BosanskeHistorije.com

marli je napisao/la:Dobro je za početak da su naši uposlenici, doći će red i na još neke stvari. Bilo mi je onako otprilike poznato da su neumski hoteli "dokapitalizirani" (čitaj pljačka na neumski način). Ime Ivana Bendera se veže za npr. hotel Ero iz mostara, koji je pripadao PI0.Ne znam je li imao svoje pipke i u neumskoj priči, pošto je čini mi se bio načelnik tog grada.

Predsjednik OV Neum: Neum izaziva prevelike apetite Bošnjaka!

Na naš mail stigao je demanti predsjednika OV Neum, a na tekst "Sve što niste znali o Neumu i neumskoj džamiji". Iako se radi o tekstu Hivzije Hasandedića, koji je umro 2003. godine, pismo prenosimo u cijelosti:

Neum je naseljen je s nešto više od pet tisuća Hrvata i predstavlja područje oko kojeg se vode rasprave i političke borbe. Ne treba posebno napominjati kako je Neum jedini grad u Bosni i Hercegovini smiješten na morskoj obali, mali morski biser. Svakako smo svijesni činjenice da je Neum i zemljopisno karakteristična sredina. Kad je riječ o Neumu, u koji su uprte oči vlasti i intelektualne elite u Sarajevu, gdje imaju posebne namjere, prvenstveno namjera Islamske zajednice da sagradi džamija onda su vlasti iz Sarajeva najavljivale gradnju luke, pa čak i proglašenje područja od posebnog državnog interesa.

Neum, čini se, izaziva, prevelike apetite Bošnjaka, jer je riječ o jedinom izlazu BiH na more, no nevolja je za vas to što je stanovništvo većinski hrvatsko i tako je to stoljećima, neovisno o državama i vlastima pod koje su potpadali.

Neum, grad u kojem žive pripadnici hrvatskog naroda, bave se turizmom i uzgojem školjaka i oduvijek žive vezani za susjedne gradove u Hrvatskoj, Dubrovnik, Metković i Ploče. I danas s unutrašnjošću BiH Neum povezuje samo loša cesta prema Stocu, koja većim dijelom ima samo jedan vozni trak!

U Neumu nema luke, sav pomorski promet za BiH ide kroz susjedne hrvatske Ploče. Intelektualci u Sarajevu organizirali su se i osnovali Pomorsko društvo BiH, koje održava tribine pod nazivom “Bosna i Hercegovina – pomorska država”. U Neumu nema ni luke ni brodova, ali očito postoje aspiracije da i toga jednom bude.

Naravno nećemo zaboraviti reći kako, se ti veliki umovi Pomorskog društva BiH sjetiše osnovati „to društvo“ u Sarajevu, kilometrima daleko od Neuma, od mora, a pomorsko društvo!?? Gdje je logika? Očito je nema, s dokazima naravno!!! Ali, idemo mi pakostiti i pokušavati na sve načine doći do onogo što već stoljećima pripada drugom narodu.

Vaš cilj je graditi luku, dovesti radnike Bošnjake, tako izmijeniti etnički sastav stanovništva, pa tim radnicima sagraditi džamiju i tako zauzeti Neum.

Da, govorimo istinu! U pozadini Vašeg teksta se pokazuje inicijativa da se u Neumu gradi luka, vaše opravdanje ste našli u tvrdnji da je za turske vlasti tamo bila džamija, ali za to nemate valjanih dokaza.

Predsjednik OV Neum
Mirko Pavlović

amkos je napisao/la:Džamija je postojala i aBd biće je opet.

Jack je napisao/la:Bila je i u Viru kraj Posusja do 1921 godine kada su zadnji temeljeni sklonjeni

Ima.Pisao je nesto Hasandedic.Muslimanska bastina u Juznoj Hercegovini

Neum-Klek se nalazi uz magistralu Metković-Dubrovnik, smješten u priobalnom pojasu jugoistočnog dijela Neretvanjskog kanala. U unutrašnjosti zaliva leži luka Neum okružena s istočne strane golim brdima, a od zapadne morem. Najveći dio poluotoka nalazi se na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine i ovo je jedina veza ove republike s morem.

Godine 1490. spominje se turska skela od Zažablja u Kleku. Hudžetom drinskog kadije od prve dekade džumada 1895 (1490.) godine uređeno je da se prodaje so na skeli u Kleku. Iz ove skele se kasnije razvilo tursko pristanište koje je svake godine, od prvog do prvog marta naredne godine, izdavano pod zakup (mukatu).

Neki Mumin bio je 1596. godine emin u zažapskoj luci Kleku. Za turske uprave Neum je bio hercegovačka luka, jako utvrđena. Ovdje je sve do 1878. godine bio stalno stacioniran kontigent vojnika koji su ga čuvali od napada Mlečana i uskoka iz Dalmacije. Na tvrđavi koja je po odlasku Turaka 1878. godine razrušena, nalazilo se nekoliko velikih topova. Na obali u Neumu stoje još dva turska topa koji su za turiste i kupače prava atrakcija. Pored raznih vojnih, državnih i stambenih zgrada u Neumu je za turske uprave sagrađena džamija i, nedaleko od nje, čatrnja. Džamija je bila situirana na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistrale koja od Neuma vodi prema Dubrovniku. Ne zna se ko ju je i kada sagradio kao ni kakve je dimenzije imala.

Čatrnja zvana Bare nalazi se u Bari, desetak metara udaljeno od mjesta gdje se džamija nalazila. Davno je napuštena i ne služi svojoj svrsi. Zadužbina je, sigurno, vakifa koji je i džamiju ovdje sagradio i danas se vidi u parku, u strani, lijevo od ceste koja od magistrale vodi prema hotelu.

Priča se da je džamija do 1927. godine djelimično bila očuvana i da ju je te godine potres srušio. Kasnije joj je svijet raznio kamen i potpuno dokrajčio, pa se danas ne zna ni gdje je bila. Uz nju se nalazilo groblje sa više nišana koji su kao i kamen od džamije uzidani u razne pozide i zgrade koje su poslije 1930. godine na njemu podignute.

U podzidu parka se sačuvao samo dio jednog nišana iz 1277. (1860.) godine koji je označavao grob nekog pomorskog miralaja. Zemljište na kome se nalazila džamija, čatrnja i groblje, bili su vakufsko vlasništvo, a sada je to sve državni erar. Podizanje ove džamije i čatrnje uz nju diktirale su potrebe, jer je Turska, sve dok je Neumom vladala, stalno držala ovdje odred vojnika. Osim toga, na skelu Neum dolazile su brojne kiridžije koje su na konjima gonile robu u Stolac i dalje u unutrašnjost zemlje. Na ovu skelu brodovima su dopremane sve vrste robe i prehrambenih artikala, osim baruta i municije koji su iskrcavani u luci Gruž kod Dubrovnika. Brojni stočari-muslimani iz Nevesinja, Ljubinja i Stoca, dogonili su zimi stoku na ispašu u Neum, pa su i oni u zimskom periodu uvećavali broj muslimana u ovom mjestu.

Turska je podizala u Neumu manja utvrđenja i magacine za smještaj robe. AIi-paša Rizvanbegović 1831.-1851.) naredio je da se ovdje sagradi više magacina za uskladištenje soli. U zalivu Klek, na mjestu Jazine, nalazila se za turske uprave privatna solana, a u Neumu je bio trg soli. Neum je za turske uprave bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali džamiju i zato je sultan imao neprikosnoveno pravo na ovo mjesto.

Enklava Klek ostala je pod sultanovim suverenitetom i 1878. godine kada je Austrija dobila mandat da okupira Bosnu i Hereegovinu. Neum je spajao Bosanski pašaluk s morem.

Neum sa selima koja mu gravitiraju pripada katastarskoj opštini Gradac koji je odavdje udaljen oko deset kilometara idući prema Stocu. Na području Neuma i okolnih zaselaka nalaze se slijedeće parcele (vrtovi, oranice, vinogradi, pašnjaci i šikare): Bubreg, Čalopek, Čajirnica, Hadžinica, Haliluša, Harem, Jašmak, Kalauz, Kardašuša, Karišikovište, Kod čatrnje, Kod Frlja, Kod kuline, Kokošaruša, Kovrazi, Kulina, Lizdakovina, Mujina lazina, Mujina toina, Ortačka ograda, Pod čardakom, Podhadžinica, Redžino polje, Sarajlinovac, Selimača, Spahinovac, Šarkuša, Sarićuša i Više čardaka. U Gracu se nalazi oko jedan kilometar duga i plodna uvala zvana Beguša koja je bila vlasništvo Rizvanbegovića, pa je po njima i dobila svoje ime.

Sve navedene parcele bile su vlasništvo aga i begova iz Stoca; Behmena, Čelića, Dobrića, Fenjerdžija (odselili u Tursku) Festića, Grebiđela, Huseinagića, Mehmedbasića, Muftića, Opijača, Rizvanbegovića, Sarajlića i Šarića, zatim Murtbegovića iz Višića, Tupaca (valjda Stupaca) i Frlja iz Mostara, kapetana Tasovića (valjda Tasa) iz Počitelja i Ljubovića iz Nevesinja.

U gotovo svim neumskim selima zemlja je za turske vladavine bila vlasništvo aga i begova. Većina kršćanskog stanovništva iz ovih sela bili su kmetovi koji su ovu zemlju obrađivali i vlasnicima davali hak. Hadži Mehmed Zulfikar Rizvanbegović, kapetan Stoca, imao je 1901. godine u Neumu malikanu na kojoj je živio njegov kmet Krešić i zemlju obrađivao. Neki Vukići iz okoline Dubrovnika došli su 1801. godine u Neum, porušili dvije kuće spomenutog rajetina Krešića i odnijeli pšenicu i drugo žito. U pismu upućenom dubrovačkom knezu 19. zulhidžeta 1216. (1801.) god. kapetan je tražio da mu se učinjena šteta namiri, pokradeno žito vrati i krivci kazne. lz drugog njegovog pisma upućenog dubrovačkom knezu džumada I 1218. (1803.) godine, saznajemo da su neki stanovnici dubrovačke teritorije posjekli drva na njegovoj malikani i otjerali u Dubrovnik. Zato je tražio da se šteta procijeni i plati a krivci kazne.

Hivzija Hasandedić (1915. - 2003. )

hamza je napisao/la:vidi sokaca )

Predsjednik OV Neum: Neum izaziva prevelike apetite Bošnjaka!

Na naš mail stigao je demanti predsjednika OV Neum, a na tekst "Sve što niste znali o Neumu i neumskoj džamiji". Iako se radi o tekstu Hivzije Hasandedića, koji je umro 2003. godine, pismo prenosimo u cijelosti:

Neum je naseljen je s nešto više od pet tisuća Hrvata i predstavlja područje oko kojeg se vode rasprave i političke borbe. Ne treba posebno napominjati kako je Neum jedini grad u Bosni i Hercegovini smiješten na morskoj obali, mali morski biser. Svakako smo svijesni činjenice da je Neum i zemljopisno karakteristična sredina. Kad je riječ o Neumu, u koji su uprte oči vlasti i intelektualne elite u Sarajevu, gdje imaju posebne namjere, prvenstveno namjera Islamske zajednice da sagradi džamija onda su vlasti iz Sarajeva najavljivale gradnju luke, pa čak i proglašenje područja od posebnog državnog interesa.

Neum, čini se, izaziva, prevelike apetite Bošnjaka, jer je riječ o jedinom izlazu BiH na more, no nevolja je za vas to što je stanovništvo većinski hrvatsko i tako je to stoljećima, neovisno o državama i vlastima pod koje su potpadali.

Neum, grad u kojem žive pripadnici hrvatskog naroda, bave se turizmom i uzgojem školjaka i oduvijek žive vezani za susjedne gradove u Hrvatskoj, Dubrovnik, Metković i Ploče. I danas s unutrašnjošću BiH Neum povezuje samo loša cesta prema Stocu, koja većim dijelom ima samo jedan vozni trak!

U Neumu nema luke, sav pomorski promet za BiH ide kroz susjedne hrvatske Ploče. Intelektualci u Sarajevu organizirali su se i osnovali Pomorsko društvo BiH, koje održava tribine pod nazivom “Bosna i Hercegovina – pomorska država”. U Neumu nema ni luke ni brodova, ali očito postoje aspiracije da i toga jednom bude.

Naravno nećemo zaboraviti reći kako, se ti veliki umovi Pomorskog društva BiH sjetiše osnovati „to društvo“ u Sarajevu, kilometrima daleko od Neuma, od mora, a pomorsko društvo!?? Gdje je logika? Očito je nema, s dokazima naravno!!! Ali, idemo mi pakostiti i pokušavati na sve načine doći do onogo što već stoljećima pripada drugom narodu.

Vaš cilj je graditi luku, dovesti radnike Bošnjake, tako izmijeniti etnički sastav stanovništva, pa tim radnicima sagraditi džamiju i tako zauzeti Neum.

Da, govorimo istinu! U pozadini Vašeg teksta se pokazuje inicijativa da se u Neumu gradi luka, vaše opravdanje ste našli u tvrdnji da je za turske vlasti tamo bila džamija, ali za to nemate valjanih dokaza.

Predsjednik OV Neum
Mirko Pavlović

http://vakat.ba/index.php/front/item/13 ... e-bosnjaka

Jack je napisao/la:Bas tako.Ali, sto se mene tice, nama trebaju takvi likovi.Lijepo on bi nama pricao da nije bilo dzamije, nije bilo nicega.Tako bi i za 30 godina vikali cetnici da i nije bilo Bosnjaka po Visegradu, Foci, Prijedoru ili Modrici, i da je sve to bio san

Neum je prilicno sprcen u brdima gradic, nema nekog jaceg, tj sireg zaledja.Sva sela su minijaturna oko Neuma.Tako, uz postepeno ulaganje u taj gradic.Moglo bi se mnogo vise uraditi, nego sto se misli

Bosni je napisao/la:

Jack je napisao/la:Bas tako.Ali, sto se mene tice, nama trebaju takvi likovi.Lijepo on bi nama pricao da nije bilo dzamije, nije bilo nicega.Tako bi i za 30 godina vikali cetnici da i nije bilo Bosnjaka po Visegradu, Foci, Prijedoru ili Modrici, i da je sve to bio san

Neum je prilicno sprcen u brdima gradic, nema nekog jaceg, tj sireg zaledja.Sva sela su minijaturna oko Neuma.Tako, uz postepeno ulaganje u taj gradic.Moglo bi se mnogo vise uraditi, nego sto se misli

Jel ima ikakva informacija za Bosnjaka tamo danas? Jel ono selo Rabrani jos uvijek postoji? Jel imaju neko udruzenje?

Dezidijat je napisao/la:

Bosni je napisao/la:

Jack je napisao/la:Bas tako.Ali, sto se mene tice, nama trebaju takvi likovi.Lijepo on bi nama pricao da nije bilo dzamije, nije bilo nicega.Tako bi i za 30 godina vikali cetnici da i nije bilo Bosnjaka po Visegradu, Foci, Prijedoru ili Modrici, i da je sve to bio san

Neum je prilicno sprcen u brdima gradic, nema nekog jaceg, tj sireg zaledja.Sva sela su minijaturna oko Neuma.Tako, uz postepeno ulaganje u taj gradic.Moglo bi se mnogo vise uraditi, nego sto se misli

Jel ima ikakva informacija za Bosnjaka tamo danas? Jel ono selo Rabrani jos uvijek postoji? Jel imaju neko udruzenje?

Džemat Stolac

Ovom džematu gravitiraju sljedeća sela: Ošanjići , Barani, Rabranii,, Duboka, Orahovica, Njivice, Gornja i donja Bitunja, Dabrica i grad Ljubinje.U džematu se nalazi 5 džamija

jos se drze hvala Bogu

Dezidijat je napisao/la:Sto se tice Neuma, ustase su dole na vlasti ne daju nikakve investicije sjetite se da su jos 2008 godine odbile svedjane koji su htjeli da uloze 100 miliona eura u izgradnju turistickog kompleksa u Neumu ali oni se plase bilo kakvih investicija sa strane jer nemaju radne snage dovoljno bilo kakva nova radna mjesta popunjavat ce sa Bosnjacima, a to ih plasi..

Evo za 1.mart bio sam u Livnu tamo npr jos uvijek ne dozvoljavaju nastavak obnove gradske dzamije Curcinice,mos mislit kako bi tek reagovali da se krene sa obnovom ili izgradnjom Neumske dzamije (ja bih je nazvao Denizlija ), sa neumom treba igrati sahovski, mada vrijeme radi na nasu stranu tako mozemo ih ostaviti da miruju jos 10 tak godina a onda nekom agresivnijom investicijom uci na silu u Neum ako treba i poceti sa izgradnjom luke i pristanisca makar za turisticke brodove, jahte i brodice

Dezidijat je napisao/la:Dakle realno postoje temelji na kojima bi se mogla osnovati SDA Neum ali nema volje...jer mi smo ljen narod koji vise vremena provodi mahalajuci ko je sta tokom rata ko nije sta tokom rata i te nas misli preokupiraju previse da bi razmisljali unaprijed par godina ili duze