Livanjski kanton

[BH-HZ]

Dodik je jaran sa Covicem sto im ne sredi nacionalnu grupu predmeta.

[Bosni]

Dodik je jaran sa Covicem sto im ne sredi nacionalnu grupu predmeta.

Da, ovo se samo koristi da bih se Bošnjacima zabranio bosanski jeziku u genocidnom entitetu. Obadvojica vode politiku "idi tamo gdje ti je Milorad/Dragan naredio".

[atif]

Otkud sad ova spika da je nasnajveci vakif idobrotvor zapalio crkvu? Skutorio ovo i na wiki pisi. Zna li neko nesto vise,?

GLAMOČ - Iznad središta Glamoča, u dijelu koji nosi ime Stari grad, nalaze se ostaci tvrđave kojima dominira kamena kula. Nosi ime Tabija, što na turskom znači tvrđava. Ostali su srušeni zidovi i jedna kula koja danas prkosi vremenu.

Graditeljsku cjelinu Stari grad u Glamoču Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2005. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Ekipa Anadolu Agency boravila je na ostacima tabije - tvrđave sa koje se pruža predivan panoramski pogled ne samo na Glamoč nego i na Glamočko polje.

To je jedina tačka sa koje se u jednom kadru u samom mjestu vide džamija, pravoslavna i katolička crkva, koje su unutar par stotina metara udaljene jedna od druge.

Na ostacima tvrđave - tabije jedini sačuvani dio, koji je odolio zubu vremena, jeste mihrab. Iz opštine/općine Glamoč nadaju se kako će se pojaviti donator koji je spreman obnoviti ovu historijsku građevinu u skladu s njenim autentičnim izgledom.   

Tvrđava je vjerojatno sagrađena u srednjem vijeku. Bosanski kralj Stjepan Ostoja je na prostoru Starog grada podigao tvrđavu, koju je dao na upravljanje obitelji Klešić.

Klešići su tvrđavom upravljali sve do dolaska Turaka.

Staru tvrđavu u čijim se prostorima nalazila crkva Blažene Djevice Marije, spalio je Gazi Husrev-beg, a Turci su na srušenim zidinama podigli novu tvrđavu s kulom. U tvrđavi se do sredine 19. stoljeća nalazilo sjedište glamočkih kapetana.

Tvrđava je napuštena 1851., a djelomično porušena 1882. godine. U blizini tvrđave nalazila se pećina na kojoj je kasnije sagrađena obiteljska kuća.

Za pećinu je vezana legenda koja kaže da su se u nju tijekom progona pod Dioklecijanom sklonila sedmorica spavača. Njihova imena su uklesana u kamen: Jemliha, Mislina, Miksilina, Mernoš, Debernoš, Šadnoš i Kefeštatioš.

Nasuprot tvrđave nalazi se objekat za koji se prema nalazima dokumenata iz historije navodi da jke služio kao bolnica, a izgrađen je u vrijeme Austro-ugarske. Objekat je usljed zuba vremena oronu, a dodatno je oštećen u vrijeme nedavnog rata u Bosni i Hercegovini.


(Vijesti.ba/AA)

[atif]

UNIŠTA - Namjeravali smo posjetiti Uništa, mjesto smješteno podno Dinare, čiji vrh u tom dijelu iznosi 1.806 metara nadmorske visine, zvanično u Općini/Opštini Bosansko Grahovo, u Bosni i Hercegovini, kao i svako drugo. No, bez uspjeha.

Do Uništa se ne može kao do svakog drugog mjesta, grada i općine u Bosni i Hercegovini. Ono je specifično. Zabranjeno, utvrdili smo kasnije, po mnogo čemu.

U Uništa je moguće doći jedino iz Evropske unije, odnosno iz Republike Hrvatske, lokalnim putem iz Kijeva od kojeg je udaljeno 12 kilometara, jer ga sa druge strane od Bosne i Hercegovine odvaja planina Dinara.

No, čak i kada se poznaje put, imaju važeće biometrijske putne isprave, legalno u Uništa je gotovo nemoguće uči kao putnik namjernik.

Na ulazu u selo dočekat će vas znak upozorenja i sa jedne i sa druge strane: Državna granica - Republika Hrvatska, odnosno Državna granica - Bosna i Hercegovina. Jedino nema graničnog prijelaza preko kojeg bi se iz Republike Hrvatske moglo ući u Uništa u Bosni i Hercegovini, odnosno suprotno.

Istovremeno, put koji postoji preko Dinare je također nemoguće preći putniku namjerniku, ne samo zato što bi za takav poduhvat trebalo specijalizirano terensko vozilo, nego i zato što je skoro cijela planina minirana.

- Iz BiH u BiH samo uz dozvolu -

Od pokušaja da sami dođemo do Uništa ekipu Anadolu Agency odvratio je predsjednik mjesne zajednice Slavko Galiot, uz upozorenje da bi u tom slučaju mogli biti privedeni zbog "nelegalnog prelaska međudržavne granice" i novčano kažnjeni. Imao je pravo, uvjerili smo se kasnije.

Do Uništa smo tako stigli kao "službeni tranzit" zahvaljujući susretljivosti Granične policije Bosne i Hercegovine, njihovim vozilom, uz prethodni usmeni i pismeni dogovor i zahtjev.

Od Bosanskog Grahova iz Bosne i Hercegovine, sjedišta Terenskog ureda Granične policije Zapad, preko graničnog prijelaza Strmica sa Republikom Hrvatskom, te Knina i Kijeva, preko hrvatskog teritorija prešli smo oko 80 kilometara kako bismo se našli u mjestu Uništa, u Bosni i Hercegovini!

Odobrenje za takav poduhvat dobili smo od policije Republike Hrvatske. Ipak, lokalna policija iz Kijeva odmah po našem ulasku u mjesto Uništa obrela se u selu i nakon što su utvrdili da smo prelazak preko međudržavne granice iz Hrvatske u BiH obavili uz odobrenje, povukli su se i napustili selo.

Mješovite patrole Granične policije BiH i Hrvatske granične policije na ovom dijelu su kažu česte, ali s obzirom na to da se područje nalazi daleko od Bosne i Hercegovine, oko 80 kilometara, češće su patrole hrvatske policije, koja je u blizini, u Kijevu, oko 12 kilometara od Uništa.

Na centralnom trgu Uništa zatekli smo nekoliko mještana, od njih dvadesetak, koliko stalno boravi u mjestu. Preko vikenda ih je više, jer dolaze najbliži koji u toku sedmice rade po gradovima u Hrvatskoj, od Splita, preko Knina do Zagreba, pa se broj penje i do tridesetak.

Stanovništvo većinom čine Hrvati, a samo je jedna porodica Srba u zaseoku Kovačevići, u neposrednoj blizini samog središta Uništa.

Nikolu Grizelja, stanovnika Uništa, pitamo šta bi se desilo da smo se do njega uputili slučajno, kao posjetioci, njegovi poznanici ili prijatelji, a on odgovara da bismo bili - kažnjeni.

- Kazna zbog posjete prijateljima -

"Bilo je više slučajeva da su nam prijatelji i poznanici dolazili i da su bili kažnjavani zbog prelaska granice. Kazna je 500 kuna (oko 135 KM ili oko 70 eura), a ako se plaća na licu mjesta, onda je 250 kuna (oko 70 KM ili oko 35 eura). Po pravilu, ovdje ljudi, pa čak ni mi, ne mogu ni da izađu ni uđu. Stvar je dobre volje da li će vas neko kazniti ili ne. Mi, pošto smo stanovnici, starosjedioci, progleda nam se kroz prste. No, za one koji nam dolaze, nije tako. Izgubio sam dio poznanika i prijatelja, jer ne mogu da mi dođu", naveo je Grizelj.

On navodi primjer mještanke koja je rodom iz Uništa, a koja se ovo ljeto zaputila iz Zagreba u rodni kraj. Nakon što je pokazala rodni list policija joj je dozvolila ulazak u Uništa, ali njenom suprugu, koji nema prezime poznato u Uništima, nije. On je odveden u policiju i tek nakon urgencije mu je dozvoljeno da uđe u mjesto.

Istovremeno, ilegalni prelazak granice sa bosanskohercegovačke strane kažnjava se sa 300 KM. Dakle, osoba koja ima nesreću da je zaustave hrvatska i bh. patrola, može biti kažnjena dvostruko.

U mjestu, inače, dominiraju porodice prezimena Samardžije, Grizelj i Galiot. Njima je nešto lakše za prelazak, jer im se gleda kroz prste, ali im to nije utjeha.

"Govore da će nam dati neke pogranične propusnice, sa kojim ćemo moći preći teritorij unutar pet kilometara. Ali, to nije dovoljno niti je rješenje našeg problema. Šta dalje? I kako? Šta nam znači pet kilometara kad je prvi centar, Kijevo, na 12 kilometara od nas. Do njega onda opet, ne možemo", zaključuje Grizelj.

- Stanujem u Bosni, pišite mi preko Hrvatske -

Mještanin Josip Galiot boji se da će uskoro biti još gore. Sada, im veli još i nekako bar mještanima gledaju kroz prste, no kad dođe Schengen, misli kako neće biti tako.

"Tada ćemo biti hermetički zatvoreni. To je ono čega se najviše pribojavamo. Schengen bi nas mogao totalno zatvoriti", ukazuje Galiot.

Mjesto Uništa nema prodavnicu osnovnih životnih namirnica. U selo tri puta sedmično dolazi vozilo sa namirnicama. Cijene su slične onim u Kijevu, u Hrvatskoj.

"Troše se hrvatske pare. Isključivo plaćamo u kunama. Mi bosanske marke nemamo. Ne idemo u Grahovo", navodi Nikola Grizelj.

Stanovnici mjesne zajednice Uništa ogorčeni su na općinske/opštinske vlasti u Bosnakom Grahovu od kojih ne dobivaju ništa kao pomoć.

Iz Hrvatske ne dolaze samo namirnice, nego i mirovine - penzije, električna energija, zdravstvena zaštita, poštar, signali za televiziju i telefon, pa čak i svećenik.

"Pošta nam dolazi iz Kijeva. Donosi je poštar kad nešto ima", veli Nikola Grizelj.

Pitamo ga kako mu neko piše u Uništa, u Bosnu i Hercegovinu, iz inostranstva.

"Stoji moje ime i prezime, Kijevo, Republika Hrvatska. Tako pošta dođe do mene", pojašnjava Grizelj.

Slično je i sa ostalim uslugama.

"Struja nam dolazi iz Sinja, iz Hrvatske. Kad zovemo hitnu pomoć, dođe nam, ali samo do granice. Neće dalje od granice. Imali smo dosta slučajeva pošto je staro stanovništvo, da smo ljude nosili preko granice do hitne pomoći sa druge strane, u Hrvatsku. Jednom mjesečno nam dođe svečenik iz Hrvatske, u našu crkvu", navodi Grizelj.

Općina Kijevo je donedavno plaćala i uličnu rasvjetu na centralnom trgu u mjestu Uništa. Iz Bosanskog Grahova su obećavali da će oni to finansirati, ali kako nisu, ulična rasvjeta je isključena. Očekuju da će lokalne vlasti u Kijevu, u Hrvatskoj opet, reagirati.

- Dvije decenije bez ljekara i veterinara -

U mjesto, tvrde njegovi žitelji, 20 godina nije ušao ljekar, još od ratnog perioda. Prije rata je bila područna ambulanta u kojoj je tokom sedmice u određenim danima pružana osnovna medicinska usluga - propisivanje lijekova, mjerenje pritiska...

Kako sa liječnikom, tako i sa veterinarom. Ni njega stanovnici u Uništu nisu vidjeli dvije decenije. Akcija cijepljenja stoke, pasa i drugih životinja nikada nije bilo.

Iako se bave stočarstvom, stoka ne može preko granice.

"Uglavnom sve koristimo za naše potrebe. Moguće je jedino ilegalno prebaciti neko jagnje i prodati, ali to nije baš neka zarada. Istovremeno je opasno, jer su takve aktivnosti kažnjive", ukazuje Josip Galiot.

Za stanovnike Uništa najgore je, ipak, kada u mjesto treba dovući građevinski materijal.

"Veliki je problem ako se šta radi. Teško bilo ko pristaje da dovuče materijal u mjesto. Ljudi jednostavno neće problema", navodi Josip Galiot.

Prije pet godina grom je udario podno Dinare i izazvao veliki šumski požar. Gasila su ga četiri kanadera iz Hrvatske. Vatrogasci iz Bosne i Hercegovine nisu mogli, a dok bi dobili sve potrebe saglasnosti, vjerovatno bi bilo isuviše kasno.

Ni zimi nije ništa lakše. Opet, da Hrvatska ne priskoči u pomoć bili bi totalno odsječeni od svijeta. S obzirom da se mjesto nalazi na 700 metara nadmorske visine ispod Dinare, vjetrovi su iznimno jaki, a prouzrokuju nanose snijega zimi visoke i više metara. No, zahvaljujući djelovanju hrvatske cestarske službe, put do Uništa tokom cijele zime je prohodan.

Zbog svih problema koje imaju, mještani Uništa u martu ove godine dolazili su u Livno, sjedište Kantona 10 (Livanjskog), kojem pripadaju, a od kojeg su udaljeni oko 150 kilometara. Nadali su se da će barem tu, kad u općini/opštini nisu mogli, pronaći rješenja, ali ni do sada niko od nadležnih nije poduzeo konkretne korake.

Kako u mjestu Uništa koriste vlastite bunare jedino što ih raduje kao pozitivna vijest jeste da bi pitanje vodosnabdijevanja moglo biti riješeno u neko dogledno vrijeme. Naime, Republika Hrvatska ima namjeru do granice izgraditi vodovod na kojeg bi se mogli priključiti mještani Uništa. Taj projekat međudržavne saradnje trebala bi finansirati Evropska unija.

- Nekad turistički raj, a sada belaj -

No, kada i ako se to riješi, ostaju svi ostali problemi. A, njih je mnogo. Stanovnici Uništa vele kako im je sve hrvatsko, samo teritorija bosanskohercegovačka.

A, Uništa su nekada bila razvijen i moderan kraj: prije rata imali su oko 400 stanovnika, Dom kulture, koji i sada postoji, obnovljen, no u kojem je do rata bila i knjižara, te sobe za izdavanje, u kojima se uvijek tražio krevet viška. Turizam je, naime, bio veoma izražen.

Uništa su zbog pogodnog terena i klime bila određena za treniraju sportskih klubova iz Solina, pa čak i za Hajduk, ali je ratni period sve poremetio.

Specifičnost Uništa bila je i da su bile dvije crkve - katolička koja je obnovljena, te pravoslavna - u ratu uništena, ali jedno groblje u koje su se kopali i katolici i pravoslavci jedni do drugih.

"Nekada smo radili zajednički i čuvali blago (stoku), ali dođe nesretni rat i zavadi ljude. Izgubi se povjerenje. Tu u selu ima jedan čovjek, pravoslavac i sada. Naši odnosi nisu loši: dobar dan, za dobar dan", priča Nikola Grizelj.

Mještani pričaju kako su ih najviše na referendumu 1947. godine "zeznuli" prvoborci, njih desetak, iako je većina stanovništva bila za priključenje Hrvatskoj, reklo da se ostane u BiH. Tadašnja vlast, s obzirom na to da su bili poštovani i cijenjeni, poslušala ih je. Tako su Uništa ostala u BiH. No, kasnije su, vele mještani, upravo ti raniji prvoborci, bili prvi koji su zatražili mirovine i ostala prava u Hrvatskoj.

- Vapaj stanovnika da im pomogne Sarajevo -

U mjestu i dalje stoji spomenik partizanima iz ondašnje dalmatinske brigade, koji su poginuli podno Dinare.

Stanovnici se najviše pribojavaju da se sadašnji poluobruč potpuno ne zatvori. Desili se to, rekli su nam, pokupit će svoje stvari i napustiti mjesto trbuhom za kruhom, a selo će potpuno izumrijeti.

Zamolili su nas da u Sarajevo prenesemo njihove vapaje za pomoć. Sarajevo, država Bosna i Hercegovina, je ta koja sa Hrvatskom, smatraju, treba da riješi njihove probleme.

(Vijesti.ba/AA)

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/23552 ... -samo.html

[atif]

Obilježavanje godišnjice zločina nad logorašima u logoru Kamenica kod Drvara

Savez udruženja logoraša Unsko-sanskog kantona i Savez logoraša u Bosni i Hercegovini danas će organizirati obilježavanje godišnjice zločina nad logorašima logora Kamenica kod Drvara.


U logoru Kamenica koji je bio u funkciji od 1992. do 1995. godine, u samici, na zvjerski način ubijani i premlaćivani su do smrti Bošnjaci s područja općina Bihać, Bosanski Petrovac i Bosanska Krupa.

Kroz ovaj logor prošlo je više od 200 logoraša, od kojih je 50 ubijeno.

Za zločine u logoru Kamenica, u Sudu BiH pravosnažno su osuđeni Dragan Rodić, za krivična djela zločin protiv čovječnosti i zločin protiv ratnih zarobljenika na osam godina i Ratko Dronjak za krivična djela zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na 18 godina zatvora, saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH.

http://brzevijesti.ba/clanak/23303/obil ... kod-drvara

[atif]

Sta ce ovdje OEBS kancelarija? Sta ima zlocinac sa ovim?

Ambasador Moore informisao je predsjednika RS o aktivnostima koje je Misija OEBS-a sprovela na otvaranju kancelarije u Drvaru.

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/25893 ... vanju.html

[ABen]

http://www.nezavisne.com/novosti/gradov ... 93892.html

[ABen]

viewtopic.php?f=17&t=659&start=20

Ovu temu treba spojiti sa ovom jer su obadvije o glamocu i na ovom pod forumu.

[Ciljuge1]

Vrijedni Bosnjaci Glamoca.
https://www.youtube.com/watch?v=VPZngpSxajU

[sema]

Prave gazde ko kauboji u SAD-u

[Bosni]

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bo ... tica-banke

Bosansko Grahovo: Bez doktora, apoteke, vrtića, banke...

“Dobar dan, može li do Grahova?”, govori nam kroz otvoreni prozor automobila čovjek kojem stajemo ugledavši ga kako stopira pored puste ceste u donjem Livanjskom polju punom porušenih, sablasnih kuća.

Ulazeći u automobil, začuđen što uopšte neko ide do ovog gradića koji graniči sa Kninom u Hrvatskoj, objašnjava da će od tamo stopirati do susjednog Drvara, udaljenog 30 kilometara.

“Ja sam iz sela Pehulje u grahovskoj opštini, ima nas samo sedam stanovnika, a ja sa 49 godina sam najmlađi. Stopiram stalno do Drvara, jer u Grahovu nema ni apoteke, ni banke, a moram za majku podići penziju i lijekove. Doduše, bila je prije nekoliko godina banka, radila samo ponedjeljkom i petkom”, žali se dok se vozimo.

U Bosanskom Grahovu ne postoji ni doktor, ni dom zdravlja, a stanovnici se, kaže, probude ujutro u sedam sati i stanu u red ispred ambulante kako bi dočekali doktora koji u 11 dolazi iz Drvara na dva sata.

Ipak, to nije jedino što ljudima tog kraja nedostaje. Tu nema ni vrtića, ni srednje škole, fabrika, vode tokom osam mjeseci te struje u okolnim selima. Računi opštine blokirani su već tri mjeseca, tako da ni komunalna preduzeća ne rade, smeće se ne odvozi, niti se isplaćuju socijalna davanja.

Čak ne postoji ni tabla na kojoj bi na ulazu pisalo ime ove opštine koja je prije rata ‘uvozila’ radnu snagu jer je bilo posla više nego što su mogli obavljati stanovnici, njih 8.300 od kojih je sada ostalo samo 2.000, većinom nezaposlenih.

“Ma bolje da napišete samo da nema ništa. Zaboravljeni i od Boga i od naroda. Ljepše je bilo ono odmah nakon rata nego sada”, govori seljanin, zatvarajući vrata automobila u pustom centru Grahova, koji sa srušenim i zapaljenim zgradama od kojih je ostala samo konstrukcija izgleda kao da je rat završen tek jučer.

Autobusom po lijek u Drvar

Stajemo ispred zgrade na kojoj crvenom farbom piše riječ 'apoteka'. Međutim, pogledom kroz stakla poluotvorenih prozora na kojima su djeca u prašini prstima ispisala svoja imena jasno je da u unutrašnjosti prostorije već odavno nema ništa.

U stanu iznad živi Božana Ćalić koju nismo zatekli kući, jer je u posjeti 25-godišnjoj sestri koja je operisana u bolnici u Livnu, udaljenom 70 kilometara.

“Moja sestra živi u okolnom selu. Zaboljelo je nešto, a u našu ambulantu, jer nemamo Dom zdravlja, tek kasnije dolazi doktor iz Drvara. On nam je dao uputnicu za Livno, a doktor tamo nas je u čudu pitao što nismo ranije došli, da je stanje kritično, vidjeli su da ima tumor… Ali, kako da dođemo ranije, kad u Grahovu nema ništa”, ogorčeno govori preko telefona.

Ona i njen suprug, koji su se vratili u svoj dom prije 15 godina, nemaju zaposlenje niti ikakva primanja, a njihovo dvoje djece uskoro trebaju krenuti u školu.

“Za mene je vanredna situacija smak svijeta. Po obični andol moramo ići u Drvar, a da te neko odveze tamo moraš moliti, niko neće džabe, i vozaču autobusa moraš nešto platiti da ti donese lijek, a mi nemamo odakle platiti”, prepričava u očaju.

Autobus koji ide do Drvara, zapravo, prevozi učenike do srednje škole, pa se i stariji stanovnici pridružuju kako bi nabavili osnovne stvari koje im trebaju za život.

“Ne treba mnogo tim autobusom. Ako upali, jer nekada neće da krene. A zimi se ljudi smrzavaju u njemu”, govori jedan dječak sa školskim ruksakom na leđima, koji će sljedeće godine krenuti u srednju školu u Drvar.

U njegovu osnovu školu u devet razred ide 90 učenika, a u njegovom odjeljenju je njih šest. Nakon završenog časa, dolazi do majke koja prodaje voće i povrće na ulici.

“Evo stojim ovdje na ulici, jer nemam šta drugo. Slabo ljudi kupuju, a ja im dajem na crtu, tako da kažem, odnesu hranu pa plate kad mogu. Moja je budućnost da iškolujem ovu djecu, da odu odavde”, kaže ova Grahovljanka.

'Bilo bi nam dobro da nije entiteta'

Bosansko Grahovo je prije rata bila jedna od razvijenijih opština u BiH. Postojala je tvornica obuće Borac, sarajevski Unis imao je fabriku kugličnih uređaja, radio je drvni kombinat i pilane zbog obilate šume koja okružuje ovo područje, prerađivao se treset, a nakon rata ugasila se i pilana.

Duško Kuprešanin, predsjednik Opštinskog vijeća, objašnjava da i one firme i ustanove što rade, zapošljavaju ljude iz okolnih mjesta, a ne Grahovljane.

“Svako jutro dolazi pun autobus Livnjaka koji rade u Šumariji. Ljudi iz Benkovca, Knina, Zadra, Šibenika, Livna i Drvara dolaze raditi u policiji i graničnoj policiji. I mi sada njima plaćamo troškove prevoza jer su to radnici javnih ustanova. Borimo se da bude barem naša čistačica, jer su jednom htjeli zaposliti čak ženu iz Bihaća, pored toliko naših ljudi koji su nezaposleni.”

Kuprešanin, koji je bio među prvim povratnicima 1997. godine, smatra da je za sve to kriva politika. Ova opština, u kojoj većinom žive Srbi, Dejtonskim sporazumom pripala je Federaciji BiH, odnosno Kantonu 10.

“Nama bi bila najbolja opcija da ne postoji ni Republika Srpska ni Federacija, nego da bude državna vlast, jer dok je tako bilo prije rata, bili smo jedna od najrazvijenijih opština. Sada naše resurse pokupi Kanton, pa Federacija, dok RS na nama kupi političke poene, a od njihovih obećanja nema ništa. Mi smo samo poslužili za potkusurivanje teritorije u Daytonu.”

Kako kaže, Grahovo se jedino spomenulo u svim regionalnim medijima kada je uvedena inicijativa za sklapanjem braka između žena iz Albanije i neženja sa sela u grahovskoj opštini, koju je podržalo i Opštinsko vijeće, donijevši odluku da će snositi dijelove troškova svadbe.

Međutim, takav potez je za sada propao, jer, kako kaže, agencije koje posreduju u sklapanju brakova su podigle svoje cijene nakon velike medijske pažnje.

“Više je ta inicijativa prihvaćena da se skrene pažnja na Grahovo i da se promijeni demografska slika, a onda je ispalao da Opštinko vijeće trguje ženama, tako da ćemo mi taj zaključak izmijeniti da ćemo pomagati mladim bračnim parovima koji dobiju dijete.”

Gdje će doći žene iz Albanije

Aleksandra Lovren i Rajna Blagojević iz NVO Žene Grahova, smatraju takvu inicijativu spajanja Albanki i Grahovljana sramotnom.

“A i gdje će one uopšte doći, svako živ nam se ruga zbog takve odluke”, kaže Lovren.

Njihovo udruženje je, kako kažu Grahovljani, pomoglo stanovnicima više nego svi političari.

Obučili su nekoliko žena da pokrenu svoj biznis u poljoprivredi, pomogli su povratnicima u obnovi domova, uredili igralište te otvorili centar za djecu, gdje se mladi sada uglavnom okupljaju.

“Vidjeli ste smeće po ulici. Komunalna preduzeća ne rade od 2009. Ljudi pokušavaju privatnim kamionima to da odvezu, ali ih policija kažnjava, jer nisu registrovani. Nije bilo ni mehanizacije da raščisti puteve do sela koja su bila zatrpana snijegom. A u većini tih sela nema ni struje”, objašnjavaju.

Dodaju da Grahovo nema ni ulične rasvjete tako da po noći na ulice izlaze samo mačke i psi, “ako imaju šta pojesti iz kontejnera”.

Kako kažu, ljudi koji mogu otići - odlaze. Posljednjih dana je otišlo desetak mladih kojih se nikada neće vratiti, a broj stanovnika je sve manji.

“Samo vidiš kako se zatvaraju kuće. Jedna po jedna...”

Englezi imaju izraz - "Beating a dead horse" - udarati mrtvog konja. E, to ti je ovo.

[Jack]

Englezi imaju izraz - "Beating a dead horse" - udarati mrtvog konja. E, to ti je ovo.

Gora vukojebina od Bosanskog Petrovca.A,Petrovac ima i banku i dom zdravlja.Nije neki ali ima.Mozes misliti

Smraci se

Nemas rasvjetu
Nemas banku
Nemas apoteku
Nemas srednju skolu
Nemas vodu 8 mjeseci
Nemas postu
Imas vukove i medjede okolo


Ustaski plan.Kupe i voze ih iz Livna.Koji je 50-60 km udaljen u Grahovo svaki dan.Da njima ne dadnu posla.I onda se zale sto cetnici im ne daju katolicku crkvu u Drvaru

Jadan im je taj zivot kad trebaju ici 30 km u Drvar radi lijeka,jer nemaju apoteku

Fakat su zaostali

Ovo se u komadu treba uzeti.Posto 200 km2 domacine

[atif]

Ovo je stara vijest, ali negdje je pisalo da dacic danas dolazi u drvar i otvraa kancelariju.
zasto ce ovdje bilo kakva kancelarija???

Srbija će otvoriti konzularnu kancelariju u Drvaru, objavljeno je u Službenom glasniku Srbije.

Ovu odluku donijela je Vlada Srbije 25. aprila, dok je na njenom čelu još bio Ivica Dačić.

- Otvara se Konzularna kancelarija Generalnog konzulata Srbije u Mostaru, sa sjedištem u Drvaru i konzularanim područjem na teritoriji grada Drvara - navodi se u odluci.

Srbija u BiH ima dva konzulata - u Banjoj Luci i Mostaru.

http://www.ekapija.com/website/bih/page ... u-u-Drvaru

08.10.2014 16:03 OŠTRELJ - Kandidat Socijalističke partije /SP/ za Skupštinu Kantona 10 Jasna Pećanac pozvala je danas na narodnu solidarnost koja može da obezbijedi razvoj u ovom kantonu, a jedna od prvih aktivnosti bila bi da se u Drvaru otvori kancelarija Vlade Republike Srpske.

Ona je istakla na predizbornom skupu SP u Oštrelju da opštine Drvar, Glamoč i Grahovo zaslužuju poseban status.

"Pregovaramo, dogovaramo i tražimo da bude otvoren konzulat Srbije. Bitno je da su Republika Srpska i Srbija prisutne u ovim krajevima", rekla je Pećanac.

Ona je navela da bi otvaranje konzulata Srbije u Drvaru imalo ogroman i simbolički, ali i praktični značaj.

"Zalagaću se za bolju budućnost svih naših građana i ovih opština u Federaciji BiH", rekla je Pećanac.

Prema njenim riječima, Drvar, Glamoč i Grahovo, kao opštine sa većinskim srpskim stanovništvom, imaju i prirodne i ljudske resurse koji su najbolja garancija da na ovom prostoru može da se živi bolje.

Na predizbornoj tribini SP u Oštrelju predstavljeni su kandidati za Kantonalnu skupštinu.

http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Pe ... 66990.html

U povodu sutrašnje posjete Ivice Dačića, ministra vanjskih poslova Republike Srbije, Drvaru, Vilić je kazao da su napravljeni detaljni planovi i da će se policijske službe maksimalno potruditi da osiguraju skup i ličnosti koje budu na skupu.

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/26975 ... ekata.html

[Abidaga]

29.04.2015
Otvorene kancelarije OSCE-a u Drvaru
http://www.klix.ba/vijesti/bih/otvorene ... /150429059

7wJPOMy3Z6w
01.05.2015
CD: "U Drvaru zivi oko 500 katolika. SNSD im ne dozvoljava izgradnju katolicke crkve"
Komarica: "Sef OSCE-a nam brani gradnju katolicke crkve! Taj englez je sve poduzeo da se Hrvati ne vrate u Banjalucki kraj. Americka ambasada nam salje istu poruku."

[Jack]

Drvarcani su krajiski misevi.Pa im to rade.Fakat.Drvarcani?Ih ponizavaju?Ma,te ustashe su totalno pukle.

Nema sanse da se tamo katolicka crkva napravi.Ovi su malo sad podivljali,ali slabo je to za ''Krajiski standard''.A,novopeceni iz centralne Bosne,nikad nece znati i navici se na nacin zivota u toj odvratnoj vukojebini razbacanoj na 5-6 brda.Petrovac ti dodje kao Hotel Hilton,ako poredis Drvar

Nepoznavanjem mentaliteta doticnih ljudi.Kao i konfiguracijom terena,ali i klasicnom nesposobnoscu.Ko im je branio da naprave crkvu.Ili svak im kriv za to.Obicna mala vukojebina koju nisu mogli poklopiti u 20 godina.I sad su mislili da po Krajini prosipaju neko ''Hrvatsko'' ime.E,moj Komarica.Nije ti smetao orden Dodika sad mi se zalis za ispod 500 katolika

Sto nisi rekao da ih je manje od 500.Da u kolektivnom centru Psihijatrija.Da,prostor bivse psihijatrije zivi 101 katolika ili haman cetvrtina ti puka.I prezivljavaju kroz narodnu kuhinju.Zaboravio si to usput reci,ali tebi je guz nahranjen a prima se i orden Dodika

Tako.Ljiga i licemjer,ala Santic.Takav je bio u Krajini jedan,i on se je pravio mutav

[atif]

Ovo je stara vijest ali veoma bitna.

Vakufska direkcija je nastavila sa aktivnostima koji za cilj imaju podršku i pomoć medžlisima u zaštiti i unapređenju vakufske imovine na terenu. U tom kontekstu direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zajimović je sa svojim saradnicima boravio u radnoj posjeti Medžlisu IZ Glamoč i Tomislavgrad u periodu 12.11.-13.11.2014. godine.

Prvi dan posjete, predstavnici Vakufske direkcije i predstavnici Medžlisa IZ Glamoč, glavni imam Muhamed ef. Dragolovčanin i predsjednik Medžlisa Arif Kovačević razgovarali su o trenutnom stanju vakufske imovine. Ovdje je poseban akcenat dat na završetku projekta identifikacije i uknjižbe vakufske imovine gdje su dogovoreni konkretni koraci koje će Vakufska direkcija i Medžlis IZ Glamoč poduzeti u cilju uknjižbe vakufske imovine i identifikacije same imovine na terenu. Obzirom da će 2016. godine biti tačno 490 godina od prisustva islama u Glamoču, dogovoreno je da će, Vakufska direkcija u sklopu manifestacije Dani vakufa 2016. godine uvrstiti Medžlis IZ Glamoč kao partnera u kojem će se upriličiti određeni sadržaji.

Nakon radnog dijela sastanka upriličen je zajednički obilazak nekoliko vakufskih lokacija kao i zidine džamije koja se nalazi u sklopu građevinske cjeline tvrđave Starog grada Glamoč, a koja je spaljena u toku II Svjetskog rata.

Rukovodstvo Medžlisa IZ Glamoč je zaista u proteklom periodu postiglo zavidne rezultate na obnovi vakufskih objekata, kao i na organizaciji vjerskog života. Prezentirani projekte su projekti koji će zasigurno doprinijeti još boljim rezultatima i uslovima rada te zasigurno zaslužuju svaki vid podrške i pomoći. U tom kontesktu dogovoreno je da se prikupi dokumentacija vezano za džamiju na Starom Gradu, da se angažuje geodeta koji će uraditi identifikaciju vakufskih parcela na licu mjesta, da se krene sa projektom kupovine zgrade bivšeg saveza komunista, da se pripremi projekat podizanja deficitarne kulture na nekoj vakufskoj parceli i dr.

http://vakuf.ba/aktuelnosti/vakufska-di ... avgrad/632

[ABen]

Projekti za povratnike u Drvar
http://www.klix.ba/vijesti/bih/projekti ... /150525073

Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš razgovarao je danas s predstavnicima regionalne kancelarije UNDP-a u Bihaću Slobodanom Tadićem i Vahidinom Ogreševićem, te delegatom u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Slavišom Mihajlovićem o realizaciji projekata Ministarstva na prostoru Kantona 10.

Čordaš je ukazao na Program rješavanja problema izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u 2015. godini, kojim je predviđeno po 100 hiljada KM za općine Grahovo, Drvar i Glamoč, saopćeno je iz Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS.

Podsjetio je i da je na prostoru ovih općina planirana izgradnja 70 stambenih jedinica kroz projekt Rekonstrukcije stambenog fonda koji se finansira iz kreditnih sredstava Saudijskog razvojnog fonda, i to 28 u Grahovu, 22 u Glamoču i 20 u Drvaru, a ukupna vrijednost radova u ove tri lokalne zajednice iznosi gotovo 1,7 miliona KM.

Tokom sastanka, posebna pažnja je posvećena mogućnosti realizacije projekta rekonstrukcije dijela Doma zdravlja u Drvaru, za koji je Mihajlović rekao da bi bio najznačajniji projekt Vlade Republike Srpske na prostoru Drvara.

Ovim projektom bila bi urađena rekonstrukcija hirurškog i ginekološkog odjeljenja, te šok sobe čime bi se značajno unaprijedila dostupnost zdravstvenih usluga povratnicima u Drvar i druge općine Kantona 10.

Na sastanku je dogovoreno da se u narednih nekoliko dana potpiše memorandum o razumijevanju na realizaciji projekta između Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, općine Drvar i UNDP-a.

Sad im se muslimanski krediti negade. Sto netraze od Rusa?

[327]

Sad im se muslimanski krediti negade. Sto netraze od Rusa?

Ja i dalje ne mogu shvatiti kako Bosnjaci nece, dakle nije da ne mogu nego nece da preuzmu ove tri opcine, za poklapanje ovog prostora trebaju malo jaca tri covjeka finansijski da kupe ogromne povrsine zemlje i uloze neke pare u stocarstvo, preradu drveta i poljoprivredu i par hiljada bosnjackih dusa koje se sigurno nalaze u Krajini i srednjoj Bosni, a zive pod kiriju, bez posla i koje bi rado presle u ove krajeve ako bi imale neku perspektivu..sa povecanjem broja stanovnika, kraj bi ozivio, dosla medicinska i svaka druga administrativna pratnja koja bi sama od sebe ucinila zivot ljepsim i laksim u ovim krajevima..za ovakvo sta cak nije nam potrebna ni politicka podrska..samo par ljudi koji stvarno hoce pomoci Bosnjacima a imaju novac

[amkos]

Sad im se muslimanski krediti negade. Sto netraze od Rusa?

Ja i dalje ne mogu shvatiti kako Bosnjaci nece, dakle nije da ne mogu nego nece da preuzmu ove tri opcine, za poklapanje ovog prostora trebaju malo jaca tri covjeka finansijski da kupe ogromne povrsine zemlje i uloze neke pare u stocarstvo, preradu drveta i poljoprivredu i par hiljada bosnjackih dusa koje se sigurno nalaze u Krajini i srednjoj Bosni, a zive pod kiriju, bez posla i koje bi rado presle u ove krajeve ako bi imale neku perspektivu..sa povecanjem broja stanovnika, kraj bi ozivio, dosla medicinska i svaka druga administrativna pratnja koja bi sama od sebe ucinila zivot ljepsim i laksim u ovim krajevima..za ovakvo sta cak nije nam potrebna ni politicka podrska..samo par ljudi koji stvarno hoce pomoci Bosnjacima a imaju novac

U ovom svijetu egoizma je to teško očekivati.

[ABen]

Da bi ista uradio planirano treba da imas covjeka sa vizijom ili njih vise na celu jedne starnke/partije/udruzenja koji ce stvoriti strategiju i tu stretegiju izplanirati i taj plan provesti u ciljno resenje.

A mi ni jednog covjeka nemamo sa vizijom na celu neke stranke. Eto imamo Bakira i oko njega imas samo uljeza. I sta ocekivati od njih. SDP da i nepricam oni pomazu tu cetnicima da ostanu.