BosanskeHistorije.com

Na nekropoli stećaka u Lukavici se gradi hotel



Kako se brinemo o kulturno-historijskom blagu - stećcima koji datiraju iz srednjovjekovnog perioda, najbolje pokazuje primjer koji donosimo s lokacije Mladice u Lukavici. Ko će odgovarati za uništavanje vrijednog blaga?

U aprilu prošle godine izmještena je nekoropola stećaka sa sekundarne lokacije Bijelog Polja u opštini Istočno Novo Sarajevo. Dokaz uništavanja kulturnog bogatstva. Neznanje ili nebriga.

"Stvar je momenta koji je trajao od pola sata do sat vremena, da neko ko nije znao odluči da prebaci te stećke tu gdje jeste, a da nijedna opštinska uprava niti gradska inspekcija koja ima nadležnost u oblasti inspkcije nije znala za ovo", priča Ljubiša Ćosić, načelnik Opštine Istočno Novo Sarajevo.

Devet mjeseci kasnije na lokalitetu Bijelo Polje umjesto stećaka, hotel. Opština je zemljište prodala za nešto više od 100.000 maraka privatnom preduzeću. Načelnik opštine kaže da nije bilo saznanja da je to sekundarna lokacija na kojoj se nalaze stećci. Priznaje, izvođač je žurio i nestručno vratio stećke na primarnu lokaciju udaljenu dva kilometra.

Lokalitet Pavlovac je primarna lokacija stećaka. Stećci su '80-ih godina premješteni na lokaciju Bijelo Polje. To je uradila JNA jer je na ovom području planirala gradnju vojnog poligona.

Stećci, uništeni, sada su vraćeni na Pavlovac - izvornu lokaciju iz 14. stoljeća. Na proglašenje nacionalnim spomenikom čekaju 11 godina.

"Tu imamo najveći stećak u Bosni težak 32 tone i on je ostao na izvornoj lokaciji, na Pavlovcu, dok su svi ovi stećci premješteni dolje u grad", priča Edin Bujak, profesor na Filozofskom fakultetu UNSA.

Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH poručuju da odgovor o navedenom slučaju iz Uprave za inspekcijske poslove RS-a nikada nisu dobili. Tvrde, od 2009. su zabrinuti za nestručno izmještanje stećeka sa izvornih lokacija. Ponavljaju u kojim slučajevima to može biti urađeno. Iz entitetskog Ministarstva prosvjete i kulture šturi odgovor:

"Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a je putem Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa RS-a, republičke uprave u sastavu Ministarstva, preduzelo niz aktivnosti s ciljem otklanjanja navedene štete na sekundarnom lokalitetu sa stećcima.”

Iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa RS-a nema odgovora šta se tačno poduzelo. V. d. direktorice danima je na putu. Stav od ranije je da nema podignutih prijava, kao ni procjene štete. Ipak, opštinski načelnik je jasniji: krivično odgovarati se ne može, jer je ovo u domenu prekršaja za neadekvatno postupanje. Kaže, opština je ta koja će uništeno i sanirati.

"U dogovoru s UNESCO-om ćemo stećke na primarnoj lokaciji i ove stećke koji su došli sa sekundarne ponovo na primarnu rasporediti na osnovu rasporeda koji postoji u Historijskom muzeju BiH i urediti taj park stećaka sredstvima UNESCO-a i sredstvima iz budžeta dvije opštine", kaže Ćosić.

Jasno je da državne institucije odgovora nemaju.

"Čak su i ti UNESCO lokaliteti u većini nezaštićeni, i trenutno unutra državnih institucija ne vidim nikakve volje da se tome pristupi sistematičnije", ističe Gorčin Dizdar, autor knjige “Stećak”.

Iako ponosno stoji ispred zgrade u kojoj se vode glavne politike u zemlji, postao je njena žrtva. Jer koji trebaju, ne brinu i ne čuvaju od propadanja nacionalno blago.

Prema informacijama koje imamo. dodaju, ALMBIH u ovom trenutku nije u mogućnosti obaviti složena analitička ispitivanja kojima se poredi kvalitet ovih lijekova sa referentnim (originalnim) biološkim lijekom (potvrda identiteta supstanci).


"Budući da UIPL i njegove članice u potpunosti slijede i poduzimaju sve aktivnosti koje od njih zahtjeva, u skladu s važećim zakonima za registraciju lijeka ALMBIH, smatramo za pravo i obvezu još jednom ukazati na potencijalnu opasnost po zdravlje i život pacijenata eventualnim izdavanjem dozvole odnosno primjenom navedenih lijekova koji nemaju adekvatne dokaze o kvalitetu, sigurnosti i efikasnosti i odnosu 'korist-rizik' u praksi u BiH. Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH o ovome će dodatno obavijestiti i relevantne EU institucije (EMA, Delegaciju EU u BiH) kao i Europsku Federaciju Farmaceutske Industrije i Asocijacija (EFPIA) budući da su proizvođači - članice Udruženja također i članice ove Asocijacije. UIPL, kao i uvijek do sada, je spreman staviti na raspolaganje svoje kapacitete i pomoći kod angažiranja stručnih i priznatih eksperata iz ove oblasti, te time potvrditi da smo kvalitetan i dokazani partner koji podržava rad i aktivnosti ALMBIH, kao i svih zdravstvenih institucija u Bosni i Hercegovini", zaključili su.

Podsjećamo, za uvoz problematičnih lijekova iz Rusije zalažu se članovi komisije iz RG, a podršku je dao i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Nakon posljednjih imenovanja smatra se da je osigrana većina za izglasavanje odluke o registraciji ovih lijekova kod nas, time i uvozu.
[/quothttps://www.klix.ba/biznis/da-li-ce-opasni-lije ... 200218056e]

Kod Širokobriježanina u automobilu pronađen 71 kilogram duhana

Od osobe inicijala I.K. iz Širokog Brijega sinoć je, u mjestu Novo Selo, u opštini Kupres u RS, oduzet oko 71 kilogram rezanog duhana, saopćeno je iz Policijske uprave Mrkonjić-Grad.
Duhan je bio zapakovan u pvc vreće. Otkriven je tokom kontrole putničkog motornog vozila "mercedes“, kojim je upravljao I.K. iz Širokog Brijega.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji je naložio da se osumnjičeni nakon završene kriminalističke obrade pusti na slobodu, a da se protiv njega dostavi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu nedozvoljen promet akciznih proizvoda.

Zbog malverzacije klaonica iz Posušja i Travnika obustavljen izvoz junetine u Tursku

Direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba izjavio je Srni da je zbog određenih malverzacija u dvije klaonice na području Federacije BiH privremeno obustavljen izvoz junećeg mesa u Tursku, te da će naredne sedmice biti donesena odluka o daljim koracima.
"Otkup i klanje nisu zabranjeni, ali jeste izvoz zato što smo imali informacije o određenim malverzacijama koje se rade i to upravo ispitujemo, pa ćemo vas obavijestiti kada bude završena istraga", rekao je Kalaba.

On je objasnio da je klanje junadi za izvoz mesa u Tursku obavljano u dvije klaonice i da je Kancelarija naredila da se obustavi potpisivanje veterinarskih certifikata, jer su primijetili određene nepravilnosti.

Kalaba je naveo da je riječ o klaonicama "Šišović" iz Rakitnog nedaleko od Posušja i "Bajra" kod Travnika.

"Većinom je riječ o tome da nisu ispoštovali uputstvo koje je izdala Kancelarija o izvozu mesa goveda za Tursku, nisu najavljivali klanja u periodu kada je trebalo i imali smo informaciju od raznih udruženja da je došlo do uvoza mesa iz Srbije i drugih zemalja i da se to miješa, što mi upravo ispitujemo", pojasnio je Kalaba.

Kalaba je naveo da će sljedeće sedmice imati sastanke, te da će poslije toga biti odlučeno da li će ponovo biti dozvoljen izvoz ili će se nastaviti sa istražnim radnjama.

"Naredne sedmice će se znati više i donijeti odluka šta će se dalje preduzeti", dodao je Kalaba.

Na uvoznu vodu potrošeno 171 miliona KM


Stanovnici BiH lani su popili 189.198 tona vode iz uvoza ukupne vrijednosti 171,176 mil KM, što je više za 16,79 miliona maraka ili skoro 10% u odnosu na godinu ranije.

Pokazali su to podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je u prošloj godini izvezeno 110.356 tona vode odnosno oko 10.000 tona manje u odnosu na 2018. godinu.

Pod uvozom i izvozom vode iz BiH, kako su objasnili u UIO BiH, podrazumijeva se prirodna ili vještačka mineralna voda, te gazirana voda bez dodatnog šećera ili nekog drugog sladila ili aroma, kao i mineralna i gazirana voda sa dodatnim šećerom ili drugim sladilima.

"Najviše vode na police domaćih marketa stiglo je iz okruženja, odnosno iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, te iz Francuske i Njemačke", kazali su u UIO BiH.

Prema njihovim podacima, flaše domaće vode uglavnom su plasirane na tržište Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Švajcarske.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da domaći proizvođači nemaju podršku nadležnih ministarstava u BiH, zbog čega ne mogu da se izbore sa konkurencijom.

"Uvoznici se često igraju i sa cijenama, tako što robu iz inostranstva na tržište BiH plasiraju po nižim cijenama u odnosu na naše proizvode, a to im omogućava podrška zemalja iz koje dolaze. Apsurdno je da BiH, zemlja bogata izvorištima pitke vode, ne izvozi koliko bi trebalo".

Dodao je da veliki problem i marketing, za koji domaći proizvođači vode, takođe, nemaju dovoljno novca.

"Dobrom marketinškom kampanjom bi sigurno skrenuli pažnju na svoje proizvode", istakao je Pavlović.

S druge strane, kaže on, u BiH još nije u dovoljnoj mjeri razvijen kult potrošnje domaćih proizvoda.

"Moramo stvoriti klimu da potrošači radije biraju domaće brendove. I naši trgovački lanci trebalo bi da domaće proizvode stavljaju u prvi plan jer tako mogu uticati na svijest potrošača da kupuju domaće, u ovom slučaju vodu", rekao je Pavlović.

UVOZ

2018. 154.382.889 KM

2019. 171.176.100 KM

IZVOZ

2018. 56.661.339 KM

2019. 51.417.605 KM

Trend prevelikog uvoza vode iz inostranstva nastavljen je i ove godine o čemu svjedoče podaci Uprave za indirektno oporezivanje prema kojima je u januaru na tržište BiH stiglo 12.540 tona vode u vrijednosti od 11,58 mil KM. Istovremeno, iz BiH je izvezeno 2.702 tone vode u vrijednosti od 2,088 miliona maraka.

Povodom izjave direktora Kancelarije za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba da je zbog određenih malverzacija u dvije klaonice na području Federacije BiH privremeno obustavljen izvoz junećeg mesa u Tursku, oglasili su se iz mesne industrije Bajra te demantovali Kalabine riječi.

“Informacije koje su prenesene su netačne, tendeciozne i veoma uvredljive za našu kompaniju. Od nas niko nije tražio bilo kakav komentar niti obrazloženje prije objave. Našoj klaonici Bajra d.o.o. nije zabranjeno klanje ni za Tursku kao ni druge kupce. Ured za veterinarstvo je poslao uputstvo u kojem je u tački 2. naveo da samo stopira izdavanje certifikata koji prate izvoz mesa za Tursku ne navodeći nijedan konkretan slučaj zbog čega je poduzeo te mjere iako nadležni kontrolni veterinarski inspektori nisu zabranili klanje”, navodi se u saopćenju.

U ovoj bh. kompaniji smatraju da bi logičan slijed stvari bio da ako je bilo kakvih malverzacija, nadležni kantonalni veterinarski inspektor (koji su raspoređeni na klaonici) zabrane klanje, a to podrazumijeva i zabranu izdavanje certifikata i o tome obavijeste Ured za veterinarstvo.

“Informacije koje je Ured za veterinarstvo dobio od nadležnih veterinara su više kao zapisnici i izvještaji o radu u klaonici a ne konstatacija nepravilnosti zbog kojih bi se obustavio izvoz za Tursku. Odgovorno tvrdimo i imamo svu neophodnu evidenciju da je svako grlo koje je zaklano i izvezeno za Tursku posjeduje validnu dokumentaciju. Da je to tako, potvrđuje i kontrola Ureda za veterinarstvo koja je izvršena 6.3.2020. godine u prostorijama naše kompanije. Radi boljeg informisanja javnosti, za četiri dana klanja za Tursku otkupljeno je ukupno 592 grla od naših farmera iz cijele BiH. Ukupno su izvezena dva šlepera odnosno oko 40 tona, evidentirano je 123 grla i nijedan bik niti evidencija za iste nije sporna ni za kantonalne veterinarske inspektore niti za Turske veterinare. Na stanju je ostalo 469 grla koja su zaklana ali zbog obustave certifikata nisu izvezena za Tursku.”

Ističu da se radi o dezinformacijama koje su Bajri nanijele ogromnu materijalnu štetu koja će ostaviti veliku finansijsku dubiozu u ukupnom poslovanju firme.“Mi ćemo svoja prava za nanesenu štetu sigurno tražiti od svih koji su nam netačnim informacijama prouzorkovali”, poručili su iz Bajre.

Na benzinskoj crpki Hifa Petrol u posuškom naselju Čitluk zabilježena je cijena od 1,66 KM za litar dizela, što je izazvalo gužve, a razlog ove poslovne odluke je skretanje pažnje javnosti u vezi sa maloprodajom naftnih derivata u navedenoj općini.

- Iako smo svjesni da ovom odlukom poslujemo sa gubitkom, želimo da se pokrenu potrebne aktivnosti oko nezakonite prodaje lož ulja na benzinskim crpkama u istom mjestu. Zakonom o akcizama BIH izričito je zabranjeno točenje lož ulja u bilo koje motorno vozilo, a što pojedini distributeri ne poštuju u općini Posušje, navodi se u priopćenju.

- Očekujemo od poslovne zajednice i nadležnih institucija da poduzmu neophodne mjere kako bi se poslovanje u oblasti trgovine naftom i naftnim derivatima u Posušju uvelo u zakonske okvire. Potrošače savjetujemo da se informiraju prije kupovine roba i usluga jer štetu u slučaju kupovine goriva lošeg kvaliteta nažalost snose sami, navodi se u priopćenju Hifa Petrol.

Uoči nove sjednice Komisije za lijekove Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, na kojoj bi se trebalo ponovo izjašnjavati o tome mogu li ruski lijekovi doći na tržište BiH, oglasila se Američka trgovačka komora u BiH (AmCham BiH) koja je upozorila da bi se "registracijom, uvozom i distribucijom diskutabilnih lijekova u Bosnu i Hercegovinu, a koji su u većini zemalja u okruženju nadležne institucije odbile uvesti u svoje države, stvorila ozbiljna opasnost po zdravlje građana i po zdravstveni sisteme unutar BiH".

U saopćenju AmCham BiH navodi se da uvoz i stavljanje u promet lijekova koji su klasificirani kao neusporedivi biološki lijekovi, koji ne zadovoljavaju kriterije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a ni kriterije Evropske Agencije za lijekove (EMA) mogu predstavljati opasnost po zdravlje pacijenata, te u usporedbi na registrovane referentne biološke lijekove ne predstavljaju lijek.

- Želimo uspostaviti konstruktivan dijalog sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH i nadležnim ministarstvima zdravlja na svim nivoima vlasti o temi diskutabilnih lijekova čiji kvalitet, sigurnost i efikasnosti nije dokazana a odobreni su im uvoz i distribucija u BiH, ističu iz Američke trgovačke komore u BiH u dopisu Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, entitetskim ministrima zdravstva Vjekoslavu Mandiću i Alenu Šeraniću, te ministrici civilnih poslova BiH Ankici Gudeljević.

Novo izjašnjavanje o uvozu ruskih lijekova predviđeno je danas, a kako je rekao izvor "Nezavisnih" blizak Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH sedam članova je za uvoz lijekova, a sedam protiv, dok glas preostalog člana Komisije "visi" i nije ni za ni protiv.

Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medcinska sredstva BiH oglasio se nedavno saopćenjem u kojem je naveo da će pokušati apelirati na članove Komisije da dođu do zajedničkog stava o ruskim lijekovima, te ukoliko i ti pokušaji ne urode plodom, da će odluku donijeti samostalno, uvažavajući stručnu argumentaciju kao i proceduru i ovlaštenja propisana Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

Dozvolu za uvoz ruskih lijekova zatražila je firma ICM iz Bijeljine.

Dozvoljen promet ruskih lijekova u Bosni i Hercegovini

Direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak odlučio je da bude izdata dozvola za promet ruskih lijekova u BiH, u skladu sa ovlaštenjima i obavezama koje propisuje Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.

Zolak je to učinio, iako na jučerašnjoj sjednici Komisije za lijekove nije došlo do približavanja stavova članova iz Republike Srpske i Federacije BiH.

- Prilikom odlučivanja uzeo sam u obzir stavove obje strane, kao i ekspertsko mišljenje koje je nedvosmisleno pozitivno, istakao je Zolak.

On je napomenuo da se ovo pitanje politizovalo bez ikakvog osnova, saopšteno je iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Zolak je dodao da će i ovi lijekovi, koji su ušli u sistem, biti praćeni i kontrolisani kako to struka i zakoni nalažu.

Stavljanju u rpoemt ruskih lijekova protivili su se Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH i Američka trgovačka komora koji su upozoravali da ovi lijekovi ne zadovoljavaju kriterije Svjetske zdravstvene organizacije i kriterije Evropske Agencije za lijekove te da mogu predstavljati opasnost po zdravlje pacijenata.

Dozvolu za uvoz ruskih lijekova zatražila je firma ICM iz Bijeljine.

“Centralna banka nije našla za shodno da omogući čak da platimo nešto u toku noći, ako treba platiti, na primjer, u Kini ili negdje drugo za neki lijek”, rekla je Vidovićeva nakon sjednice Republičkog štaba za vanredne situacije.

Ona je navela da trenutno Centralna banka ima deviznih rezervi u vrijednosti 850 miliona KM.

“Umjesto da Centralna banka sada kupi obveznice dva entiteta, pa da ta sredstva ‘upumpa’ u privredni i socijalni život RG i Federacije BiH, to se ne dešava. Bilo bi normalno da bar 80 odsto tih sredstava budu ‘upumpana’ u sistem RG i Federacije, a da 20 odsto ostane. Ne postoji zemlja u svijetu koja je obuhvaćena virusom korona, a da centralna banka ne reaguje. To je samo u BiH”, ukazala je Vidovićeva.

Ona je poručila da nije tačno da je RG tražila štampanje para, već da se smanji obavezna rezerva sa 10 na pet odsto i da se sredstva daju na raspolaganje bankama, privredi, budžetima.

“U ovakvoj situaciji, gdje smo ‘zakovani’ sa svih strana, nema drugog izbora nego da se, nažalost, zadužujemo. Berza zapadne Evrope je pala, tu je promet simboličan. Centralne banke štampaju sredstva da bi podigle svoju privredu i niko ne može očekivati da će neko od njih plasirati sredstva u BiH”, naglasila je Vidovićeva.

Ona je dodala da postoje naznake od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da će određena sredstva biti dostupna BiH, te da će Vlada RG u četvrtak razmatrati zaduženje kod Svjetske banke.

Vidovićeva je rekla da će RG tražiti i izmjene zakona koji se odnosi na punjenje budžeta BiH, te da bi bilo normalno, bar u ovakvoj situaciji, da svi budžeti zavise od toga kako se prikupljaju sredstva.

“Opterećenje za budžete RG i Federacije BiH je i u tome što su svi troškovi na budžetima entiteta, od zdravstva, školstva, plata, penzija, socijalnih davanja i ostalo. Budžeti entiteta se pune u skladu sa prikupljenim prihodima, a budžet BiH po planu i uvijek je napunjen 100 odsto bez obzira koliko se sredstava prikupi”, rekla je Vidovićeva.

Ona je podsjetila da je o ovim temama već duže vrijeme govori i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kojeg su pogrešno razumjeli da želi štampanje novca i inflaciju.

Ministar finansija RG je naglasila da je budžet RG stabilan i da se izvršavaju sve obaveze.

“Isplatili smo obaveze u martu, imamo namjeru da tako bude i dalje”, rekla je Vidovićeva.

Ona je naglasila da je Srpska prošle godine ostvarila suficit od 77 miliona KM, kao i da postoje određene rezerve.

Prema njenim riječima, u prvoj polovini marta ove godine prihod od direktnih poreza veći je za 17 odsto u odnosu na isti period lani, ali da je za 20 odsto manji u drugoj polovini marta.

“Ako posmatramo period januar-mart prihodi su manji za 40 miliona KM”, navela je Vidovićeva.

Ona je dodala da je Vladi važno da očuva budžet stabilnim, ali da joj je jednako važno i da pomogne privredi, te će izmiriti poreze i obaveze za mart u iznosu od 16,5 miliona KM za sve koji su imali zabranu rada.

“U aprilu ćemo morati da im obezbijedimo ne samo poreze i doprinose već i plate za radnike. Naša je ambicija da obezbijedimo minimalnu platu sa porezima i doprinosima, a bilo bi dobro i da svaki poslodavac koji ima mogućnosti još radnicima isplati dio za platu”, rekla je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, mogu se očekivati i veći problemi u industriji jer određen broj fabrika koje izvoze svoje proizvode neće moći to da rade, a biće i privrednika koji ne mogu da uvoze sirovine jer su tržišta zapadnih zemalja zatvorena.

Ona je dodala da će se i njima pomoći kroz poreze, doprinose i minimalne plate.

“Za budžetske korisnike i troškove treba oko 200 miliona KM mjesečno. Koliko će trebati za privredu ne možemo još procijeniti, osim za one koji ne rade. Bruto plata za njih je mjesečno 40 miliona KM, a porezi i doprinosi su 16,5 miliona KM”, zaključila je Vidovićeva. Srna

hamza je napisao/la: ↑01 apr 2020 05:56 Izmjeniti zakon o Centralnoj banci BiH
BANJALUKA, Ministar finansija RG Zora Vidović izjavila je da je neophodna izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH, da bi kriza izazvana epidemijom virusa korona bila lakše i efikasnije prevaziđena.

“Centralna banka nije našla za shodno da omogući čak da platimo nešto u toku noći, ako treba platiti, na primjer, u Kini ili negdje drugo za neki lijek”, rekla je Vidovićeva nakon sjednice Republičkog štaba za vanredne situacije.

Ona je navela da trenutno Centralna banka ima deviznih rezervi u vrijednosti 850 miliona KM.

“Umjesto da Centralna banka sada kupi obveznice dva entiteta, pa da ta sredstva ‘upumpa’ u privredni i socijalni život RG i Federacije BiH, to se ne dešava. Bilo bi normalno da bar 80 odsto tih sredstava budu ‘upumpana’ u sistem RG i Federacije, a da 20 odsto ostane. Ne postoji zemlja u svijetu koja je obuhvaćena virusom korona, a da centralna banka ne reaguje. To je samo u BiH”, ukazala je Vidovićeva.

Ona je poručila da nije tačno da je RG tražila štampanje para, već da se smanji obavezna rezerva sa 10 na pet odsto i da se sredstva daju na raspolaganje bankama, privredi, budžetima.

“U ovakvoj situaciji, gdje smo ‘zakovani’ sa svih strana, nema drugog izbora nego da se, nažalost, zadužujemo. Berza zapadne Evrope je pala, tu je promet simboličan. Centralne banke štampaju sredstva da bi podigle svoju privredu i niko ne može očekivati da će neko od njih plasirati sredstva u BiH”, naglasila je Vidovićeva.

Ona je dodala da postoje naznake od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da će određena sredstva biti dostupna BiH, te da će Vlada RG u četvrtak razmatrati zaduženje kod Svjetske banke.

Vidovićeva je rekla da će RG tražiti i izmjene zakona koji se odnosi na punjenje budžeta BiH, te da bi bilo normalno, bar u ovakvoj situaciji, da svi budžeti zavise od toga kako se prikupljaju sredstva.

“Opterećenje za budžete RG i Federacije BiH je i u tome što su svi troškovi na budžetima entiteta, od zdravstva, školstva, plata, penzija, socijalnih davanja i ostalo. Budžeti entiteta se pune u skladu sa prikupljenim prihodima, a budžet BiH po planu i uvijek je napunjen 100 odsto bez obzira koliko se sredstava prikupi”, rekla je Vidovićeva.

Ona je podsjetila da je o ovim temama već duže vrijeme govori i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kojeg su pogrešno razumjeli da želi štampanje novca i inflaciju.

Ministar finansija RG je naglasila da je budžet RG stabilan i da se izvršavaju sve obaveze.

“Isplatili smo obaveze u martu, imamo namjeru da tako bude i dalje”, rekla je Vidovićeva.

Ona je naglasila da je Srpska prošle godine ostvarila suficit od 77 miliona KM, kao i da postoje određene rezerve.

Prema njenim riječima, u prvoj polovini marta ove godine prihod od direktnih poreza veći je za 17 odsto u odnosu na isti period lani, ali da je za 20 odsto manji u drugoj polovini marta.

“Ako posmatramo period januar-mart prihodi su manji za 40 miliona KM”, navela je Vidovićeva.

Ona je dodala da je Vladi važno da očuva budžet stabilnim, ali da joj je jednako važno i da pomogne privredi, te će izmiriti poreze i obaveze za mart u iznosu od 16,5 miliona KM za sve koji su imali zabranu rada.

“U aprilu ćemo morati da im obezbijedimo ne samo poreze i doprinose već i plate za radnike. Naša je ambicija da obezbijedimo minimalnu platu sa porezima i doprinosima, a bilo bi dobro i da svaki poslodavac koji ima mogućnosti još radnicima isplati dio za platu”, rekla je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, mogu se očekivati i veći problemi u industriji jer određen broj fabrika koje izvoze svoje proizvode neće moći to da rade, a biće i privrednika koji ne mogu da uvoze sirovine jer su tržišta zapadnih zemalja zatvorena.

Ona je dodala da će se i njima pomoći kroz poreze, doprinose i minimalne plate.

“Za budžetske korisnike i troškove treba oko 200 miliona KM mjesečno. Koliko će trebati za privredu ne možemo još procijeniti, osim za one koji ne rade. Bruto plata za njih je mjesečno 40 miliona KM, a porezi i doprinosi su 16,5 miliona KM”, zaključila je Vidovićeva. Srna

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je danas da vjeruje da će u narednih nekoliko sedmica biti postignut dogovor u vezi s raspodjelom sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu od 330 miliona dolara iz tzv. kriznog paketa te finansijske institucije za Bosnu i Hercegovinu.

Navodeći da je obim zaraze od koronavirusa i troškova jednak u oba entiteta, smatra da bi tako trebalo da se rasporedi i spomenuti novac između RG i Federacije BiH, koji nije redovna tranša kredita MMF-a.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da još uvijek nema saglasnosti o raspodjeli 330 miliona KM koje bi BiH trebalo da dobije od Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/, te izrazio nadu da će narednih dana biti postignut dogovor i poslat zahtjev toj finansijskoj organizaciji.
Dodik je pojasnio da je riječ o kriznom paketu MMF-a, a ne o redovnim sredstvima MMF-a da se na njih primjenjuje srazmjera jedna trećina prema dvije trećine što se tiče entiteta, nego shodno krizi koja je evidentno gotovo ista i u bosanskom entitetu i u Federaciji BiH.

"Očekivali smo da ćemo imati raspodjelu 60 prema 40 vezano za FBiH i bosanskom entitetu, s time što bi se pola procenta i sa jedne i sa druge strane dalo Brčko distriktu, koji nije uopšte uključen u ovaj aranžman", izjavio je Dodik večeras za Federalnu televiziju.

ederalni ministar trgovine Zlatan Vujanović uputio je Konkurencijskom vijeću BiH zahtjev za pokretanje postupka s ciljem preispitivanja eventualnog kršenja odredbi Zakona o konkurenciji, pišu Vijesti.ba.

U dokumentu u koji je ovaj portal imao na uvid, ministar Vujanović od predsjednice Vijeća Arijane Regode Dražić zahtijeva da pokrene istragu te postupak po službenoj dužnosti zbog sumnje da se značajno sprečava, ograničava i narušava tržišna konkurencija.

- Privredna društva Holdina d.o.o. Sarajevo, G-Petrol d.o.o. Sarajevo i Petrol BH Oil Comp. Sarajevo godinama su vodeći uvoznici i veleprodavci naftnih derivata na teritoriji Federacije BiH. Navedeni uvoznici su ujedno i osnivači Naftnog komiteta BiH, koji prema podacima sa njihove službene web stranice ima za cilj zagovaranje i podržavanje usklađivanja lokalnih propisa sa EU zakonodavstvom unapređenje djelatnosti naftne i gasne privrede BiH i dr.", piše u zahtjevu.

Njihovo učešće u uvozu naftnih derivata na teritoriju FBiH uvećava se iz godine u godinu, navodi se, te dodaje da se u prilogu dostavljaju zvanični podaci o uvozu za 2017., 2018. i 2019. godinu koji se redovno objavljuju na web stranici Federalnog ministarstva trgovine: www.fmt.gov.ba, i to na mjesečnom, kvartalnom, polugodišnjem i godišnjem nivou.

Pored činjenice da su uvoznici/veleprodavci, ove kompanije su i vlasnici značajnog broja maloprodajnih objekata. U Federaciji BiH na današnji dan ukupno ima 689 benzinske pumpe, a od tog broja Holdina u svom vlasništvu ima 46, Energopetrol koji je u većinskom vlasništvu Holdine 54, G-Petrol 21 i Petrol BiH Oil 31 benzinsku pumpu. Navedene kompanije posjeduju ukupno 152 benzinske pumpe, odnosno 22% od ukupnog broja benzinskih pumpi u Federaciji BiH.

U skladu sa navedenim evidentno je da ova tri uvoznika imaju 87,84 % učešća u ukupnom uvozu, pa time i u veleprodaji, kao i da posjeduju 22% maloprodajne mreže u Federaciji BiH.

U pogledu maloprodajnih cijena uočeno je da iste u kontinuitetu skoro uvijek imaju najviše maloprodajne cijene na benzinskim pumpama.

Također, evidentna su određena pravila u ponašanju ovih subjekata u vezi sa formiranjem cijena, visinom cijena, te vremenskim podudaranjem izmjene cijena, i dužine zadržavanja visokog nivoa cijena.

Obzirom da su navedene kompanije ujedno i vlasnici rafinerija u okruženju, a na području Federacije BiH su uvoznici i vlasnici daleko najpovoljnijih terminala, navedeno sugerira i najbolju mogućnost za rabate i druge popuste za svoje maloprodajne objekte u broju koji je naveden u ovom aktu.

- Ističemo da Federalnom ministarstvu trgovine, u skladu sa Uputstvom o načinu, Sadržaju i rokovima dostave obavještenja o promjeni cijena i marži za odredene proizvode i usluge ("Službene novine Federacije BiH", 20/19), sve benzinske pumpe elektronskim putem dostavljaju obavještenja o promjeni cijena i marži, iz kojih se moze jasno vidjeti da je nivo maloprodajnih marži kod ovih kompanija visok, bez obzira na navedene pogodnosti, naveo je, između ostalog,ministar Vujanović.

Naftna industrija Srbije a.d. Novi Sad (NIS) stiče isključivu kontrolu nad preduzećem "Jadran - Naftagas" d.o.o. za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa Banja Luka, proizilazi iz informacije Konkurencijskog vijeća BiH objavljene u Službenom listu BiH, izvještava Indikator.ba.

Krajem prošle godine NIS, koji je inače vlasnik 66% udjela u privrednom subjektu Jadran - Naftagas, animonopolskom tijelu BiH podnio je zahtjev za prijavu koncentrancije kojom želi postati isključivi vlasnik ovog banjalučkog preduzeća koje se bavi istraživanjem nafte i gasa.

Jadran-Naftagas je osnovan kao zajedničko ulaganje (joint venture) društava NIS i Otvoreno akcionarsko društvo "Neftegazovaja Inovacionaja Korporacija" Moskva, Ruska Federacija (NeftegazInKor). NIS ima 66% udjela u Jadran - Naftagasu, dok NeftegazInKor ima 34% udjela.

Konkurencijsko vijeće je u rješenju, koje datira iz kraja februara 2020. godine, odbacilo prijavu koncentracije utvrdivši da u osvom slučaju neće doći do sticanja kontrole ili dominantnog uticaja preduzeća NIS nad Jadran-Naftagasom, s obzirom da je NIS odranije vlasnik 66% udjela u osnovnom kapitalu Jadran - Naftagasa.

S tim u vezi, NIS nije bio u obavezi podnijeti prijavu koncentracije.

Hamdiji Lipovači uslovno godina zatvora za nesavjestan rad u službi

Opštinski sud u Bosanskoj Krupi prvostepenom presudom osudio je bivšeg načelnika opštine Bihać Hamdiju Lipovaču na godinu zatvora uslovno za krivično djelo nesavjestan rad u službi čime je općinski budžet oštećen za skoro 50.000 KM.
Kazna neće biti izvršena ukoliko Lipovača u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti presude ne počini novo krivično djelo, objavljeno je danas na veb-stranici Tužilaštva Unsko-sanskog kantona.

Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona je 20. juna 2019. godine podiglo optužnicu protiv Lipovače, kojem je stavljeno na teret da je 7. januara 2009. godine, kao načelnik općine Bihać, suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH, bez provedene tenderske procedure, sa kompanijom "Kentrik Јurop B. V." zaključio sporazum za izradu studije izvodljivosti o vodnim resursima te opštine.

Za predviđeni posao istog dana kad je sklopljen ugovor plaćeno je 48.944 KM, ali oppćine Bihać nikada nije dobila studiju izvodljivosti, te je Lipovača kao odgovorno lice oštetio opštinski budžet za ovaj iznos.

Zloupotrebe i istrage
Nažalost, kako se već pokazalo epidemija je poslužila za razne zloupotrebe. Naravno da u svemu tome ni BiH nije ostala bez afera, od nabavki maski do nabavke 100 respiratora po odobrenju Štaba Civilne zaštite. Sporna je i nabavka zaštitne opreme preko jedne turističke agencije iz Banja Luke u iznosu od oko 1,9 miliona KM za potrebe Vlade Rg-a, kao i mobilna višemilionska bolnica za koju Milorad Dodik i dalje tvrdi da dijelovi “još dolaze”, iako je najavljena (i plaćena) prije mjesec dana. Do afere nabavke zaštitne opreme u Kantonu Sarajevo. Puno posla za tužiteljstva, no koliko se do sad zna Tužiteljstvo BiH vodi istragu samo o nabavci respiratora. U Banja Luci SIPA još nije izuzela nikakvu dokumentaciju.

U svim tim nabavkama, pogotovo u Federaciji, bitne su bile preporuke državne Agencije za javne nabavke, od kojih su federalne institucije tražile preporuke za postupanje u hitnoj situaciji kada su bili ugroženi životi građana. Agencija je, uz podršku Vijeća ministara BiH, izdala saopćenje i svojevrsno uputstvo o javnim nabavkama za sve nivoe vlasti. No, kako se kasnije saznalo upravo direktor Agencije, koji je proteklih dana preko medija svima dijelio savjete i kritikovao nepoštovanje procedura, na toj je poziciji nelegalno, jer kada je postavljen na tu dužnost 2017. nije ispunjavao uslove i nije potvrđeno njegovo imenovanje tako da je ostao kao vršilac dužnosti što je po zakonu mogao samo šest mjeseci, i to će nesumnjivo dodatno problematizirati posao istražnim organima.

Bilo bi veoma važno da Tužiteljstvo BiH istraži sve sporne nabavke, jer bi se time proglasilo nadležnim ne samo u slučaju nabavke 100 respiratora Federalne civilne zaštite, nego i svih drugih što bi bilo značajno kako sa stanovišta općeg interese tako i s međunarodnog značaja za sve sporne višemilionske nabavke na teritoriji BiH. (Još uvijek želimo vjerovati da Tužiteljstvo BiH “smije” djelovati i na području Republike Šumske).

Naveli su da je bolnica "kupljena" u Njemačkoj, tako da je to laž - riječ je o improvizaciji: šator plus deponija medicinske opreme. Šator koji je doletio avionom star je najmanje deset godina, a Radovan Višković, koji ga je naručio, trebalo bi da dobije isto toliko godina robije zbog drskosti, bezobrazluka i bahatosti u vrijeme pandemije. Ništa bolje od njega ne bi trebali da prođu ni ostali pripadnici podmukle, kleptokratske vladajuće kaste koji su u nabavci šatora i par prastarih medicinskih aparata sa živom u sebi htjeli da opljačkaju budžetski novac i još sve prikažu kao svoj veliki, izuzetan uspjeh. Sve ovo pokazuje da ljekari uopšte nisu konsultovani, jer bi znali u kakvu kriminalnu aktivnost se upuštaju, već da je jedini cilj bio što prije se domoći novca i, uz to, političkih poena. Tipična Dodikova prljavština koja će pući o leđa Vrtnog Patuljka Viškovića koji je “nazvao telefonom prijatelja i dogovorio šator”. Grešku su napravili kada su šator smontirali, vjerujući da će uspjeti dovesti praistorijske aparate sa živom, ali to im nije pošlo za rukom, tako da se sada nalaze u nerješivim problemima; Za “bolnicu” je iskeširano, prema zvaničnim informacijama, 4,6 miliona KM, a nezvanično - plaćeno je za šator 3,6

FBiH je za Rg u ekonomskom smislu ono što je Zapadna Njemačka bila za Istočnu Njemačku, a na sceni je i sličan “princip solidarnosti“ po kojem Federacija na “leđima“ nosi Republiku Srpsku ...



Umjesto rada na kreiranju boljeg ambijenta za ekonomski rast, rad i život građana, vlasti u manjem bh. entitetu Rg prethodne su godine potrošile na priče o referendumima, blokadama EU i NATO puta, slabljenju državnih institucija i najavama otcjepljenja od BiH, pišu Vijesti.ba.

U isto vrijeme vlasti u Federaciji BiH u zadnjih pet godina, predvođene reformskom Vladom Fadila Novalića radile su na ekonomskom rastu, pa je aktuelni ekonomski zaostatak Rg-a u odnosu na Federaciju danas takav da bi SNSD-ova vlast sebi potpisala “smrtnu“ presudu eventualnim pokušajem otcjepljenja od BiH ili destrukcijom njenih institucija. Neke od tih državnih institucija, SNSD Milorada Dodika bi u periodu ispred nas mogao grčevito braniti.

Jedna takva je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH). U prilog ranijoj tvrdnji najbolje govore podaci o uplatama i raspodjeli sredstava sa Jedinstvenog računa UIO. Radi se o potpuno nepravedoj raspodjeli sredstava od indirektnih poreza.

Samo u prošloj, 2019. godini na Jedinstveni račun UIO u prošloj godini je uplaćeno skoro 8 milijardi KM (7.986.568.486,00 KM). Od toga:

- uplata Federacije BiH je iznosila preko 6 milijardi KM (6.071.060.812,00 KM);
- uplata Rg iznosila je oko milijardu i 700 miliona KM (1.771.467.747,00 KM)
- te Distrikt Brčko oko 144 miliona KM.

S druge strene, u raspodjeli po krajnjoj potrošnji:

- Federaciji BiH je vraćeno 3,4 milijarde KM (3.462.988.161,00KM),
- Rg-u je vraćeno 1,7 milijardi KM (1.734.727. 496,00 KM),
- te Brčkom 191 milion i 310 hiljada KM.

Podaci o uplatama i raspodjeli sredstava sa računa UIO nam govore da:

- Federacije BiH u uplati ima učešće od 76 posto,
- Rg samo 22 posto
- i Brčko Distrikt 2 posto.

Kada je raspodjela u pitanju FBiH po aktuelnom, također nepravednom koeficijentu, pripada 64,31 posto, Rg 32,14 posto i Brčkom 3,55 posto, iz čega se vidi da Federacija BiH ima za 11,76 posto manju stopu za raspodjelu, dok RS ima veću i to za 9,92 posto, te Brčko također veću za 1,55 posto.

Prvedeno na jezik novca, Federacije BiH je na račun UIO u 2019. godini uplatila 2,6 milijardi KM više nego što joj je vraćeno raspodjelom, a Rg tek 36 miliona KM više nego joj je vraćeno raspodjelom.

Ovo najbolje dokazuje tezu da je FBiH za Rg u ekonomskom smislu ono što je Zapadna Njemačka bila za Istočnu Njemačku, a na sceni je i sličan (iako zakonom nije definisan) “princip solidarnosti“ po kojem Federacija BiH praktično na “leđima“ nosi šumsku. Nepravednom raspodjelom samo u prošloj godini se iz Federacije BiH u Rg "prelilo" između 750 i 780 miliona KM. Dodaju li se tome ranije godine, govorimo o milijardama KM za koje je Federacija BiH oštećena zbog raspodjele u korist Rg, pišu Vijesti.ba.

Ovo je i najkonkretniji dokaz da je FBIH postala ekonomski pokretač cijele BiH. Danas Federacija BiH od svojih upata u suštini finansira ne samo sebe već i državu, Brčko Ditrikt i sve povrate poreza. Hoće li i kada doći do izmjene sistema uplate i raspodjele javnih prihoda na način da svaki nivo u BiH dobije onoliko sredstava koliko realno uplaćuje, tek treba vidjeti.

Bilo bi zanimljivo vidjeti ša bi se desilo kada bi Federacija zatražila da se nadležnosti države u slučaju UIO vrate na entitete. Pitanje je koliko će stranke iz FBiH trpjeti ovakvu situaciju i ko će povući prvi potez.