☑ Pravila foruma i savjeti

Historija Bosanskog psa Tornjaka

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 47477
Pridružen/a: 18 okt 2012 09:43

Historija Bosanskog psa Tornjaka

Post Postao/la Jack » 15 nov 2012 00:04

Historija Bosanskog psa Tornjaka
Monday, 19 October 2009 00:02 |

TornjakOva pasmina živi na području BiH koja je tu postojala hiljadu godina unazad, o čemu svijedoči i pisani dokument. Kroničari su ovog psa registrirali prije deset stoljeća pod nazivom Kanis montanus - planinski pas, a od davnina ga je naše domaće stanovništvo nazivalo Tornjak. Tornjak je kao autohtona pasmina registrovan 9. 5. 1981. godine pod imenom "Bosansko-hercegovački pastirski pas- tornjak".

Za njega je tada otvoren jugoslovenski rodovnik. Formirana je komisija od kinoloških sudaca sa zadatkom da uradi stručni dio poslova potrebnih za standardizaciju pasmine i njeno registriranje kod FCI kao nove autonomne pasmine pasa pod gore navedenim imenom. Standard je urađen i finaliziran 5. 10. 1990. godine u Travniku.

Malo je priznatih pasmina pasa koje imaju tako stare i precizne podatke o svom postojanju, obliku, visini, boji i namjeni kao što je slučaj sa tornjakom. On je dugo vremena odolijevao svim uticajima drugih pasmina s kojima je dolazio u životni kontakt. Ni ljudi ni dodiri s drugim psima nisu uspjeli bitnije izmjeniti njegov izgled, narav i radne kvalitete.

Najvjerovatnije su ga stari Sloveni doveli u ove krajeve iz svoje pra-postojbine. Prema naučnim istraživanjima, skoro je neosporno da njegov predak potječe s Tibetanskog Mastifa, odnosno područja današnjeg Irana. Ekološki uslovi prebivališta tornjaka (surova kontinentalna planinska klima u arealu vuka i medvjeda i potreba njegovog gospodara), stvorile su psa tjelesno zdrava i snažna, skromnijih zahtijeva za smještaj i ishranu vrsnog čuvara.

Tornjak je plemenit, snažan, skladan i čvrst pas, skoro kvadratičan, prijatnog izgleda koji mu daje višebojna ili dvobojna gusta i duga dlaka, sa karakteristično nošenim kitnjastim repom. Glava, uši, prednji dio nogu i šape odlakani su kraćom, pravom i gustom dlakom, dok vrat ima izraženu grivu. Trup i zadnji dio nogu, kao i rep, odlakani su dugom tvrdom i pravom dlakom s gustom poddlakom. Dlaka ne bi smjela biti kraća od 9 cm, a što je duža to je poželjnjija, osobito griva vrata i "zastavice" na nogama i repu.

Tornjak može da bude višebojan (šaren), trobojan i dvobojan. Najpoželjniji su višebojni psi, a u svim varijantama osobito se cijeni oštrija razgarničenost boja. Njegova karakteristika je svijetliji obraz od boje trupa. Poželjno je, također, i lisa po sredini glave. Prskanost boja je dozvoljena, dok dvobojnost nije dozvoljena. Visina mužjaka na grebenu je 60 cm pa na više, a ženke 56 cm pa na više. Dužina trupa je najviše do 8% veća od visine mužjaka, do 10% je veća kod ženke. Visina prsa je oko 45 % visine grebena, a dozvoljene su i dublje grudi. Tornjak je staložen pas, dobroćudan prema ljudima, oprezno agresivan prema životinjama i drugim psima napadačima na gospodara, dom, tor i stado. Ustrajan je u izvršavanju postavljenih zadataka, lahko shvaća volju gospodara i lahko prihvaća obuku, koju možda nije ni potrebno vršiti, jer večina uzgajivača, koji imaju višegodišnje iskustvo s ovim psom će vam reći da je tornjak pas koji se uči, a ne dresira.

Uzgoju i povećavanju brojnosti tornjaka angažirani su uzgajivači, najviše u srednjoj Bosni i to Travniku i bližoj okolini, gdje su i rezultati veći i evidentniji. U Travniku je već osnovan i kinološki klub "Tornjak", koji uspiješno i naporno radi na registraciji bosansko-hercegovačkog pastirskog psa trornjaka u FCI-u.

Opšte karakteristike

Tornjak je staložen pas, dobroćudan prema ljudima (zbog ataka mnogobrojnih osvajača oštri psi su ubijani), oprezno agresivan prema zvijerima i napadačima na dom, tor, stado ili gospodara. Ustrajan je u izvršavanju postavljenih zadataka, lahko shvata naredbu gospodara i obuku, nepodmitljiv je i nepovjerljiv prema strancima, vrlo je otporan na bolesti. Skromnih je zahtjeva u ishrani i smještaju (u sniježnim noćima ostaje ležati u snijegu koji ga vrlo često i prekrije). Genetski je vrlo dominantan. Tijelo mu je vrlo snažno i skladno, pokreti lahki i skoro dostojanstveni. Dio lica (minimalno vrh njuške) je uvijek svjetliji od tamnih oznaka na tijelu. Pogled je specifičan, bistar, samosvjestan, ozbiljan i miran. Dlaka s poddlakom bogata i tako složena da štiti od svih vremenskih nepogoda. Rep je kosmat i nošen visoko poput zastave.

Morofološke karakteristike
Njuška kod tornjaka je tupo klinasta i često divergirana iako ima i drugih tipova glave. Kod pasa u dobi preko četiri godine zubalo je klještasto, a kod mlađih potpuno i makazasto. Oči su bademaste, smeđe do tamne. Ušne školjke su veoma pokretne, a pri kretanju zabacuju ih unatrag tako da vanjski slušni otvor - kanal ostane nepokriven (odlika autohtonosti). U stanju mirovanja psa uši su najčešće priljubljene uz glavu, a dozvoljeno odstupanje je najviše 1 cm. Uši su srednje duge, trouglaste i obrasle kraćom dlakom. Prelaz vrata u trup je skoro neprimjetan. trup i leđa su pravilno građeni, dok su sapi blago koso položene i mišićave. Prsa su čiroka i snažna, a izražena kosmatost i duga dlaka ostavljaju dojam masivnijih prsa nego što jesu. Dlaka je karakteristična na vratu jer tvori grivu. Posebno je karakteristična odlakanost repa kojeg tornjak nosi iznad leđne linije. Ovakvo nošenje repa je dijelom uslovljeno poslom kojeg tornjak obavlja (čuvanje i držanje na okupu stada ovaca), jer upućuje gdje se pas ili kuja nalazi u stadu, a osim toga ovakvo držanje repa je i odlika dominantnosti u odnosu na druge pse koji se nalaze uz isto stado ovaca.

Tjelesne mjere
Prosječna visina do grebena odraslih mužjaka je 65 - 70 cm, a ženki 58 - 65 cm, prosječan obim grudi kod odraslih mužjaka je 88 - 92 cm, a kod ženki 73 - 77 cm. Prosječna dužina trupa kod odraslih mužjaka je 72 - 75 cm, a kod ženki 63 - 67 cm, obim lijevog metacarpusa kod odraslih mužjaka je 14 - 16 cm, a kod ženki 11 - 13 cm.

Dobri stari Tornjak
http://bosanskehistorije.com/


:zastava: :huhu:

:vojnik2:
Never had i imagined living without you Angelene :(
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot :) :lol:
Ne postoji burek s sirom :vojnik4: samo sirnica :mrgreen: :mrgreen:

Avatar
sarajlija
Član
Postovi: 874
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:07

Re: Historija Bosanskog psa Tornjaka

Post Postao/la sarajlija » 15 nov 2012 16:47

Mislim da je skoro nemoguce naci nekoga u Bosni a da ne zna za bosanskog tornjaka ali isto tako mislim d aje skoro nemoguce naci nekoga ko zna za drugu bosansku pasminu koja se zove Bosanski oštrodlaki gonič - barak

Bosanski oštrodlaki gonič - barak je bosanskohercegovačka autohtona pasmina psa, prvenstveno namijenjena za lov.Barak je ranije vođen kao keltski gonič, ilirski gonič, te bosanski barak. Barak je snažan pas sa dugom i čekinjastom dlakom, duge i srednje široke glave, izraženih i gustih obrva. Visina psa je od 46-56 cm, a dužina trupa je veća od visine grebena za 10%. Težina je od 16-24 kg. Osnovna boje su mu pšenično žuta, žutocrvena, zemljanosiva i tamnosiva. Na psu su česte bijele površine, a osnovne boje mogu biti i kombinovane. Glavne osobine psa su temperamentnost, hrabrost i upornost, veoma je dobrog karaktera, otporan i tvrd u teškim uslovima lova bh. planina. Pored lova, koristi se kao pas čuvar. Pasmina je registrovana u FCI (Međunarodnoj kinološkoj federaciji) u VI FCI skupini, II sekcija, a upisana pod brojem 155 s važećim standardom objavljenim 15. januara 1973. godine.

Uslijed ratnih dešavanja brojno stanje pasmine je smanjeno. U Bosni postoji izreka: "Dobar barak - sto dukata!" U prošlosti bio je lovački pas bosanskih plemića.



Kada je riječ o baraku postoje pisani dokumenti orijentalnim pismom i jezikom gdje se opisuje kao pas oštre ili pas duge dlake. U lovačkom listu br. 12. iz 1998 g. uvaženi prof. dr. Avdo Sofrađija iznosi nekoliko tema o bosanskim kerovima, te u ovom broju obrađuje bosanskog kostrušavog kera navodeći literaturu tj. navode iz knjige o basanskim kerovima čiji je autor austrijski oficir na službovanju u bosni Franc Laska. Laska je detaljno opisao te pse i vršio mjerenja pasa u raznim okruzima u bosni. Oštrodlakog kera nazivao je bosanski kostrušavi ker. Laska navodi da su turci nazivali barak (što je srodno sa nazivom brakirac) dakle gonič, a na arapskom jeziku barak doslovce znaći munja. Laska kao dokaz podastire pisani dokument o baraku iz 1683. godine i sam Laska (koji je u Bosni prakticirao lov) opisuje barake kao hrabre, tvrde i pouzdane goniče. Prof. A. Sofrađija također navodi da riječ "bar" označava vrstu prohe, koja spada u floru balkanskog poluostrva, Laska u svojim opisima (bosanskog kostrušavog kera) između ostalog navodi kod jedinki i znatno prisustvo bijele boje dlake, što nije osobina baraka obzirom na važeći standard.

U svim tipovima obojenosti od žutih, crvenih, zelenjih, crveno žutih, crveno smeđih, bijelih sa crvenim ili žutim pločama i kerovi boje suhog lišća kao i trobojni kerovi. Laska je izmjerio 386 kostrušavih kerova, zanimljivo je da je laska posebno opisao i postojanje dugodlakih kerova (sličnih španijelima).Poslije ratnih zbivanja u BiH se organizovano započelo sa revitalizacijom ove zahvalne pasmine, fenotipski ugrožena, desetkovana ratom ova pasmina je bila u nezavidnom položaju. 1998. godine u vitezu kinološka sekcija "BARAK", Lovna organizacija "Kruščica" Vitez organizira reviju Braka.

Od postojećih pasa počinje ozbiljan pristup intenzivnijem uzgoju, 2002. g. u proljeće u Vitezu se osniva Kinološki klub "Bosanski oštrodlaki gonič - Barak". Može se reći da je ovaj klub napravio prekretnicu u opstojnosti ove pasmine, 2003. godine Bosanski kinološki savez je finansirao organizaciju projekta prezentacije baraka na svjetskoj kinološkoj sceni i uputio (tada na izložbama najuspješniju ženku i mužjaka) u Dortmund u Njemačku na svjetski šampionat, što je prvo predstavljanje baraka svjetskoj kinološkoj javnosti. Astra vitežanska iz Viteza i Bari od Zahirovića iz Srebrenika ponijeli su titule svjetskih šampiona.

U međuvremenu se u BiH profiliralo dobrih uzgajivača i tipska ujednačenost i kvaliteta Baraka iz godine u godinu je evidentnija. U kinološkoj javnosti je prilično profilirano mišljenje o tipski poželjnom baraku, što će sasvim sigurno rezultirati određenim izmjenama standarda kada je u pitanju poželjan tip obojenosti, rasporeda, dužine i kvaliteta tipa dlake, odnosno preciznije definisanje standarda vezano za to. Kada se (nadamo se) u skorijoj budućnosti Kinološka asocijacija unija u BiH nađe u ravnopravnom položaju i stalnom članstvu u FCI (zasluženo) stvoriće se uslovi za još svjetliju budućnost ove naše divne autohtone pasmine.


Naravno da ne zaboravimo i jos neke druge domace autohtone zivotinje kao sto su npr. Bosanski brdski konj, Gatačko govedo, Golub prevrtač, Ovca pramenka imate vise ovdje http://www.camo.ch/blago-bih/autohtone-pasmine/

PS mislim da postoji i autohtona vrsta medvjeda u Bosni ali nesto nisam 100% siguran.
Hrvatski historicar priznaje da je Tvrtko bio samo osvajac hrvatske zemlje a ne oslobodilac kako se to od nekih drugih prikazivalo https://www.youtube.com/watch?v=PDrx0a2Gx5M

http://www.youtube.com/watch?v=9GiTzVdWX5Q obavezno pogledati

Jakub
Član
Postovi: 343
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:25

Re: Historija Bosanskog psa Tornjaka

Post Postao/la Jakub » 15 nov 2012 17:45

Koliko je meni poznato bosanski Tornjak NIJE priznata rasa i ne znam kako da se izrazim ,nije priznat kao rasa od medjunarodnih kinoloskih sudija.
Zatim ,on SIGURNO nije taj pas koji je opisan kao pastirski prije hiljadu godina i on nema "hiljadugodisnje karakteristike".Mislim da jeto opis dzakovackih fratara koji su prebjegli iz Bosne.
Ovo sto Jack navodi kao neke datume to trebate dobro provjeriti jer mesetarenja oko tornjaka su uzasna tako da imamo nakog "hrvatskog tornjaka"kojega pokusavaju na svu silu progurati ovi jadni katolicki izdajnici Bosne koji ih uzgajaju zajedno sa jednom ofucanom plagijatorkom iz Sibenika(ili Zadra) koja se preziva Perutnina(?).U bilo kojem rijecniku hrvatskoga jezika(Klaic i ostali) ne postoji u njihovom jeziku rijec "TOR"tako da oni i ne mogu biti suvlasnici nasega psa.Ova Perutina(?) je fascinirana bila ljepotom naseg Tornjaka tako da ga je odmah pokusala "pohrvatiti".U nastavku price priznaje da nikad nije vidila niti cula za Tornjaka u Hrvatskoj nego da je prvog kojega je vidila u zivotu bio iz Bosne.
Zao mi je ,ali je tako!

Avatar
sarajlija
Član
Postovi: 874
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:07

Re: Historija Bosanskog psa Tornjaka

Post Postao/la sarajlija » 16 nov 2012 05:53

Jakub je napisao/la:Koliko je meni poznato bosanski Tornjak NIJE priznata rasa i ne znam kako da se izrazim ,nije priznat kao rasa od medjunarodnih kinoloskih sudija.
Zatim ,on SIGURNO nije taj pas koji je opisan kao pastirski prije hiljadu godina i on nema "hiljadugodisnje karakteristike".Mislim da jeto opis dzakovackih fratara koji su prebjegli iz Bosne.
Ovo sto Jack navodi kao neke datume to trebate dobro provjeriti jer mesetarenja oko tornjaka su uzasna tako da imamo nakog "hrvatskog tornjaka"kojega pokusavaju na svu silu progurati ovi jadni katolicki izdajnici Bosne koji ih uzgajaju zajedno sa jednom ofucanom plagijatorkom iz Sibenika(ili Zadra) koja se preziva Perutnina(?).U bilo kojem rijecniku hrvatskoga jezika(Klaic i ostali) ne postoji u njihovom jeziku rijec "TOR"tako da oni i ne mogu biti suvlasnici nasega psa.Ova Perutina(?) je fascinirana bila ljepotom naseg Tornjaka tako da ga je odmah pokusala "pohrvatiti".U nastavku price priznaje da nikad nije vidila niti cula za Tornjaka u Hrvatskoj nego da je prvog kojega je vidila u zivotu bio iz Bosne.
Zao mi je ,ali je tako!
Oni su njega izgleda vec progurali. http://www.jutarnji.hr/tornjak---od-dan ... asa/19087/

A veliki razlog sto se sve ovo dogadja je taj da kinoloski savez BIH nije clan u www.fci.be (Međunarodna kinološka federacija FCI - Federation Cynologique Internationale), znaci nema ko da nas tamo zastupa.

Procitao sam pricu negdje postoji mala razlika izmedzu bosanskog i hrvatskog tornjaka tako da ne mora znaciti da je taj "hrvatski" tornjak zapravo nas bosanski. Medzutim odes na stranicu kinoloskog saveza BIH i vidis kako u nazivu pasmine stoji Tornjak
Bosanskohercegovački - Hrvatski pastirski pas http://www.bks.ba/index.php?option=com_content& view=article&id=48&Itemid=69&lang=ba
Hrvatski historicar priznaje da je Tvrtko bio samo osvajac hrvatske zemlje a ne oslobodilac kako se to od nekih drugih prikazivalo https://www.youtube.com/watch?v=PDrx0a2Gx5M

http://www.youtube.com/watch?v=9GiTzVdWX5Q obavezno pogledati

Jakub
Član
Postovi: 343
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:25

Re: Historija Bosanskog psa Tornjaka

Post Postao/la Jakub » 16 nov 2012 06:07

Ne vjerujem jer sam poslije citao da su to samo propagandni pokusaji.
NE POSTOJI hrvatski Tornjak nego su oni isfabrikovali ko fol karakteristike tog izmisljenog psa.
Koji su kurvini sinovi oni ce svasta pokusati,ali do sada ne znam da su ista uspjeli.Cak ni mi nismo ZVANICNO registrovali Tornjaka kao originalnu bosansku pasminu.Hrvati su nam ukrali jezik,stecke,bosancicu itd.Nasi normalno nista ne rade.

Mislim da smo uspjeli registrovati travnickog goluba kao autohtonu vrstu.Visokoletac ili niskoletac pojma nemam samo koliko se sjecam registrovan je!

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 47477
Pridružen/a: 18 okt 2012 09:43

Re: Historija Bosanskog psa Tornjaka

Post Postao/la Jack » 16 nov 2012 06:11

Koji su kurvini sinovi oni ce svasta pokusati,ali do sada ne znam da su ista uspjeli
Uspjeli su mnogo vise, jer su slozniji od nas.I na tome im cestitam.Kada Tornjaka nam kradu.Onaj ustasha stecke nam ubraja kao neki Hrvatski element, iako i blesavi idiot zna, da nema stecaka po Zagorju i Slavoniji, ali samo u onom dijelu sto je bila dio Srednjovjekovna Bosna

Najbolji odgovor imate ovdje

viewtopic.php?f=29&t=157&start=40
Never had i imagined living without you Angelene :(
Prekaljeni demografski borac i savjetnik za nadgrobni zivot :) :lol:
Ne postoji burek s sirom :vojnik4: samo sirnica :mrgreen: :mrgreen:

Odgovorite