BosanskeHistorije.com

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović dogovorio se danas sa ministrom poljoprivrede Rg Borisom Pašalićem o međusobnom priznavanju certifikata za organsku proizvodnju. Postignuti dogovor će proizvođačima organske hrane značajno olakšati plasman proizvoda kako na teritoriji Srbije, tako i u Rg .

Na sastanku dva ministra dogovorena je i zajednička organizacija BIOFEST-a u septembru u Banja Luci u cilju boljeg povezivanja proizvođača i trgovaca organskim proizvodima, ali i daljem jačanju njihovog plasmana robe na dva tržišta.

Proizvodnja organske hrane predstavlja jedan od najprofitabilnijih sektora poljoprivrede i sve je više tražen na najplatežnijim svjetskim tržištima od SAD-a i Skandinavije do zemalja Bliskog Istoka.

Upravo je na tim prostorima organska hrana iz BiH prepoznata kao visokokvalitetna zbog čega su naši proizvođači sve zastupljeniji na njima.

Na Skenderiji u Sarajevu srušena je zgrada bivšeg hotela "Gaj", a na toj lokaciji u toku je uklanjanje postojeće građevine radi pripreme gradilišta za privođenje zemljišta krajnjoj namjeni prema planskoj regulativi.

Iz Općine Centar kažu da je za uklanjanje izdato pravosnažno odobrenje nadležne općinske Službe za urbanizam i zaštitu okoliša.

Investitor radova, koji se odvijaju prekoputa sjedišta Delegacije EU u BiH, je firma "Trust Invest" d. o. o. Sarajevo. Ista kompanija, čiji je suvlasnik visoki funkcioner SDS-a Milan Radović, stoji iza izgradnje novog stambeno-poslovnog objekta na Čobaniji.

"Općinski načelnik Srđan Mandić Naša Stranka putem Službe za urbanizam i zaštitu okoliša Općine Centar Sarajevo, rješavajući po zahtjevu 'Trust Investa' d.o.o. Sarajevo, za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju stambeno-poslovnog objekta na lokalitetu Skenderije u Sarajevu, na osnovu Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, dana 26. maja 2020. godine donio je urbanističku saglasnost za izgradnju stambeno-poslovnog objekta".

Većinski akcionar, Telekom Srbija Beograd, koji kontroliše 65 posto akcija, trebalo bi da dobije po osnovu dividende 31,3 miliona BAM.

Naftni terminali FBiH moraju Britancima platiti 4,5 miliona dolara

Naftni terminali Federacije BiH (NTF) dužni su kompaniji „Deltagrip Trading“ iz Velike Britanije platiti odštetu višu od 4,5 miliona dolara, pravomoćno je presudio Visoki trgovački sud u Zagrebu 2. aprila ove godine.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske utvrdilo je Pravilnik o odredivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Hrvatsku.

Donošenjem takve odluke, Hrvatska je zabranila tranzit kamiona prema pet graničnih prelaza sa Bosnom i Hercegovinom.

Radi se o prelazima Ivanica - Gornji Brgat, Velika Kladuša - Maljevac, Brčko - Gunja, Strmica - Strmica i Osoje - Vinjani Gornji.

Mehmed beg Catic je napisao/la: ↑25 maj 2021 02:51 Ovo je veliki udar na ekonomiju Bosne i Bosnjaka, pogotovo USK ! Isto tako i ukidanje prelaza u Brčkom jer to prebacuje saobracaj na B.Gradisku i Orasje, tj mjesta koja cetnici i ustase kontrolisu.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske utvrdilo je Pravilnik o odredivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Hrvatsku.

Donošenjem takve odluke, Hrvatska je zabranila tranzit kamiona prema pet graničnih prelaza sa Bosnom i Hercegovinom.

Radi se o prelazima Ivanica - Gornji Brgat, Velika Kladuša - Maljevac, Brčko - Gunja, Strmica - Strmica i Osoje - Vinjani Gornji.

https://vijesti.ba/clanak/535871/vtk-kr ... h-privredu

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske odbacili su kritike da je ta zemlja ukinula pet ruta za teretni promet između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nakon što je bosanskohercegovačka Vanjskotrgovinska komora izvijestila da će odluka susjedne zemlje poskupiti transport za neke izvoznike iz BiH, piše Aljazeera Balkans.

- Ističemo kako i Odlukom o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatsku koja je bila na snazi od 1.1.2009. godine do stupanja na snagu novog Pravilnika, nije bilo dozvoljeno prometovanje u tranzitu teretnih vozila iznad 7,5 tona nosivosti i duljine preko 14 metara na četiri granična prijelaza: Ivanica – Gornji Brgat, Velika Kladuša – Maljevac, Strmica – Strmica, Osoje – Vinjani Gornji, navode iz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, u pisanom odgovoru Al Jazeeri i dodaju da je na graničnom prijelazu Brčko – Gunja teretni promet, zbog starosti i dotrajalosti mosta preko rijeke Save, prekinut prije više od dvije godine.

Izvoznici koji su govorili za Al Jazeeru tvrde drugačije.
Iz tvrtke Airvent iz Velike Kladuše priopćili su kako su od početka ove godine preko graničnog prelaza Maljevac izvezli 200 šlepera robe, ali se od četvrtka njihovi kamioni preusmjereni su na drugi granični prijeelaz.
- Nakon 20. maja naši kamioni idu na granični prijelaz Izačić, rekao je Al Jazeeri direktor Airventa Nermin Alešević. - Granični prijelaz Maljevac udaljen je oko jednog kilometara od naše tvrtke, a preko graničnog prijelaza Izačić put nam je duži oko 200 kilometara. Sada imamo dodatne troškove, i gubimo mnogo više vremena, dodao je Alešević.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac rekao je u utorak da je neprihvatljiva odluka Hrvatske o zatvaranju pet graničnih prelaza za Bosnom i Hercegovinom, te da to može prouzrokovati zastoj u plasmanu roba proizvedenih u BiH. Takođe rekao da su obavljeni razgovori sa predstavnicima poslovne zajednice, kao i da će bh. vlasti obavijestili Delegaciju EU-a.

Zbog odluke Hrvatske najavljena blokada granica, rok 48 sati

Granični prijelaz Maljevac opet otvoren za kamione

Kako je ministar Mitrović "namjestio" prelijevanje novca iz FBiH u RS: Primjer tehničkih pregleda

Stanice za tehničke preglede u Federaciji BiH su na gubitku posljednjih mjeseci, jer su cijene ovih pregleda tridesetak maraka niže u genocidnoj. Razlog je odluka državnog ministarstva te drugačiji standardi stanica u dva entiteta.

Konkretno, cijena tehničkog pregleda automobila u genocidnoj iznosi 55, a u Federaciji BiH od 80 do 90 KM. Cijena samog tehničkog pregleda je zapravo ista, s tim da se u Federaciji plaća dodatni iznos za eko test. Zbog niže cijene tehničkog pregleda prilikom registracije vozila mnogi vozači iz FBiH sada se odlučuju da svog četverotočkaša registruju u RS-u. Sada se nameće pitanje sigurnosti i standardizacije.

Stanice za tehničke preglede u FBiH su u podređenom položaju, a sve je smišljeno u državnom ministarstvu prometa i komunikacija od kada je došao ministar Vojin Mitrović, kaže za Klix.ba Ramiz Begović, predsjednik Udruženja stanica tehničkog pregleda FBiH.

"Oni nastupaju jednostrano. Novim pravilnikom oni štite interese stanica iz RS-a, a kriteriji uopće nisu izjadnačeni. Kriteriji su nejednaki u opremi, jedinstvenom informacionom sistemu i videonadzoru. Mi tražimo izjednačavanje", kaže Begović.

Ministarstvo je implementiralo da u FBiH vrijede tehnički pregledi iz RS-a, ali nije nijedan od ovih kriterija. Administaracija šuti, a šutnja je odobravanje, navodi dalje naš sagovornik te kaže kako će uslijediti tužbe.

Begović kaže kako je stanicama u FBiH preostalo da ostanu jedinstvene u stavovima, a imaju i obećanje premijera Fadila Novalića da će poslati pismo urgencije državnom ministru Mitroviću.

Razlika u cijeni je u eko testu, koji u Federaciji BiH rade po EU standardima, a u RS-u ne rade.

Begović kaže kako su stanice u RS-u tek sada uvele videonadzor, koji je prema njegovom mišljenju "klimav".

"Ovakav sistem je neregularan, jer njim nije izvršena zaštita ljudi u saobraćaju, već se insistiralo na koristi stanica koje su u većem broju neuređene. U njihovom eko testu piše - ne puši puno", zaključio je on.

U konačnici, kada vlasnik automobila iz FBiH zbog jeftinijeg tehničkog pregleda vozilo odluči registrovati u RS-u, nisu na gubitku samo stanice tehničkog pregleda, već i osiguravajuće kuće, s obzirom na to da se mnogi odlučuju odabrati i drugo osiguravajuće društvo u RS-u. U tom kontekstu možemo govoriti o znatno preusmjerenim tokovima novca.

Prema podacima BIHAMK-a, u FBiH se godišnje registruje više od 700.000 vozila, a u RS-u skoro 400.000. U Brčko distriktu godišnje se registruje više od 30.000 vozila.

Ekstraprofit na kraju tunela: Kako je poharan tunel Hranjen

Obustava radova na tunelu Hranjen ima ozbiljne šanse da preraste u jednu od najvećih afera u BiH, tešku preko 65 miliona KM.

Vlada KS se kod komercijalnih banka zadužila za 53 miliona KM

Vlada Kantona Sarajevo se za krpljenje budžetskih rupa kreditno zadužila kod komercijalnih banaka za 53.736.000 KM, objavljeno je u „Službenom listu BiH“.

Najviše novca posuđeno je od „UniCredit banke“ u Mostaru i Banjoj Luci te od „Bosnia Bank International“, „Intesa San Paolo“ i ASA banke.

Od „UniCredit Bank“ Mostar uzeli su 28,7 miliona KM. Rok otplate je osam godina, grejs period je godina, a kamata se kreće od 2,1 do čak 4,1 posto na godišnjem nivou.

U Banjaluci je danas potpisan Sporazum o saradnji poreskih uprava sumske i Slovenije u oblasti direktnih poreza, kojim je predviđena potpunija razmjena informacija, kao i iskustava, najboljih praksi i inicijativa iz oblasti poreza.

Sporazum su potpisali direktor Poreske uprave sumske Gorana Maričića i vršilac dužnosti direktora Poreske uprave Slovenije Ivan Simič.

Na sastanku je dogovoreno intenziviranje saradnje u oblasti direktnih poreza, koja će se prvenstveno odnositi na bržu razmjenu informacija i realizaciju zajedničkih projekata na obostranu korist, saopšteno je iz Poreske uprave sumske.

U okviru posjete najviših predstavnika Poreske uprave Slovenije, koja je članica EU, dogovorena je i realizacija zajedničkih projekata poput organizacije obuka, kreiranja publikacija sa ciljem podsticanja, unapređenja i razmjene iskustava.

Maričić je istakao značaj posjete delegacije slovenačke Poreske uprave, te dodao da očekuje višestruku korist od danas potpisanog sporazuma o saradnji.

“Razmjena iskustava i preuzimanje najboljih praksi u radu od kolega iz Slovenije za nas je veoma značajno, a posebno važna je i brža razmjena informacija”, rekao je Maričić.

On je dodao da će se saradnja odvijati i kroz organizaciju sastanaka, seminara i tehničkih konsultacija, uz učešće predstavnika dvije poreske uprave.

Privrednici iz BiH ljuti zbog neodlaska na EXPO 2020: Propustili smo ogromnu šansu

Rok za prijavu na EXPO 2020 je istekao, a Bosna i Hercegovina je propustila mogućnost da se prijavi i besplatno ode na ovu prestižnu izložbu preduzetništva u Dubaiju. Poznata sarajevska preduzetnica i turistički radnik Aida Terzić ističe koliko je to loše za BiH.

"Ljudi naprave cijeli grad za pet godina, u susret EXPO 2021. Naši lideri se nisu bili sposobni dogovoriti za besplatan odlazak BiH na EXPO Dubai koji nam je ponuđen. Spreman je bio i paviljon za predstavljenje BiH. Ovdje će biti cijeli svijet, osim BiH. Bravo, nesposobnjakovići jedni", poručila im je ona.

Vijeće ministara BiH je trebalo donijeti odluku o učešću na EXPO 2020, međutim to nije bilo moguće zbog bojkota državnih institucija koji provode političari iz genocidne tvorevine. Odlazak u Dubai je pak bio neizvjesan i prije nego što je započet bojkot institucija s obzirom na to da Ministarstvo finansija nije željelo prihvatiti troškovnik, a pripreme za odlazak nisu bile ni započete.

Terzić smatra da nekome u BiH nije odgovaralo da odemo tamo i predstavimo se.

"Četiri puta na Vijeću obaraju ovaj prijedlog odlaska, zašto nam na sve načine ruše i ovo malo države. UAE je obezbijedila paket pomoći od 1,5 miliona dolara i napravila paviljon za BiH na dvije etaže. Osim toga obezbjedila je dio novca za pokrivanje troškova programa, uključujući i jedan stan na šest mjeseci, 10 avio karata, smještaj i avio karte za bh. medijskog pokrovitelja, prijenos uživo otvorenja, Nacionalnog dana BiH, zatvaranja, puno sadržaja itd. BiH kao svaka zemlja imala je datum za Nacionalni dan (biznis,kultura, sport i umjetnost). Na paviljonu je predviđen shop za prodaju bh. proizvoda. Trebali smo dostaviti listu industrija u kojima trebamo investicije, privatnih kompanija spremnih za izvoz ili strateško partnerstvo ili investiciju u BiH, turizam i projekte u turizmu. Pomoć smo dobili pismeno u fizički, a trebali smo samo dostaviti izjavu da ćemo učestvovati i obezbijediti projekte i državne službenike koji že prezentovati", navela je ona.

Osim navedenog, UAE je kroz kampanju obezbijedila i besplatnu promociju za BiH u cijelom svijetu i za šest mjeseci unutar EXPO-a.

"BiH i privreda gube nemjerljive prilike, jer je EXPO sadržaj okrenut ekonomiji, izlasku iz krize, inovacijama itd. Npr. Slovenija investira 16 miliona eura u nastup, a ugovorila je 40.000 miliona investicija iz UAE, a EXPO nije ni počeo. Iako svjesni svega što se dešava u državi, mi privrednici ogorčeni smo i ljuti. Ovo što pišu mediji nije ništa, koliko smo se osramotili uz sve novce koje smo dobili od vlade UAE (cca 2.5 mil $)", zaključila je ona.

Osim što je neodlazak na EXPO Dubai ogroman ekonomski propust, to bi, uz sav trud UAE, moglo dovesti i do ugrožavanja političkih odnosa sa njima.

Zmaj je napisao/la: ↑04 sep 2021 08:08

Privrednici iz BiH ljuti zbog neodlaska na EXPO 2020: Propustili smo ogromnu šansu

Rok za prijavu na EXPO 2020 je istekao, a Bosna i Hercegovina je propustila mogućnost da se prijavi i besplatno ode na ovu prestižnu izložbu preduzetništva u Dubaiju. Poznata sarajevska preduzetnica i turistički radnik Aida Terzić ističe koliko je to loše za BiH.

"Ljudi naprave cijeli grad za pet godina, u susret EXPO 2021. Naši lideri se nisu bili sposobni dogovoriti za besplatan odlazak BiH na EXPO Dubai koji nam je ponuđen. Spreman je bio i paviljon za predstavljenje BiH. Ovdje će biti cijeli svijet, osim BiH. Bravo, nesposobnjakovići jedni", poručila im je ona.

Vijeće ministara BiH je trebalo donijeti odluku o učešću na EXPO 2020, međutim to nije bilo moguće zbog bojkota državnih institucija koji provode političari iz genocidne tvorevine. Odlazak u Dubai je pak bio neizvjesan i prije nego što je započet bojkot institucija s obzirom na to da Ministarstvo finansija nije željelo prihvatiti troškovnik, a pripreme za odlazak nisu bile ni započete.

Terzić smatra da nekome u BiH nije odgovaralo da odemo tamo i predstavimo se.

"Četiri puta na Vijeću obaraju ovaj prijedlog odlaska, zašto nam na sve načine ruše i ovo malo države. UAE je obezbijedila paket pomoći od 1,5 miliona dolara i napravila paviljon za BiH na dvije etaže. Osim toga obezbjedila je dio novca za pokrivanje troškova programa, uključujući i jedan stan na šest mjeseci, 10 avio karata, smještaj i avio karte za bh. medijskog pokrovitelja, prijenos uživo otvorenja, Nacionalnog dana BiH, zatvaranja, puno sadržaja itd. BiH kao svaka zemlja imala je datum za Nacionalni dan (biznis,kultura, sport i umjetnost). Na paviljonu je predviđen shop za prodaju bh. proizvoda. Trebali smo dostaviti listu industrija u kojima trebamo investicije, privatnih kompanija spremnih za izvoz ili strateško partnerstvo ili investiciju u BiH, turizam i projekte u turizmu. Pomoć smo dobili pismeno u fizički, a trebali smo samo dostaviti izjavu da ćemo učestvovati i obezbijediti projekte i državne službenike koji že prezentovati", navela je ona.

Osim navedenog, UAE je kroz kampanju obezbijedila i besplatnu promociju za BiH u cijelom svijetu i za šest mjeseci unutar EXPO-a.

"BiH i privreda gube nemjerljive prilike, jer je EXPO sadržaj okrenut ekonomiji, izlasku iz krize, inovacijama itd. Npr. Slovenija investira 16 miliona eura u nastup, a ugovorila je 40.000 miliona investicija iz UAE, a EXPO nije ni počeo. Iako svjesni svega što se dešava u državi, mi privrednici ogorčeni smo i ljuti. Ovo što pišu mediji nije ništa, koliko smo se osramotili uz sve novce koje smo dobili od vlade UAE (cca 2.5 mil $)", zaključila je ona.

Osim što je neodlazak na EXPO Dubai ogroman ekonomski propust, to bi, uz sav trud UAE, moglo dovesti i do ugrožavanja političkih odnosa sa njima.

Jack je napisao/la: ↑04 sep 2021 18:23 Taj maraton Hrvati nece trcati

Federalna vlast novom uredbom stavila u neravnopravan položaj trgovce autoopremom

Pojedine firme u Federaciji Bosne i Hercegovine nezadovoljne su novom uredbom entitetske vlasti. Smatraju da im se time znatno otežava poslovanje u odnosu na konkurente iz ostatka Bosne i Hercegovine.

U julu ove godine na snagu je stupila Uredba o proizvodima koji nakon upotrebe postaju posebna vrsta otpada, a donijelo ju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Njome su obavezane i firme koje se bave trgovinom motornim uljima i drugim tečnim sredstvima za automobile, gumama i akumulatorima da plaćaju naknadu.

Konkretnije, riječ je o naknadi koja se plaća za ulja, proizvode koji sadrže polihlorirana jedinjenja, baterije i akumulatore, gume i otpadna vozila. Primjera radi, to znači da će trgovci morati plaćati 0,20 KM po jednom litru prodatog motornog ulja ili sredstva za odmrzavanje.

Firmama, koje se bave prodajom spomenutih proizvoda, nije sporno što moraju plaćati ovu naknadu, već to što se time, kako tvrde, stavljaju u nejednak položaj u odnosu na kompanije iz genocidne i Brčko distrikta. Time će se firmama iz genocidne ili Brčko distrikta omogućiti da prodaju ove proizvode u Federaciji, a da ne plaćaju ovu naknadu. Pitaju se ko će zbrinuti kao otpad proizvod koji je iz genocidne prodat u Federaciji.

Strahuju da će postati nekonkurentni i traže naplaćivanje naknade u cijeloj državi

Firme u Federaciji strahuju da će zbog toga postati nekonkurentne. Prihvatljivo bi im bilo kada bi se ova naknada odnosila na sve firme u cijeloj Bosni i Hercegovini - da se npr. naplata vrši prilikom uvoza u Bosnu i Hercegovinu.

Shodno prethodno navedenom, insistiraju da se ova uredba stavi van snage i time okonča nejednak tretman kompanija koje se na jedinstvenom tržištu bave trgovinom istih proizvoda.

Istakli su da su nadležni prihvatili samo sitne korekcije prilikom utvrđivanja sadržaja ove uredbe. Smatraju da entitetske vlasti moraju insistirati da se naplata vrši na nivou Bosne i Hercegovine, kao što je npr. taksa za naftne derivate preko koje se novac slijeva na jedinstveni državni račun, a onda se raspoređuje prema nižim nivoima vlasti.

Očitovanje o ovom pitanju tražili smo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma te ćemo ga objaviti po dobijanju odgovora.