Drastican pad u Prozoru kod Hrvata.Skolske 2006/2007 godine su imali 122 prvacica,a sad 62
Hvala puno.Drzimo se teme
Škole vijesti
Re: skole vijesti
Never had i imagined living without you Angelene 
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica 
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica 
Re: skole vijesti
Opustite se ljudi. @Dexter ti vjerujem puno radiš, sam si i rekao. Sve ok. Ali hvala @Jacku za ovo što piše. Trzne nas sve, aktiviramo se bolje, više, jače. Harder, stronger. Onaj ko ima vremena neka traži podatke, ne treba nikome pritisak praviti. Mnogi od nas rade, studiraju, neki i rade i studiraju. Zato treba svakoga poštovati. Peace. 
Onaj ko ima vremena neka traži podatke, ne treba nikome pritisak praviti. Mnogi od nas rade, studiraju, neki i rade i studiraju. Zato treba svakoga poštovati. Peace. Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
-
Zenicaninn
- Član
- Postovi: 1128
- Pridružen/a: 27 okt 2013 18:03
Re: skole vijesti
Znaci u HNK 2016/2017
Bosanski: 871 = 45%
Hrvatski: 1072 = 55%
Ako se opet pojavi rasprava o racionalizaciji kantona u federaciji onda moram 100% uloziti trud da spojimo HNK i SBK. U neki lašvanski-neretvanski kanton.
Bosanski: 871 = 45%
Hrvatski: 1072 = 55%
Ako se opet pojavi rasprava o racionalizaciji kantona u federaciji onda moram 100% uloziti trud da spojimo HNK i SBK. U neki lašvanski-neretvanski kanton.
“Sigurno je da Allah neće izmijeniti stanje u kojem se nalazi određeni narod sve dok se taj narod ne promijeni” (Kur'an Sura er-Ra'd, Ajet 11)
Re: skole vijesti
Rekao sam vec da je u maju upisano 1928 đaka. 858 po bosanskom i 1070 po hrvatskom.Zenicaninn je napisao/la:Znaci u HNK 2016/2017
Bosanski: 871 = 45%
Hrvatski: 1072 = 55%
Ako se opet pojavi rasprava o racionalizaciji kantona u federaciji onda moram 100% uloziti trud da spojimo HNK i SBK. U neki lašvanski-neretvanski kanton.
U septembru je taj broj iznosio 1919 gdje samo u Mostaru imamo povećanje od 13 đaka po bosanskom i 2 po hrvatskom. To daje ovih 1043. Treba negdje "otpilati" 24 čovjeka da dođemo na cifru od 1919.
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...
Re: skole vijesti
Procentualno je manje-vise tako.Mostar nema neko povecanje Hrvata,nego suprotnno.Prozor ima najveci pad u zadnjih par godina.Uglavnom,stanje je mozda malo moglo biti bolje za Stolac.Ali,ovo je sad sve ocekivano
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica -
BosnjackaHercegovina
- Član
- Postovi: 5834
- Pridružen/a: 23 nov 2014 11:39
Re: skole vijesti
Možda nisi razumio Gorčina dobro (ili možda nisam dobro razumio ja) ali Gorčin ti je za Stolac dao broj đaka Bošnjaka u jednoj od dvije škole. U drugoj školi broj Bošnjaka je još uvijek nepoznat. Tako da još ne znamo konačan broj.Jack je napisao/la:Procentualno je manje-vise tako.Mostar nema neko povecanje Hrvata,nego suprotnno.Prozor ima najveci pad u zadnjih par godina.Uglavnom,stanje je mozda malo moglo biti bolje za Stolac.Ali,ovo je sad sve ocekivano
Samo BiH.
Re: skole vijesti
Sticajem okolnosti dobio sam podatke za Stolac prije par godina.U preostaloj skoli nece biti Bosnjaka.
Uglavnom nek se provjeri,kazem ja
Uglavnom nek se provjeri,kazem ja
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica Re: skole vijesti
Na stolačkoj općini postoje ove tri škole, ustvari dvije Ova gradska je dva u jedan.
Na Crnićima škola radi po hrvatskom nastavnom planu s tim da ima područna odjeljenja na Hodovu i u Prenju. Istina, postoje i područna odjeljenja po bosanskom nastavnom planu isto tako i na Hodovu i u Prenju. E sad pripadaju li ovoj Prvoj osnovnoj (bosanski nastavni plan) ili je to nekako drugačije, stvarno ne znam.
Nejasno mi je gdje idu u školu djeca s Aladinića, Pješivca itd., nije baš minorna povratnička populacija u Dubravama. Haj ovi s Rotimlje i okolo mogu na Hodovo, s Maslina i Borojevića valjda u Stolac. Bit će da najvjerovatnije ima tih malih područnih škola koje sve objedinjava ova centralna u Stocu.
Isto tako, nepoznanica mi je Čapljina. Teritorij je raštrkan, postoje škole u Čapljini i u Višićima. Znam da OŠ Vladimira Pavlovića u Čapljini koja radi po hrvatskom nastavnom planu ima kamaru područnih odjeljenja: Trebižat, Zvirovići, Struge, Gabela, Šurmanci...Gdje idu bošnjačka djeca iz Tasovčića, Višića ...? Jel' i tamo "dupla" škola...znam da je prije 7-8 godina bila afera kad su se roditelji i djeca pobunili pa je dio nastavio pohađati školu na Gubavici (mostarska općina). Postoji škola na Domanovićima koja radi po bosanskom nastavnom planu s tim da je, mislim i to, "dupla" pošto na Domanovićima postoji područno odjeljenje škole u Višićima (hrvatski nastavni plan). Uglavnom, sve je to haotično. Pitanje je da li postoji određen broj Bošnjaka koji pohađaju nastavu na hrvatskom nastavnom planu. U Mostaru provjereno postoji.
Ovdje treba napomenuti da većina djece iz Gabela Polja (naselje na samoj granici sa Hrvatskom) u školu ide u Metković. Tu sigurno imate još 15-20 prvačića koji pripadaju čapljinskoj općini a ne ubrajaju se u ove statističke podatke za HNK.
Ova gradska je dva u jedan.Na Crnićima škola radi po hrvatskom nastavnom planu s tim da ima područna odjeljenja na Hodovu i u Prenju. Istina, postoje i područna odjeljenja po bosanskom nastavnom planu isto tako i na Hodovu i u Prenju. E sad pripadaju li ovoj Prvoj osnovnoj (bosanski nastavni plan) ili je to nekako drugačije, stvarno ne znam.
Nejasno mi je gdje idu u školu djeca s Aladinića, Pješivca itd., nije baš minorna povratnička populacija u Dubravama. Haj ovi s Rotimlje i okolo mogu na Hodovo, s Maslina i Borojevića valjda u Stolac. Bit će da najvjerovatnije ima tih malih područnih škola koje sve objedinjava ova centralna u Stocu.
Isto tako, nepoznanica mi je Čapljina. Teritorij je raštrkan, postoje škole u Čapljini i u Višićima. Znam da OŠ Vladimira Pavlovića u Čapljini koja radi po hrvatskom nastavnom planu ima kamaru područnih odjeljenja: Trebižat, Zvirovići, Struge, Gabela, Šurmanci...Gdje idu bošnjačka djeca iz Tasovčića, Višića ...? Jel' i tamo "dupla" škola...znam da je prije 7-8 godina bila afera kad su se roditelji i djeca pobunili pa je dio nastavio pohađati školu na Gubavici (mostarska općina). Postoji škola na Domanovićima koja radi po bosanskom nastavnom planu s tim da je, mislim i to, "dupla" pošto na Domanovićima postoji područno odjeljenje škole u Višićima (hrvatski nastavni plan). Uglavnom, sve je to haotično. Pitanje je da li postoji određen broj Bošnjaka koji pohađaju nastavu na hrvatskom nastavnom planu. U Mostaru provjereno postoji.
Ovdje treba napomenuti da većina djece iz Gabela Polja (naselje na samoj granici sa Hrvatskom) u školu ide u Metković. Tu sigurno imate još 15-20 prvačića koji pripadaju čapljinskoj općini a ne ubrajaju se u ove statističke podatke za HNK.
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...
Re: skole vijesti
Ocigledno treba provjeriti.Makar za Stolac.Ipak necemo da laziramo podatke,pa da kazemo.Tim gore za podatke.Kakvi god podatci bilo,ovdje se postavljaju za razliku od nekih
Onaj sto je kopirao podatke za skolu.Hvala lijepo.S tim da je bila opcina Jajce,Busovaca i Novi Travnik prije broj prvacica,iako shvacam da ne zelis skopirati na ustaskom forumu te podatke.Radije da zive u nekoj laznoj nadi i zabludi,kako ce samo sto nije Jajce postati Hrvatska opcina
Ja sam prije imao neke podatke za Stolac,ali ako se sta nadje konkretno.Jos bolje
Onaj sto je kopirao podatke za skolu.Hvala lijepo.S tim da je bila opcina Jajce,Busovaca i Novi Travnik prije broj prvacica,iako shvacam da ne zelis skopirati na ustaskom forumu te podatke.Radije da zive u nekoj laznoj nadi i zabludi,kako ce samo sto nije Jajce postati Hrvatska opcina
Ja sam prije imao neke podatke za Stolac,ali ako se sta nadje konkretno.Jos bolje
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica 
Re: skole vijesti
Zahvaljujući zajedničkim naporima Udruženja mladih psihologa i Udruženja Roma "Neretva" iz Mostara, u školskoj 2015/16. upisano je više romske djece nego ranije, i znatno manji broj je prekinuo školovanje.
Projekat kojeg su podržale Uprava Grada Mostara i Roma Education Fund, obuhvatio je djecu koja su upisana u školu, djecu koja su izvan školskog sistema i djecu koji su odustala od školovanja.
Osnovana su dva produžena boravka u dvije osnovne škole s područja Mostara koje pohađaju romski i neromski učenici. Pored toga, a u svrhu individualizacije pristupa obrazovanju, organizovana je redovna dopunska nastava, radionica za razvoj socio-emocionalnih kompetencija i osigurani udžbenici i druga neophodna oprema za školu.
Jedan od najvećih uspjeha je da je ostvarena stopa zadržavanja učenika u osnovnoj školi od 100 posto. Poboljšanje u uspjehu je uočeno posebno kod mlađe djece, a za svako dijete je razvijen individualni pristup nastavi koji smanjuje jaz između njih i ostalih vršnjaka.
Roditelji su također aktivno uključeni – iako svjesni važnosti obrazovanja, oni su pod velikim pritiskom zbog egzistencijalnih problema s kojima su suočeni. Mnogo bolje reaguju na kućne posjete nego na pozive u školu, i njihovom aktivnom uključenju u proces obrazovanja će se u narednom periodu posvetiti posebna pažnja.
Psihologinja Majda Šehić iz Udruženja mladih psihologa pojašnjava da jedan od velikih problema romske djece na putu ka integraciji u društvo i školsku zajednicu jeste nepoznavanje jezika.
- Iako u nešto manjoj mjeri nego siromaštvo i specifičan način života, jezične barijere predstavljaju otežavajuću okolnost u obrazovanju romske djece. Puno je roditelja romske djece koji ne poznaju dobro B/H/S jezik, te stoga ne mogu ni djecu naučiti, a naša iskustva pokazuju da je uobičajeno da dijete u porodici gotovo nikada ne koristi B/H/S jezike što otežava i njegovo usvajanje u nastavnom procesu. Takvo stanje negativno utiče i na komunikaciju. Djeca romske populacije koja ne poznaju dobro B/H/S jezike nemaju loše komunikacijske vještine, ali zbog manjkavog poznavanja jezika rjeđe se upuštaju u komunikaciju i sa vršnjacima i s autoritetima što ih stavlja u nepovoljan ili izolovan položaj u vršnjačkoj grupi - , pojašnava Šehić.
Kaže da su kroz projekat uočili da mostarske škole sa najvećim brojem učenika romske populacije ulažu velike napore u poboljšanje poznavanja B/H/S jezika.
- Nastavno osoblje ulaže velike napore u podučavanje s posebnim naglaskom na učestalu interakciju s ovim učenicima. Ono što se pokazalo jako korisnim u našem projektu su interaktivne radionice za romske i neromske učenike i učenice. Naime, tokom aktivnosti usmjerenih na socio-emocionalno učenje, učenici imaju priliku da ulaze u interakciju sa vršnjacima koja zahtijeva često verbalnu komunikaciju. Vršnjačke grupe u osnovnoškolskoj dobi mogu imati izuzetno pozitivan uticaj na razvoj i akademski uspjeh učenika, te se stoga preporučuje jačanje kvalitetnih vršnjačkih odnosa i interakcije -, kaže Šehić i naglašava da je za kvalitetno obrazovanje „ključna socijalnoinkluzivna učionica“.
Svakom učeniku, neovisno o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, za adekvatan razvoj i akademski učinak potrebno je poticajno razredno okruženje. Posebna pažnja posvećena je poboljšanju kompetencija nastavnika za identifikovanje i tretiranje problema s kojima se suočavaju djeca i roditelji romske populacije kroz osnovno obrazovanje.
- Trening pod nazivom 'Kompetencije potrebne za socijalnu inkluziju' bavio se konceptom socijalne inkluzije, identifikacijom problema u ponašanju, procjenom učenika sa problemima u ponašanju i intervencijama sa porodicama. Ovakvi i slični treninzi imaju veliki značaj za stvaranje socijalno inkluzivnih razreda i to upravo onakvih kakvi su potrebni učenicima iz manjinskih grupa. Nastavnici pokazuju veliki motivaciju za učešće i dodatnu edukaciju, te mnogo rade na tome da stvore razrede u kojima će svi učenici biti prihvaćeni -, kaže Šehić.
Podsjeća da se u protekloj deceniji događalo da romska djeca, zbog loših komunikacijskih vještina i nepoznavanja zvaničnog jezika zajednice, budu upisana u škole kao djeca sa razvojnim poteškoćama, ali da je to posljednjih godina sve rjeđi slučaj.
- Uzrok upisivanju romske djece u takozvane specijalne škole je, barem na našem području, često bila odluka ili stav roditelja romske djece. Naime, oni imaju zakonsko pravo da odluče u koju školu će upisati svoju djecu, a zbog raznih ekonomskih pogodnosti često su ih upisivali upravo u ustanove za djecu s poteškoćama. Međutim, Grad Mostar i nevladine organizacije s područja Mostara već duži niz godina rade na ovom problemu i možemo reći da se u proteklih pet godina značajno smanjio broj adekvatno razvijene romske djece upisane u ustanove za djecu s poteškoćama u razvoju. Recimo i da je tokom projekta 'Obrazovanje za sve' za 2016/17. školsku godinu u prvi razred osnovne škole upisano 19 učenika romske populacije u dobi za polazak u školu i prilikom testiranja za upis nisu primijećeni zaostaci koji bi spriječili upis -, kaže Šehić.
Iz Udruženja mladih psihologa upozoravaju i na niz drugih problema.
Iako su Romi u BiH prepoznati kao manjina i imaju svoja prava u društvu i zajednici, jako je teško doći do tačnih statističkih podataka o broju Roma u Mostaru, a zatim i o njihovom socio-ekonomskom statusu i obrazovanju. Naselja u kojima žive osobe romske populacije nalaze se u udaljenim dijelovima grada što ih na neki način segregira. Moglo bi se reći da su Romi najbrojnija, najviše zapostavljena i najugroženija manjina u BiH. Pri tome su posebno značajni problemi koji se javljaju u obrazovanju".
Sličan projekat mogao bi biti primjenjivan i u drugim sredinama. Naime, prema Istraživanju o položaju romske populacije u BiH (UNICEF BiH, 2011 - 2012) čak jedno od troje romske djece školske dobi ne pohađa osnovno obrazovanje, a samo jedno od četvero ima pristup srednjoškolskom obrazovanju. Iako procijenjena stopa pohađanja škole za djecu uzrasta od šest do 14 godina iznosi 97,6 posto za BiH, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Agencija za statistiku BiH iz 2013. godine, stopa upisa u osnovnu školu za romsku djecu iznosi samo 46,9 posto dok je stopa pohađanja 69,3 posto za osnovnu, a samo 22,6 posto za srednju školu.
Zaključak je da veliki broj romske djece napušta osnovnoškolsko obrazovanje, posebno u višim razredima, a istraživanje koje je UNICEF 2011. godine proveo u 17 opština u BiH pokazuje da su razlog za to ekonomske poteškoće, siromaštvo, nedostatak pristupa školama, te niska svijest o važnosti obrazovanja.
(Diskriminacija/Hayat/Foto: Ilustracija)
Projekat kojeg su podržale Uprava Grada Mostara i Roma Education Fund, obuhvatio je djecu koja su upisana u školu, djecu koja su izvan školskog sistema i djecu koji su odustala od školovanja.
Osnovana su dva produžena boravka u dvije osnovne škole s područja Mostara koje pohađaju romski i neromski učenici. Pored toga, a u svrhu individualizacije pristupa obrazovanju, organizovana je redovna dopunska nastava, radionica za razvoj socio-emocionalnih kompetencija i osigurani udžbenici i druga neophodna oprema za školu.
Jedan od najvećih uspjeha je da je ostvarena stopa zadržavanja učenika u osnovnoj školi od 100 posto. Poboljšanje u uspjehu je uočeno posebno kod mlađe djece, a za svako dijete je razvijen individualni pristup nastavi koji smanjuje jaz između njih i ostalih vršnjaka.
Roditelji su također aktivno uključeni – iako svjesni važnosti obrazovanja, oni su pod velikim pritiskom zbog egzistencijalnih problema s kojima su suočeni. Mnogo bolje reaguju na kućne posjete nego na pozive u školu, i njihovom aktivnom uključenju u proces obrazovanja će se u narednom periodu posvetiti posebna pažnja.
Psihologinja Majda Šehić iz Udruženja mladih psihologa pojašnjava da jedan od velikih problema romske djece na putu ka integraciji u društvo i školsku zajednicu jeste nepoznavanje jezika.
- Iako u nešto manjoj mjeri nego siromaštvo i specifičan način života, jezične barijere predstavljaju otežavajuću okolnost u obrazovanju romske djece. Puno je roditelja romske djece koji ne poznaju dobro B/H/S jezik, te stoga ne mogu ni djecu naučiti, a naša iskustva pokazuju da je uobičajeno da dijete u porodici gotovo nikada ne koristi B/H/S jezike što otežava i njegovo usvajanje u nastavnom procesu. Takvo stanje negativno utiče i na komunikaciju. Djeca romske populacije koja ne poznaju dobro B/H/S jezike nemaju loše komunikacijske vještine, ali zbog manjkavog poznavanja jezika rjeđe se upuštaju u komunikaciju i sa vršnjacima i s autoritetima što ih stavlja u nepovoljan ili izolovan položaj u vršnjačkoj grupi - , pojašnava Šehić.
Kaže da su kroz projekat uočili da mostarske škole sa najvećim brojem učenika romske populacije ulažu velike napore u poboljšanje poznavanja B/H/S jezika.
- Nastavno osoblje ulaže velike napore u podučavanje s posebnim naglaskom na učestalu interakciju s ovim učenicima. Ono što se pokazalo jako korisnim u našem projektu su interaktivne radionice za romske i neromske učenike i učenice. Naime, tokom aktivnosti usmjerenih na socio-emocionalno učenje, učenici imaju priliku da ulaze u interakciju sa vršnjacima koja zahtijeva često verbalnu komunikaciju. Vršnjačke grupe u osnovnoškolskoj dobi mogu imati izuzetno pozitivan uticaj na razvoj i akademski uspjeh učenika, te se stoga preporučuje jačanje kvalitetnih vršnjačkih odnosa i interakcije -, kaže Šehić i naglašava da je za kvalitetno obrazovanje „ključna socijalnoinkluzivna učionica“.
Svakom učeniku, neovisno o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, za adekvatan razvoj i akademski učinak potrebno je poticajno razredno okruženje. Posebna pažnja posvećena je poboljšanju kompetencija nastavnika za identifikovanje i tretiranje problema s kojima se suočavaju djeca i roditelji romske populacije kroz osnovno obrazovanje.
- Trening pod nazivom 'Kompetencije potrebne za socijalnu inkluziju' bavio se konceptom socijalne inkluzije, identifikacijom problema u ponašanju, procjenom učenika sa problemima u ponašanju i intervencijama sa porodicama. Ovakvi i slični treninzi imaju veliki značaj za stvaranje socijalno inkluzivnih razreda i to upravo onakvih kakvi su potrebni učenicima iz manjinskih grupa. Nastavnici pokazuju veliki motivaciju za učešće i dodatnu edukaciju, te mnogo rade na tome da stvore razrede u kojima će svi učenici biti prihvaćeni -, kaže Šehić.
Podsjeća da se u protekloj deceniji događalo da romska djeca, zbog loših komunikacijskih vještina i nepoznavanja zvaničnog jezika zajednice, budu upisana u škole kao djeca sa razvojnim poteškoćama, ali da je to posljednjih godina sve rjeđi slučaj.
- Uzrok upisivanju romske djece u takozvane specijalne škole je, barem na našem području, često bila odluka ili stav roditelja romske djece. Naime, oni imaju zakonsko pravo da odluče u koju školu će upisati svoju djecu, a zbog raznih ekonomskih pogodnosti često su ih upisivali upravo u ustanove za djecu s poteškoćama. Međutim, Grad Mostar i nevladine organizacije s područja Mostara već duži niz godina rade na ovom problemu i možemo reći da se u proteklih pet godina značajno smanjio broj adekvatno razvijene romske djece upisane u ustanove za djecu s poteškoćama u razvoju. Recimo i da je tokom projekta 'Obrazovanje za sve' za 2016/17. školsku godinu u prvi razred osnovne škole upisano 19 učenika romske populacije u dobi za polazak u školu i prilikom testiranja za upis nisu primijećeni zaostaci koji bi spriječili upis -, kaže Šehić.
Iz Udruženja mladih psihologa upozoravaju i na niz drugih problema.
Iako su Romi u BiH prepoznati kao manjina i imaju svoja prava u društvu i zajednici, jako je teško doći do tačnih statističkih podataka o broju Roma u Mostaru, a zatim i o njihovom socio-ekonomskom statusu i obrazovanju. Naselja u kojima žive osobe romske populacije nalaze se u udaljenim dijelovima grada što ih na neki način segregira. Moglo bi se reći da su Romi najbrojnija, najviše zapostavljena i najugroženija manjina u BiH. Pri tome su posebno značajni problemi koji se javljaju u obrazovanju".
Sličan projekat mogao bi biti primjenjivan i u drugim sredinama. Naime, prema Istraživanju o položaju romske populacije u BiH (UNICEF BiH, 2011 - 2012) čak jedno od troje romske djece školske dobi ne pohađa osnovno obrazovanje, a samo jedno od četvero ima pristup srednjoškolskom obrazovanju. Iako procijenjena stopa pohađanja škole za djecu uzrasta od šest do 14 godina iznosi 97,6 posto za BiH, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Agencija za statistiku BiH iz 2013. godine, stopa upisa u osnovnu školu za romsku djecu iznosi samo 46,9 posto dok je stopa pohađanja 69,3 posto za osnovnu, a samo 22,6 posto za srednju školu.
Zaključak je da veliki broj romske djece napušta osnovnoškolsko obrazovanje, posebno u višim razredima, a istraživanje koje je UNICEF 2011. godine proveo u 17 opština u BiH pokazuje da su razlog za to ekonomske poteškoće, siromaštvo, nedostatak pristupa školama, te niska svijest o važnosti obrazovanja.
(Diskriminacija/Hayat/Foto: Ilustracija)
Re: skole vijesti
Ovo su podatci za Jajce,ove skolske godine.Moze i ''nacelnik'' Cakara da vam provjeri ovakve podatke.Covjek zivi u Dobreticima,nije daleko od Jajca,a dobit ce na evidenciju podatke ako zatrazi
OŠ „13. rujan” 78 ima 2 Bošnjaka
OŠ „Braća Jezerčić” 18 sve H
OŠ „Berta Kučera” 83 sve B
OŠ „Jajce“ ( nova škola nastala odvajanje od Berte) 55 sve Bošnjaci , prvačića ukupno 234 tj 140 B ili 59,8%
Par stranica unazad bili su ovi podatci.Bili su i za Novi Travnik.Onaj sto prepisuje moze i ovo da prepise
Koliko je tacno prvacica u Federaciji Bih ove skolske godine.Sumska ove godine ima 10 196 prvacica.
Interesantno:19 Prvacica Roma u Mostaru.Cirka 2% prvacica
OŠ „13. rujan” 78 ima 2 Bošnjaka
OŠ „Braća Jezerčić” 18 sve H
OŠ „Berta Kučera” 83 sve B
OŠ „Jajce“ ( nova škola nastala odvajanje od Berte) 55 sve Bošnjaci , prvačića ukupno 234 tj 140 B ili 59,8%
Par stranica unazad bili su ovi podatci.Bili su i za Novi Travnik.Onaj sto prepisuje moze i ovo da prepise
Koliko je tacno prvacica u Federaciji Bih ove skolske godine.Sumska ove godine ima 10 196 prvacica.
Interesantno:19 Prvacica Roma u Mostaru.Cirka 2% prvacica
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica Re: skole vijesti
http://www.skolaskelani.edu.ba/?page_id=449
Osnovna skola Skelani 79 ucenika skolska 2016/2017:13 Bosnjaka
6 prvacica:1 Bosnjak
Fali 1 osnovna skola Srebrenica
Osnovna skola Skelani 79 ucenika skolska 2016/2017:13 Bosnjaka
6 prvacica:1 Bosnjak
Fali 1 osnovna skola Srebrenica
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica Re: skole vijesti
http://www.bug.ba/broj-ucenika-u-skolam ... snjeg.html
Kretenoidni isprdku.Bili su podatci za Sredjobosanski kanton kao i cijeli Mostarski kanton na ovom forumu.Na ovom forumu se podatci nalaze.
Kod vas moze jedino da prodju mahnitanja budalasa Mirka aka Robija Zagreba.I to vam je cijeli mentalni sklop
Kvalitet je jasan.Kod onih glupih vlaha samo mlacenje prazne slame.Ljudi fakat imaju temu o demografiji i nisu sposobni da nadju jedan podatak.Dzaba
Sjedi,jedan.Ipak je vrijeme katolicke crkve uskoro,tako da cemo preci na to
Kretenoidni isprdku.Bili su podatci za Sredjobosanski kanton kao i cijeli Mostarski kanton na ovom forumu.Na ovom forumu se podatci nalaze.
Kod vas moze jedino da prodju mahnitanja budalasa Mirka aka Robija Zagreba.I to vam je cijeli mentalni sklop
Cisto sumnjam da ti dobijas bilo kakve podatke.čisto sumnjam da je kod Bošnjaka broj prvašića porastao za više +100 u odnosu na lani.
Kvalitet je jasan.Kod onih glupih vlaha samo mlacenje prazne slame.Ljudi fakat imaju temu o demografiji i nisu sposobni da nadju jedan podatak.Dzaba
Sjedi,jedan.Ipak je vrijeme katolicke crkve uskoro,tako da cemo preci na to
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica Re: skole vijesti
Ne znam jel' već negdje bio podatak za škole u Vitezu, ja ga nisam upratio, pa evo možebit' ponovo:
OŠ Vitez - 76 prvačića
O.Š. Bila - 48 prvačića
O.Š. Dubravica - 37
To bi bilo 161 prvačić po HNPP.
Po BNPP je upisano 154 prvačića:
OŠ Vitez - 100
OŠ Dubravica - Preočica: 54
OŠ Vitez - 76 prvačića
O.Š. Bila - 48 prvačića
O.Š. Dubravica - 37
To bi bilo 161 prvačić po HNPP.
Po BNPP je upisano 154 prvačića:
OŠ Vitez - 100
OŠ Dubravica - Preočica: 54
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...
Re: skole vijesti
Ne,nije bio Vitez.Bio je Novi Travnik i Jajce,Vitez nije bio,kao ni Travnik ili Busovaca
Naravno,mene najvise zanima podatak za Odzak.82 prvacica ove skolske godine.Koliko je Bosnjaka tu?
Super podatak za Vitez.Jos me i Zepce zanima
Naravno,mene najvise zanima podatak za Odzak.82 prvacica ove skolske godine.Koliko je Bosnjaka tu?
Super podatak za Vitez.Jos me i Zepce zanima
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica Re: skole vijesti
Interesantno.Opcina koja ''navodno'' ima 60% Hrvata na popisu 2013.Gdje se je pola Bjelovara i Virovitice popisalo.Ima tek tijesnu vecinu prvacica Hrvata.Toliko tijesnu da jedna godina moze da izmjeni situaciju na terenu drasticnoGorcin je napisao/la:Ne znam jel' već negdje bio podatak za škole u Vitezu, ja ga nisam upratio, pa evo možebit' ponovo:
OŠ Vitez - 76 prvačića
O.Š. Bila - 48 prvačića
O.Š. Dubravica - 37
To bi bilo 161 prvačić po HNPP.
Po BNPP je upisano 154 prvačića:
OŠ Vitez - 100
OŠ Dubravica - Preočica: 54
161-154 ili samo +7.Ako gledamo znaci procentualno 315 prvacica.Bosnjaci cine 49% prvacica ove skolske godine.Strasan podatak.Prosle godine smo cinili 48% prvacica ili + 1% prvacica za nas.Znaci prosle skolske bilo je 48% prvacica sad smo na 49%
Drasticna je sad razlika ako dobijemo jos samo +1% u Vitezu.Cinimo onda apsolutnu vecinu ovdje.Kazem strasan podatak i jos jedno dobro rasturanje s nase strane.
Zepce i Odzak me najvise zanimaju moram priznati
Never had i imagined living without you Angelene
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom samo sirnica
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot
Ne postoji burek s sirom
samo sirnica Re: skole vijesti
Interesantno je da su ovi "školski" podaci prilično šareni. Puno je tu i matematičkih nelogičnosti.
Sad sam našao podatak da je u Vitezu upisano 309 prvačića s istim ovim podacima po školama gdje kad se sve sabere zbir je 315. Haj sad budi pametan.
Isto tako, vidjeli ste one zvanične podatke Ministarstva obrazovanja HNK gdje je Prozor imao 86 prvačića (doduše na nom "prvom upisnom roku"). Naredni link kaže da ih je 104:
http://ramski-vjesnik.ba/clanak/opcina- ... -km/72707/
Nalazio sam na par mjesta cifre za Posavski kanton gdje na prvom imate 255 prvačića, a na drugom 239.
Sad sam našao podatak da je u Vitezu upisano 309 prvačića s istim ovim podacima po školama gdje kad se sve sabere zbir je 315. Haj sad budi pametan.
Isto tako, vidjeli ste one zvanične podatke Ministarstva obrazovanja HNK gdje je Prozor imao 86 prvačića (doduše na nom "prvom upisnom roku"). Naredni link kaže da ih je 104:
http://ramski-vjesnik.ba/clanak/opcina- ... -km/72707/
Nalazio sam na par mjesta cifre za Posavski kanton gdje na prvom imate 255 prvačića, a na drugom 239.
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...
Re: skole vijesti
Ni kod "skolskih" podataka kao ni kod podataka o zivorodjenim/umrlim se izgleda ne zna ko pije a ko placa. 
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Re: skole vijesti
Zna se, samo se podaci, iz raznoraznih razloga, kriju ko zmija noge.amkos je napisao/la:Ni kod "skolskih" podataka kao ni kod podataka o zivorodjenim/umrlim se izgleda ne zna ko pije a ko placa.
Kanton 10, primjera radi, ima 497 prvačića ove godine a popisano je oko 84.000 stanovnika.
ZHK ima ove godine 880 prvačića, a popisano je oko 95.000 ljudi.
HNK 1919, a popisano 222.000.
Znači, samo u ova tri kantona viška je bar 60-70.000 ljudi u odnosu na realno stanje na terenu.
Čuvaj Stoca, ne daj Počitelja, ni Mostara ne ostavljaj sama...
Re: skole vijesti
Naravno. Skolski podaci su najrelevantniji jer "ogoljavaju" lazi, spletke i manipulacije s Popisa.
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!