od 25.000.000 KM odnosi na kompleks Muške vode u Kladnju.
Mozda izgleda malo preambiciozno ali vjerujem da mogu naci pare za nevdene projekte ipak su napravili neki kostur buduce ekonomske strategije, ono sto me jako raduje jeste plan za investiciju u USK i LK - obnova TE Livno i rudnika kao i TE i Rudnika u Sanski Most te izgradnja i obogaćivanje stocnog fonda kao i gradnja novih velikih farmi u USK. - Šta mislite jel plan realan i sta ce se prvo realizirat od planiranog?
Riječ je o listi projekata koji predstavljaju potencijalne investicije koje će biti finansirani iz privatnih i drugih izvora, a plan ostaje otvoren i za nove projekte.
Ukupna vrijednost kandidovanih projekata uključenih u listu iznosi 21.229.392.433 KM, od čega se 215.000.000 KM odnosi na projekte iz sektora poljoprivrede, 11.835.967.433 KM na energetiku, 635.600.000 KM na industriju, 7.927.820.000 KM na sektor transporta i komunikacija i 615.005.000 KM na oblasti turizma i zaštite životne sredine.
Po stepenu pripremljenosti, projekti su podijeljeni u tri kategorije i to kao projekti koji su ili pred realizacijom (postoji tehnička dokumentacija i poznati su izvori finansiranja), spremni za realizaciju (dokumentacija potpuno ili djelomično pripremljena, modeli finansiranja nisu određeni), te projekti u različitim fazama pripreme.
Iz oblasti energetike je na listu uvršten 41 projekt. Investiciono su najvrjedniji TE i Rudnik Kongora Livno s 2.151.000.000 KM, Blok 7 TE Tuzla od 1.466.900.000 KM, TE i Rudnik Bugojno s 1.332.000.000 KM, Blok 8 u TE Kakanj vrijednosti 1.224.000.000 KM, Blok 1 TE Banovići od 935.000.000 KM, TE i Rudnik Kamengrad Sanski Most sa 730.000.000 KM, te s po 200.000.000 KM toplovod TE Kakanj - Sarajevo i HE Unac.
Među pet projekata iz sektora industrije daleko je najveći Cementara Banovići, a vrijednost investicije je 488.600.000 KM.
Dvanaest proioritetnih projekata odnosi se na poljoprivredu, a najveći s 56.000.000 KM je namijenjen povećanju kapaciteta proizvodnje junećeg mesa na 15.000 tona godišnje. Na ovoj listi su i proizvodnja organskog povrća u staklenicima s 25.000.000 KM, farma goveda i koza u Unsko-sanskom kantonu i povećanje rasadničkih i kapaciteta za hlađenje jagodastog voća od po 20.000.000 KM, te revitalizacija „Agrokomerca“ s 15.000.000 KM.
Sektor transporta i komunikacija obuhvaćen je s 34 projekta, od kojih je najvrjedniji, s 815.000.000 KM, prva faza autoceste Orašje - Tuzla - Žepče. Još nekoliko velikih projekata odnosi se na dionice autocesta na Koridoru Vc: Tarčin - Ovčari (713.550.000 KM), Mostar sjever - Mostar jug (630.030.000 KM), Poprikuše - Nemila (432.600.000 KM), tunel Prenj (400.000.000 KM), Karuše - Ozimica (390.800.000) i Ozimica - Poprikuše (390.600.000 KM).
Među značajnijim projektima je i brza cesta Nević Polje - Jajce (600.000.000 KM), odnosno Lašva - Nević Polje (364.850.000 KM).
Najveći od 15 projekata u oblasti turizma i zaštite okoliša je vrijedan 202.000.000 KM i odnosi se na tretman i odvodnju otpadnih voda u 19 općina: Mostar, Živinice, Odžak, Trnovo, Bihać, Konjic, Ljubuški, Široki Brijeg, Doboj Jug, Tomislavgrad, Livno, Tešanj, Lukavac, Orašje, Gradačac, Neum, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Gračanica). Projekt izgradnja i proširenje sistema za vodosnadbijevanje u Travniku, Zenici, Visokom, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu, Bosanskom Grahovu, Glamoču, Gračanici, Gradačcu, Prozoru/Rami, Čitluku, Velikoj Kladuši i Jajcu vrijedan je 138.000.000 KM, a rekonstrukcija vodovodne mreže u Kantonu Sarajevo 60.000.000 KM. S daljnjih 50.000.000 KM planirana je i rekonstrukcija sistema javne rasvjete u ovom kantonu, dok se projekt od 25.000.000 KM odnosi na kompleks Muške vode u Kladnju.
Mozda izgleda malo preambiciozno ali vjerujem da mogu naci pare za nevdene projekte ipak su napravili neki kostur buduce ekonomske strategije, ono sto me jako raduje jeste plan za investiciju u USK i LK - obnova TE Livno i rudnika kao i TE i Rudnika u Sanski Most te izgradnja i obogaćivanje stocnog fonda kao i gradnja novih velikih farmi u USK. - Šta mislite jel plan realan i sta ce se prvo realizirat od planiranog?
Re: Ekonomija BIH
Otvaranje rudnika kod Viteza donosi milionsku investiciju i radna mjesta
Ako sve bude išlo po planu na lokalitetu Kruščice u Vitezu uskoro bi moglo početi istraživanje i eksploatacija obojenih metala, koji će otvoriti put za milionsku investiciju i nova radna mjesta. U fazi istraživanja planirano je otvaranje 80 radnih mjesta, dok je u fazi eksploatacije planirano zapošljavanje 180 radnika.
U cilju realizacije planiranog projekta protekle sedmice u Općine Vitez je održana javna rasprava o istraživanju i eksploataciji ruda obojenih metala u planini Kruščica na površini od 10 kvadratnih kilometara.
Incijator i ponuđač na projektu oko istraživanja je firma iz Švicarske Pluto Investment Ag, a preko firme Promineral iz Travnika.
Direktor firme Promineral Haris Hrvatović za poslovni portal Akta.ba je pojasnio kako se javna rasprava provela u dvije faze. U prvoj fazi predstavljen je projekat i objašnjene namjere, dok je druga faza bila otvorena za diskusiju i postavljanje pitanja.
Hrvatović kaže ukoliko istraživanja pokažu da Kruščica u svojoj utrobi ima zalihe ruda obojenih metala kao što su bakar, cink, aluminij i dr. otvorili bi se čak i rudnici koji bi upošljavali nezaposleno stanovništvo.
"Svim građanima ostavljeno je na raspolaganju da se pismeno izjasne o svojim prijedlozima, prigovorima i sugestijama", dodao je Hrvatović, pojašnjavajući kako je cilj da se nakon utvrđivanja podataka o rezervama i kvalitetu rude, dobije dozvola, saglasnosti i odobrenje o pristupu eksploataciji i preradi ove mineralne sirovine.
Vrijeme trajanja koncesije je 30 godina, od čega su: tri godine istraživanja, jedna godina pripremni radovi, 25 godina eksploatacija i prerada rude i jedna godina za pravilno zatvaranje rudnika.
Hrvatović kaže kako je prema urađenoj Studiji predviđeno da se u prvoj fazi investiranja izvedu detaljna geološka istraživanja i izvrši verifikacija rezervi i kvaliteta rude u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine. U drugoj fazi realizacije projekta, nakon pribavljanja odobrenja za eksploataciju od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, planirano je da otpočnu pripreme za eksploataciju i pripremu ove mineralne sirovine.
Prema navedenoj Studiji treća faza realizacije projekta obuhvata zatvaranje rudnika i vraćanje prostora u prvobitno stanje.
Investitor planira godišnju proizvodnju od 100.000 tona rude. Za navedenu proizvodnju, privredno društvo Promineral je prema raspoloživoj Studiji predvidjelo kapitalne troškove od 41.336.000 KM. Troškovi ulaganja su procijenjeni na osnovu trenutnih tržišnih cijena za geološka istraživanja, opremu, materijale i rad.
Ako sve bude išlo po planu na lokalitetu Kruščice u Vitezu uskoro bi moglo početi istraživanje i eksploatacija obojenih metala, koji će otvoriti put za milionsku investiciju i nova radna mjesta. U fazi istraživanja planirano je otvaranje 80 radnih mjesta, dok je u fazi eksploatacije planirano zapošljavanje 180 radnika.
U cilju realizacije planiranog projekta protekle sedmice u Općine Vitez je održana javna rasprava o istraživanju i eksploataciji ruda obojenih metala u planini Kruščica na površini od 10 kvadratnih kilometara.
Incijator i ponuđač na projektu oko istraživanja je firma iz Švicarske Pluto Investment Ag, a preko firme Promineral iz Travnika.
Direktor firme Promineral Haris Hrvatović za poslovni portal Akta.ba je pojasnio kako se javna rasprava provela u dvije faze. U prvoj fazi predstavljen je projekat i objašnjene namjere, dok je druga faza bila otvorena za diskusiju i postavljanje pitanja.
Hrvatović kaže ukoliko istraživanja pokažu da Kruščica u svojoj utrobi ima zalihe ruda obojenih metala kao što su bakar, cink, aluminij i dr. otvorili bi se čak i rudnici koji bi upošljavali nezaposleno stanovništvo.
"Svim građanima ostavljeno je na raspolaganju da se pismeno izjasne o svojim prijedlozima, prigovorima i sugestijama", dodao je Hrvatović, pojašnjavajući kako je cilj da se nakon utvrđivanja podataka o rezervama i kvalitetu rude, dobije dozvola, saglasnosti i odobrenje o pristupu eksploataciji i preradi ove mineralne sirovine.
Vrijeme trajanja koncesije je 30 godina, od čega su: tri godine istraživanja, jedna godina pripremni radovi, 25 godina eksploatacija i prerada rude i jedna godina za pravilno zatvaranje rudnika.
Hrvatović kaže kako je prema urađenoj Studiji predviđeno da se u prvoj fazi investiranja izvedu detaljna geološka istraživanja i izvrši verifikacija rezervi i kvaliteta rude u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine. U drugoj fazi realizacije projekta, nakon pribavljanja odobrenja za eksploataciju od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, planirano je da otpočnu pripreme za eksploataciju i pripremu ove mineralne sirovine.
Prema navedenoj Studiji treća faza realizacije projekta obuhvata zatvaranje rudnika i vraćanje prostora u prvobitno stanje.
Investitor planira godišnju proizvodnju od 100.000 tona rude. Za navedenu proizvodnju, privredno društvo Promineral je prema raspoloživoj Studiji predvidjelo kapitalne troškove od 41.336.000 KM. Troškovi ulaganja su procijenjeni na osnovu trenutnih tržišnih cijena za geološka istraživanja, opremu, materijale i rad.
Re: Ekonomija BIH
Tešanjski AS Group Jelah ulaže u Fruteks u Čeliću
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... eli%c4%87uPokretanjem proizvodnje direktno bi bilo zaposleno oko 100 radnika, dok je indirektni broj je mnogo veći. Istovremeno, proizvođači bi imali organizovan otkup, zagarantovan plasman i sigurnu zaradu.
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Ekonomija BIH
Slazem se sa tobom potpuno. Znamo li gdje treba da bude ta farma koza? Postoji farma koja momentalno ne radi u bosnaskokrupskoj opstini u Glodini, koja se nalazi izmedju Bosnaske Otoke i Ivanjske. Ne znam je li to ta farma? Sa farmama je vec elhamdulillah dobro krenu Arifagic ili Arifbeg krajini.Dezidijat je napisao/la: Mozda izgleda malo preambiciozno ali vjerujem da mogu naci pare za nevdene projekte ipak su napravili neki kostur buduce ekonomske strategije, ono sto me jako raduje jeste plan za investiciju u USK i LK - obnova TE Livno i rudnika kao i TE i Rudnika u Sanski Most te izgradnja i obogaćivanje stocnog fonda kao i gradnja novih velikih farmi u USK. - Šta mislite jel plan realan i sta ce se prvo realizirat od planiranog?
Re: Ekonomija BIH
ne znam tacno ali mislim da mozes to ovdje da saznas http://www.skyscrapercity.com/forumdisplay.php?f=2393hamza je napisao/la:Slazem se sa tobom potpuno. Znamo li gdje treba da bude ta farma koza? Postoji farma koja momentalno ne radi u bosnaskokrupskoj opstini u Glodini, koja se nalazi izmedju Bosnaske Otoke i Ivanjske. Ne znam je li to ta farma? Sa farmama je vec elhamdulillah dobro krenu Arifagic ili Arifbeg krajini.Dezidijat je napisao/la: Mozda izgleda malo preambiciozno ali vjerujem da mogu naci pare za nevdene projekte ipak su napravili neki kostur buduce ekonomske strategije, ono sto me jako raduje jeste plan za investiciju u USK i LK - obnova TE Livno i rudnika kao i TE i Rudnika u Sanski Most te izgradnja i obogaćivanje stocnog fonda kao i gradnja novih velikih farmi u USK. - Šta mislite jel plan realan i sta ce se prvo realizirat od planiranog?
Re: Ekonomija BIH
Prvi put od rata broj zaposlenih u TK premašio broj nezaposlenih
Tuzla ima sad solidan broj zaposlenih 30.000+. Aerodrom je u usponu i tu ce se zaposliti gomila ljudi. Sto direktno sto indirektno.
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/pr ... enih/67336Broj zaposlenih osoba u Tuzlanskom kantonu veći je od broja nezaposlenih, pokazuju podaci JU Služba za zapošljavanje TK i Porezne uprave FBiH. Prema podacima ovih institucija u maju 2016. godine na području našeg kantona bilo je 94.126 zaposlenih osoba i 91.989 nezaposlenih. Prvi put poslije rata da ovaj omjer ide u prilog broja zaposlenih. Konstantni su pad broja nezaposlenih tokom 2016. godine, te porast broja zaposlenih sa evidencije Službe za zapošljavanje.
Analizirajući podatke za prvi kvartal ove godine, a koji se odnose na zaposlenost po općinama u Tuzlanskom kantonu, može se primijetiti da je najviše zaposlenih, njih 30.681 u Gradu Tuzla, a zatim slijede Gračanica sa 9.413, Živinice 8.814. Lukavac 8.078, Gradačac 7.390, Banovići 5.191, Srebrenik 5.101, Kalesija 3.704, Kladanj 2.003, Doboj Istok sa 1.726, te Čelić, Sapna i Teočak sa manje od 1.000 zaposlenih.
Grad Tuzla, bilježi i najveći broj nezaposlenih 19.772 ali i jedini ima znatno veći broj zaposlenih od broja nezaposlenih osoba. Kod ostalih općina ta razlika je znatno manja i u većini slučajeva se radi o većem broju nezaposlenih od broja zaposlenih na području općina.
Tuzla ima sad solidan broj zaposlenih 30.000+. Aerodrom je u usponu i tu ce se zaposliti gomila ljudi. Sto direktno sto indirektno.
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Ekonomija BIH
Bas nedavno sam imao poznanike koji su sletjeli na TZ aerodrom. Ali je problem sta dalje ? Taxi ? Kako do Sarajeva, Mostara, kombi, taxi, bus ?!


Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Re: Ekonomija BIH
Ima taxi, bus i rent a car
http://tuzla-airport.ba/bs/pocetna/
Medutim ja bih volio da se popravi ovaj put SA-TZ. To je samo 125km i trebalo bi se stici sa 1h1-1h15min. Ali istina da je to brdovit teren. Rade se neki tuneli, mostovi i vijadukti i to ce malo poboljsati taj put. Treba nastaviti raditi na tome.
Isto, volio bih da probiju tunel od Varesa do Banovica i da prode pruga tom trasom.

http://tuzla-airport.ba/bs/pocetna/
Medutim ja bih volio da se popravi ovaj put SA-TZ. To je samo 125km i trebalo bi se stici sa 1h1-1h15min. Ali istina da je to brdovit teren. Rade se neki tuneli, mostovi i vijadukti i to ce malo poboljsati taj put. Treba nastaviti raditi na tome.
Isto, volio bih da probiju tunel od Varesa do Banovica i da prode pruga tom trasom.

Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Ekonomija BIH
Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo uspješno je implementirala program certificiranja organske proizvodnje i izvoza svojih proizvoda – Sarajevski somun i Somun od integralnog brašna na tržište EU. Ovo su prvi pekarski proizvodi iz BiH koji su pod oznakom «EU organic logo» izvezena u Dansku, tj. na tržište EU.
https://miruhbosne.wordpress.com/2016/0 ... u-trzistu/
https://miruhbosne.wordpress.com/2016/0 ... u-trzistu/
Rekao je Omer ibnul-Hattab, radijellahu anhu:"Nije rob (vjernik), nakon islama, dobio vece dobro od cestita brata, pa kada neko od vas primjeti ljubav od strane svoga brata neka ga se drzi."


Re: Ekonomija BIH
Jest da je ovo starija vijest ali sta sam htio sa ovim rijet je´, sta znaci imati sposobne ljude.
Klas io pred propadanjem mijenjaju se vlasnici i evo vidimo sad nekoliko pozitivnih
primjera, vidi post uvise i ovaj
https://miruhbosne.wordpress.com/2015/1 ... -67-posto/

Klas io pred propadanjem mijenjaju se vlasnici i evo vidimo sad nekoliko pozitivnih
https://miruhbosne.wordpress.com/2015/1 ... -67-posto/

Rekao je Omer ibnul-Hattab, radijellahu anhu:"Nije rob (vjernik), nakon islama, dobio vece dobro od cestita brata, pa kada neko od vas primjeti ljubav od strane svoga brata neka ga se drzi."


Re: Ekonomija BIH
MIRKO ŠAROVIĆ
BiH će biti lider u izvozu malina
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović očekuje da će BiH u narednom periodu postati regionalni lider u proizvodnji i izvozu malina. "Spoljnotrgovinski bilans u proizvodnji maline prešao je...
Spoljnotrgovinski bilans u proizvodnji maline prešao je 50 miliona KM i mislim da će se vrlo brzo udvostručiti jer za to imamo jako povoljne uslove", rekao je Šarović u Doboju, nakon ceremonije otvaranja hladnjače firme "Euro stil", koja posluje u okviru "Hifa-oil" grupacije.
http://www.cazin.net/clanci/vijest/bih- ... ozu-malina
BiH će biti lider u izvozu malina
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović očekuje da će BiH u narednom periodu postati regionalni lider u proizvodnji i izvozu malina. "Spoljnotrgovinski bilans u proizvodnji maline prešao je...
Spoljnotrgovinski bilans u proizvodnji maline prešao je 50 miliona KM i mislim da će se vrlo brzo udvostručiti jer za to imamo jako povoljne uslove", rekao je Šarović u Doboju, nakon ceremonije otvaranja hladnjače firme "Euro stil", koja posluje u okviru "Hifa-oil" grupacije.
http://www.cazin.net/clanci/vijest/bih- ... ozu-malina
Rekao je Omer ibnul-Hattab, radijellahu anhu:"Nije rob (vjernik), nakon islama, dobio vece dobro od cestita brata, pa kada neko od vas primjeti ljubav od strane svoga brata neka ga se drzi."


Re: Ekonomija BIH
Tvornica pomfrita Hrenovica-Praca
https://www.youtube.com/watch?v=FXWPzM2 ... e=youtu.be
https://www.youtube.com/watch?v=FXWPzM2 ... e=youtu.be
Re: Ekonomija BIH
U Doboju otvorena hladnjača kapaciteta 2.500 tona
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/u- ... ad-image-0Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović očekuje da će BiH u narednom periodu postati regionalni lider u proizvodnji i izvozu malina.
"Spoljnotrgovinski bilans u proizvodnji maline prešao je 50 miliona KM i mislim da će se vrlo brzo udvostručiti jer za to imamo jako povoljne uslove", rekao je Šarović u Doboju, nakon ceremonije otvaranja hladnjače firme "Euro stil", koja posluje u okviru "Hifa-oil" grupacije.
Direktor preduzeća "Euro stil" Kemal Mujkanović rekao je da je hladnjača ima najsavremeniju opremu i da je po standardima ISOO I HASAP.
On je istakao da je hladnjača već počela sa radom, da je fokus na jagodičastom voću, te da će u skladu sa potrebama tržišta uvesti i druge kulture.
Mujkanović navodi da je cilj preduzeća da izvozi krajnje proizvode, a ne sirovine.
Koperanti su iz RG i Federacije BiH, a kupci iz zemalja EU. Za potrebe hladnjače stalno je zaposleno oko 60 radnika.
Svečanosti su prisustvovali Aleksandar Popović iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RG, premijer i resorni ministar Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević i Himzo Smajić, načelnik opštine Tešanj Suad Huskić i druge zvanice
Re: Ekonomija BIH
Bingo širi svoju mrežu: Jajce dobija tržni centar
http://www.akta.ba/bs/Vijest/investicij ... ad-image-0Potpisivanjem Ugovora između Općine Jajce i Privrednog društva „BINGO“ d.o.o. exsport-import Tuzla i zvanično porodici od više od stotinu šezdeset poslovnih jednica BINGA pridružuje se i budući Tržni centar u Jajcu.
Ugovor su potpisali Načelnik Općine Jajce Edin Hozan i direktor BINGO društva Dario Nikolić.
Riječ je o Ugovoru o kupoprodaji nekretnine – neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta površine 12.043,00 m2 koje se nalazi u sklopu Urbanističkog projekta „Trgovački centar-željeznička stanica“ i na istoj je planirana izgradnja tržnog centra. Budući poslovni objekat - tržni centar sa gabaritima 42,00 m x 120,00 m, spratnosti Sut+P+1 imati će u suterenu parking garažu kapaciteta 115 parking mjesta, skladište, servisni kao i administrativni blok, u prizemlju će biti glavna pristupna zona, lobby sa informacionim pultom, hypermarket, manji prodajni prostori i na spratu ugostiteljski sadržaji, odmor i razonoda (kuglana i biljar klub), transformabilni prodajni prostori.
Neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište prodato je putem javnog nadmetanja – licitacije, a ugovor je vrijedan 908.184,77 KM.
Prema Ugovoru kupac „Bingo“ d.o.o. Tuzla obavezuje se da u roku od godinu dana od dana zaključivanja kupoprodajnog ugovora podnese zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, te u roku od godinu dana od dana izdavanja odobrenja za građenje izvede pretežan dio radova na izgradnji planiranog objekta, odnosno sa izgradnjom prve nadzorne stropne konstrukcije i u daljem roku od 3 godine završi izgradnju objekta.
Biće onako kako Bošnjaci odluče
