BosanskeHistorije.com

Govoreći o nastavku izvoza mesa goveda iz BiH u Tursku, ministar Košarac je informisao ambasadora Koca o usaglašenom stavu sa nadležnim entitetskim ministrima o neophodnosti jednakog tretmana kompanija iz Šumske i Federacije BiH koje su setrifikovane od nadležnih inspekcijskih organa BiH i Turske.

Ministar Košarac naglasio je da je neprihvatljiva dosadašnja praksa jednostranog pozicioniranja kompanija iz Federacije BiH, te da u proces izvoza mesa u Tursku moraju biti uključene i kompanije iz Šumske, budući da za to postoji kapacitet i potreba usljed ostvarenih viškova primarne proizvodnje.

On je istakao da kompanije iz cijele BiH, koje su sertifikovane za izvoz mesa u Tursku, moraju otkupljivati domaću proizvodnju.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac primio je danas u Sarajevu novoimenovanog ambasadora BiH u Turskoj Adisa Alagića, sa kojim je razgovarao o mogućnostima za unapređenje saradnje dviju zemalja, prenosi Anadolu Agency (AA).

Sagovornici su usaglasili da je važno razvijati bilateralnu saradnju Bosne i Hercegovine i Turske, te ukazali na značaj ekonomske diplomatije u cilju uspostavljanja efikasnijeg vanjskotrgovinskog prometa.

Na sastanku je bilo riječi i o potpisivanju ugovora o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Turske. Košarac je podsjetio da se ovaj dokument trenutno nalazi u proceduri u institucijama Bosne i Hercegovine, ocijenivši da bi ugovor o slobodnoj trgovini unaprijedio spoljnotrgovinski promet između kompanija iz RG i Federacije BiH sa turskim firmama.

Šta se krije iza novog mobilnog operatera u BiH, ko će biti najveći gubitnik

Informacija koju smo objavili prije nekoliko dana da u BiH kreće s radom novi mobilni operater – Novotel, izazvala je mnogo pažnje u javnosti. No, ova vijest ujedno otvara brojna pitanja, piše BiznisInfo.

Naročito je zanimljivo da će novi operater poslovati preko mreže banjalučkog Mtela što je za naš portal potvrđeno iz Regulatorne agencije za komunikacije.

S druge strane, kompanija će prvenstveno poslovati na tržištu Federacije što može zaključiti, kao prvo, zbog toga što je sjedište u Sarajevu a vlasnik je iz Mostara. Drugo, teško je vjerovati da bi Mtel sebi stvarao konkurenciju na tržištu RS, gdje se posljednjih godina svim silama borio da ostvari apsolutnu dominaciju.

Osim toga, kompanija Novotel u međuvremenu je rapisala oglas za prijem 32 radnika raznih profila. Iz oglasa se može vidjeti da će kompanija imati regionalne centre u Sarajevu, Mostaru Bihaću, Tuzli, Zenici, Travniku, Livnu i Širokom Brijegu, dakle svi u Federaciji.
Pad prihoda vodećih igrača

Sama kompanija Novotel nema iskustva u ovoj oblasti i teško je vjerovati da sama ima dovoljno snage da se izbori sa konkurencijom. Osim toga, generalno je čudno da se pojavljuje novi igrač u oblasti mobilnih telekomunikacija kada prihodi i dobit vodećih telekoma posljednjih godina padaju.

Dobit i prihodi Mtel grupe, doduše, rastu, ali isključivo zahvaljujući višemilionskim akvizicijama i snažnom ulasku u oblast distribucije televizijskog sadržaja i interneta.

Kada je riječ o Mtelu, odnosno njegovoj matičnoj kompaniji Telekom Srbija (u većinskom vlasništvu države Srbije), oni su posljednjih godina provodili strategiju širenja na tržištu BiH i Srbije akvizicijama i investicijama u vlastitu infrastrukturu.

Mtel je u BiH, osim sarajvskog Logosofta, preuzeo kompanije Telrad net, Blicnet i Elta kabel. Time je ostao bez konkurencije u RS kada je riječ o telefoniji i o distribuciji TV sadržaja i interneta.
Dostigli limit za akvizicije

Direktor Telekoma Srbija Predrag Ćulibrk rekao je prije nekoliko dana da je kompanija pri završetku akvizicija na prostoru Srbije i BiH.

– Naš koncept i strategija posljednjih godina koje smo uspostavili jeste da se ostvari uvećanje korisničke baze, prije svega interneta i multimedije. Naš interes je da povećavamo korisničku bazu u kombinaciji organskog rasta unutar matične kompanije i kroz akvizicije u Srbiji i u BiH. Pri završetku smo tog ciklusa akvizicija kada govorimo o ovom tržištu – naveo je Ćulibrk.

No, ono što Ćulibrk nije rekao jeste da kompanija svakako više ne bi mogla provoditi značajnije akvizicije u BiH zbog tržišnog udjela koji je postigla.

Posljednjih dana po društvenim mrežama čak su se širile špekulacije da bi Mtel mogao biti zainteresovan za preuzimanje i BH Telecoma. Naravno, takva akvizicija ne bi bila moguća jer bi time uveliko bio premašen prag od 40 posto zajedničkog udjela na tržištu, što je granica koja onemogućava akvizicije prema bh. zakonu o konkurentnosti.
Šta su opcije Mtela!?

Stoga, se postavlja pitanja šta su mogućnosti Mtela koji i dalje ima dovoljno novca i političke podrške da nastavi s osvajanjem bh. tržišta, ali nema mogućnost akvizicija zbog ograničenja iz zakona o konkurentnosti.

Jedna od mogućnosti jeste organski rast, uz ulaganja u infrastrukturu i snažne marketinške aktivnosti. U tom svjetlu treba posmatrati nedavno sklapanje sponzorskog ugovora sa Fudbalskim savezom BiH koji se odnosi na domaće lige i reprezentaciju, kao i prava prenosa lige.

Ovaj ugovor u poslovnim krugovima smatra se snažnim udarcem BH Telecomu, koji je bio sponzor Fudbalskog saveza i imao pravo prenosa lige.

Druga mogućnost Mtela je u sklapanju ugovora s manjim kompanijama koje bi pomoću njegove mreže mogle preuzeti određeni udio na tržištu, prvenstveno Federacije. Za ovu vrstu ugovora očito nije potrebno odobrenje Konkurencijskog vijeća jer Mtel ne preuzima vlasništvo nad novom kompanijom.
BH Telecom najveći gubitnik

Ukoliko Novotel postane uspješna priča, najveću štetu pretpjet će operateri koji su okrenuti tržištu Federacije – BH Telecom i Eronet, jer će njima uzeti dio kolača. Dobit i prihodi BH Telecoma svakako se redovno smanjuju.

Kompanija BH Telecom u prvoj polovni ove godine ostvarila je neto dobit od 13,8 miliona maraka, što je pad u odnosu na 24,5 miliona iz prvog polugodišta lani. Poređenja radi, neto dobit u prvoj polovini 2015. godine iznosila je oko 40 miliona KM. Gubljenjem važnih ugovora i tržišnog udjela ovaj pad mogao bi biti dodatno ubrzan.

Nekoliko ranijih pokušaja ulaska manjih, alternativnih igrača na tržište telekomunikacija nije bilo uspješno. Stoga će uspjeh Novotela, kao novog i zasad relativno malog igrača, vjerovatno prvenstveno zavisiti od podrške Mtela kao trenutno vodeće telekomunikacijske firme u BiH, koja pritom ima interes da ovo uspije.

Švedska i Danska zatražile od BiH povrat donacije veće od 5 miliona KM

21.08.2020. / 12:53

BANJALUKA/SARAJEVO- Iz Fonda je do sada povučeno oko 5,2 miliona KM, a u Transparency International nemaju dilema – javna uprava u BiH je glomazna, neefikasna, nefunkcionalna, netransparentna i korumpirana, koju političke elite koriste kao plijen koji im omogućava o(p)stanak na vlasti. Zato ništa i ne žele mijenjati

Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, ističe da je Ured koordinatora za reformu javne uprave zadnje dvije godine bio fokusiran da zajedno s provedbenom strukturom za reformu javne uprave pripremi i inovira Strateški okvir za reformu javne uprave za period do 2022. godine. Naglašava da su Vijeće ministara BiH, vlade Brčko Distrikta BiH i Federacije BiH ovaj dokument usvojili još prije dvije godine, a Rg tek prije dva mjeseca.

Poražavajuće je da je većina ministarstava, agencija i ustanova koje su na “državnim jaslama” u vrijeme kada je u BiH desetine hiljada radnika ostalo bez posla, kada mnogi nisu znali hoće li narednog dana imati novca za hljeb, lijek ili zaštitnu masku i rukavice, svoje uposlenike koji su bili pošteđeni egzistencijalnih strahova dodatno nagrađivala novcem poreskih obveznika

On za Fokus pojašnjava ko je odgovoran zato što donatori povlače novac iz Fonda za reformu javne uprave i zbog čega je do toga došlo.

– Švedska i Danska zatražile su povrat novca zbog nepostojanja strateških dokumenata u oblasti reforme javne uprave, ali i zbog neproduženja Aneksa VI. Memoranduma za uspostavu Fonda za reformu javne uprave. Na ovaj aneks Memoranduma saglasnosti su ranije dali Savjet ministara BiH, Vlada Federacije BiH i Vlada Brčko Distrikta BiH, ali ne i Vlada Rg. U zadnje vrijeme, a nakon što su svi nivoi vlasti u BiH usvojili Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH do 2022. godine, imamo uvjeravanja donatora da neće tražiti povrat novca i da će nastaviti ulagati u ovu reformu. Međutim, bit će potrebno da vlade što prije usvoje i akcioni plan za njegovu provedbu – kaže Ćuluzan, dodajući da je za uspješnost reforme potrebno da ključni donosioci odluka u zemlji razumiju njenu svrhu i da joj budu kolektivno posvećeni.

Vlada Rg svake godine traži firmu koja će održavati Jedinstveni informacioni sistem za registraciju poslovnih subjekata u Rg i za to plaća stotine hiljada maraka, a ove godine za te usluge ponudila je da plati do 850.000 KM bez PDV-a. Kada se uračuna porez, održavanje bi poreske obveznike trebalo da košta skoro milion, tačnije 994.500 KM.

Međutim, tender je poništen jer je Kancelarija za žalbe BiH uvažila prigovore koje je uložila kompanija „Lanaco“.

„Lanaco“ je firma koja je kreirala i godinama održavala Jedinstveni informacioni sistem za registraciju poslovnih subjekata, sve do prošle godine, kada je ovaj posao dodijeljen „Prointeru“.

Da ponovo želi da se vrati u igru za taj posao „Lanaco“ je pokazao ulaganjem žalbe na ovogodišnji tender Vlade, raspisan krajem aprila ove godine.

Kompanija M:tel blizu je da postane generalni sponzor Rukometnog saveza BIH. Nakon što je kompanija potpisala sponzorski ugovor sa Fudbalskim savezom BiH M:tel je u pregovorima i sa rukometnom asocijacijom.

– U toku su pregovori sa menadžmetnom kompanije M:tel i mi se nadamo da će oni biti sponzori Rukometnog saveza BiH, što bi se odnosilo i na prava utakmica Premijer lige kao i za utakmice „A“ reprezentacije BiH. Želim da napomenem da bi dio sredstava bio obezbijeđen kako za Rukometni savez Rg isto tako i za Rukometni savez FBiH, nešto po principu što je urađeno sa Fudbalskim savezom – izjavio je predsjednik Rukometnog saveza Rg i potpredsjednik Rukometnog saveza BiH Marinko Umičević koji čini sve napore da ovaj posao uspješno privede kraju ovaj posao.

Marinko Umičević je još naglasio kako će rješenje sponzorstva Saveza biti od velike koristi i za klubove, prenio je portal info.

On je istakao da je politika Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara jasna kada je riječ o zaštiti domaće proizvodnje i naglasio da u spoljnotrgovinskom prometu mesa jednak tretman moraju da imaju i firme iz FBiH i firme iz Rg.

"Žao mi je što sam zatekao situaciju da su samo firme iz Federacije bile uključene u određene spoljnotrgovinske poslove kada je riječ o izvozu mesa. Neću odustati od toga da zagovaram da Rg i njeni kapaciteti budu u spoljnotrgovinskom prometu", rekao je Košarac novinarima nakon sastanka sa rukovodstvom "ZP komerca" kojem je prisustvovao i direktor Kancelarije za veterinarstvo Ljubomir Kalaba, te rukovodstvo grada Bijeljina.

Vidovićeva je pojasnila da je riječ o sredstvima koja su za prvo polugodište ove godine uplaćena FBiH, a koja na osnovu koeficijenata trebaju biti vraćena Rg.

“Dogovorili smo se da to FBiH plati u četiri jednake rate do kraja godine. Prva uplata će biti realizovana u septembru, a tačan datum ćemo dogovoriti sa resornim ministrom”, rekla je Vidovićeva.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH usvojio je danas Odluku o prvom privremenom poravnanju između korisnika raspodjele indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa UIO za 2020. godinu po kojoj je Federacija BiH dužna da isplati Rg 32.378.372 KM. Srna

POSEBNO ZNAČAJNO U OVO VRIJEME: Staša Košarac o izvozu mesa u Tursku...

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izrazio je podršku nastavku vanjskotrgovinskog prometa BiH s Turskom nakon što su dvije domaće kompanije potpisale ugovore o izvozu mesa na tursko tržište.

''Predstavnici turske kompanije 'Tareks' informisali su nas da su sklopili ugovore o uvozu mesa iz BiH sa firmama 'ZP-komerc' iz Bijeljine i 'Šišović' iz Rakitnog, na osnovu kojih će ovaj aranžman s Turskom biti nastavljen. Turski inspektori već su na terenu, tako da se prve isporuke u Tursku očekuju tokom naredne sedmice'', rekao je ministar Košarac.

On je podsjetio da se zahtjev prema turskoj strani odnosio na povećanje broja kooperanata imajući u vidu značaj nastavka i unapređenja izvoza iz aspekta primarnih ciljeva poštivanja međunarodnih ugovora i obaveza BiH i otvaranja novih tržišta.

On je izrazio nadu da će u predstojećem periodu u posao s Turskom biti uključen veći broj domaćih kompanija, koje se bave klaoničarskom djelatnošću i koje su certifikovane od Turske, pri čemu će se insistirati na otkupu primarne domaće proizvodnje.

''Od početka mandata zagovaram ravnopravnu zastupljenost i uključenost kompanija iz Rg i Federacije BiH u posao izvoza mesa na tursko tržište. Čvrsto sam opredijeljen za istrajnost u takvoj politici, jer je apsolutno neprihvatljiva prethodna praksa u kojoj su pojedinci imali povlašten položaj i ostvarivali monopol na tržištu'', rekao je ministar Košarac, prenose agencije.

hamza je napisao/la: ↑02 sep 2020 10:47 Evo kosarac je uspio izbaciti bosnjake. Sad je zaposlio samo djikane i uzp!

...
On je podsjetio da se zahtjev prema turskoj strani odnosio na povećanje broja kooperanata imajući u vidu značaj nastavka i unapređenja izvoza iz aspekta primarnih ciljeva poštivanja međunarodnih ugovora i obaveza BiH i otvaranja novih tržišta.
...

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/168 ... ursku.html

abu seid je napisao/la: ↑02 sep 2020 15:42

hamza je napisao/la: ↑02 sep 2020 10:47 Evo kosarac je uspio izbaciti bosnjake. Sad je zaposlio samo djikane i uzp!

...
On je podsjetio da se zahtjev prema turskoj strani odnosio na povećanje broja kooperanata imajući u vidu značaj nastavka i unapređenja izvoza iz aspekta primarnih ciljeva poštivanja međunarodnih ugovora i obaveza BiH i otvaranja novih tržišta.
...

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/168 ... ursku.html

Nije izbacio Bošnjake, samo je proširio broj kooperanata sa ovim iz šumske. Piše u tekstu.

Izvoz mesa u Tursku nepovoljan za proizvođače iz FBiH, stočari krive vlast

Bh. proizvođači zadovoljni su što se izvoz mesa u Tursku ponovno pokrenuo, ali navode da je problem što su otkupljivači iz Federacije BiH u neravnopravnijem položaju u odnosu na otkupljivače iz genocidne.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, zbog novonastale situacije krivi Vladu Federacije BiH, napominjući da je jedino Vlada genocidne izdvojila sredstva za interventni otkup koji i dalje traje.

"Firma 'Šišović' iz Rakitnog je jedini otkupljivač mesa iz Federacije BiH. Budući da imaju svoj tov ujedno su i proizvođači. Problem je što su u puno nepovoljnijem položaju od otkupljivača iz gt", kazao je Bićo za Klix.ba.

Navodi da otkupljivač iz gt ima 60 feninga po kilogramu, na otkupljeno june, dok otkupljivač iz FBiH nema ništa.

"Sve to će se odražavati na otkup i cijenu u otkupu koja je već drastično opala. Sad je to već 3,60 KM, a sve ispod 4 KM je gubitak za proizvođača direktno. Vlada je trebala da interveniše i da subvencionira otkup, ili proizvođaču ili otkupljivaču."

Napominje kako gt subvencionira otkupljivače zato što oni uzimaju robu i da bi trebalo da to uradi i FBiH.

"gt već drugi put interveniše. Prošle godine su intervenisali u vezi s tovovima. Kod nas se to ne dešava. Sada ćemo upadati u problem i sa mlijekom, i sa povrćem, koje se ne može plasirati", upozorava Bićo.

Dodaje kako se zbog pandemije koronavirusa insistiralo na povećanju proizvodnje i kako sada proizvođači nemaju kome plasirati robu.

"Vlada FBiH je tokom pandemije povukla dobre poteze. Intervenisali su s nekim sredstvima za proljetnu sjetvu, bit će nešto i za jesenju, ali ako ovako nastave nastat će problem u finišu. Šta sa robom?", zapitao se Bićo.

Upozorava kako je kupovna moć građana opala i kako se potrošnja drastično smanjuje, jer nema turista, dijaspore.

"Vlada treba da interveniše preko robnih rezervi, preko subvencija, da se roba plasira u izvoz. Potrošnja je drastično opala a proizvodnja raste. Izvoz stagnira. Zahtijevamo da vlada interveniše u otkupu mesa koje ide u izvoz."

Napominje kako skoro 20 miliona litara mlijeka stoji na lagerima u mljekarama.

"Mljekari šute, ali već se u Dubici počela obarati cijena. To će se sad lančano pokrenuti. Država to nijemo posmatra. Intervencije ne bi koštale previše a značile bi mnogo", kategoričan je Bićo.

Dodaje da sve u konačnici utječe i na cijenu kada je riječ o izvozu.

"Ne može naše mlijeko biti konkurentno nigdje u svijetu. Ono je skupo u otkupu, skupo u preradi i samim tim skupo na tržištu. Zato i imamo situaciju da je mlijeko iz Slovenije jeftinije nego domaće mlijeko", kazao je Bićo.

Upitan kakve bi posljedice mogle nastati, Bićo odgovara da postoji mogućnosti da se počnu zatvarati farme.

"Neophodno je hitno djelovati da se ne bi zatvarale farme", zaključio je Nedžad Bićo.

BANJALUKA – Vlada Rg uskoro će raspisati konkurs za izbor tri člana iz Rg u Upravni odbor (UO) “Elektroprenosa BiH”, saznaje portal CAPITAL.Aktuelni sastav UO „Elektroprenosa BiH“ čine predsjednik UO Branko Baroš i članovi Dragomir Kecman, Momir Bjelica, Muhamed Mehmedović, Enis Šantić, Stipe Buljan i Zoran Baban.

Prema podacima Regulatorne agencije za energetiku tokom 2019. godine u Crnoj Gori je poslovalo 70 preduzeća, koja se bave trgovinom, skladištenjem i/ili transportom naftnih derivata, TNG i prirodnog gasa. Od tih 70 preduzeća, "Hifa Oil CG" nalazi se među prvih jedanaest firmi koje su tokom 2019. godine ostvarile najveći dobitak u poslovanju

Počinje izvoz ribe iz BiH u Rusiju, na listi za sada samo Tropik ribarstvo

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da su stvoreni preduslovi za izvoz ribe iz BiH u Rusku Federaciju, te da se u narednom periodu očekuje početak ovog procesa.

- Kancelarija za veterinarstvo BiH je, u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usaglasila sertifikat sa Ruskom Federacijom i uskoro očekujemo izvoz ribe na ovo značajno tržište. Prema postojećoj praksi, trebalo bi da uslijedi proces certifikovanja domaćih kompanija za izvoz, u okviru kojeg se očekuje dolazak nadležnih ruskih inspektora u BiH, rekao je Košarac.

On je dodao da je trenutno za izvoz ribe u Rusku Federaciju nominovano preduzeće "Ribnjak Janj" d.o.o Tropik ribarstvo iz Banjaluke, te izrazio nadu da će u narednom periodu biti povećan broj kooperanata iz Rg i Federacije BiH.

- U potpunosti smo opredijeljeni da sarađujemo sa Ruskom Federacijom, jer je tamošnje tržište veliko i značajno za poboljšanje poslovanja domaćih kompanija. Uvjeren sam da kompanije iz Rg i Federacije BiH prepoznaju ovaj kapacitet i da će se uskoro njihovi proizvodi naći na ruskom tržištu, istakao je ministar Košarac.

On je najavio da će u narednom periodu o ovom procesu razgovarati sa ambasadorom Ruske Federacije u BiH, te naglasio da će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nastaviti kontinuirano da radi na otvaranju novih tržišta za plasman domaćih proizvoda u cilju zaštite domaće proizvodnje.

Ipak, kao što je i inače poznato, automobili se ne nabavljaju za potrebe Parlamenta BiH već za kabinete svakog od izabranih zvaničnika koji bi trebali da svoje zahtjeve usklađuju sa potrebama.

“Slobodna Bosna” iz pouzdanih izvora saznaje da je navedenih više od 300 hiljada KM potrošeno za potrebe kupovine automobila Borjane Krišto, Nebojše Radmanovića i Dušanke Majkić, kao iza izmjenu namještaja u kabinetu Dragana Čovića u iznosu od preko 20 hiljada KM.

Podsjećamo da je Predsjedništvo BiH krajem jula uputilo Parlamentarnoj skupštini prijedlog budžeta na usvajanje. U Parlamentarnoj skupštini je uloženo nekoliko amandmana prema kojima su su kapitalni izdaci Parlamenta BiH umanjeni za 754.000 KM.

Zatim je na Domu naroda odbijen budžet zbog protivljenja zastupnika SNSD-a i HDZ-a, uz zatjev da se ponište usvojeni amandmani, te vrati na ponovno odlučivanje. Glavni zagovornici odbijanja amandmana bili su upravo Krišto i Majkić koji su očigledno iskoristili nervozu nastalu zbog neusvajanja budžeta i mogućnosti da dođe do neodržavanja izbora, kako bi djelovali protiv vrlo korisnih amandmana usmjerenih na uskraćivanje rastrošnosti ali i pronalasku rješenja za migrantsku krizu.

I samim akterima donošenja budžeta je bilo jasno da će se navedeni novac utrošiti za „lične potrebe“ Krišto, Radmanović i Majkić, iako to oni nikada nisu javno istakli. To se moglo zaključiti već i iz izjave Bakira Izetbegovića, koji je nakon sjednice Doma naroda rekao da njegov ured i Ured Denisa Zvizdića neće potrošiti niti jedne marke.

- Ako se realizuje, mogu garantovati da moj i Ured Denisa Zvizdića neće potrošiti niti jedne marke iz tih sredstava, niti ćemo nabavljati nove automobile, ulagati sredstva u obnovu ureda itd. - rekao je tada Izetbegović.

Kompanija Telekom sumske, odnosno Mtel, ponovo je povećala prihode ove godine.

Ukupni prihodi kompanije iznosili su 240 miliona maraka u prvoj polovini ove godine, što je za oko 9 miliona KM više u odnosu na isti period lani, piše BiznisInfo.

Riječ je podacima iz konsolidovanog izvještaja, što znači da su obuhvaćeni i podaci firmi koje je Mtel akvizirao. Riječ je o firmama Logosoft, Telrad net, Blicnet, Elta Kabel i Financ. Naravno, najveći dio prihoda odnosi se na sam Mtel, ali je zahvaljujući akvizicijama spriječen pad prihoda.

Neto dobit iznosila je oko 14,5 miliona KM i nešto je manja u odnosu na oko 16,2 miliona iz prve polovine 2019. Ova grupacija sada zapošljava skoro 2.600 ljudi.

Poslovni prihodi grupacije iznosili su oko 235 miliona KM (rast za skoro 9 miliona).

Poređenja radi, BH Telecom je u prvoj polovini ove godine imao poslovne prihode od 211,3 miliona maraka, u odnosu na 224,4 miliona iz prvog lanjskog polugodišta.

Mtel je nedavno prestigao BH Telecom po prihodima i dobiti.

S obzirom da prihodi BH Telecoma konstantno padaju, a Mtelovi rastu, razlika između ove dvije kompanije se sve više povećava. Za razliku od Mtela, BH Telecom nije provodio nikakve značajnije akvizicije.

Podsjetimo da je Mtel u većinskom vlasništvu Telekoma Srbija.

D. Sinanović

Otvoren zajednički granični prelaz “Vraćenovići”
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija i predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković otvorili su danas na putu Nikšić-Bileća zajednički granični prelaz “Vraćenovići”, vrijedan više od 2,5 miliona eura.

"U narednim godinama potrudit ćemo se da i drugi granični prijelazi između BiH i Crne Gore budu onakvi kakvi treba da budu u 21. vijeku", istakao je Tegeltija.

Jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske uskoro bi trebao biti potpuno renoviran. Riječ je o graničnom prijelazu Doljani gdje svakodnevno, u oba smjera, cirkulira više hiljada automobila.