Ekonomski kriminal prema Bosni i Bošnjacima

[Zmaj]

Iz Slovenije u BiH transportovan papir za štampanje glasačkih listića



Sarajevo,01.08.2018.godine – Danas je preko graničnog prijelaza u Gradišci u Bosnu i Hercegovinu iz Slovenije transportovan repromaterijal za štampanje glasačkih listića za Opće izbore u BiH koji će se održati 07.10.2018. godine.

Papir za štampanje glasačkih listića, raspoređen u 5 šlepera, je uz policijsku pratnju, uz pratnju obezbjeđenja koje je angažovala kompanija „Atlantik BB“ d.o.o. Banja Luka i pratnju Centralne izborne komisije BiH, transportovan do kompanija koje će štampati glasačke listiće: NIGD „Dnevne nezavisne novine“- Mahovljani bb Laktaši, Grafomark d.o.o, ul. Ruđera Boškovića 7. Laktaši, Atlantik bb, ul. Jovana Bijelića bb Banja Luka i Javnog preduzeća „Službeni glasnik genocidne tvorevine“, ul. Veljka Mlađenovića bb, Banja Luka.

Štampanje glasačkih listića bi prema operativnom planu trebalo početi oko 20. avgusta.

Do danas Centralna izborna komisija BiH nije dobila nijedan uredan zahtjev političkih subjekata za akreditovanje izbornih posmatrača za posmatranje rada Centralne izborne komisije BiH pa samim tim i procesa štampanja glasačkih listića, onako kako to propisuje Izborni zakon BiH i Uputstvo o uslovima i procedurama za akreditovanje izbornih posmatrača u BiH.

https://www.izbori.ba/Default.aspx?Cate ... =3&Id=2501

[Zmaj]

Novac od klirinškog duga u FBiH potrošen na isplatu plaća i druge redovne rashode

Iako su prošle godine vlasti tvrdile kako će sredstva od klirinškog duga iskoristiti za izgradnju autocesta i brzih cesta u FBiH to se u konačnici nije desilo. Vlada FBiH, koju čine SDA, HDZ BiH i SBB, kompletan novac koji je dobila od Rusije potrošila je na isplatu plaća, putne troškove, telefonske usluge i ostale redovne budžetske rashode.
Ured za reviziju institucija Federacije BiH naveo je u izvještaju o finansijskoj reviziji izvještaja o izvršenju budžeta FBiH za 2017. godinu da su prošle godine prihodi i primici iskazani u iznosu od 2.240.000.476 KM, a u njihovoj strukturi najveći udio imaju porezni prihodi ostvareni u iznosu od 1.600.094.278 KM (99 posto u odnosu na plan) i neporezni prihodi 519.699.270 KM (103 posto u odnosu plan).

U odnosu na prethodnu godinu porezni prihodi su veći za 12 posto, dok je rast neporeznih prihoda veći za 37 posto. Primici od prodaje stalnih sredstava iskazani su u planiranom iznosu. U okviru ovih prihoda 120.048.992 KM se odnosi na primitak od sukcesije, klirinški dug bivšeg SSSR-a.

"Izmjenama i dopunama Budžeta FBiH za 2017. godinu na poziciji Ministarstva prometa i komunikacija bila su planirana sredstva za kapitalne transfere za izgradnju autocesta i brzih cesta u iznosu od 107.000.000 KM, koji su se trebali finansirati iz primitaka od sukcesije klirinškog duga. Navedeni transfer nije realiziran i ova sredstva su iskorištena za finansiranje redovnih budžetskih rashoda i izdataka zajedno s ostalim prihodima koji su ostvareni u 2017. godini", piše u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH.

Ova federalna institucija preporučila je Vladi FBiH da u saradnji s nadležnim ministarstvima (Ministarstvo finansija i Ministarstvo prometa i komunikacija) preispita opravdanost utroška naplaćenih prihoda od klirinškog duga za finansiranje redovne budžetske potrošnje.

Portal Klix.ba je još u augustu prošle godine pisao kako će s obzirom na nedostatak sredstava iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i komplikovanu političku situaciju sredstva iz klirinškog duga koja je dobila FBiH, prema svim procjenama biti iskorištena za krpljenje budžetskih rupa.

Nakon što je Centralna banka BiH uplatila Federaciji BiH 72.591.543 dolara klirinškog duga, počeli su pristizati i zahtjevi da se taj novac preusmjeri poljoprivrednicima, Autocestama FBiH, penzionerima ili za finansiranje projekata.

Kako smo i naveli prije godinu dana, korist od ruskog novca nisu imali ni poljoprivrednici, ni Autoceste FBiH, a ni penzioneri, iako se on tretira kao vanredni prihod u Budžetu FBiH.

Nezakoniti ugovori o djelu

Iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine prošle godine je potrošeno 3.435.626 KM na ugovore o djelu, upozorava Ured za reviziju Federacije BiH. Entitetske institucije ugovore su zaključivale nezakonito, što je samo jedan od razloga zbog kojeg su federalni revizori dali mišljenje s rezervom na Izvještaj o izvršenju budžeta FBiH za 2017. godinu.

Naknade temeljem ugovora o djelu iskazane su u neto iznosu 3.435.626 KM, što je u odnosu na prethodnu godinu za 781.631 KM više. Ugovori su se s izvršiteljima posla zaključivali u kontinuitetu (s kraćim prekidima) tokom cijele 2017. godine, a pojedini i više godina, temeljem pribavljene saglasnosti Vlade FBiH.

"Iz prezentirane dokumentacije nije se mogao potvrditi način utvrđivanja visine naknade, odnosno vrednovanje poslova koji su bili predmet ugovora, kao ni transparentnost izbora osoba za zaključivanje ugovora o djelu. Višegodišnje ponavljanje obavljanja poslova putem ugovora o djelu ukazuje na to da takvi poslovi nisu privremenog karaktera, tako da se ne bi trebali obavljati na ovakav način. Smatramo da ugovori o djelu zaključeni na ovakav način predstavljaju netransparentan način zapošljavanja, što se ne može prihvatiti kada je riječ o javnom sektoru. Popuna nedostajućeg kadra neophodnog za poslovanje institucija nije se provodila uz poštivanje odredbi Zakona o državnoj službi u FBIH i Zakona o namještenicima u organima državne službe u FBiH. Ugovori o djelu nisu zaključivani jednokratno i za obavljanje tačno utvrđene vrste posla i zadatka koji traje dok se ugovoreno djelo ne izvrši, nego kontinuirano tokom cijele godine", navode revizori.

Ured za reviziju FBiH zaključio je i da su i obaveze po osnovu pravomoćnih
sudskih presuda i izvršnih rješenja na posljednjem mjestu prioriteta izvršavanja Budžeta FBiH. Ovo naglašavaju iz razloga jer obaveze po osnovu pravomoćnih sudskih presuda i izvršnih rješenja čine značajan iznos obaveza FBiH koji se dodatno uvećavaju za sudske troškove i troškove zateznih kamata, a tačan iznos istih bit će poznat i konačan danom isplate glavnog duga.

"S obzirom na iznos ovih sredstava, datum nastanka glavnog duga i odgovornost nadležnih za planiranje i realizaciju ovih obaveza, kao i utvrđivanje prioriteta plaćanja istih, ne može se potvrditi opravdanost svrstavanja ovih obaveza u posljednji red prioriteta u izvršavanju Budžeta u FBiH", piše u izvještaju.

Vlast nije sposobna ni da imenuje direktore

Revizorima je sporno bilo i postupanje Vlade FBiH kada je riječ o imenovanju direktora federalnih subjekata. Naime, zbog političkih odnosa u FBiH izvršna vlast još uvijek nije imenovala direktore pojedinih važnih subjekata u FBiH.

Samo neki od primjera su Agencija za državnu službu FBiH i Porezna uprava FBiH. Na čelu ADS FBiH već izvjesno vrijeme nalazi se Refik Begić u svojstvu vršitelja dužnosti direktora, a isti slučaj je i sa Šerifom Isovićem u Poreznoj upravi FBiH. I Begić i Isović davno su trebali biti imenovani za direktora federalnih institucija, ali se tome protive HDZ BiH i SBB. Isović je nedavno tužio Vladu FBiH zbog poništenja konkursa za direktora Porezne uprave FBiH.

Ured za reviziju institucija FBiH ističe da su kod određenih budžetskih korisnika, odlukama Vlade FBiH, kao vršioci dužnosti na određeno vrijeme (od devedeset dana), odnosno do okončanja konkursne procedure imenovani direktori– državni službenici.

"Konkursne procedure se ne pokreću u periodu od devedeset dana (dok traje mandat vršioca dužnosti), tako da se u praksi dešava da vršioci dužnosti obnašaju funkcije direktora više godina. Ovakav način imenovanja rukovodilaca federalnih institucija nije regulisan važećim zakonskim propisima koji ne poznaju kategoriju vršitelja dužnosti, a direktori imenovani na određeni period obnašaju funkciju u daljem periodu, iako Vlada FBiH nije donijela akt o produženju mandata, što dovodi u pitanje validnost obnašanja navedene funkcije. Ovakva praksa imenovanja ima štetne posljedice na funkcionisanje institucija, jer na neki način ugrožava zakonitost, nezavisnost i efikasnost rada same institucije", piše u izvještaju.

Što se tiče ukupne naknade troškova izabranih dužnosnika i savjetnika u Parlamentu Federacije BiH, revizori navode da su one prošle godine iznosile 1.430.522 KM, a najznačajniji iznosi odnose se na naknade za: zakup stana 474.635 KM, odvojeni život 362.348 KM, topli obrok 285.542 KM, troškove prijevoza u dane vikenda - četiri vikenda mjesečno 213.914 KM i smještaj 11.663 KM.

Naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela iskazane su u neto iznosu 1.801.735 KM, što je za 111.067 KM više u odnosu na prethodnu godinu. Revizorima je sporna bila i isplata naknada za rad u ovim komisijama s obzirom na to da, ako je određen broj komisija formiran temeljem posebnih propisa, u istim se radi o poslovima i zadacima koji su u nadležnosti ministarstava te bi oni trebali biti u okviru redovnih radnih zadataka.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/novac-o ... /180814021

[Zmaj]

6Qoh_qUgd14

[Zmaj]

PY2uGd9n3ws

[Mehmed beg Catic]

Ne mogu da vjerujem da se firma koja ima 30 radnika i 4 knjizare prodala za 9 300 KM

Ima vrlo malu dobit, oko 3300 KM na obrt od 1,79 miliona KM i sto mi je pravo cudno, na toliki obrt toliko malo dobiti je neobicno. Ispada da od tih radnika ima dobiti 110 KM /osobi sto je vrlo. vrlo malo. Ne znam u cemu je ovdje rijec ali mi je zao da je jedan takva firma, nasljednik Veselina Malese otisla u sokacke ruke za tako malo para.

Nekadašnji div bh. izdavaštva prodat za 9 hiljada KM

Kompanija Sarajevo-publishing (nekadašnji Veselin Masleša) dobila je nove vlasnike.

Brokerska kuća AW Broker d.o.o. Sarajevo objavila je da je 17. avugusta posredovala u kupovini/prodaji dionica putem Sarajevske berze dionica Sarajevo-publishing.

Kupovina se odnosi na 15.500 dionica, što u procentu iznosi 73,1753 posto od ukupnog broja emitovanih dionica.

Udio je, kako saznajemo, prodat u ukupnoj vrijednosti od 9.300 KM. Ranije je Mustafa Alagić bio većinski vlasnik s 84 posto, i on je prodao većinu svojih dionica.


Trgovina obavljena 17. avgusta

Nova lista dioničara, prema podacima sa SASE-a, izgleda ovako:
•Vavra Ivan 24,7 posto
•Gavran Krešimir 23,6 posto
•Tikvić Mira 23,6 posto
•Alagić Mustafa 11,1 posto
•ZIF BIG-Investiciona grupa d.d. Sarajevo 11 posto

Inače, Sarajevo-publishing je zapravo nekadašnja izdavačka kuća Veselin Masleša iz Sarajeva, jedna od najuglednijih izdavačkih kuća na bivšem jugoslavenskom prostoru, osnovana 10. juna 1950. godine.

Prošle godine je imala prihode od 1,79 miliona KM i dobit od oko 3.276 KM. Lani je upošljavala 30 radnika a ima 4 knjižare.

„Sarajevo Publishing je pokretač i nosilac brojnih bosanskohercegovačkih nacionalnih projekata, od udžbeničkih, stručnih, leksikografskih i kulturoloških knjiga i priručnika, do lijepe književnosti, dječije knjige i drugih vrijednih izdanja“, navode iz ove kompanije.

Čuvena edicija Lastavica

„Na blizu sedam hiljada izdanja, koje je ova kuća objavila do danas, kroz desetak biblioteka, koje su postale znak raspoznavanja i biljeg prošlih vremena u ovom segmentu, odgajane su generacije bosanskohercegovačke inteligencije, naučnih radnika i eksperata svih profila“, navodi se na njihovoj internet stranici.

Veselin Masleša bio je poznat i po knjigama iz edicije Lastavica, na kojima su odgajane generacije ljudi u BiH.

Edicija Lastavica je biblioteka na kojoj je izgrađen izdavački i poslovni ugled ove kuće. Tokom 53 godine postojanja te više od 900 naslova Lastavica je svrstana u red vodećih biblioteka za djecu.

[kliker]

Ne pise nigdje kolika su dugovanja firme nije se tek tako prodala za ovako mizernu cijenu...

[amkos]

Ne mogu da vjerujem da se firma koja ima 30 radnika i 4 knjizare prodala za 9 300 KM

Ima vrlo malu dobit, oko 3300 KM na obrt od 1,79 miliona KM i sto mi je pravo cudno, na toliki obrt toliko malo dobiti je neobicno. Ispada da od tih radnika ima dobiti 110 KM /osobi sto je vrlo. vrlo malo. Ne znam u cemu je ovdje rijec ali mi je zao da je jedan takva firma, nasljednik Veselina Malese otisla u sokacke ruke za tako malo para.

Nekadašnji div bh. izdavaštva prodat za 9 hiljada KM

Kompanija Sarajevo-publishing (nekadašnji Veselin Masleša) dobila je nove vlasnike.

Brokerska kuća AW Broker d.o.o. Sarajevo objavila je da je 17. avugusta posredovala u kupovini/prodaji dionica putem Sarajevske berze dionica Sarajevo-publishing.

Kupovina se odnosi na 15.500 dionica, što u procentu iznosi 73,1753 posto od ukupnog broja emitovanih dionica.

Udio je, kako saznajemo, prodat u ukupnoj vrijednosti od 9.300 KM. Ranije je Mustafa Alagić bio većinski vlasnik s 84 posto, i on je prodao većinu svojih dionica.


Trgovina obavljena 17. avgusta

Nova lista dioničara, prema podacima sa SASE-a, izgleda ovako:
•Vavra Ivan 24,7 posto
•Gavran Krešimir 23,6 posto
•Tikvić Mira 23,6 posto
•Alagić Mustafa 11,1 posto
•ZIF BIG-Investiciona grupa d.d. Sarajevo 11 posto

Inače, Sarajevo-publishing je zapravo nekadašnja izdavačka kuća Veselin Masleša iz Sarajeva, jedna od najuglednijih izdavačkih kuća na bivšem jugoslavenskom prostoru, osnovana 10. juna 1950. godine.

Prošle godine je imala prihode od 1,79 miliona KM i dobit od oko 3.276 KM. Lani je upošljavala 30 radnika a ima 4 knjižare.

„Sarajevo Publishing je pokretač i nosilac brojnih bosanskohercegovačkih nacionalnih projekata, od udžbeničkih, stručnih, leksikografskih i kulturoloških knjiga i priručnika, do lijepe književnosti, dječije knjige i drugih vrijednih izdanja“, navode iz ove kompanije.

Čuvena edicija Lastavica

„Na blizu sedam hiljada izdanja, koje je ova kuća objavila do danas, kroz desetak biblioteka, koje su postale znak raspoznavanja i biljeg prošlih vremena u ovom segmentu, odgajane su generacije bosanskohercegovačke inteligencije, naučnih radnika i eksperata svih profila“, navodi se na njihovoj internet stranici.

Veselin Masleša bio je poznat i po knjigama iz edicije Lastavica, na kojima su odgajane generacije ljudi u BiH.

Edicija Lastavica je biblioteka na kojoj je izgrađen izdavački i poslovni ugled ove kuće. Tokom 53 godine postojanja te više od 900 naslova Lastavica je svrstana u red vodećih biblioteka za djecu.

Ovdje je nešto mutno. Možda su napravili fiktivne troškove. Čudno je da je dobit ovako mala.

[atif]

Ovo je ona firma sto hoce da taslidzi bosnjake u krajini i pravi termoelektranu.

Na Facebook grupi Crna hronika BiH objavljen je video doslovno uništene rijeke Blihe u općini Sanski Most, u koju je dovezena velika količina jalovine.

Jedan od građana snimio je video na kojem se vidi Vodopad Bliha i rijeka koja je potpuno devastirana odlaganjem jalovine.

Građani su okrivili firmu Lager d.o.o. iz Posušja koja je 2017. godine dobila koncesiju za eksploataciju mrkog uglja na površinskom kopu Zlauša u blizini Kamengrada u općini Sanski Most.

U Facebooku postu u kojem je objavljen video napisano je: “Danas Vodopad Blihe, voda zagađena od strane RMU LAGER. Lokalna sanska vlast odbija da sarađuje sa mještanima kojima je Lager privatnu imovinu pretvorio u odlagališta jalovine a rijeku Blihu uništio”.

https://usn.co.ba/usn-novosti/sanski-mo ... eo/119331/


https://www.facebook.com/CrnaHronikaBiH ... 900382620/
Danas Vodopad Blihe, voda zagađena od strane RMU LAGER. Lokalna sanska vlast odbija da sarađuje sa mještanima kojima je Lager privatnu imovinu pretvorio u odlagališta jalovine a rijeku Blihu uništio...


Firma lager iz posusja u uzurpaciji bosnjacke imovine!
Ko i kako uništava prirodna bogatstva Sanskog Mosta?

koliko se nastavi nevlašteno odlaganje otpada, odnosno mulja iz rudnika Kamengrad kod Sanskog Mosta u rijeku Blihu mogli bi nastati veliki problemi, zbog koje bi građani sanskih sela Gorice, Naprelje, Fajtovci, i Skucani Vakuf mogli ostati bez pitke vode, ali i oranica i stoke.

Osim rijeke Blihe, mještani navode kako firma Lager otpad odlaže i u blizini njihovih oranica, tako da su i one izložene zarazi.

O ovom problemu građani su tokom današnjeg dana upoznali i ministra privrede USK, Samira Sedića.

UZURPACIJA

Nijaz Kadirić, zastupnik u Skupštini USK za poslovni portal Akta.ba je kazao kako je Ministar obećao da će učiniti sve da firma koja vrši neovlašteno odlaganje mulja radi po zakonu.

Kaže kako je na zajedničkom sastanku sa ministrom istaknuto kako niko nema pravo uzurpirati nijednu privatnu njivu, pa čak ne smije blizu privatne imovine taložiti otpad koji uništava tuđu imovinu.

Kadirić, navodi, kako rudnik nema još uvijek upotrebnu dozvolu, imaju dozvolu za probni rad, te će Federalna komisija nakon godišnjih odmora da utvrdi da li on ispunjava sve uvjete od okolišnih do rudarskih.

Navodi, kako je njima u interesu da Lager radi u skladu sa zakonom i propisima i da građane ne ponižavaju ucjenama kako bi zemlju prodali.

“Tražit ćemo da se sve nadležne institucije uključe u ovaj problem. Obratit ćemo se i lokalnoj zajednici, odnosno Općini koja još nije utvrdila javni interes kako bi se mogla raditi eksproprijacija zemljišta”, zaključuje Kadirić.



Mirsad Rekić, mještanin sela Naprelje čija je njiva zatrpana jalovinom za Akta.ba je kazao da je u više navrata sa drugim mještaninama skretao pažnju na neovlašteno odlaganje otpada iz kompanije Lager, ali da do sada ništa nije rješeno.

“Neposredno blizu moje zemlje nalazi se deponija koja je pretrpana i dio otpada koji kompanija Lager istovara sada se obrušio na naše poljoprivredno zemljište. Više puta smo upozoravali da se na tu deponiju ne može odlagati nikakav otpad, jer ona nije u funkciji još od prije rata. Sada se sav taj otpad bez dozvole svakodnevno kamionima istovara. Ovim odlaganjem zagađena je i rijeka Bliha koja umjesto da sad bude plodna rječica, na njive se sada izljeva sa rudničkim muljem, zemljište je sada postalo močvarno tlo sa kojeg više ne može kositi travu za stoku”, govori Rekić.

Rekić, kaže da se na ovaj način i nasilno oduzima zemljište, ukoliko ne želiš da ga prodaš oni i dalje nastavljaju zagađivanje i istovaranje materijala u trećoj smjeni, zbog koje mještani po noći ne mogu spavati zbog buke koju stvaraju šleperi.

“Oni se pravdaju da im je nadležno ministarstvo odobrilo rad u trećoj smjeni u naseljenom mjestu. Naša lokalna vlast nam ne da priliku niti mogućnost da se nekome obratimo kako bi se skrenula pažnja da ovo što se radi nije uredu. Ja sam se više puta obraćao inspekciji koja je dva do tri puta od Novembra prošle godine izašla na teren ali se ništa nije riješilo”, kazao je Rekić.

Kako Rekić kaže oko 10 hiljada kubika otpada sada je zatrpalo dio korita rijeke Blihe koja je pod tim uticajem promjenila dio svoga toka i izljeva se na dio poljoprivrednog dobra mještana ovih naselja.

“Velike malverzacije su ovdje, od same lokalne zajednice koja je navodno izdala Lageru dozvolu za odlaganje, a ona je već tri godine u stanju mirovanju tačnije u raspadu. Dva puta sam se obraćao načelniku općine u vezi s ovim rudnikim, obećao mi je da će to riješiti, da će se deponija maknuti, pročistiti rijeku Blihu. Sad će skoro godina dana od tada, od toga nema ništa”, kaže Rekić.

Mišljenje o ovom problemu zatražili smo i od prvog čovjeka Općine Sanski Most Farisa Hasanbegović, koji kaže: “Kada je u pitanju rudnik uglja Lager iz Sanskog Mosta, postoji nekoliko žalbi oko toga da je količina vode koja se ispumpava došla u rijeku, te se time rijeka Bilha zagađava. Iz Općine Sanski Most naložili smo inspekcijama koje su zadužene na Kantonalnom nivou da se naprave ispitivanja. Za sada nema otpadnih voda, te nema hemijskih zagađenja. Sve će biti istraženo, a mi kao općina ćemo tražiti i od Lagera da poštuju potpisane zakonske procedure i da se zaštiti ovo područje.”

ZAMUĆIVANJE VODE

Komentarišući žalbe građana, Hasanbegović ističe da to podrazumjeva žalbe na zamućivanje vode, te prašinu koja se stvara radom rudnika.

“Bilo bi dobro svi da dođu i obiđu te lokalitete i uvjere se da su dalje od kuća, te da sama lokacija nije baš u naseljenom mjestu i to sve ne može utjecati na stil života. Kada je u pitanju buka i rad naveče, Lager ne koristi miniranje ili nešto što pravi veću buku od zvuka kamiona”, objasnio je Hasanbegović, dodavši da je u odnosu na Kakanj i druge gradove ovo totalno druga priča.

Ističe da nešto što nije bilo problem prije mjesec dana, odjednom je danas loše i ne valja.

“Oko ovog rudnika je bilo svašta, mislim čak i sudskih sporova između bivših vlasnika, ali Općina se ne želi miješati u to, jer je cilj Općine stvarati klimu da privrednici i ljudi rade, te da svi imamo korist”, dodao je Hasanbegović.

Istakao je da do sada nije bilo nikakvih pomora ribe prema podacima Udruženja lokalnih ribolovaca, ali uvijek ima različitih interesa, te da se “malo to sada i ispolitiziralo i zloupotrebljava se u kampanjama”.

“Kada god imate neku firmu na svom prostoru uvijek postoje određene stvari koje se s vremena na vrijeme pojavljuju i rješavaju zajedno sa sugrađanima. Dakle, bilo je dosta žalbi u smislu da se prlja cesta, što je Lager i korigirao. S druge strane i lokalni poljoprivrednici traktorima prljaju cestu, što prolazi nezapaženo”, objasnio je Hasanbegović, te naglasio da je u interesu da se zakoni poštuju, čuva okolina i sredina, ali i da ljudi imaju gdje raditi.

Objasnio je i da Lager ima određene zone eksploatacije, te da on nije vlasnik cijelog područja nego otkupljuju zemljište od građana i tu “ima sada svega”.

NEMA ODUZIMANJA ZEMLJIŠTA

“Određeni broj građana želi da napravi pritisak i da postigne bolju cijenu za svoje zemljište, to je sve legitimno, dakle ukoliko neko ne želi da proda zemljište, nema oduzimanja istog”, istakao je Hasanbegović.

Kaže i da nije urađena nikakva eksproprijacija, nego da Lager na terenu kupuje zemlju od tih ljudi, a “ono što je problem za sada može biti jalovina koju oni odlažu kopanjem na tim lokacijama”.

“Smatram da se ovdje pokušava iz političkih razloga napraviti jedna priča ne tako dobronamjerna. Na nama je da utječemo na to da se radi u skladu sa zakonom i propisima, da nadležne inspekcije odrade svoj dio posla, te da u Lageru niko ne može raditi šta hoće. Ne želimo da pravimo problem oko nečega što i nije toliki problem”, naglasio je Hasanbegović koji je mišljenja da ne možemo imati firmu koja se bavi kopanjem rude i da se sve obavlja nečujno i neprimijetno.

Istakao je i to da je još jutros imao sastanak sa šefom inspekcije i Službom za razvoj i privredu o tome da će tražiti od nadležnih inspekcija da se uradi procjena i nova analiza toka rijeke Blihe. Udruženje ribolovaca je već radilo analizu vode koje je pokazalo da nema nikakvog hemijskog zagađenja, nego da je u pitanju fizičko zamućivanje.

“Inzistirat ćemo i da se to fizičko zamućivanje riješi. Nama je u interesu da ljudi rade, da rudnik funkcionira, ali i da građani budi zadovoljni. Mještanima sam obećao da sav novac koji dođe kroz koncesiju od strane rudnika, biti će vraćen u to područje te da se ti negativni efekti isprave, poručio je Hasanbegović. Poznato je da je Sanski Most jedan od najčistijih u BiH, međutim, da li to vrijedi ukoliko ne budemo imali adekvatnih mjesta za rad i zapošljavanje”, poručio je Hasanbegović.



Akta.ba više informacija pokušala je saznati i od firme Lager, međutim do objave ovog teksta nismo uspjeli dobiti njihov komentar.

https://www.krajina.ba/ko-i-kako-unista ... kog-mosta/

[Zmaj]

9CYVridZIWE

Na primjeru GIKIL-a pokazalo se da sistem zaštite okoliša u Federaciji BiH ne funkcionira kako bi trebalo. Međutim, Gikil nije jedina tvornica u našoj zemlji koja doprinosi ovakvom stanju. Pored Tuzle, najzagađeniji gradovi su još i Lukavac, Zenica i Sarajevo. Konkretno u Zenici radi tvornica koja itekako šteti okolišu.

[Zmaj]

_UtmL1LaEXo

Građani Mjesne zajednice Zabrđe i okolnih sarajevskih naselja, okupili su se prije dva dana kod gradske deponije Smiljevići kako bi po treći put ove godine iskazali nezadovoljstvo zbog ovoga problema. Građani se žale na neugodan miris, te zahtijevaju od nadležnog ministarstva da se problem konačno riješi.

[Mehmed beg Catic]

GIKIL do danas nije uložio ništa u modernizaciju tehnologije


Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, premijer Tuzlanskog kantona Jakup Suljkanović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Adis Ajdinović, menadžment i sindikat Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac (GIKIL) na jučerašnjem sastanku u Sarajevu razmatrali su problematiku u ovom preduzeću.

Saglasni su da GIKIL, kojem je Rješenjem naloženo obustavljanje rada do pribavljanja okolinske dozvole, treba sačuvati i zbog samog očuvanja radnih mjesta, ali i da treba poštivati zakone BiH te da uprava kompanije treba ispoštovati mjere naložene od Federalne uprave za inspekcijske poslove.

S jedne strane, kazala je Đapo, u GIKIL-u je 1.000 zaposlenih "i mi ih razumijemo jer su to ljudi koji su u ratu sačuvali svoja radna mjesta, pokrenuli su svoju fabriku i jako su emotivno vezani za kompaniju, postoji i strah od promjene radnog mjesta, a kamoli od gubitka".

"Mi razumijemo i suosjećamo s radnicima, ali sa druge strane imamo investitora koji je prilično neodgovoran", kazala je Đapo te podsjetila da je GIKIL privatiziran 2003. godine te da je 51 posto vlasništva dato stranom ulagaču koji koristi resurse i radnu snagu BiH, a izbjegava ulaganja u zaštitu okoliša.

Lukavac je industrijski grad, naglasila je Đapo, sa odličnim investitorima iz Austrije, Turske, koji ozbiljno ulažu i poboljšavaju uslove rada, moderniziraju tehnologiju.

"Međutim, GIKIL ni do danas, iako su primili rješenje o zatvaranju, nisu našli čak ni kompaniju koja bi im izradila zahtjev za okolinsku dozvolu koji bi bio u skladu sa zakonima FBiH", istakla je Đapo.



Premijer TK Jakub Suljkanović, je kazao da su od menadžmenta GIKIL-a na jučerašnjem sastanku dobili uvjeravanja da će oni investirati u zaštitu životne sredine i zaštitu radnika.

"Ali čini mi se da ta njihova jučerašnja uvjeravanja nisu prezentirana na najozbiljniji način. Poduzeli su neke mjere po osnovu nalaza Federalne uprave za inspekcijske poslove, ali nismo sigurni da li su te mjere u ovom momentu dovoljne", rekao je Suljkanović i pojasnio da GIKIL nije prezentirao dinamički plan za određeni period i time dao dovoljne garancije da će on biti ispunjen.

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović je ponovio da se o radi o jednom od najnedisciplinovanijih privrednih subjekata u FBiH, „a nažalost ni jučer tokom sastanka nismo čuli ohrabrujuće poruke od menadžmenta GIKIL-a“.

"Obustava rada će GIKIL-u teći do pribavljanja okolinske dozvole i imali su rok 30 dana da nešto poprave, a već osam dana je prošlo, a oni nisu ništa uradili", rekao je Ajdinović i podsjetio da je Federalna uprava za inspekcijske poslove iscrpila sve zakonske mogućnosti prema GIKIL-u, da je svako rješenje nailazilo na neodgovornost GIKIL-a, te da nijedna mjera inspektora nije ispoštovana.

Đapo, Suljkanović, Ajdinović su kazali da ih je menadžment GIKIL-a na jučerašnjem sastanku izvijestio da su postavili kontinuirani monitoring koji treba da prati ispuštanje štetnih gasova u zrak, ali resorna ministarstva, kako je rečeno, nisu ništa napismeno dobila.

GIKIL je trebao uložiti 112 miliona KM u modernizaciju tehnoiloških procesa. Do danas nisu uložili apsolutno ništa, ističe Đapo, dodajući da je planirano ulaganje od pet miliona KM do kraja godine vjerovatno premalo.

[Zmaj]

r0iI9sFtC8Y

Upravi lukavačkog GIKIL-a dat je novi rok od trideset dana u kojem trebaju postupiti po nalazima inspekcije, te predati zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. U suprotnom, kompanija će biti zatvorena. Dok Uprava ne poduzima ništa i ne želi pred kamere, radnici su u neizvjesnosti.Nije Gikil jedini problem. U industrijskoj zoni Tuzle, nalazi se ekološka bomba, ostala nakon gašenja kompleksa postrojenja nekadašnjeg hemijskog giganta i jednog od najvećih bh. izvoznika prije rata, HAK-ovog kompleksa 1 i 2. Radi se o nekoliko različitih vrsta opasnog otpada, koji je na neprimjeren način odložen. Tu se, prije svega, radi o opasnom kruksu, zatim, živi, hloru i propilen oksidu.

[Zmaj]

Novac od klirinškog duga otišao u Istočnu Ilidžu, Mostar, Istočno Sarajevo i Srebrenicu

Vijeće ministara BiH donijelo je odluke o izdvajanju sredstava iz klirinškog duga Ruske Federacije za finansiranje izgradnje i opremanje objekta arhiva UIO u Mostaru, zaštitu izvorišta pitke vode u Istočnoj Ilidži, infrastrukturne projekte u Srebrenici, podršku projektima kulture u BiH i za nabavku objekta za smještaj institucija BiH u Istočnom Sarajevu, u ukupnom iznosu 3.650.000 KM.
Odlukom o odobravanju višegodišnjeg projekta „Izgradnja i opremanje objekta arhiva Mostar“, na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje, izdvojeno je milion KM.

Za projekat za zaštitu izvorišta pitke vode Sarajevsko polje od otpadnih voda u zoni Istočne Ilidže, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odobreno je 450.000 KM za završetak izgradnje fekalnog kolektora u naselju Vojkovići, Istočna Ilidža.

Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donesena je i Odluka o odobravanju sredstava Općini Srebrenica za prioritetne infrastrukturne projekte, utvrđene jednoglasnom odlukom Skupštine općine Srebrenica, u iznosu 500.000 KM.

Odlukom o odobravanju sredstаva ostvarenih po osnovu naplate potraživanja od Ruske Federacije po Aneksu „C“ Sporazuma o pitanjima sukcesije za podršku projektima kulture u Bosni i Hercegovini, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, odobreno je ukupno 1.100.000 KM, od čega za Zemaljski muzej BiH 500.000 KM; Historijski muzej BiH 250.000 KM; Olimpijski muzej u Sarajevu 250.000 KM i Arhiv BiH 100.000 KM;

Donesene su i odluke o izmjeni i dopuni Odluke o odobravanju kupovine objekta za smještaj institucija Bosne i Hercegovine u Istočnom Sarajevu koji će se uvrstiti u program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za period 2017-2019 i o izmjeni i dopuni Odluke o odobravanju kupovine/nabavke objekta za smještaj institucija Bosne i Hercegovine u Istočnom Sarajevu.

Ovim odlukama se mijenja izvor i dinamika osiguranja sredstava za projekt kupovine 1.200 - 1.500 m kvadrata prostora za smještaj institucija BiH u Istočnom Sarajevu, čija vrijednost i dalje ostaje 3.000.000 KM.

Izvori finansiranja mijenjaju se na način da se u 2018. godini dodaje iznos 600.000 KM iz sredstava sukcesije na osnovu naplate klirinškog duga Ruske Federacije, a u 2019. godini se za isti iznos smanjuju sredstva planirana iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine, pa će umjesto 1.000.000 KM iznositi 400.000 KM.

Tako će od ukupno 3.000.000 KM vrijednosti projekta, 1.600.000 KM biti osigurano iz sredstava sukcesije, a 1.400.000 KM iz budžeta institucija BiH.

Nakon usvajanja ovih odluka ostalo je još 50.683 KM neraspoređenih namjenskih sredstva dobijenih od klirinškog duga, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Klirinški dug Ruske Federacije od 125.157.834 američkih dolara isplaćen je u novčanom obliku. Sredstva su raspodijeljena primjenom utvrđenih procenata, i to za institucije BiH 10 posto, za Brčko Distrikt 3 posto, za Federaciju BiH 58 posto i za genocidnu 29 posto.

Od ukupnog iznosa stavljenog na raspolaganje institucijama BiH od 20.700.683 KM, ranije donesenim odlukama Vijeća ministara BiH raspoređeno je 17.000.000 KM, i to za izgradnju graničnog prijelaza Bratunac – Ljubovija 7.000.000 KM, nabavku objekta za smještaj institucija BiH u Sarajevu 4.000.000 KM, za projektiranje, sanaciju, rekonstrukciju i nadogradnju objekta "Zrak“ u Sarajevu za smještaj

Direkcije za koordinaciju policijskih tijela 3.000.000 KM, te po milion KM za nabavku objekata za smještaj institucija u Istočnom Sarajevu i Mostaru, kao i za nadogradnju carinskog podsistema informacionog sistema Uprave za indirektno oporezivanje.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/novac-o ... /180904075

[Zmaj]

Ga3DmbF9UJU

Desetak godina u bivšoj industrijskoj zoni Tuzla, deponovane su velike količine otrovnog otpada, Kruksa, Žive, hlora i propilen oksida. Otpad je nezaštićenim ostavila firma „Organika“ čiji su osnivcači Poljaci. Firma je u stečaju. Vapaje i molbe građana da se problem riješi za sada niko ne čuje.

[Zmaj]

Do sada prijavljeno 30 deponija u slivu rijeke Bosne

“Do sada je prijavljeno 30 deponija u slivu rijeke Bosne, i to najviše na području grada Zenice, zatim Ilijaša i Visokog”, kazali su za Akta.ba iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) povodom projekta “Čista rijeka Bosna”.

INZ je glavni partner na projektu “Čista rijeka Bosna”, u koji je uključeno 13 lokalnih zajednica u slivu rijeke Bosne, sa ROTOR organizacijom za razvoj turizma kao implementatorom finansiranog od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH).

“Cilj prijave deponija je da uprave lokalnih zajednica imaju uvid u aktuelno stanje nelegalnih deponija otpada u slivu rijeke, i da komunalna preduzeća mogu brže reagovati u cilju njihovog uklanjanja. Osim toga, radi se na tome da stanovništvo stekne uvid u stanje divljih deponija na području svoje zajednice i da se uključuje u zajedničke napore i aktivnosti na čišćenju divljih deponija i podizanju ekološke svijesti”, kazali su iz INZ-a.

Objasnili su da se nakon prijave deponije, provjerava tačnost prijave na terenu, i poslije toga administrator aplikacije postavlja ikonicu i fotografiju deponije na mapu. Komunalna služba dobija podatke o deponiji i u skladu sa svojim prioritetima, radi na njenom uklanjanju. Po uklanjanju deponije, uprava obavještava administratora da ukloni ikonicu sa mape.

Prijava deponije

“Projekat je uspješan u više sfera. Tokom ljeta izvršene su akcije čišćenja u gradovima/opštinama/općinama u slivu rijeke Bosne, i time je očišćen dio otpada sa nelegalnih odlagališta. Sa druge strane, najbolja ekološka poruka je kad se primjerom poručuje, tj. kad akteri sa akcija čišćenja poručuju javnosti da se bolje odnosi prema zaštiti životne sredine”, ispričali su iz INZ-a.

Pored toga, naglašavaju da se putem distribucije promotivnog materijala, medijskih izvještaja sa akcija, zatim sa Facebook Fun Page-a, radi se na održavanju kontinuiteta za poboljšanje ekološke svijesti stanovništva. Tu su web stranica i aplikacija za mobilne telefone u cilju budnijeg odnosa stanovništva prema nelegalnim odlagalištima i otpadu uopšte.

“Projekat se realizuje do kraja 2018. godine, a njegova vrijednost je 17.439 $. ROTOR organizacija će u saradnji sa partnerskim lokalnim zajednicam u slivu rijeke raditi na produženju započete saradnje i nakon završetka realizacije projekta. Kao rezultat te saradnje očekujemo i realizaciju novih projekata u slivu na poboljšanje ekološkog i turističkog imidža područja”, poručili su iz INZ-a.

http://www.poljomagazin.com/?p=60297

[atif]

RG se žali na obustavljanje prinudne naplate od UIO BiH

07. sep. 2018. 13:32Objavljeno u FINANSIJE

– Sud BiH odobrio, pa obustavio izvršni postupak RG protiv UIO
– Kosmajac: Rješenje suda nije zakonito, pripremamo žalbu

BANJALUKA – RG uložiće žalbu na rješenje Suda BiH o odgađanju izvršnog postupka koji je RG pokrenula protiv Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH s ciljem naplate 28 miliona KM duga, saznaje CAPITAL.

Početna / FINANSIJE
Sud BiH zabranio RG da blokira račun UIO

– RG pokrenula prinudnu naplatu 28 miliona KM duga od UIO krajem maja
– Sud BiH uvažio žalbu UIO i obustavio izvršenje sopstvene odluke
– Izvršni postupak obustavljen najduže do 3. decembra

BANJALUKA – Sud BiH naložio je RG da obustavi izvršni postupak koji je pokrenula protiv Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH s ciljem naplate 28 miliona KM duga. Izvršni postupak će biti obustavljen dok se ne odluči o prijedlogu UIO da dug bude plaćen iz budžeta institucija BiH ili dok RG ne predloži novi način naplate, a najduže do 3. decembra, saznaje portal CAPITAL.

Sud BiH je, rješenjem koje je donio 3. seprembra, uvažio žalbu UIO BiH i obustavio izvršni postupak koji je RG pokrenula protiv Uprave krajem maja ove godine.

„Usvaja se prijedlog dužnika i odgađa sprovođenje izvršenja rješenja ovog suda od 28. septembra 2016. godine, dok se ne odluči o prijedlogu dužnika da se izvršenje provede putem Jedinstvenog računa trezora na način regulisan Instrukcijom o načinu izvršenja-plaćanja izvršnih sudskih presuda preko budžeta instutucija BiH ili do novog prijedloga povjerioca za izvršenje na drugi način, a najduže do 3. decembra 2018. godine. U slučaju da povjerilac predloži novi način izvršenja sud će odlučivati posebnim rješenjem“, navedeno je u rješenju Suda BiH koje je u posjedu CAPITAL-a.

U obrazloženju rješenja navedeno je da je sud dopisima UIO, banaka i Centralne banke u više navrata obavješten da postoje smetnje pri sprovođenju izvršenja jer se na računima UIO u bankama ne nalazi novac Uprave, nego zajednička sredstva države, entiteta i Distrikta Brčko, odnosno javni prihodi.

http://www.capital.ba/sud-bih-zabranio- ... racun-uio/

[Zmaj]

Ceypa-kNj4s

Nikola Špirić, zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu državnog parlamenta, stavljen je na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država. On je umiješan u značajnu korupciju, saopćeno je iz State Departmenta. Na listi su i članovi njegove uže porodice.

Sve korupcije Nikole Špirića Iz SIPA-e smo obaviješteni da su uradili svoj dio posla u ovom slučaju te da su izvještaj proslijedili državnom tužilaštvu. Navodnim koruptivnim radnjama Špirića bavili su se pravosudni organi BiH, a niti jedan proces nije doveden do kraja. Istrage ili su samo započete pa prekinute, ili je u vlastitom predmetu pozivan kao svjedok. No, za Nikolu Špirića nerijetko kažu kako je jedan od najbogatijih ljudi domaće političke scene i kako je svoje mandate potrošio samo u tu svrhu.

Komentar Ivana Korajlić "Poražavajuće je to što se Špirić godinama dovodi u vezu s različitim korupcijskim aferama i potencijalnim nezakonitim bogaćenjem, a bh. pravosuđe nema dokaze o tome i ne procesuira ovaj slučaj", rekla je za Hayat TV Ivana Korajlić, programska menadžerica za odnose s javnošću Transparency Internationala BiH.

[Zmaj]

ZFTSdmTw6KY

Raspodjela novca posvađala je partnere u vlasti. Već godinama Uprava za indirektno oporezivanje BiH rasporedi 90% prikupljenog novca od putarina, dok 10 posto stoji na računu dok se ne donese nova, konačna odluka. I donešena je, prije dva mjeseca, novac stoji dok se ne nađe trajno rješenje. Tako devet godina donose privremena rješenja.

[Zmaj]

Posjetili smo Brezu i uvjerili se: Nakon dvije godine svečano otvorili 800 metara nedovršenog puta



U općini Breza prije nekoliko dana zvanično i svečano je otvorena asfaltirana dionica lokalne ceste. I tu ništa ne bi bilo neobično da načelnik i ostale zvanice nisu otvorili samo prvi sloj asfalta. Posjetili smo Brezu i razgovarali s mještanima, ali i načelnikom koji poručuje da se ne radi o predizbornom triku.
Dužina dionice je 880 metara, širina 5,5 metara s pješačkom stazom duž cijele dionice širine metar. Međutim, lokalna vlast je organizirala svečano otvaranje puta iako je urađen samo jedan sloj asfalta, što se može vidjeti i na fotografijama.

Da paradoks bude veći, izgradnja traje od 2016. godine kada su, prema riječima načelnika Općine Breza Muniba Zaimovića, prokrčili put za cestu.

Nekome može i u avliju, nekome ne

Ni mještani nisu zadovoljni. U razgovoru za Klix.ba kažu da su radovi predugo trajali i da put još uvijek nije završen. Potom negoduju zbog činjenice da su pojedincima asfaltirana i dvorišta, dok drugima nisu.

"Put je započet 2016. godine, pred izbore, tada je to razgrnuto. Kada sam došao na poziciju načelnika formirao sam komisiju s namjerom da vidim da li ti investitori mogu nastaviti. Komisija je rekla da ne može i mi smo zatim prekinuli ugovor i napravili novi s novim odlukama. Napravili smo ono što građevinci nazivaju projekt izvedenog stanja, raspisali novi tender i završili put", rekao je načelnik Breze Munib Zaimović, nazivajući sebe lokalnim patriotom i naglašavajući da on radi u korist Breze.

Na pitanje zašto su za izgradnju puta bile potrebne tri godine, načelnik je rekao: "Bilo je problema zbog imovinskopravnih odnosa, dogovora s mještanima, jer nije svima odgovarao plan koji smo napravili za izgradnju".

Nedostaje 100 hiljada KM i 4 centimetra

Načelnik Općine Breza je naglasio da je budžet igrao ulogu u izgradnji ceste te da je, otkako je on na poziciji načelnika, iznos budžeta rastao sa 3,6 miliona na 5,6 miliona KM.

"Potrebno je od 90 do 100 hiljada KM za dovršavanje puta te se nadamo da će dodatna četiri centimetra biti završena kada novac bude osiguran. Put je već funkcionalan te želim naglasiti da ovo nije predizborni trik. Zašto nije predizborni? Jer smo prošle godine otvarali jedan veliki infrastrukturni projekt, puno smo uložili u to. Ja sam pozvao sve predsjednike mjesnih zajednica, sve predsjednike stranaka i sve vijećnike. Tada to nije bio predizborni trik, kao što nije ni ovo", završio je Munib Zaimović.

Općina Breza očekuje da će preostalih 100 hiljada KM osigurati od akciza te se očekuje da put bude asfaltiran i završen u naredna dva mjeseca.

Na linku ispod pogledajte kako je izgledalo svečano otvorenje.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/posjeti ... 80918075#4

[Zmaj]

Čović, Ivanić, Bevanda i Šarović podijelili 29.500 KM sredstava iz tekuće rezerve

Odlukama članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Mladena Ivanića, ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, iz sredstava tekuće rezerve dodijeljeno je 29.500 KM raznim subjektima, pokazuju najnovije odluke objavljene u Službenom glasniku BiH.
Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda sredstva u iznosu od 1.000 KM dodijelio je Udruženju maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u svrhu jednokratne finansijske podrške za obilježavanje 10. godišnjice svog osnivanja.

Ukupno 2.000 KM dodijelio je Udruženju za pomoć djeci i omladini s posebnim potrebama "Sunce" s Pala u svrhu jednokratne finansijske podrške za realizaciju projekta "Osobe s invaliditetom - lideri u proizvodnji meda".

Nešto više, tačnije 3.000 KM dao je Udruženju hrvatskih stradalnika "Grabovica '93" Mostar u svrhu jednokratne finansijske podrške za sufinansiranje obilježavanja 25. godišnjice stradanja Hrvata naselja Grabovica, općina Mostar, koja će se održati 9. septembra 2018. godine u Grabovici.

Udruženje obitelji hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, podružnica Kupres, od Bevande je dobila čak 5.000 KM u svrhu jednokratne finansijske podrške za dovršetak izgradnje spomen-obilježja pod nazivom "Zahvalnost" poginulim i nestalim hrvatskim braniocima Kupresa, u Domovinskom i Drugom svjetskom ratu.

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić dodijelio je sredstva u iznosu od 500 KM Udruženju Jadovno Banja Luka kao podršku i pomoć za realizaciju programskih aktivnosti.

"Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u iznosu od 2.000 KM, Udruženju građana Budi drugačiji iz Banje Luke kao podrška i pomoć za realizaciju programskih projekata", piše u odluci koju potpisuje Ivanić.

Crveni krst RS-a, općinska organizacija Pale, dobio je 500 KM iz sredstava za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve i to kao podršku i pomoć za liječenje Nemanje Kovača s Pala.

Ukupno 500 KM dodijelio je i Republičkoj organizaciji boraca i civila s posttraumatskim stresnim poremećajem "Jedinstvo" Banja Luka kao podršku i pomoć za realizaciju planiranih aktivnosti.

Tekućom rezervom, tačnije iznosom od 1.000 KM, potpomognuta je i Srpska pravoslavna crkva u općini Velika Rujiška. Ova sredstva data su kao podrška i pomoć za sanaciju pristupnog puta.

Ivanić je odobrio da se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve u iznosu od 1.000 KM uplate Planinarskom ekološkom sportskom društvu "Runolist 05" iz Trnova kao podršku i pomoć za realizaciju programskih projekata.

Isto toliko, odnosno 1.000 KM, dao je i Udruženju roditelja djece i omladine s posebnim potrebama "Rastimo zajedno" Gacko kao podršku i pomoć za realizaciju programskih projekata.

Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda iznosom od 500 KM pomogao je Udruženje slijepih i slabovidih Pale. U odluci je navedeno da je novac dodijeljen kao podrška i pomoć za realizaciju programskih projekata.

Dvije odluke o korištenju sredstava tekuće rezerve donio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. On je sredstva u iznosu od 500 KM dodijelio Mačevalačkom klubu Romanija kao jednokratnu finansijsku podršku u svrhu pomoći pri realizaciji organizacije Drugih mačevalačkih susreta.

"Odobravaju se sredstva za intervetno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu u iznosu od 1.000 KM Kovač Nataši, samohranoj majci, u svrhu jednokratne finansijske podrške", piše u odluci koju potpisuje Šarović.

Sredstva iz tekuće rezerve u posljednje vrijeme dodjeljivao je i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, koji je dodijelio 5.000 KM Mariji i Dominiku Begiću iz općine Posušje kao pomoć za porodicu sa desetero djece.

Isto toliko, dakle 5.000 KM, dodijelio je i Jasminki i Franji Begiću iz općine Posušje kao pomoć za porodicu sa desetero djece.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/covic-i ... /180920004