HNK-Mostarski kanton

[BH-HZ]

Ima li ko jeftiniji pansion ili prenociste u Neumu?

Dosao bih tamo u Oktobru, a to nije turisticka sezona.I mozda prespavao 1 ili cak i 2 noci.Sve zavisi od cjenika.Iako ako bih nasao po 25 km.Mogao bih i 2 noci da gurnem

Kako iz Sarajeva mogu da dodjem za Neum

I dajte mi neku adresu.Nisam nikad bio tamo, da vidim iz prve ruke, kako to ''izgleda''

:chef:

Ja sam nocenje u Neumu placao 12 KM krajem mjeseca juna tako da vjerujem da ces u oktobru naci i jeftnije.

[Jack]

Ivanica je jedno malo krsko selo, citaj brdsko oko 4 km udaljeno od Jadranske obale.Drina bolje zna

Mislim da relativna blizina mora, moze itekako da nam pomogne ovdje, kao i cinjenica da je Hrvatska potpisala s nama 5 km obilazak imanja s licnim kartama

Bas tu ja vidim potencijal da mozes imati nekretnine i ovdje i na Hrvatskom moru, a ovaj kraj ima itekako perspektivu za razvoj

[Drina]

Prebacit cu moj komentar s druge strane

Iza Trebinja opet kamen, zbun i pustinja. Nema niti jedno naselje do Ravnog. Brisani prostor.

Prilazak Ivanici i granici.
















Ovo je 100m od granice. Ima neka prodavnica gdje sam kupio nekih slatkisa za djecu. Ove kuce su iza prodavnice, s desne strane magistrale. Lijevo je provalija i dole nize more.

Kao sto vidite ima gradnje na Ivanici ali djeluje dosta anarhicno. Kupuju se placevi tu i tamo i svako dize kucu po svom ritmu.








Ovo je pogled s Magistrale, nedaleko od granice. Dole je Jadransko more Mlini, Cibaca, Kupari i dalje ka Cavtatu. Imam rodbine koja je kupila plac i sagradila kucu dole. Kupili su od unuka nekog ustase koji je nakon WWII pobjedao u Argentinu. Ima 4 sina i sad kad je on umro, oni su to isparcelisali i prodali jer se oni nece vracati iz Argentine. Prema njihovoj prici bili su starosjedioci i od kako se pamti bila je njihova zemlja a eto sad je prodase nama.

U ovom dole naselju ima 9 bosnjackih kuca. Vecina kuca je izgradena ilegalno i sad se legaliziraju. Inace to je jedan od boljih dijelova Dubrovnika. Blizu je Kupara gdje ima pjescana plaza. Prije rata je Tito tu bio sagradio vilu i okupirao dio plaze gdje je samo on imao pristup. Danas je to sruseno.

Ima jos nasih ljudi koji su zainteresirani da se dosele na potezu Mlini - Kupari. Prije se dosta nasih ljudi doseljavalo u Nuncijatu (isto ilegalna gradnja) ali to je u brdo i sad prelaze u bolje dijelove. Inace mi je cudno da ima toliko divlje gradnje u i oko Dubrovnika. Imam hrpu rodbine dole pa mi je dobro poznato.

[ABen]

Ukoliko francuski konsultant bude stručno radio, Pelješki most se neće graditi
A. A. 27/10/2013 12:00:00#
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/17465 ... aditi.html


ARAJEVO - Na moru sa Hrvatskom imamo velike probleme koji su nastali kada je Republika Hrvatska jednostrano preuzela povezne ravne crte od Jugoslavije, izjavio je danas pomoćnik ministra prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Izet Bajrambašić, prenosi Anadolu Agency (AA).

Govoreći na redovnoj nedjeljnoj sesiji nezavisnih intelektualaca ''Krug 99'' o temi "Kako dosljednom primjenom konvencije Ujedinjenih naroda (UN) zaštititi interese BiH na moru", Bajrambašić je naglasio da ove probleme sa Hrvatskom treba "što prije rješavati".

"Na moru sa Hrvatskom imamo velike probleme i moramo ih rješavati. Problemi su nastali onog trenutka kada je Republika Hrvatska jednostrano preuzela povezne ravne crte od Jugoslavije i time sebi priskrbila kompletan suverenitet koji je Jugoslavija imala u dijelu mora, a koje jednim dijelom pripada i BiH", objasnio je Bajrambašić.

Podsjetivši da je Hrvatska u svom pomorskom zakoniku iz 1994., 2004., kao u maju 2013. godine potvrdila da ima suverenitet nad kompletnim morem koje je imala Jugoslavija, Bajrambašić je kazao da se BiH tome sve vrijeme protivi.

Osim suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, dodao je Bajrambaišić, koji je zaista doveden u pitanje, Hrvatska je odvojila teritorijalne vode BiH od međunarodnih voda, što je potpuno suprotno Konvenciji UN-a o pravima mora.

"Mi stalno govorimo o tome da smo mi pomorska zemlja i da nama pripadaju određena prava, a naročito prava koja su zagarantovana Konvencijom UN-a o pravima mora. BiH je postala članicom Konvencije 15 mjeseci prije Hrvatske i ovdje se radi o povredi prava ne samo suverene države BiH, već i starije članice Konvencije", naglasio je Bajrambašić.

BiH će insistirati da se ova, kako je rekao, gruba greška koju je Hrvatska napravila popravi, te dodao da se radi na osnivanju zajedničkog tijela Ministarstva prometa i komunikacija i Ministarstva vanjskih poslova BiH, kako bi se otpočeli razgovori sa Hrvatskom.

Bajrambašić je prokomentarisao i studiju o Pelješkom mostu, koju će Evropska unija objaviti narednog mjeseca.

"Ukoliko francuski konsultant ''Safage'' bude radio stručno i profesionalno, na prvom mjestu to će biti obilaznica Neum. Ukoliko bude radio pod pritiskom, onda rješenje može biti bilo koja druga opcija koju prihvati Evropska unija", rekao je Bajrambašić.

Sama konvencija je refleksija paketa otvorenih pitanja koju su "na stolu" već 20 godina sa Hrvatskom, rekao je pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Amer Kapetanović.

"Naš saveznik u rješavanju ovih pitanja su međunarodno pravni standardi, te horizontalna i vertikalna koordinacija unutar naših institucija. Ukoliko budemo tako postavili stvari, ja sam siguran da postoji dovoljno mudrosti sa obje strane, te sa treće, briselske strane, koja je u sve itekako involvirana", rekao je Kapetanović.

Zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH i sudski vještak prometne struke Ševal Kovačević kazao je kako do skoro niko nije vodio računa o interesima BiH, pa ni Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo prometa i komunikacija, već da je bilo važno samo očuvati dobrosusjedske odnose.

"S druge strane, isto tako Ministarstvo prometa i komunikacija uvijek je držalo stranu Republike Hrvatske, da, dakle, Hrvatska ima isključivo pravo da poveže svoje teritorije. Mi smo danas u veoma teškoj situaciji i opet se zagovaraju neki pregovori. Nema ovdje pregovora, ovdje je Hrvatska imala priliku da ratifikuje i potvrdi granice, te međunarodni plovni put BiH. Mislim da je jedini izlaz Međunarodni sud u Haagu ili Međunarodni sud za prava mora u Hambourgu", poručio je Kovačević.

[Abidaga]

01.11.2013
Ivanica, naselje nadomak Dubrovnika, na samoj granici BiH i Hrvatske, koje pripada općini Ravno i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, posljednjih godina veliko je gradilište.. Kvadrat građevinskog zemljišta je oko 40 KM i to su placevi od 250 do 300 kvadrata..

Starosjedioci, oni rijetki koji su se vratili u Ravno nakon rata i velikog razaranja ove općine, kažu da Ivanica još nema riješenu infrastrukturu. Marković nam je ispričao da na Ivanici postoji ambulanta, ali ne radi.
- Što se tiče infrastrukture, nismo mrdnuli dalje od početka devedesetih godina prošlog vijeka. Nemamo asfalta, vode, škola je s veoma malo učenika. U opštini Ravno ima samo osam učenika - kaže Marković.

http://www.avaz.ba/vijesti/teme/u-feder ... -dubrovnik

[BH-HZ]

01.11.2013
Ivanica, naselje nadomak Dubrovnika, na samoj granici BiH i Hrvatske, koje pripada općini Ravno i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, posljednjih godina veliko je gradilište.. Kvadrat građevinskog zemljišta je oko 40 KM i to su placevi od 250 do 300 kvadrata..

Starosjedioci, oni rijetki koji su se vratili u Ravno nakon rata i velikog razaranja ove općine, kažu da Ivanica još nema riješenu infrastrukturu. Marković nam je ispričao da na Ivanici postoji ambulanta, ali ne radi.
- Što se tiče infrastrukture, nismo mrdnuli dalje od početka devedesetih godina prošlog vijeka. Nemamo asfalta, vode, škola je s veoma malo učenika. U opštini Ravno ima samo osam učenika - kaže Marković.

http://www.avaz.ba/vijesti/teme/u-feder ... -dubrovnik

Osam ucenika,a 3500 stanovnika kako retard dudu kaze.

[Drina]

Nisam ulazio u samo naselje ali ono sto se vidi s magistrale i nije impresionirajuce. Gradnje ima ali ne bih rekao da je to neki gradevinski bum. Ipak je tu losa infrastruktura. Nema dobrih puteva, struje, vode itd....

[ABen]

U HNK niče mali Dubrovnik
Nedjelja, 03 Novembar 2013 10:18
http://www.starmo.ba/hrecegovinas/item/ ... ovnik.html

Trebinje/Mostar -- Ivanica, naselje nadomak Dubrovnika, na samoj granici BiH i Hrvatske, koje pripada opštini Ravno i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, posljednjih godina veliko je gradilište koje bi, sudeći prema strukturi novih mještana, uskoro moglo postati “mali Dubrovnik” u Federaciji.

Prije rata, ovo naselje činilo je tek nekoliko kuća, od kojih je većina do temelja porušena. Prve vikend-kuće nikle su još prije nekoliko godina. No, nakon što su vikend-kuće, a često i velelepne vile, sagradili Bosanci i Hercegovci, mahom Sarajlije, Mostarci, Tuzlaci, interes za gradnju u ovom naselju s prelijepim pogledom na more, sve više pokazuju i Dubrovčani.

Placeve, kako je ekipi “Dnevnog avaza” ispričao Krsto Marković, jedan od prvih povratnika, kupuju i Englezi i Irci, koji su vlasnici cijelog niza kuća na Ivanici.

[mswgr]

Da li je ovo samo jos jedan trik trgovaca nekretninama, ili ovdje stvarno postoji potencijal za nesto vise. Kakva je situacija sa granicnim prelazom? Zna li neko koliko se ceka (van sezone a i u spici kad je puna sezona)?

[Drina]

Da li je ovo samo jos jedan trik trgovaca nekretninama, ili ovdje stvarno postoji potencijal za nesto vise. Kakva je situacija sa granicnim prelazom? Zna li neko koliko se ceka (van sezone a i u spici kad je puna sezona)?

Tokom sezone nisam cekao nikad vise o 10 min. A imam rodbine koja zivi u Dubrovniku i koriste taj prelaz. Nikakvih problema. Puno dubrovcana ide u Trebinje u kupovinu i prenose namirnice bez problema. Kontrola je slaba vidjeti nikakva

[kliker]

Ima grdnih problema na granicnom. Mi smo se vise puta vracali. Uzme ponekad i vise od sahat vremena cekajuci u redu. Al kao sto Drina kaze ima i dobrih dana kad nisu toliko rigorozni. U spici je najgore kasnije avgust septembar nema nikakvih problema.

A sto se Ivanice tice ona jest atraktivna i bice sigurno jos atraktivnija. Mada ja licno nemam nista lijepo rec za tu Ivanicu osim sto je more blizu.

[Bosni]

http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=51750

U ŠTA JE OTIŠLO 5.5 MILIONA KM U POČITELJU

Mještani Počitelja koji su se zadnjih mjeseci borili protiv Regulacionog plana kojim se ugrožava egzistenicija ali i mogučnost fizičkog opstanka povratnika ovih dana su negativno iznenađeni najavama koje je dala Federalna ministrica turizma Branka Đurić, te čelnici općine Čapljina. Naime dok se iščekuje konačna odluka vezana za Regulacioni plan tj dok se još uvijek studiraju mnogobrojne primjedbe koje smo mi, mještani uputili federalnom Ministarstvu urbanizma a vezano za Regulacioni plan, dotle se polako uvode u praksu elementi kojima je Regulacioni plan teoretiski manifest. Naime najavljuje se formiranje agencije u Čapljini koja će upravljati turističkim i historijskim nasljeđem Počitelja te Hutovog blata i Mogorjela tj uzimanjem novca od ono malo prihoda od turizma koje Počitelj ima. I da nevjerica bude još veća to će Federacija još dati novac općini Čapljina za formiranje i funkcionisanje agencije od koje počiteljci neće imati nikakve koristi. Stvaranje agancije na najbezobzirniji način se zaobilazi lokalno stanovništvo te mogučnost samoodrživosti tih istih ljudi čiji preci su Počitelj sagradili i sačuvali. Samo rijetki Počiteljci su zaposleni tako da jedinu perspektiva ekonomskog opstanka vidimo u razvijanju turističkih usluga ugostiteljsko-smještajnog tipa. U tom smislu smo već pokrenuli i inicijativu koju smo uputili na Federalni nivo u kojoj se traži ozbiljna multidiscplinarna studija razvoja Počitelja koja će omogučiti opstanak i prosperitet lokalne zajednice ali biti i ponos i prezentacija bosansko-hercegovačke kulture prema svijetu. Osim toga predloženo je osnivanje agencije na lokalnom nivo tj nivou Počitelja koja bi vodila sve poslove koordinisanja turističkih usluga i kroz koju bi se omogučila samoodrživost povratničke populacije koja inače može samo sa mašta o zapošljavanju u službama pod okriljem općine Čapljina.

U istoj najavi smo i obavješteni da je Federacija uložila nevjerovatnih 5.5 miliona KM u 2013. u rekonstrukciju Počitelja a mi svi znamo da rekonstrukcijom upravljala gdja Sanković a to je ista osoba koja je bila jedan od koautora prije spomenutog Regulacionog plana. Samim radovima se vrši kršenje zabrane radova u zoni I starog grada Počitelj ali kad su lični interesi u pitanju sve je dopušteno. Jedna od karakteristika Regulacionog plana je njegova ekstremna restriktivnost u rekonstrukcije i rehabilitacije. Ali ta ista osoba, gdja Sanković je bila nadzorni nad rekonstrukcijom Tabije koju je više nego liberalno rekonstruisala, te je originalne materijale i način gradnje zamjenjenila staklenim krovom. A sada smo i saznali radi čega je bila toliko liberalna. Naime čelnici općine Čapljina su najavili pravljanje kafane u toj istoj Tabiji i naravno takvom objektu je potrebno više svjetlosti nego što originalna Tabija pruža. A ovo nas navodi na zaključke da je moguče ekstremno odstupanje od stručnih principa i da se propisi ne poštuju ako su u pitanju lični interesi te do onog najbolnijeg a to je da je sva ova priča dobro usklađeni plan za onemogučavanje samoodrživog opstanka povratnika u Počitelj. Regulacioni plan brani gradnju i obnovu kuća i van starog grada ali i onemogučava lokalnom stanovništvo bavljenje imalo ozbiljnijom ugostiteljsko-smještajnom uslugom jer je pružanje ove usluge namjenjeno za onog srećnika koji će napraviti ogroman hotel uz stari grad Počitelj. A sada bi, formiranjem agencije pod općinom Čapljina i ono malo novca koji se ostvari kroz turističke usluge, zaobišao mještane.

Napominjemo da je općina Čapljina svih ovih godina od našeg povratka imala mačehinjski odnos prema povratnicima u Počitelj. Tako da u naseljima gdje živi večina povratnika nema ni vodovoda, ni kanalizacije a ni ulične rasvjete niti se vrše komunalne usluge. A svu tu infrastrukturu su dobila novouspostavljena naselja ali su mještani druge nacionalnosti. Osim toga na suprotnoj obali Neretve je napravljen i podzid protiv poplava ali to nije urađeno na obali gdje su povratničke kuće, a ovo je zatim korišteno kao argument u Regulacionom planu da se zabrani gradnja na ovom području. I kada se usudimo nešto i zatražiti od općine Čapljina onda odgovor glasi “obratite se Sarajevu jer ste njemu i okrenuti”. Ali izgleda kada je u pitanju uzimanje novca od jedinog prihoda u Počitelju odjednom postajemo dio općine Čapljina.

Mi želimo da stari grad bude pod upravom Federacije jer tu znamo da možemo uspjeti da se i naš glas čuje i zahtjevi razmotre što nije slučaj sa općinom Čapljina gdje smo stalno ignorisani i preglasavani. U općini Čapljina radi samo jedan Bošnjak, dok u komunalnom, telekomu, pošti …niti jedan. A kad bi nas i zaposlili u agenciju pod pokroviteljstvom općine Čapljina ko nam garantuje koliko dugoročno bi to bilo.

Znači kako sada stvari stoje sva vrata moguče egzistenicije se nastoje dobro zatvoriti za nas. Ali mi smo na našoj djedovini i nemamo se namjeru predati jer Počitelj nikada nemože biti bez svojih stanovnika bez obzira na nagovještaje u Regulacionom planu da će se dovoditi novo stanovništvo.

Mi se nadamo da će ministrica turizma preispitati formiranje najavljene agencije te da će poduprijeti formiranje lokalne agencije bez posredovanja općine Čapljina a čije bi formiranje bilo u korist samoodrživosti lokalne zajednice. Isto tako molimo reviziju potrošenih sredstava na dosadašnje radove te obustavljanje daljnih radova a sve u skladu sa zabranom gradnje u zoni I Počitelja a sve do izrade konačnog Regulacionog plana koju bi istu i uredio, piše u saopćenju Udruženja građana Počitelj.

[sarajlija]

Nema od jadikovanja nista! Fino lijepo na sud. Naravno od opcinskog i kantonalnog suda ne ocekuj nista ali ima i ustavni sud pa sve do gore tjerat a onda i ako zatreba na evropski sud. Od jadikovanja nema nista.

[amkos]

Sud u Strazburu je glavni. Dotle treba ići.

[Bosni]

Priča o Počitelju;
Prvi dio od 15:00; http://www.federalna.ba/bhs/vijest/9286 ... a-22032014
Drugi dio od 14:00; http://www.federalna.ba/bhs/vijest/9354 ... a-29032014

Iako je ostatak price tuzno, u 20:00 na drugom dijelu imam kaze kako je objesio drzavnu zastavu na sahat kulu. Svaka mu cast!

[Drina]

Čapljina: Dijele se 54 placa za samo pet maraka po metru četvornom


http://ekapija.ba/bs/Vijest/investicije ... rnom/38005

U posljednjih nekoliko mjeseci Hercegovinu je u potrazi za radnim mjestima i boljom budućnosti napustilo oko 2000 mladih. Kako mlade zadržati, postala je glavna briga u mnogim općinama, a u jednoj od njih, Čapljini, dosjetili su se kako to i napraviti. Ova je općina natječajem za dodjelu građevnog zemljišta za gradnju kuća po povoljnim cijenama stvorila dobre uvjete za ostanak.

Poticaj mladim obiteljima

Naime, nedavno je završen javni poziv za dodjelu 54 placa za gradnju kuće, a prednost u ovom programu namijenjenom mladim bračnim parovima imaju oni koji prvi put trajno rješavaju stambeno pitanje. No, ono što je interesantno jest to da se mladim bračnim parovima nudi mogućnost kupnje zemljišta po cijeni od 5 maraka po kvadratu, što je svakako prihvatljivo.

Općina može svojim stanovnicima napraviti kuću, kaže načelnik općine Smiljan Vidić, ali može im dati po jeftinoj cijeni plac i dovesti do tog placa svu potrebnu infrastrukturu. Korisnik ne treba ispunjavati nikakve posebne uvjete, ali je Vidić još jednom ponovio da se radi o strogo namjenskom davanju terena za gradnju obiteljske kuće, a do sada su imali na stotine zahtjeva za ovu namjenu.

“Prošle godine se u Čapljini napravilo 200 stanova, i to kao vijest možda nije ništa posebno, iako je to velika brojka za ovaj grad. Ali važnije od toga jest to da se od tih 200 prodalo njih 165. Trenutačno imamo četiri obitelji, čiji su svi članovi rođeni Mostarci i rade u Mostaru, ali su kupili stan u Čapljini i svaki dan vozare u Mostar na posao”, kazao je načelnik Vidić, dodajući kako je i to jedan od pokazatelja da je Čapljina poželjna sredina za život. Govoreći općenito o zainteresiranosti mladih za ostanak u Čapljini, Vidić kaže da su oni zainteresirani za ostanak onoliko koliko im se da razloga za to.

Prilika za pripravnike

“Svi mi možemo reći da volimo svoju rodnu grudu, međutim, od nečeg se mora živjeti. Ako nemaju posla, mladi će se nakon određenog vremena morati pokrenuti i otići trbuhom za kruhom. Situacija je takva da se iz cijele Bosne i Hercegovine mladi iseljavaju u neke druge zemlje upravo zbog nedostatka radnih mjesta. Mi kao jedinica lokalne samouprave se trudimo koliko možemo pomoći im na nekoliko načina. Primjerice, svake godine primamo pripravnike i taj se broj godinama povećava. To su ljudi koji su završili fakultet i ako ne odrade pripravnički staž, ne mogu se prijaviti ni na jedan natječaj. Za mene osobno je to najdraža investicija, jer se njima iz općinskog proračuna isplati naknada i doprinosi. Lijepo je napraviti novo igralište i asfaltirati cestu, ali tko će se igrati na tom igralištu i hodati tom cestom ako ne bude nas, odnosno mladih”, zaključio je Vidić.

[sarajlija]

Capljina je jako lijep grad barem sam tako cuo i po nekim slikama koje sam gledao slazem se sa tim pricama. Bilo bi lijepo i tu biti neki faktor u buducnosti ali teze ce to ici.

[kenan]

grad capljina je prije rata bio vecinski bosnjacki, opcina je bila vecinski hvatska, i sada ima dosta bosnjaka u capljini, cak bi rekao da je u njoj zabilljezen jedan od vecih povataka

[Drina]

Capljina je jako lijep grad barem sam tako cuo i po nekim slikama koje sam gledao slazem se sa tim pricama. Bilo bi lijepo i tu biti neki faktor u buducnosti ali teze ce to ici.

Capljina je malo mjesto. Nije ni u rangu prosjecnih bosanskih carsija (10-15.000 st).

Ali istina to je prelijep i jako bitan kraj.

[kenan]

pa i nije malo, skoro 30 000 stanonika sa veoma jakim poljoprivrednim mogucnostima dubravska visoravan, pruga koja povezuje dosta toga, turistickim potencijalom, most na krupi, pocitelj, mogorjelo hutovo blato, gabela, kupaliste jaz rafting inace to je mjesto kroz koje proticu 4 rijeke, krupa, bregava, trebizat i neretva sto ga takodjer svrstva u red rijetkih gradova koji to imaju polozaj grada je izuzetan, klima takodjer veoma lijep i bitan grad posebno zbog relativno solidnog broja Bosnjaka, koji i sada zive u njemu, i sa malo jacom strategijom mogao bi se cak i on u dogledno vrijeme ucinit gradom koji ce imati nezanemarljiv uticaj bosnjaka.