Teror drzave nad obicnim stanovnistvom i teror stranaka (zastitnika nacionalnih interesa)
Dnevni list
Otpremnina Brajkoviću
Nadzorni odbor Aluminija je 13. siječnja 2005. godine usuglasio točku o odlasku u mirovinu generalnog direktora Mije Brajkovića, odnosno usuglasio je
otpremninu u vrijednosti od 100.000 eura za Brajkovića, te naknadu za njegov dalji angažman u iznosu od 15.000 maraka.
Također, Aluminij je 28. prosinca 2005. godine donio odluku da se Brajkoviću isplati iznos od
100.000 eura na ime nagrade, uz obrazloženje da je Brajković dao “nemjerljiv doprinos tijekom modernizacije” Aluminija. Odluku o isplati 100.000 eura nagrade Brajkoviću potpisao je predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Ivo Lasić, navodi se u ovom izvješću. U izvješću stoji da je na temelju kopije uplatnica utvrđeno da je Miji Brajkoviću 10. siječnja 2006. godine uplaćeno 195.583 maraka na tekući račun, kao i 68,970 posto poreza na dodatna primanja u iznosu od 134.893,60 maraka.
Dvije godine poslije, 19. listopada 2007. Nadzorni odbor Aluminija odlučio je ponovno nagraditi Brajkovića, te mu isplatiti iznos od 100.000 eura na ime nagrade do 31. siječnja 2008. godine. Ponovo, Aluminij je nagradu obrazložio “nemjerljivim radom i zalaganjem”. Isto kao što je slučaj i s prvom nagradom, financijska policija utvrdila je da je na temelju kopije uplatnice UniCredit Banke od 11. siječnja 2008. godine utvrđeno da je Miji Brajkoviću uplaćeno 195.583 maraka na tekući račun, te 68,970 posto poreza na dodatna primanja u iznosu od 134.839,60 maraka.
Također, u izvješću se navodi da se pri donošenju odluke o nagrađivanju Brajkovića Nadzorni odbor Aluminija pozvao na član 74. Statuta u kojem se navodi o čemu Nadzorni odbor treba i može odlučivati, te da se u navedenom članu ni pod jednom točkom ne navodi odlučivanje o isplatama posebnih nagrada te da je u skladu s tim odlukom o isplati posebnih nagrada Brajkoviću nanesena šteta Aluminiju u iznosu od 391.166 maraka.
-Nadzorni odbor Aluminija je 30. travnja 2009. godine donio odluku kojom se odobrava daljnje angažiranje Mije Brajkovića na planu strateškog razvoja Aluminija uz obrazloženje da se, “s obzirom na uspješan rad Brajkovića kao direktora te njegovo veliko iskustvo u aluminijskoj industriji, gdje je dao nemjerljiv doprinos, kao i potrebu daljnjeg strateškog razvoja tvrtke, angažira na osnovu Ugovora o pružanju usluga specijalnog konzultanta”. Ovim Ugovorom Brajkoviću je regulirana novčana naknada za obavljanje posla u iznosu od 10.000 maraka mjesečno. Dana 24. rujna 2009. godine sa žiroračuna Aluminija uplaćena je otpremnina na tekući račun Mije Brajkovića na Hrvatsku Poštansku Banku u Zagrebu u iznosu od 1.158.432,28 (protuvrijednost 310.731,24 maraka), navodi se u ovom izvješću. U zaključku izvještaja stoji da je za konzultantske usluge Brajkoviću u razdoblju 12. lipnja – 19. studenog 2009. godine isplaćeno 60.022,32 maraka.
Swarovski, Armani i J.Lo
Financijska policija FBiH ustanovila je i da je samo 2011. na knjigovodstvenom kontu “reprezentacija” izdvojeno 49.391,36 maraka na ured direktora Aluminija.
-Zbog troškova izdvojenih za reprezentaciju, metodom slučajnog odabira uzeto je gospodarsko društvo SIP d.o.o. radi utvrđivanja troškova za proizvode vezane za reprezentaciju gospodarskoga društva Aluminij. Gospodarsko društvo SIP d.o.o. je vršilo isporuku parfema i nakita sa Swarovskim kristalima za Aluminij d.d. Pored navedenog, gospodarsko društvo SIP d.o.o. Mostar je također vršilo isporuku materijala i robe široke potrošnje, kao i prijevoza za gospodarsko društvo Aluminij – stoji u izvještaju. Aluminij je od SIP-a između ostalog naručivao Swarovski kristale, satove, svijećnjake, vaze, swarovske manžetne, stolne satove i privjeske za mobitele. Ukupna razlika u cijeni naručenih Swarovski proizvoda iznosi 16.902,94 maraka. Aluminiji je također naručivao i dekorativnu kozmetiku i parfeme Armani, Boss, D&G, Gucci i J.Lo. U zaključku financijske policije stoji da Aluminij nije proveo postupak nabavke robe i usluga kao ni izvođenje radova u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavkama kojom bi se ostvarila znatna ušteda sredstava za reprezentaciju, nego je isti vršen u skladu s odlukama Nadzornog odbora.
-Uvidom u ulazne fakture gospodarskog društva SIP d.o.o, uzorci su uzeti metodom slučajnog odabira, evidentna je razlika cijene koja je utvrđena iz kalkulacija, tj. maloprodajna cijena istaknuta u prodajnom objektu je u većini slučajeva niža od cijene koja je fakturirana i koja se nalazi na fakturama ispostavljenim Aluminiju, te nadalje predstavlja potencijalnu štetu Aluminiju u iznosu od 17.777,56 maraka, stoji u zapisniku Financijske policije na više od 500 stranica.
Ručni satovi i Swarovski, parfemi
Aluminij je također naručivao ručne satove od B&B Looka iz Mostara, koji je hercegovačkom divu fakturirao račun od 46.150,69 maraka. Financijska policija utvrdila je da je ostvaren ekstra profit na temelju prodaje navedenih proizvoda u iznosu od 30.317,08 maraka u korist gospodarskog društva B&B New Look, te da Aluminij ni u tom slučaju nije sproveo postupak nabavke robe i usluga u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, čime je nanesena šteta hercegovačkom poduzeću.
Aluminij je od poduzeća SIP, između ostalog, naručivao Swarovski kristale, satove, svijećnjake, vaze, swarovske manžetne, stolne satove i privjeske za mobitele. Kupovala se i kozmetika i parfemi Armani, Boss, D&G, Gucci i J.Lo. U zaključku financijske policije stoji da Aluminij nije proveo postupak nabavke robe i usluga kao ni izvođenje radova
Aneks s Deloittom
Između ostalog, u izvješću se navodi i da je Aluminij zaključio štetne anekse ugovora s konsultantom Deloitte iz Sarajeva vezano za angažiranje odvjetnika za pravne poslove za koje je ispostavljen račun u ukupnom iznosu od 196.795,64 maraka.
Prvi ulazak Financijske policije 2013. godine
Zanimljivo je da je prvi put na kriminal u ovoj kompaniji počeo ukazivati bivši premijer FBiH Nermin Nikšić, i da je upravo u vrijeme njegove Vlade po prvi put “država” preko Financijske policije uspjela ući u ovu kompaniju. Financijska policija je po zahtjevu bivše Vlade FBiH i tadašnjeg premijera Nikšića izvršila kontrolu poslovanja Aluminija do 31. prosinca 2013. kad su i službeno iz Vlade FBiH krenule priče o navodnome višemilijunskom kriminalu u ovoj kompaniji. Navodno se spominje oko 30 osoba za koje se sumnja da su počinile višemilijunski kriminal u Aluminiju. Istraga o ovom slučaju još nije otvorena, a Financijska policija bi uskoro, prema najavama, mogla dobiti nalog za kontrolu i 2014. godine.
Ljubić: Da nije duga, normalno bismo poslovali
Prema izvješću o analizi poslovanja Aluminija koje je ova kompanija naručila od revizorske kuće KPMG, ukupan dug Aluminija na dan 31. prosinca 2014. iznosio je 213,8 milijuna maraka. Oko 120,8 milijuna duga odnosi se na dug prema Elektroprivredi HZ HB dok je kompanija 67,3 milijuna maraka dužna financijskim institucijama. “Aluminij negativno posluje još od 2009., u kojoj je ostvaren 41 milijun maraka gubitka. Unatoč svemu tome, ova je uprava preokrenula taj trend, zaustavila stvaranje novih gubitaka i dovela Aluminij do pozitivnih poslovnih ishoda u posljednjem tromjesečju 2014. i u prvomu tromjesečju 2015. “Naslijeđeni dug u tolikoj mjeri opterećuje Aluminij da, kada ga ne bi bilo, danas bi Aluminij bio sasvim normalno poduzeće koje uspješno posluje i uredno servisira sve svoje obveze i nitko ga ne bi mogao spominjati u negativnom kontekstu”, tvrdi u izjavi za klix.ba sadašnji direktor Nikica Ljubić. On ističe kako je 3. lipnja 2014. preuzeo dužnost direktora Aluminija, te da ne snosi nikakvu odgovornost za poslovne gubitke i sumnjive radnje u ovoj kompaniji prije preuzimanja dužnosti. Ističe kako je na čelo Aluminija imenovan isključivo na prijedlog malih dioničara, a nikako na prijedlog bilo koje stranke.
