Kamene kugle

[ABen]

Ovu temu bi poceo sa ovim tekstom iz knjige Semira Osmanagića.
Lijepo bi bilo kad bi se jos neko ukljucio na ovu temu i da napravimo mozda jednu kartu Bosnu sa oznakama gdje su sve nasle ove kamene kugle.

http://www.alternativnahistorija.com/

Lokacije kamenih kugli u Bosni

Za fenomen bosanskih kamenih kugli zainteresirao me prijatelj Bojan Zečević jednim e-mailom iz jeseni 2004. Nakon toga stupili smo u kontakt sa historijskim znalcima Ahmedom Bosnićem i Jovom Jovanovićem i formirali istraživački tim. Nakon nekoliko mjeseci i naših posjeta nizu lokacija počela se kompletirati slika o bosanskim nalazištima kamenih kugli.

I tako se Bosna počela uvrštavati na svjetsku arheološku mapu.Počeli su se redati dokazi o sofisticiranom kromanjoncu (pra-Ilirima) koji je putem kamenih kugli povezao ovaj prostor u svjetsku "bežičnu" energetsku mrežu i to u doba kada su ovi krajevi bili pod utjecajem svjetske supersile, Atlantide.



Naš obilazak lokacija kamenih kugli startao je sa sjeverozapadnim dijelom Bosne. U selu Trn, nedaleko od Banja Luke, susreli smo se sa Čedom Tešanovićem. On je prije nekoliko godina kopao temelje za kuću i na dubini od 4-5 metara je pronašao dvije kamene kugle prečnika 30-40 cm. Bile su glatke, "teže od kamena" kako reče, a radnici su ih bacilli u temelje i zabetonirali.

Stotinjak metara poviše pronašli smo ostatke kamenih kugli smještene uz kuću Milorada Dakića. Kugla je podijeljena na dvije polovine, pravilnog je oblika, prečnika oko jednog metra.

U sjevernoj Bosni, u selu Teočak se nalazi osam kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali im površina nije glatka. Fino su obrađeni, ali nedostaje onaj zadnji korak poliranja. Materijal je granit. U kasnijoj fazi na nekim kuglama su izdubljenje rupe.

U blizini Vareša u srednjoj Bosni, u selu Ponikve, stoji četverotonska izdužena kugla. Pronašao je Radovan Puskić 1970. u Javorničkom potoku ispod korijenja oborenog bora. Kugla se nalazi na postolju ispred njegove kuće koja je ujedno i ugostiteljski objekat pod nazivom "Kugla". Po sastavu nalikuje onoj u Trnu - magmatska stijena.



Dvadesetak kilometara od Kaknja u srednjoj Bosni, u malom selu Zlokuće nalazi se nekoliko kamenih magmatskih kugli (identični materijal kao u Trnu i Ponikvama). Na malom desetometarskom uzvišenju iznad zemlje te dijelom zakopano u zemlju se nalaze kugle i duguljasti kameni megaliti. U razgovoru sa stanovnicima saznali smo da oni misle da su kugle dio "Grečkog greblja" (navodno su u tim krajevima u drevna vremena bili Grci koji su, nakon "sedam teških zima", napustili ovaj dio Bosne). Takođe, pomenuli su blagotvorni utjecaj kugli na konje koji ne mogu mokriti. Vlasnici s konjima naprave nekoliko krugova oko kugli i nakon toga problem sa mokrenjem je riješen.

Početkom decembra 2004. sam imao predavanje u Maglaju gdje mi je rečeno da postoje još dvije lokacije kamenih kugli u okolini Maglaja.

Novo putovanje do okoline Maglaja je obavljeno u sastavu Ahmed Bosnić, Jovo Jovanović i Bojan Zečević u drugoj polovini decembra 2004. Bojanove informacije i fotografije govore o dvije lokacije kamenih kugli:

"Prva lokacija je u selu Jablanica. Mustafa Mehinagić je 1970-ih zapazio kamenu kuglu u potoku Megara koji se uliva u rijeku Jablanicu. Uz pomoć tri odrasla čovjeka kuglu je prenio u dvorište svoje kuće koja se nalazila 200 metara od mjesta pronalaska. Ahmed je izmjerio obim kugli 155 cm, a Jovo je uz pomoć viska odredio starost oblikovanja kugle na 12 000 godina."

"Prilikom kopanja tunela u brdu Cikota kod Maglaja (1976-1978) u sredini brda je pronađena kamena kugla. Perfektna je sfera, obima 150 cm. Svojevremeno je izbačena mašinom za rovanje i nju je Avdo Ćosić donio ispred svoje kuće gdje se i danas nalazi."

U proljeće 2005. Jovo, Bojan i ja smo se zaputili do Kraljeve Sutjeske. Nakon nekoliko mjeseci prepiske koju sam imao sa fra Andrejom u Samostanu nas je ljubazno primio ravnatelj Muzeja i Biblioteke. I, sasvim neočekivano, na samom ulazu u Biblioteku nailazimo na malu kamenu kuglu.

Osobine su joj karakteristične: granitni sastav, malo hrapava površina (slična onima u Teočaku), pravilan sferičan oblik, malo oštećena jedna strana... Fratar ne zna porijeklo; pretpostavlja da je imala funkciju topovskog đuleta. Ja nisam siguran. S jedne strane, može se uklopiti u naš kompleks kamenih kugli, jer su one pravljene različitih veličina. S druge strane, dovoljno je malih dimenzija da bi se upornim radom nakon dužeg vremena mogla isklesati bez upotrebe sprava za dizanje i pridržavanje.



Ponovno putovanje u pravcu Banja Luke i obližnjeg sela Slatina. Nakon dužeg traženja u šumarku, na samom potoku nalazimo dosada najveću kamenu kuglu u Bosni. Nedvojbeno, izuzetne starosti, ostavlja nas prijatno iznenađenima.

Pažljivim promatranjem uočavamo da je površina nedovršena. Kao da je primjenjena gruba obrada nekom vrstom kašikastog alata. Ono što kugli nedostaje je onaj poslednji proces poliranja kojom se površina uglača. Na taj način bi se dobio perfektan sferičan oblik.

Svi ovi primjeri su samo vrh ledenog brijega fenomena kojeg s pravom nazivamo fenomen kamenih kugli u Bosni.

Ono što ne bi trebalo da obeshrabri u daljim istraživanjima su izričita mišljenja oficijelnih branitelja "istine". Na primjer, na svojevremene upitne komentare seljana Trna i TV pažnju, odgovorio je geolog Mile Vujačić tvrdeći da je "kamena kugla magmatskog porijekla, nastala od jednog komada stijene, koju je u taj oblik oblikovala voda" (Banja Luka, 14.02.2001., AIM).



Problem, naravno nastaje kada se broj lokacija multiplicira, svuda nalazimo pravilne kamene kugle, a nigdje nekih nepravilnih "magmatskih" oblika.Ne isključujem da priroda može oblikovati perfektan geometrijski oblik. Naprotiv. Ali, mogućnost da priroda oblikuje samo perfektne oblike je nemoguća na praktičnoj ravni.

Desetak lokacija kamenih sfera u Bosni vjerovatno je samo manji procenat njihove stvarne zastupljenosti. Međutim, nakon hiljada godina one se nalaze na nekoliko metara dubine i samo slučajnost će ih izbaciti na površinu: kopanje tunela kroz brdo ili temelja za kuće na dubini od nekoliko metara, pad ogromnih stabala i nestanak korijena iz velikih dubina. Naravno da se neće saznati koliko je tih kugli razbacano po Bosni i gdje su sve njihove lokacije.

Ali je vrijeme da te kamene kugle nazovemo pravim imenom. Riječ je o fenomenu nastalom radom inteligentnih (ljudskih?) ruku. U doba kada se svijet promatrao ne samo iz ugla pet materijalnih čula. I kada su se "vidjeli" energetski tokovi ispod površine Zemlje. A samo prirodni materijali se koristili za čovjekovu dobrobit. I pri tome se nije narušavala harmonija zivota sa majkom Zemljom.Doba kada su kamene kugle Bosne, Kostarike, Meksika... bile dijelom kompleksnog svjetskog energetskog sistema.

(Izvod iz knjige Semira Osmanagića "BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA")

[ABen]

Kamene kugle širom Bosne i Hercegovine
www.camo.ch

Zaraza otkrivanja i štovanja kamenih kugli proširila se Bosnom i Hercegovinom tek unazad četiri godine, a već ih je zabilježeno stotinjak u svim krajevima zemlje. Dapače, dio ih se nudi turistima na razgledavanje, a oni se dive savršenim kamenim loptama koje i dalje skrivaju brojne nepoznanice. No, pustolovina je tek započela...

Premda je o postojanju kamenih kugli u Bosni i Hercegovini javnost povremeno izvještavana već destljećima, njihovo sustavno istraživanje započelo je tek u jesen 2004. godine pod vodstvom Semira Osmanagića. Poticaj istraživanju došao je, pak, od njegovog prijatelja Bojana Zečevića, a pridružili su im se Ahmed Bosnić i Jovo Jovanović. Ova je četvorka u narednih nekoliko mjeseci obišla brojne kamene kugle širom Bosne i Hercegovine.

Tu je istraživačku pustolovinu opisao Semir Osmanagić u knjizi "Bosanska piramida Sunca", objavljenoj i na web-stranici Alternativna historija. Osmanagić je, inače, prije oblikaska nalazišta kamenih kugli u BiH posjetio njihova brojna nalazišta u Kostariki i Meksiku. Bojan Zečević obišao je neka nalazišta kamenih kugli u Tunisu i Turskoj. Kamenih kugli ima diljem svijeta (mnogi krivo pretpostavljaju da je riječ o vrlo rijetkim nalazima!), no o nalazištima izvan granica Bosne i Hercegovine, kao i o podrijetlu, odnosno načinku postanka kamenih kugli, pa i onih u BiH, internetski magazin Kameleon pripremio je zasebnu reportažu "Zagonetke kamenih kugli širom svijeta".

Uglavnom, određenog znanja i iskustva u vezi kamenih kugli imalo je svo četvero istraživača u BiH, a s obilaskom su počeli u sjeverozapadnim dijelom Bosne. Semir Osmanagić o tome piše: "U selu Trn, nedaleko od Banja Luke, susreli smo se sa Čedom Tešanovićem. On je prije nekoliko godina kopao temelje za kuću i na dubini od 4-5 metara je pronašao dvije kamene kugle promjera 30-40 cm. Bile su glatke, "teže od kamena" kako reče, a radnici su ih bacilli u temelje i zabetonirali. Stotinjak metara poviše pronašli smo ostatke kamenih kugli smještene uz kuću Milorada Dakića. Kugla je podijeljena na dvije polovine, pravilnog je oblika, promjera oko jednog metra.

U sjevernoj Bosni, u selu Teočak se nalazi osam kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali im površina nije glatka. Fino su obrađene, ali nedostaje onaj zadnji korak poliranja. Materijal je granit. U kasnijoj fazi na nekim kuglama su izdubljene rupe. U blizini Vareša u srednjoj Bosni, u selu Ponikve, stoji četverotonska izdužena kugla. Pronašao ju je Radovan Puskić 1970. u Javorničkom potoku ispod korijenja oborenog bora. Kugla se nalazi na postolju ispred njegove kuće koja je ujedno i ugostiteljski objekat pod nazivom "Kugla". Po sastavu nalikuje onoj u Trnu – magmatska stijena.

Dvadesetak kilometara od Kaknja u srednjoj Bosni, u malom selu Zlokuće nalazi se nekoliko kamenih magmatskih kugli (identični materijal kao u Trnu i Ponikvama). Na malom desetometarskom uzvišenju iznad zemlje te dijelom zakopano u zemlju se nalaze kugle i duguljasti kameni megaliti. U razgovoru sa stanovnicima saznali smo da oni misle da su kugle dio "Grečkog greblja" (navodno su u tim krajevima u drevna vremena bili Grci koji su, nakon "sedam teških zima", napustili ovaj dio Bosne).".

U drugoj polovici prosinca 2004. saznali su za još dvije lokacije kamenih kugli u okolici Maglaja, o čemu izvještava Bojan Zečević: "Prva lokacija je u selu Jablanica. Mustafa Mehinagić je 1970-ih zapazio kamenu kuglu u potoku Megara koji se ulijeva u rijeku Jablanicu. Uz pomoć tri odrasla čovjeka kuglu je prenio u dvorište svoje kuće koja se nalazila 200 metara od mjesta pronalaska. Ahmed je izmjerio obim kugli 155 cm, a Jovo je uz pomoć viska odredio starost oblikovanja kugle na 12.000 godina. Prilikom kopanja tunela u brdu Cikota kod Maglaja (1976-1978.) u sredini brda je pronađena kamena kugla. Savršena je sfera, obima 150 cm. Svojevremeno je izbačena strojem za rovanje i nju je Avdo Ćosić donio ispred svoje kuće gdje se i danas nalazi.".

U proljeće 2005. zaputili su se i do samostana u Kraljevoj Sutjesci, gdje su već na samom ulazu u Biblioteku naišli na malu kamenu kuglu. Granitnog je sastava, malo hrapave površine (slična onima u Teočaku), pravilnog sferičnog oblika, s malo oštećenom jednom stranom… U samostanu joj ne znaju porijeklo; pretpostavljaju da je služila kao topovsko streljivo.

Potom su se ponovno uputili do Banja Luke i obližnjeg sela Slatina. Nakon dužeg traženja u šumarku, na samom potoku našli su do sada najveću kamenu kuglu u Bosni i Hercegovini. Semir Osmanagić napominje: "Nedvojbeno, izuzetne starosti, ostavlja nas prijatno iznenađenima. Pažljivim promatranjem uočavamo da je površina nedovršena. Kao da je primjenjena gruba obrada nekom vrstom žličnog alata. Ono što kugli nedostaje je onaj poslednji proces poliranja kojom se površina uglača. Na taj način bi se dobio savršen sferičan oblik.".

Do proljeća 2005. do Semira Osmanagića i prijatelja još nisu doprle obavijesti o desecima kamenih kugli kraj Zavodovića, kao i na još nekim drugim mjestima u BiH. No poučen njihovom brojnošću u nekim drugim krajevima svijeta, ispravno je uočio: "Desetak lokacija kamenih sfera u Bosni vjerovatno je samo manji postotak njihove stvarne zastupljenosti. Međutim, nakon tisuća godina one se nalaze na nekoliko metara dubine i samo slučajnost će ih izbaciti na površinu: kopanje tunela kroz brdo ili temelja za kuće na dubini od nekoliko metara, pad ogromnih stabala i nestanak korijena iz velikih dubina. Naravno da se neće saznati koliko je tih kugli razbacano po Bosni i gdje su sve njihove lokacije.".

Ipak, već u narednih godinu dana pronađeno je još podosta kamenih kugli u BiH, te je Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" došla na zamisao uređenja još jednog arheološkog parka u Bosni i Hercegovini, pod nazivom "Arheološki park: Bosanske kamene kugle". Park bi trebao obuhvaćati sva nalazišta takvih kugli u BiH: u Banja Luci (sela Trn i Slatina), Sanskom Mostu, Teočaku, Maglaju, Srebreniku, Kaknju, Žepču, Varešu, Kladnju, Zenici, Konjicu, Mostaru, Olovu, Starom Majdanu, Zavidovićima, Gračanici...

Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 60 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Najviše ih je, više od 20 kugli, pronađeno u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića. O pronalasku tih kamenih kugli piše Nedžad Ikanović iz tamošnjeg Udruženja "Kamene kugle" Zavidovići, koje je osnovano u lipnju 2006. radi "očuvanja i održavanja lokaliteta na kojem se nalazi najveće nalazište kamenih kugli u Bosni i Hercegovini i Europi". Kaže da je mještane Graba na traganje za kuglama potaknuo Semir Osmanagić, te dodaje: "... i ispostavilo se da pored brojnih lokacija u BiH, Duboki potok u naselju Grab-Mećevići kod Zavidovića predstavlja najveće nalazište kamenih kugli u Europi. Na ovoj lokaciji nalazi se preko 20 kamenih kugli, gotovo savršenog oblika dok je na destine kamenih kugli odneseno posljednjih godina od strane mještana koji su ovim kamenim ljepoticama ukrašavali svoje vrtove.".

Kamene kugle koje se mogu vidjeti u Dubokom potoku, prema kazivanju starijih mještana, pojavile su se nakon velike oluje 1936. godine. Tada je potočić koji teče tim krajem nabujao, a voda napravila manji klanac na čijem dnu su se pojavile kamene kugle različitih veličina, od 0,5 do 1,6 m u promjeru. Neke od kugli prenesene su u privatna dvorišta kao ukrasi, a dio ih je oštećen ili uništen uslijed djelovanja prirodnih sila. Danas se tu nalazi 15-ak neoštećenih kamenih kugli i još 20-ak polovica. Za posjete Semira Osmanagića i članova Fondacije početkom ljeta 2006., geolog Ibrica Repišti uzeo je uzorke s kamenih kugli kako bi se odredio sastav materijala od kojeg su načinjene.

U općini Zavidovići nalazi se još nekoliko lokacija gdje su pronađene kamene kugle. Na žalost, veliki broj je oštećen, dodaje Nedžad Ikanović, najviše iz znatiželja stanovnika zbog raznih priča koje su kružile, a jedna od njih je bila da se u tim kuglama nalazilo skriveno blago. Također su se s koljena na koljeno prenosile priče da se radi o kamenim svatovima (slična legenda veže se i za kamene stećke u BiH), koji su se okamenili kada su se sudarili. Legenda je vezana za kamene kugle u Zavidovićima vjerojatno stoga jer su neke pronađene među stećcima. U općini Zavidovići još uvijek se na 3 mjesta mogu vidjeti kamene kugle među stećcima; u naselju Mramorje koje je i dobilo ime po kamenu mramoru, zatim Davulije, uzvišenju iznad naselja Grab i naselju Beše gdje se nalaze najočuvaniji kameni stećci. Ne zna se zašto su teške kamene kugle prenošene do ovih nadgrobnih spomenika koji se redom nalaze na uzvišenjima.

"Arheološki park: Bosanske kamene kugle" u Zavidovićima Fondacija "AP: Bosanska piramida Sunca" je u suradnji s Općinom Zavidovići otvorila 8. rujna 2006. Osnovna zadaća parka je istraživanje, lociranje, zaštita i prezentacija kamenih kugli, a trebao bi obuhvatiti i već navedenih preostalih 15-ak nalazišta na kojima su stručnjaci Fondacije zabilježeli njihovo postojanje.Od tada, brojni znatiželjnici šeću stazom u Grabu kraj Zavidovića, a obilaze i druga nalazišta. I dive se ljepoti kamenih kugli. A neki traže i nove... Još im se svima ni sastav ne zna, a kamoli kako su nastale, jesu li samo prirodne tvorbe ili su ih izradili (dovršili) ljudi i jesu li ih koristili, u koje svrhe i u koje pradavno doba povijesti? I dok neki tragaju za odgovorima, sve više ih je koji se s pravom pitaju "Kako to, da smo ih zapazili tek nedavno?". Sada, kada znamo da su tu, kada smo ih napokon postali svjesni, valja nam pronaći odgovore...

Autor: Goran Majetić

[ABen]

Misterija kamenih kugli u BiH: Meteori ili fantastika
Kamene kugle u Mećevićima, nadomak bosanskog gradića Zavidovići, jednako raspiruju maštu mještana i posjetilaca, a zagonetka su i za brojne istraživače. Stanovnici Mećevića otkad znaju za sebe, znaju i za misteriozne kugle.
http://www.activezenica.com/?p=2771


Niko ne zna, otkad su tu i kako su se pojavile. Jedni su ubjeđeni da su kugle ostaci meteorita koji su nekada pali na ovo područje, a drugi sasvim ozbiljno pričaju kako su kugle zapravo djelo neke drevne civilacije. Naučnici u BiH sve ismijavaju i kažu kako se radi o sasvim objašnjivoj prirodnoj pojavi nastaloj nakon povlačenja glečera.

Tragajući za misterioznim kuglama, ekipa agencije Anadolija je u šumovitom predjelu Zeničko-dobojskog kantona, između Sječa i Hrčevine pronašla potok, a u potoku kugle – ogromne, savršeno ispolirane i toliko teške da ih ljudi jedva pomjeraju.

Mještanin Mećevića Hazim Ikanovića ponosno je govorio o „Parku kamenih kugli”, koji se nalazi u blizini njegove kuće.

“Ja sam rođen ovdje i čitav život gledam kugle. Ovo su nazvali ‘Park kamenih kugli’ prije nekoliko godina, kada su objelodanjene kugle. Ali, one su postojale i prije. Za nas, one su nepoznanica. Mi ih gledamo samo kao neke figure”, pojasnio je Ikanović.


Ovaj čudni fenomen zagonetka je i za istraživače koji su dolazili da ih proučavaju. Ikanović je otkrio novinaru Anadolije kako su ljudi pristizali iz svih krajeva svijeta kako bi se uvjerili u čudo iz Mećevića.

“Bilo ih je dosta, iz svih krajeva svijeta. Iz Amerike, Egipta… I niko nije dao zvanični odgovor. Ima onih koji kažu da su meteori, onih koji kažu da su Božije davanje. Svako ima svoju priču, a sve dok svako ima svoju priču, one i jesu interesantne”, kazao je kroz smijeh Ikanović.

Nema stanovnika Mećevića koji može dati precizan podatak otkad su ove ogromne kugle u potoku.

“Kako se ko rađao zaticao ih je tu. Moj otac je rođen 1912. godine, a i on kad se rodio one su bile tu. Ima ovdje jedna, koja je sišla iz obale u potok, ili posljednje godine proteklog rata, ili prvu godinu poslije rata. Sve ostale su tu od kad znamo za sebe”, prisjetio se Ikanović.

Neke kugle su nanizane jedne na druge, dok su neke izdvojene.

“Kugle ne privlače puno turista. Loše smo organizovani i slabo zainteresovani. Ali i uprkos tome, velika je posjeta stranaca. Nekad zna biti i po pet autobusa dnevno, a nekad nema nikoga”, kazao je Ikanović.

Park je uredio jedan od mještana Mećevića, malo svojim novcem, a malo uz pomoć donacija. Popločana je staza, postavljene klupe, a tu su ljuljaške i klackalice za djecu. Ljeti, kazao je Ikanović, među drvećem i pored potoka bude veoma lijepo.

“Nekoliko kugli mještani su vadili iz potoka i stavljali ispred svojih kuća. Neke kugle djeca su šarala, a neke su i prepolovljene u pokušaju da budu izvađene. Naučnici koji su dolazili upozorili su nas da ne bi trebali da ih pomjeramo niti oštećujemo na bilo koji način. Tako danas one stoje tu gdje jesu i zaista izgledaju neobično”, rekao je starosjedilac Mećevića.

Dolazili su i brojni novinari, prisjetio se Ikanović, a svako je imao svoju priču. Neki su o kuglama izvještavali kao da se radi o pravim meteoritima, drugi su ovaj fenomen nazivali djelom ljudskih ruku, a bilo je i onih koji su sve ismijavali.

Stanovnici Mećevića kažu da je možda i bolje da kugle ostanu nepoznanica, jer sve dok nemaju svoju svrhu, svima će biti interesantne. „Generacije će dolaziti i prolaziti, a svako će imati svoje mišljenje o kuglama. Moći će da mašta da su one meteoriti koji su pogodili upravo ovo selo u blizini Zavidovića”.





Fenomeni kamenih kugli otkriveni su, osim u blizini Zavidovića, i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine – Kaknju, Banjaluci, Teočaku, Mostaru, Olovu, Žepču, Gračanici… Većinom su manjih dimenzija, ali ima i onih promjera jedan metar i teških po nekoliko tona.

Bilo je pokušaja da se kugle predstave kao naučna fantastika i da postanu unosna turistička atrakcija, ali bez značajnijeg uspjeha. Poruke lokalnih zaljubljenika u misteriozne kugle da je ovo fenomen koji ne postoji nigdje u svijetu redovno bi pobijali naučnici tvrdnjama da su kugle posljedica sasvim objašnjivih geoloških procesa i da su slične kugle pronađene širom svijeta.

[ZV Keli]

Na History channel-u u emisiji Ancient Aliens se spominju te iste kugle, samo naravno sa nebuloznim teorijama koje nisu potkrijepljene nijednim dokazom...

[Abidaga]

abgP4qlGaqY

[Abidaga]

Sr6C8WMxHkI

[ABen]

Daily Mail: BiH kolijevka evropske civilizacije?!
http://ba.n1info.com/a90119/Vijesti/Vij ... agicu.html



Kamena kugla, koja je nedavno pronađena u mjestu Podubravlje, nedaleko od Zavidovića, najveća je takva kugla u BiH i Evropi, možda čak i u svijetu, tvrdi arheološki tim Semira Osmanagića. Osmanagić veruje da je to najstarija skulptura napravljena ljudskom rukom te da je to dokaz da je najstarija evropska civilizacija bila porijeklom iz BiH.

Međutim, nema nikakvog dokaza da je kamena kugla išta drugo osim neobično djelo prirode, navodi se na početku teksta objavljenom u Daily Mailu o "neobičnom fenomenu iz Podubravlja".

Osmanagić, kojeg DM naziva "bosanskim Indianom Jonesom", smatra da je kamena kugla "dokaz nekadašnjeg postojanja izgubljene civilizacije koja se služila naprednim tehnologijama prije više od 1.500 godina".

Arheolog je siguran u svoja otkrića i tvrdi da će jednom, kada završi svoje istraživanje, svijet imati dokaze da je u Bosni i Hercegovini u davnoj prošlosti postojala piramida viša i od Velike piramide u Gizi i da će to biti najveće arheološko otkriće još od pronalaska Tutankamonove grobnice.

Također, kaže da je novootkrivena kamena lopta "najteža koju je čovjek napravio u historiji". Inače, lopta je prečnika između 1,2 i 1,5 metara.

Fenomen kamenih kugli povezuje se sa raznim drevnim civilizacijama, a najpoznatije su pronađene u Kostarici, prenosi B92.

Ukupno je nađeno oko 300 i svaka je teška blizu 15 tona, a veruje se da su ih napravili ljudi drevne Dikis kulture, što znači da su stare oko 1.500 godina. Nije poznato kako su uspjevali da naprave savršene sfere, ali se smatra da su prvo klesane, a onda polirane pijeskom.

Ako se ispostavi da je kugla u BiH napravljena ljudskom rukom, bit će to najveća takva lopta ikad pronađena, dva puta teža od kostarikanskih.

Osmanagić ističe da kugla ima visok sadržaj gvožđa i da širom BiH ima mnogo takvih objekata, ali su većinu njih polomili ljudi u potrazi za zlatom, koje se prema predanju nalazi u njihovoj sredini.

Ipak, veliki broj stručnjaka se ne slaže sa BH. arheologom. Stručnjaci Univerziteta u Mančesteru smatraju da kugla nije napravljena ljudskom rukom

Mandy Edwards , koja predaje na Odjeljenju za Zemlju, atmosferu i životnu sredinu, smatra da je riječ o prirodnoj stijeni, onakvoj kakve se mogu vidjeti u Novom Zelandu.

Iako su mnogi stručnjaci ismijavali Osmanagićev rad, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je podržala njegova istraživanja, navodi Daily mail, a bivši premijer Nedžad Branković rekao je da "niti jedna vlast na svijetu ne bi ignorisala mogućnost da dođe do takvog otkrića".

I američki pisac Paul Von Ward smatra da je riječ o "uzbudljvoj mogućnosti".

"Bosanske piramide su veliki udarac za konvencionalnu historiju – ove mamutske strukture bile su veće i bolje, pa čak i starije od Egipatskih", rekao je on.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.