ČENGIĆI
Re: ČENGIĆI
Unuk gore pomenutog Hajdarbega Čengića je prvoborac i organizator antifašističkog ustanka u BiH Ferid Fičo Čengić. Fičo je bio član partije od 1928. godine i prije rata je bio zatočen u Sremskoj Mitrovici. Cijeli rat je proveo u prtizanima braneći srpska sela od ustaša. Uz Valtera Perića bio je najznačajnijji za pripreme oslobađanja Sarajeva . Poznata je anegdota kad Sarajlije na Vratniku dočekuju partizane i uzvikuju «Fićo, Fićo!» a ativisti ih upozoravaju da se ne skandiraju Fići već Titu.
Njegovog sina Gorana Čengića sportistu i humanistu ubio je četnički zločinac Veselin Vlahović Batko na Grbavici dok je stao u odbranu jednog svoga komšije. Kada je saznao njegovao slavno prezime Batko je bio sretan da mučki ubije jednog takvog plemiča.
Njegovog sina Gorana Čengića sportistu i humanistu ubio je četnički zločinac Veselin Vlahović Batko na Grbavici dok je stao u odbranu jednog svoga komšije. Kada je saznao njegovao slavno prezime Batko je bio sretan da mučki ubije jednog takvog plemiča.
Zadnja izmjena: Zitko, dana/u 22 okt 2017 23:17, ukupno mijenjano 1 put.
Re: ČENGIĆI
Zadnja izmjena: Zitko, dana/u 15 okt 2017 21:27, ukupno mijenjano 1 put.
Re: ČENGIĆI
Zadnja izmjena: Zitko, dana/u 22 dec 2017 22:23, ukupno mijenjano 1 put.
Re: ČENGIĆI
Zadnja izmjena: Zitko, dana/u 22 dec 2017 22:23, ukupno mijenjano 1 put.
Re: ČENGIĆI
Može malo pojašnjenje?Zitko je napisao/la: Kara Osman han njegov sin je postao hercegovački paša 1550 godine i tu je zasnovao porodicu, koja je porijeklo vukla još od sultana Selima i vizantiskih careva. Naselio se na Borijama na Zagorju pored Ustikoline, gdje je bio prvi odžak Čengića.
Poznato mi je selo Borija kod Kalinovika a ovdje se spominju "Borija na Zagorju kod Ustikoline". I sam Smail-aga se, koliko mi je poznato, rodio u selu Jelašca kod Kalinovika gdje su Čengići imali odžak s kulom. Atar sela Jelašca faktički graniči sa susjednim Borijama. Generalno su Čengići imali veliki broj odžaka u tom području: Kuta, Hotovlje, Mjehovine, Zelomići, Vihovići, Rataji (sve je to na potezu Bjelimići - MIljevina).
Dakle, Borija o kojima ja govorim se nalaze na putu Kalinovik - Miljevina. Ustikolina je ipak na drugu stranu. Da li postoje još neka Borija kod Ustikoline ili mislimo na isto?
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...
Re: ČENGIĆI
Zadnja izmjena: Zitko, dana/u 22 dec 2017 22:22, ukupno mijenjano 2 puta.
Re: ČENGIĆI
Zadnja izmjena: Zitko, dana/u 22 dec 2017 22:22, ukupno mijenjano 1 put.
Re: ČENGIĆI
Ok, pomislio sam da možda imaju još neka Borija.Zitko je napisao/la:TO JE JEDNO TE ISTO, ZAGORJE NIJE DALEKO OD USTIKOLINE ALI PRECIZNO TO JE U OPSTINI KALNOVIK. Ja sam ovo uzeo od Jusufa Džafića a vidim i Adil isto pise.
Razlog za to je sto je Evlija Celebija kada je opisivao Zagorje stavio ga je pod kasabu Ustikolina. Odatle svi pisci poslije to ponavljaju, iako je Zagorje u opstini Kalnovnik.
Ovo Evlija pise: KASABA USTIKOLINA , NAHIJA ZAGOR (ZAGORJE).
Dvori Cengica su kao tvrdjava veliki odzak (handan), koji je ukrasen s kojih tri stotine soba, divanhanom, kupatilom (banjom), kuhinjom, magazinom i stajom, u koju se moze smjestiti dvije hiljade konja. U ovoj zemlji ovakve dvore nazivaju »odzak«. Ovdje je meni, siromahu, Rustem-beg Cengic darovao jednog konja arapske pasmine. U ovom smo konaku gostovah jednu noc.
Sutradan smo ranim jutrom uzeli od Rustem-bega pedeset naoruzanih pratilaca i iduci konjskim putem, koji je pogdjegdje kamenit, dosli srno u Jelasca.
Inače, Evlija u svojim putopisima ima i pretjerivanja i krivih ubiciranja. Ne znam šta je obuhvatala tadašnja nahija Zagor (Zagorje) no današnje Zagorje obuhvata predio od Kalinovika prema Ulogu, tačnije:
Kod: Označite sve
Župa zagorska je jugozapadni dio općine Kalinovik (Zagorje). Župu zagorsku čine sela: Kutine, Bojići, Daganj, Sočani, Hotovlje, Brda, Luko i Polje..Taj predio uokviruju riječice Zavala i Tatinac te Vrhovinska rijeka sa sjeverne i istočne strane, sa južne strane rijeka Neretva, a sa zapadne rijeka Ljuta.
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...
Re: ČENGIĆI
Nije Evlija toliko grijesio koliko mu se prepisuje. Dodje neki vagabund sa zapada i njegovi svi zapisi se uzimaju zdravo za gotovao a Evlijini detaljni opisi se nipodastavaju. Cesto naidje neki Latin sto godina poslije Evlije i kaze u gradu je vidio 8 dzamija a Evlija zapisao 16. I sad je Evlija preuvelicao, a ne racuna se da je od 1660. do sredine 18 vijeka poruseno stotine dzamija.
Svoju historiju trebamo poceti sami pisati operisanu od naslaga lazi. U Evlijino doba Ustikolina i Jelac su bili mnogo veci od Kalnovika i Miljevine i logicno je to sto je on napisao.
Svoju historiju trebamo poceti sami pisati operisanu od naslaga lazi. U Evlijino doba Ustikolina i Jelac su bili mnogo veci od Kalnovika i Miljevine i logicno je to sto je on napisao.
Re: ČENGIĆI
Pod pretjerivanjem sam mislio na recimo situaciju da Nevesinje prije 350 godina Evlija prikazuje kao kasabu sa 50 džamija i 1500 tvrdo zidanih kuća. Istovremeno kaže da postoji 6 mahala od kojih su dvije hrišćanske. Haj 1500 kuća morebit', znači kasaba je imala nekih 7.000 stanovnika ako se uzme prosjek od 5 glava po kući. Ovih 50 džamija mi je malo nezamislivo, jedino ako pod tim ne misli na sve mihrabe u kasabi u to doba jer je svaka viđenija familija imala mihrab u kući.
U Herceg-Novom npr. spominje 3080 kuća i 46 džamija?! Itd.
Što se tiče bjelosvjetskih putopisaca, naravno da ga šilje maksimalno i pišu s dosta predrasuda...na um pada mi sad francuski putopisac Poullet koji je navodno prošao našim krajevima 1658. i kojeg Husaga Ćišić argumentovano raskrinkava u svom poznatom djelu "Postanak i razvitak grada Mostara..." Taj Poullet opisuje Mostar iz tog vakta kao varoš od nekoliko brvnara na strmini jednog brda itd. pa Husaga to karikira da je Poullet vjerovatno čitao Andrićevu Travničku hroniku i da se solidarisao s mišljenjima francuskog konzula u Travniku.
U Herceg-Novom npr. spominje 3080 kuća i 46 džamija?! Itd.
Što se tiče bjelosvjetskih putopisaca, naravno da ga šilje maksimalno i pišu s dosta predrasuda...na um pada mi sad francuski putopisac Poullet koji je navodno prošao našim krajevima 1658. i kojeg Husaga Ćišić argumentovano raskrinkava u svom poznatom djelu "Postanak i razvitak grada Mostara..." Taj Poullet opisuje Mostar iz tog vakta kao varoš od nekoliko brvnara na strmini jednog brda itd. pa Husaga to karikira da je Poullet vjerovatno čitao Andrićevu Travničku hroniku i da se solidarisao s mišljenjima francuskog konzula u Travniku.
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...
Re: ČENGIĆI
Historicar se slazu da je u Herceg Novom nekada bilo najmanje 7 džamija : Donja džamija, Sinan pašina u Novskoj tvrđavi ,Hadži Sulejmana Ramovića džamija, hadži Abdulah age , Murteza pašina džamija, Čaršiska i Careva džamija sultana Bajazita). Osim toga bez sumlje postojala su najmanje 4 mesdžida, sedam mekteba, dvije medrese. Evlija spominje 48 mesdzida ukljucujuci i Fatihovu džamiju u Gornjem gradu koju sigurno nije izmislio iako je Herceg Novi osvojen nakon Fatihove smrti. U svakoj osmanskoj tvrđavi je bila dzamija pa to sigurno ni ovdje nije bio izuzetak. Kad tome dodamo dzamije u Risanu, Kumboru i ostatku Boke koja je potpadala pod Herceg Novi mozda Evlija i nije puno fulo.
Sto se Nevesinja tice ono propada vec vise od 300 godina. Nakon silnih stradanja Baja Pivljanina, Nevesinjske puske, Austrugarske, stare Jugoslavije, cetnika, partizana, nakon totalne demografske propasti muslimana toga kraja koje je jos u 15. stoljecu bilo srediste islama Hercegovine zadnji rat je po mom znanju docekalo 12 dzamija:
Careva džamija, Dugalića džamija, Čaršijska džamija u samom gradu te džamije u Kljunima, u Donjoj Bijenji, u Sopiljima,u Lakatu, u Hrušti, u Postoljanima,u Kruševljanima, na Odžaku, u Borovčićima Nema sumlje da ih je u Evlijeino vrijeme moralo biti mnogo vise. Nije Evlija kriv sto se mi prema svojoj bastini odnosili kao prema Alajbegovoj slami pa njegove eventualne greske nema ko da ispravi.
Evo pitam sviju ovdje a narocito one koji imaju neke veze sa Crnom Gorom. Znate li da je na Cetinju do 1963 godine stajala zgrada dzamije koja je srusena na 150 godisnjicu Njegosevog rodjenja. Pricao sam sa svjedocima njenog rusenja. Nigdje ni u jednoj knjizi o njoj nema ni rijeci a to nije bilo tako davno.
E sad nema u knjizi, u dokumentima znaci li to da ovaj profesor stari komunista laže ?
Ili mi objasni ovo Na Medunu je bila sultan Fatihova džamija i mezarje oko nje. Danas tu postoji crkva sa i pored nje grob Marka Miljanova. Ja sam siguran da je Marko sahranjen na bivsem muslimanskom groblju ali to ne mogu staviti u knjigu jer nigdje nema izvor za to. Haj mi reci gdje su ovdje mogla stati džamija i mezarje nego na istom mjestu gdje je sada crkva i pravoslavno groblje
Sto se Nevesinja tice ono propada vec vise od 300 godina. Nakon silnih stradanja Baja Pivljanina, Nevesinjske puske, Austrugarske, stare Jugoslavije, cetnika, partizana, nakon totalne demografske propasti muslimana toga kraja koje je jos u 15. stoljecu bilo srediste islama Hercegovine zadnji rat je po mom znanju docekalo 12 dzamija:
Careva džamija, Dugalića džamija, Čaršijska džamija u samom gradu te džamije u Kljunima, u Donjoj Bijenji, u Sopiljima,u Lakatu, u Hrušti, u Postoljanima,u Kruševljanima, na Odžaku, u Borovčićima Nema sumlje da ih je u Evlijeino vrijeme moralo biti mnogo vise. Nije Evlija kriv sto se mi prema svojoj bastini odnosili kao prema Alajbegovoj slami pa njegove eventualne greske nema ko da ispravi.
Evo pitam sviju ovdje a narocito one koji imaju neke veze sa Crnom Gorom. Znate li da je na Cetinju do 1963 godine stajala zgrada dzamije koja je srusena na 150 godisnjicu Njegosevog rodjenja. Pricao sam sa svjedocima njenog rusenja. Nigdje ni u jednoj knjizi o njoj nema ni rijeci a to nije bilo tako davno.
E sad nema u knjizi, u dokumentima znaci li to da ovaj profesor stari komunista laže ?
Ili mi objasni ovo Na Medunu je bila sultan Fatihova džamija i mezarje oko nje. Danas tu postoji crkva sa i pored nje grob Marka Miljanova. Ja sam siguran da je Marko sahranjen na bivsem muslimanskom groblju ali to ne mogu staviti u knjigu jer nigdje nema izvor za to. Haj mi reci gdje su ovdje mogla stati džamija i mezarje nego na istom mjestu gdje je sada crkva i pravoslavno groblje
Re: ČENGIĆI
Ok je za širu regiju Herceg-Novog i nije pretjerano 46 džamija od Sutorine do Risna. Ipak je to teritorij dug kilometrima, čini mi se da i Evlija spominje "stotinu milja" ako se dobro sjećam. Ali je ipak nerealno 46 džamija za tadašnji grad Novi, puno je i za sadašnji. Jedino ako se ne radi o mihrabima. U tom slučaju možda i nije nerealno.
Takođe nije puno 50 džamija za tadašnju nevesinjsku nahiju ili šta je već bila. Sad zavisi kako se posmatra. Čelebija opisuje kasabu i kaže 50 džamija. Doduše prevodioci u nekim izdanjima u zagradi navode "mihraba". Ako se radi o mihrabima onda nije nerealno ni da je tadašnja čaršija imala džamijicu u skoro svakoj kući. Nevesinje XVI i XVII vijeka je bilo učevna kasaba, a ta regija veoma naseljena i u srednjem vijeku (negdje sam nalazio podatak da je oko Dabarskog polja bilo 54 sela).
Imaš i dan-danas ruševina i omeđina čitavih čaršija po Konac-polju i živo narodno sjećanje da je tu "nekad bio grad", da je na Drenoviku (gdje je sada pravoslavna crkva uz nekropolu stećaka i koji je bio svojevrsna raskrsnica puteva) bila čaršija, da su Kute na vrh Dabarskog polja takođe bile čaršija...čak se i dan-danas vide ruševine džamije za koju mostarske Ćumurije kažu da je njihova zadužbina itd.
U pravu si ti potpuno kad kažeš da nije Evlija kriv sto smo se mi prema svojoj baštini odnosili ko prema Alajbegovoj slami. I što su nam povijest krivotvorili (a i dan-danas krivotvore) kako se kome ćefne. Najgore je u svemu tome što oni koji bi trebali reagovati u takvim situacijama "mudro" šute.
Takođe nije puno 50 džamija za tadašnju nevesinjsku nahiju ili šta je već bila. Sad zavisi kako se posmatra. Čelebija opisuje kasabu i kaže 50 džamija. Doduše prevodioci u nekim izdanjima u zagradi navode "mihraba". Ako se radi o mihrabima onda nije nerealno ni da je tadašnja čaršija imala džamijicu u skoro svakoj kući. Nevesinje XVI i XVII vijeka je bilo učevna kasaba, a ta regija veoma naseljena i u srednjem vijeku (negdje sam nalazio podatak da je oko Dabarskog polja bilo 54 sela).
Imaš i dan-danas ruševina i omeđina čitavih čaršija po Konac-polju i živo narodno sjećanje da je tu "nekad bio grad", da je na Drenoviku (gdje je sada pravoslavna crkva uz nekropolu stećaka i koji je bio svojevrsna raskrsnica puteva) bila čaršija, da su Kute na vrh Dabarskog polja takođe bile čaršija...čak se i dan-danas vide ruševine džamije za koju mostarske Ćumurije kažu da je njihova zadužbina itd.
U pravu si ti potpuno kad kažeš da nije Evlija kriv sto smo se mi prema svojoj baštini odnosili ko prema Alajbegovoj slami. I što su nam povijest krivotvorili (a i dan-danas krivotvore) kako se kome ćefne. Najgore je u svemu tome što oni koji bi trebali reagovati u takvim situacijama "mudro" šute.
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...