Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Dezidijat]

nedjelja, 01 Septembar 2013 07:31
Privreda ZDK: najbolji rezultati
veličina slova Printaj E-pošta

Zeničko – dobojski kanton je tokom 2013. godine iskazao dvostruko bolje poslovne rezultate od Federacije i BiH u cjelini, ali je nažalost i dalje na dnu ljestvice po visini plaća, potvrdio je predsjednik Privredne komore ZDK Šefkija Botonjić.



- U 2013. izvoz je veći za osam posto u odnosu na prošlu godinu, industrijska proizvodnja za pet, uvoz je smanjen za 4, 9 posto. Ostvarili smo 1, 5 milijardu KM vanjsko-trgovinske razmjene. Ovaj Kanton obavi 29 posto izvoza Federacije i skoro 20 posto izvoza BiH, kaže Botonjić.



I dok je u Federaciji samo 63, a u BiH čak samo 61 posto uvoza pokriveno izvozom, taj odnos u ZDK je 122, 5 posto, dakle dvostruko, pa je ovaj kanton ostvario suficit od 133 miliona KM tokom ove godine.



- U državi i Federaciji koja je u deficitu milijarde, kanton koji je po suficitu na dnu je ljestvice po plaćama (oko 750 KM sredinom 2013.), sa čak 200-400 KM manjim plaćama nego u kantonima koji su «proizvođači deficita» i gotovo isključivo uvoznici, navodi Botonjić.



On smatra da će nadležni kadtad prioritet morati dati proizvodnji i industriji, a da bi drukčija raspodjela prihoda omogućila da se konačno «najprivredniji» kanton otrgne sa dna liste plaća u BIH.

[sarajlija]

Ne znam da li je ovo vec spomenuto a neda mi se listat unazad pa evo:

"Ne znači ovo kako su sada nestale sve naše poteškoće, ali ne trebam posebno objašnjavati šta za bilo koju kompaniju, pa tako i za Aluminij, znači čista vlasnička struktura, a naša je utvrđena u omjerima 44% mali dioničari/radnici, 44% Vlada FBiH i 12% Vlada RH.

http://www.haber.ba/biznis/biznews/5604 ... -fbih.html

[Dezidijat]

Je li iko procita haber da je SBK u Travniku prodala koncesiju na iskopavanju zlatne i zeljezne rude nekoj malezijskoj firmi za 45 miliona KM za otvaranje rudnika u Donjem Vakufu

[Dezidijat]

Delegacija Bekto Precise, koju predvodi generalna direktorica Enisa Bekto, sudjelovala je 09.09.2013. na poslovnoj konferenciji i prezentaciji koja je održana u organizaciji Bukhamsin Group i Ministarstva elektrike u Kuvajtu. Ova konferencija je rezultat poslovne suradnje Bekto Precise i Bukhamsin grupacije i ima za cilj prezentaciju i plasman Bektinih proizvoda u ovoj bogatoj zemlji i regionu GCC zemalja. Konferenciji je prisustvovalo 40 službenika Ministarstva elektrike Kuvajta iz različitih sektora koji su se zanimali za uličnu i industrijsku LED rasvjetu, mjerne ormare i satove za struju, vodomjere i druge proizvode zanimljive za djelokrug njihovoga ministarstva.

Bekto izvozi u Kuvajt i na Saudijsko trziste a Meggle iz Bihaca se probilo na Tursko

[Dezidijat]

[/b]Predstavnici Vlade Srednjobosanskog kantona i malezijske firme Glanz investment u Travniku su potpisali ugovore o koncesiji za istraživanje i eksploataciju željezne rude, te zlata i obojenih metala na dva lokalita općine Gornji Vakuf/Uskoplje[/b]

Potpisivanjem ovih ugovora stvara se mogućnost za otvaranje oko 500 radnih mjesta, što bi doprinijelo i samom razvoju lokalne zajednice, u kojoj je broj nezaposlenih osoba, prema podacima Službe za zapošljavanje, veći od broja zaposlenih i iznosi 53 posto.

"Kao Vlada smo se opredjelili za podršku odnosno stvaranje mogućnosti potencijalnim investitorima za daljnja ulaganja i zapošljavanja", izjavio je Sedžad Milanović, ministar privrede SBK-a.

Sead Čaušević, načelnik Općine Gornji Vakuf/Uskoplje, kaže kako je veliki događaj svaki ugovor i resurs koji se stavi u svrhu razvoja općine i nova upošljavanja.

"Ovo je naš prvi projekt u BiH. Ukoliko se u budućnosti ukažu nove mogućnosti, nastavit ćemo naša ulaganja u BiH", poručio je Ronald Don Hon, direktor Glanz investmenta d.o.o Sarajevo.

Planirana ulaganja su veća od 30 miliona maraka, a obje koncesije su date na po 30 godina, sa rokom istraživanja od 3 godine.

[Bosni]

hg52O87spi8

[ABen]

Četiri bh. kompanije dobile dozvole za izvoz u Tursku
http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/104 ... ursku.html

Ministarstvo prehrane, poljoprivrede i stoke Republike Turske dalo je dozvolu za uvoz prehrambenih proizvoda životinjskog porijekla iz četiri bh. kompanije. Mlijeko i mliječni proizvodi iz mljekara Meggle, Mlijekoprodukt i Milkos, te meso i mesni proizvodi iz travničke kompanije Bajra urkoro će se moći kupiti u Turskoj.

Po nalogu Ministarstva prehrane, poljoprivrede i stoke Republike Turske, provedena je kontrola u 14 proizvodnih pogona bh. prehrambenih firmi koje su bile kandidati za izvoz u Tursku, a četiri kompanije su ispunile uslove za izvoz, izvijestilo je Oslobođenje.
Tursko tržište od 76 miliona stanovnika izuzetno je zahtjevno i proći njihovu inspekciju, zadovoljiti njihove standarde id obiti dobzolu za izvoz veliki je uspjeh za bh. kompanije, koje na ovaj način traže alternativu hrvatskom tržištu, koje su izgubile zbog ulaska ove zemloje u Evropsku uniju i neispunjavanja evropskih standarda za izvoz proizvoda životinjskog porijekla.
Sve četiri ove kompanije proteklih dana bile su na sajmu prehrambene industrije u Istanbulu gdje su pokušale konkretizovai dozvole za izvoz.
Kako su kazali u mljekari Milkos, oni već rade prijedloge ugovora za izvoz u Tursku, ali je problem transport.
Naime,jedina luka preko koje naše kompanije mogu izvoziti u Tursku je crnogorska Luka Bar, no izvoz preko ove luke je tri puta skuplji nego transport kamionima kopnenim putem. Glavni problem je što naše kompanije ne mogu izvoziti preko Luke Ploče. Iako je nakon ulaska Hrvatske u EU dozvoljen slobodan promet preko ove luke, nisu uvezane u TRACES sistem (sistem za elektronsko praćenje pošiljaka koji se koristi u svim zemljama EU, tako da se u svakom momentu zna šta ulazi u EU, u kojoj količini i gdje će pošiljka završiti).
Ipak, u bh. kompanijama su optimsiti u pogledu izvoza jer očekuju da uskoro dođe inspekcija FVO iz Evropske unije koja bi trebalo da odobri i objekte za izvoz u EU, tako da će onda moći lakše izvoziti i u Tursku.

[Dezidijat]

Jao,gledam maloprije na HRT neki milijarderi iz Indonezije dosli u Osijek traze grad koji ima prostor za aerodrom i luku da kroz taj grad pocnu da izvoze svoje proizvode u EU tacnije palmino ulje i sl proizvode u velikim kolicinama..koja promasena prilika za Brcko steta buraz

[Bosni]

http://www.slobodnaevropa.org/content/z ... 05073.html

Zdravstvo u BiH na koljenima

Prava iz zdravstvenog osiguranja ostvaruju se u BiH preko 13 fondova, što proizvodi isključivo gubitke, dugove i opšte nezadovoljstvo građana, koji su primorani čekati mjesecima na preglede, te kupovati lijekove jer ih bolnice nemaju. Sve to, svrstalo je bosanskohercegovački zdravstveni sistem među najlošije u regiji.

Slabi Fondovi zdravstvenog osiguranja u BiH u nemoći su da udovolje zahtjevima zdravstvenih osiguranika. Ovaj put to se odrazilo na pacijente u Republici Srpskoj, kojima je neophodna dijaliza bubrega. Naime, oni su nekoliko dana, protestujući ispred Kliničkog centra u Banjaluci, odbijali neophodne tretmane, kako bi ubijedili resorno ministarstvo da su ipak osobe sa invaliditetom.

Gubitkom statusa, dijalizni pacijenti izgubili su primanja od 40 eura mjesečno na osnovu tuđe njege, koja u Federaciji BiH doseže i do 150 eura. Jedan od njih kaže:

„Idem na dijalizu i imam puno troškova. Sad su izmislili da mi nismo invalidi, pa nam ukidaju tu minimalnu invalidninu za tuđu njegu i pomoć, tako da će biti jako teško. Sve je loše. Ovo nije zapamćeno.”

Ovakav potez resornog ministarstva za Aleksandra Raduna iz Udruženja dijaliznih bolesnika je neshvatljiv:

„Postavlja se pitanje kako može da bude poboljšano stanje pacijentima koji idu na hemodijalizu, recimo pet ili deset godina? Znači, stanje im se može samo pogoršati jer svaki drugi dan idu tamo po četiri do pet sati i život im zavisi od aparata.”

Ekonomska kriza dovela je kliničke centre u BiH do prosjačkog štapa. Fondovi zdravstvenog osiguranja su na koljenima i pokušavaju naći načine da opstanu. Ministar zdravlja RS-a, Slobodan Stanić, kaže kako su socijalna davanja ogromna:

„Ovo bi u cjelosti poremetilo, tako da je nemoguće izvesti u ovom momentu, a da ne dođe do težeg narušavanja sistema socijalne zaštite.”

Ipak, ministar je na kraju udovoljio dijaliznim bolesnicima.

Zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine zasnovan je na principu solidarnosti i uplati doprinosa zaposlenih. Međutim, dobar dio usluga plaćaju i osiguranici.

U nekoliko kantona Federacije BiH, građanima se nudi mogućnost kupovine dodatne premije, čime građani izbjegavaju plaćanje složenijih zdravstvenih usluga. Primjera radi, pregled magnetnom rezonancom košta oko 60 eura, uz ovjerenu zdravstvenu knjižicu. U Hercegovačko-neretvanjskom kantonu ti troškovi se mogu izbjeći ako kupite premiju i godišnje dodatno platite 10 eura.

„Ukoliko posjedujete premiju i uredno ovjerenu zdravstvenu iskaznicu, bez obzira koliko puta u godini to iskoristili, računa se da je plaćeno kroz tu premiju”, kaže Dalibor Ravić iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK.

Po radniku 1.500 eura

Skoro 1.500 eura radnik sa prosječnom platom u 2011. godini izdvojio je za zdravstvo u Federaciji BiH. Zvanično, na jednog osiguranika, zdravstveni zavod, potrošio je 290 eura. Princip solidarnosti u zdravstvu više odgovara osobama koje su redovno kod doktora, stav je jednog od građana Sarajeva:

„Iskoristi sve to što je plaćeno i dobije, a ako nije bolestan onda mu treba vratiti sredstva.”

Prema mišljenju novinarke Centra za istraživačko novinarstvo, Renate Radić-Dragić, građani, bez obzira gdje se liječe mogu očekivati niz neprijatnosti u zdravstvenim ustanovama:

„Može očekivati da će na uslugu čekati i po mjesec dva. Da će morati sam kupovati neku opremu i lijekove. Može očekivati da to što je uplaćivao zdravstveno osiguranje, to mu vrlo vjerovatno neće vrijediti jer će opet morati dodatno plaćati. Možda će se od njega očekivati i takozvana zahvalnica doktoru, odnosno neka novčana naknada.”

Upravo je prisutnost korupcije u zdravstvu bila tema istraživanja Anti-korupcijske mreže organizacija civilnog društva u BiH. Istraživanje je pokazalo da su bosansko-hercegovačke bolnice žarišta korupcije. Više od 80% ispitanika tvrdi kako je korupcija u zdravstvu prisutna na različitim nivoima, kaže Maja Radević iz Mreže:

„Kao najprisutniji oblik korupcije identifikovali su davanje mita, novca ili poklona radi obavljanja operacije od strane ljekara, a oko 60% ispitanika smatra da je ovaj oblik korupcije prisutan u zaista velikoj mjeri.”

Ni građani nisu zadovoljni zdravstvenim uslugama

Ipak, ovih dana u sferi zdravstva pojavila se i jedna svijetla tačka. U Kantonu Sarajevo zvanično je počela upotreba elektronskih zdravstvenih kartica, a do kraja 2014. godine trebalo bi biti potpuno ukinuto ovjeravanje zdravstvenih knjižica i čekanje u redovima. Među prvima koji su dobili karticu je i Zula Selimović, predsjednica Udruženja paraplegičara i oboljelih od dječije paralize KS:

„Ovaj vid, koji je sada planiran ovom zdravstvenom knjižicom, će u velikom pomoći i olakšati ostvarivanje zdravstvene zaštite za sve naše članove. Zaista je veliko i od velikog značaja za osobe sa invaliditetom.”

Do kraja godine elektronsku zdravstvenu karticu trebalo bi dobiti oko 20.000 osoba. Prvih 5.000 kartica dobili su osiguranici koji nužno trebaju zdravstvenu zaštitu, a to su uglavnom osobe sa invaliditetom i njihove porodice. Distribucija kartica će se obavljati direktno ili putem pošte, za one koji ne mogu doći da je preuzmu. Ovaj pilot-projekat koštao je 50.000 eura.

[Drina]

"Sok" Nihada Imamovića osvaja domaće tržište

http://www.haber.ba/biznis/biznews/5670 ... ziste.html



Imamović ističe kako cilj kompanije u narednih pet godina nije profit, već pokrivanje troškova i zapošljavanje što većeg broja radnika. Kompanija ulaže i u razvoj plantaža. U Hercegovini je zasađeno 1.200 sadnica nara, dok je između Bune i Blagaja plantaža sa 70.000 jagoda. Ove godine će svi dobavljači biti iz BiH.

"Povratak ljudi na sela je projekt u koji treba da se uključi država i šira društvena zajednica. Mislim da bi država trebala da kaže šta su prioriteti u ovoj zemlji, a to su proizvodnja hrane i turizam. Mi objektivno nismo bogati da bez stranih investicija možemo ići u industrijsku proizvodnju bilo čega. Nemamo ni razvojnih instituta koji mogu pratiti trendove u svijetu, ali proizvodnja hrane bi mogla biti jedan od prioriteta jer nam zemlja nije zagađena i imamo mnogo neobrađene zemlje, ali se mora raditi na povratku ljudi", rekao je Imamović i dodao da ne koristimo EU fondove za ruralni razvoj. On smatra da bi formiranje zadruga i firmi za otkup i plasiranje domaćih proizvoda u BiH i inozemstvo mogao biti točak razvoja BiH.

Ulaganje u proizvodnju

"Sramota je da na pijacama stoje kamioni paradajza iz Makedonije, a naš paradajz propada", rekao je Imamović.

On je kao još jedan od problema istakao poslovni ambijent koji je katastrofalan. Imamović smatra da se ne radi na privlačenju investicija u proizvodnju, jer jedino ona vodi u napredak.

"Naša zemlja ne može da živi na trgovini. Bilo kakva proizvodnja pa i minimalna je napredak ove zemlje, međutim na tome se vrlo malo radi", rekao je Imamović. On je osudio najavu uvođenja poreza na topli obrok što smatra katastrofalnim potezom za proizvodne grane privrede.

[ABen]

Zna li neko zbog cega tacno ovi moraju platiti 2 miliona KM?

RS treba isplatiti 2,2 miliona KM Federaciji BiH
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16761 ... i-BiH.html

BANJALUKA - Upravni odbor /UO/ Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH usvojio je na današnjoj sjednici odluku o prvom privremenom poravnjanju za ovu godinu, prema kojoj Republika Srpska treba da isplati Federaciji BiH /FBiH/ 2.205.974 KM.

Privremeno poravnanje biće izvršeno po ustaljenoj proceduri, prebacivanjem sredstava sa jedinstvenog računa od Srpske u korist FBiH, saopšteno je iz UIO.

Upravni odbor podržao je prijedlog budžeta UIO za narednu godinu u visini ovogodišnjeg.

Donesena je i odluka o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima, da bi se obezbijedili smještajni kapaciteti i kvalitetni uslovi za efikasan rad UIO.

Upravni odbor razmatrao je i odluku o postupku ostvarivanja prava na oslobađanja od plaćanja uvozne dažbine na opremu koja se stavlja u slobodan promet za obavljanje proizvodne djelatnosti u slobodnoj zoni i zatražio od UIO da napravi analizu efekata primjene ove odluke.

[ABen]

BiH dala 14,5 miliona KM za uvoz flaširane vode
A. A. 21/09/2013 09:57:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16774 ... -vode.html

SARAJEVO - U BiH je za osam mjeseci ove godine uvezeno flaširane vode u ukupnoj vrijednosti od 14,48 miliona KM, potvrđeno je Srni u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Ukupna uvezena količina od 31.752 tone uključuje i prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatnog šećera ili nekog drugog sladila iz aroma.

Voda se uglavnom uvozila iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Za osam mjeseci ove godine izvoz flaširane vode iz BiH iznosio je 2,59 miliona KM ili u količini od 13.349 tona.

Voda se uglavnom izvozila u Hrvatsku i Srbiju, a najveći izvoznici su "Sarajevski kiseljak", "Voda kruna" Mrkonjić Grad, "Vitinka" Kozluk, "VIK" Kladuša i "Dera" iz Trebinja.

[ABen]

UKUPNI IZVOZ 54 MILIJARDE KM
BiH regionalni lider u izvozu električne energije
T. C. 21/09/2013 08:14:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16772 ... rgije.html



SARAJEVO - Za prva četiri mjeseca ove godine, ukupni izvoz BiH iznosi 54 milijarde KM. Najviše smo izvezli struje, oko 250 miliona KM, što je već premašilo cjelokupni godišnji izvoz u 2012. godini. Veliki izvoz ostvarili smo dijelom zbog povoljne hidrološke situacije, a i zbog remonta blokova 6 u Kaknju i Tuzli.

Video
http://www.tv1.ba/vijesti/bosna-i-herce ... ijala.html

[Drina]

Zna li neko zbog cega tacno ovi moraju platiti 2 miliona KM?

RS treba isplatiti 2,2 miliona KM Federaciji BiH
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16761 ... i-BiH.html

BANJALUKA - Upravni odbor /UO/ Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH usvojio je na današnjoj sjednici odluku o prvom privremenom poravnjanju za ovu godinu, prema kojoj Republika Srpska treba da isplati Federaciji BiH /FBiH/ 2.205.974 KM.

Privremeno poravnanje biće izvršeno po ustaljenoj proceduri, prebacivanjem sredstava sa jedinstvenog računa od Srpske u korist FBiH, saopšteno je iz UIO.

Upravni odbor podržao je prijedlog budžeta UIO za narednu godinu u visini ovogodišnjeg.

Donesena je i odluka o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima, da bi se obezbijedili smještajni kapaciteti i kvalitetni uslovi za efikasan rad UIO.

Upravni odbor razmatrao je i odluku o postupku ostvarivanja prava na oslobađanja od plaćanja uvozne dažbine na opremu koja se stavlja u slobodan promet za obavljanje proizvodne djelatnosti u slobodnoj zoni i zatražio od UIO da napravi analizu efekata primjene ove odluke.

Na pocetku godine se dogovori rapspodjela prihoda koji stizu na zajednicki racun od prihoda (putem PDV-a). Kasnije se vrsi provjera i preraspodjela.

To se odreduje prema raznim kriterijumima, visina uplata iz bh. regija, broju st itd...
Nakon popisa ce to biti mnogo preciznije.

[Bosni]

hwLfFO7BGRc

[Bosni]

http://www.slobodnaevropa.org/content/p ... 13524.html

Poljoprivrednici BiH na gubitku zbog neodgovorne vlasti

Evropska unija suspendovala je dva projekta namijenjena poljoprivredi u Bosni i Hercegovini, a ako se uslovi ne ispune, bit će propuštene i druge prilike za dobijanje nepovratnih sredstava iz fondava pretpristupne pomoći. Zbog toga trpe poljoprivrednici, a ne političari, koji su među njih unijeli zrno razdora. Zato su se poljoprivrednici iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, bez obzira na entitetsku i nacionalnu pripadnost, ujedinili u Uniju poljoprivrednika BiH. Predsjednik Unije Drago Knežević:

„Poljoprivrednici ne smiju biti taoci, niti političkih lidera, niti ovdje pojedinih stranaka. Mi čekamo na taj pristupni ugovor već dvanaest godina. Čekaćemo još sto dvadeset godina kako oni rade. Propalo je zbog naše nakaradne vlade koja je sad trenutno. U ovoj strukturi to se ne može nazvati vladom. To je vlada koja radi samo za sebe.“

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Zapadnohercegovačkog kantona Drago Perić kaže da su poljoprivrednici s područja cijele Bosne i Hercegovine nezadovoljni radom institucija Federacije BiH i Republike Srpske. Kažu da ih te administrativne granice više ne zanimaju.

„Mi poljoprivrednici sa područja cijele BiH nezadovoljni smo radom institucija, kako Federacije tako i Republike Srpske. Nisu više poljoprivrednici nepismeni. Mi, bh. poljoprivrednici i fondovi nismo dobili ni marke od Evropske unije.“

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS-a Slavko Inić naglasio je da je Bosna i Hercegovina ovakvim ponašanjem političara do sada izgubila 325 miliona eura za razvoj poljoprivrede.

„Bosna i Hercegovina, nažalost, ostala je među zadnjima. Tome ide u prilog još jedna činjenica – da smo izgubili dvanaest godina, da smo izgubili 325,000.000 eura nepovratnih sredstava, što je jako bitno da naglasimo našim poljoprivrednicima, jer to nisu kreditna zaduženja, i da je to ovom politikom izgubljeno. Pokušavamo našim poljoprivrednicima ovom Unijom da kažemo i dokažemo da nije sve onako kako političari objašnjavaju. Razdijeljenost, nažalost, ne ide nikome u prilog. Formiranje zajedničkog ministarstva je zahtjev Evropske unije. Zahtjev Evropske unije je i jedinstven platni promet, jedinstven sistem plaćanja. Kod naših političara, to sam danas čuo, to pravdaju time što se boje da će ostati više u Federaciji nego u Republici Srpskoj ili Distriktu Brčko. U prilog tome ja vam samo govorim da mi imamo sistem PDV-a i da ćemo po istom sistemu ta sredstva dobivati i raspodjeljivati. Ne mogu da se složim s tim da će neko biti zakinut.“

U Uniji poljoprivrednika kažu da će se boriti za uspostvaljanje Ministarstva poljoprivrede na državnom nivou. Traže i uspostavu neophodnih institucija kako bi sredstva iz evropskih fondova bila dostupna bh. poljoprivrednicima. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo Kadrija Tahmaz:

„Jednostavno, političari ne žele jedinstveno ministarstvo poljoprivrede iz razloga što su iscjepkali i uveli razne manipulante, i odvlače sredstva u svoje džepove umjesto u poljoprivredu. Ovo smo riješili da formiramo i tražićemo uporno da se formira ministarstvo na nivou države koje će zastupati sve poljoprivrednike, bez razlike odakle su, ko su i šta su po nacionalnoj strukturi i entitetskoj pripadnosti.“

U okviru IPA 1 fonda Bosna i Hercegovina je imala rezervisano više od 320 miliona eura koji su propali jer nije formirana IPARD struktura (IPARD - novi pretpristupni program Europske unije) s jednom platnom agencijom i jednim upravljačkim tijelom, niti je izrađena strategija ruralnog razvoja na državnom nivou.

Ukoliko se ubrzo ne uspostave neophodne strukture, Bosna i Hercegovina neće moći iskoristiti ni sredstva iz IPA 2 fonda, koja su duplo veća nego u IPA 1.

Ovo potvrduje moju tezu da bi velikosrbi radije unistili i sebe nego da pomognu, makar indirektno, Bosnjacima.

[Dezidijat]

ma to sve rade po direktivama iz Beograda oslanjaju se na Srbiju zato koce namjerno sve procese u BiH infrastrukturalne i privredne pokusavajuci da uniste Bosnjacima volju za drzavom i da nas slome, a pri tome imaju jacanje srbije kao motivaciju

[noel malcolm]

ma to sve rade po direktivama iz Beograda oslanjaju se na Srbiju zato koce namjerno sve procese u BiH infrastrukturalne i privredne pokusavajuci da uniste Bosnjacima volju za drzavom i da nas slome, a pri tome imaju jacanje srbije kao motivaciju

Dobro rečeno

[Bosni]

aqWS7e4aZpU

[Drina]

U Krupi završena izgradnja hale za proizvodnju kabina: Posao za 100 radnika

http://ekapija.ba/bs/Vijest/investicije ... nika/30745