Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima

[sarajlija]

Je li iko uočio ove podatke u tekstu:

"Prema zvaničnim podacima Ministarstva za izbegla i raseljena lica RS,
na području Doboja registrovana su 25.203 povratnika,
od kojih je više od 90 odsto Bošnjaka."


http://www.dobojcaffe.com/vijesti-iz-do ... rista.html

Znaci preko 22.000 bosnjaka povratnika u Doboju sto je jako fina cifra.

[ABen]

Poziv mladim parovima za dodjelu građevinskih placeva
http://www.nezavisne.com/novosti/gradov ... 31250.html

FENA - 14.02.2014 17:30
KUPRES - Opština Kupres je uputila poziv svim bračnim parovima čija starosna dob pojedinačno ne prelazi 40 godina života i koji su prijavljeni na području te opštine unazad tri godine da se prijavi radi dodjele građevinskih placeva po cijeni od jedne konveritbilne marke po kvadratnom metru.
Po riječima načelnika opštine Kupres Perice Romića, ovim pozivom se nastoje zadržati mladi ljudi u opštini Kupres.
Konačnu odluku o dodjeli placeva donijeće Opštinsko vijeće Kupresa nakon što se utvrdi broj zainteresovanih bračnih parova.

Ako nekog znate da je porijeklom iz Kupresa, proslijedite dalje.

[Bosni]

http://www.slobodnaevropa.org/content/m ... 78239.html

Muke povratnika u Zubanj: Kako do struje

Povratnici u selo Zubanj na području opštine Rudo prije nekoliko dana ostali su bez struje. Sa mreže kojom je i prije rata ovaj pogranični dio BiH dobijao struju iz susjedne Srbije otkačile su ih ekipe Elektrodistribucije Priboj.

Mještani priznaju da su struju koristili nelegalno jer njihove zahtjeve da se to pitanje riješi niko nije uzimao ozbiljno. Podrške najmanje imaju od bh. vlasti sa svih nivoa, dok je sličan problem u postupku rješavanja kada je u pitanju srpsko selo Sjeverin, koje dobija struju iz BiH.

Radnici Elektrodistribucije iz Priboja prije nekoliko dana su, duboko u teritoriji BiH, demontirali trafo-stanicu u selu Zubanj i stanovnike nekoliko sela ovog dijela Općine Rudo ostavili bez struje.

U izjavama za srbijanske medije predstavnici pribojske elektrodistribucije su kazali da su Srbi iz Jezera i Ravnih njiva, te Bošnjaci iz Zubnja bili udruženi u krađi struje. S druge strane, Ferid Kadrispahić ističe kako je i sam, dva puta, putovao u Priboj i tražio da ga legalno priključe na sistem:

„Mi smo 1998. godine, po njihovim riječima, raspisali javni poziv u nekom listu, koji je rekao ja se stvarno ne sjećam, da se svi oni kojima su uništena električna brojila preregistruju, da se nabave nova i ugrade. Ja sam samo krako prokomentarisao: ’Direktore, šta sam to ja mogao 1998. godine da dođem u Srbiju da tražim, odnosno na što da tražim?’“, priča Kadrispahić.

U Zubnju je obnovljeno 15 kuća, samo dvije uz pomoć federalnog i državnog ministarstva za izbjeglice, dok su ostale povratnici gradili sami.

„Vratio sam se prije četiri godine. Od svojih sredstava sam napravio kuću. Povukla me želja za rodnim krajem, za prošlošću mojih predaka, za moga oca, i zbog ovih komšija, rođaka koji su isto ovdje napravili kuće“, kaže Mehmed Kadrispahić.

U državnim granicama ispresijecanom prostoru povratnici navode primjer srbijanskog sela Sjeverin koje se strujom snabdijeva iz Rudog u Bosni, a račune plaća u Srbiji. Zato očekuju da se u rješavanje ovog problema uključi Vijeće ministara BiH.

„Imaš tamo ministra vanjskih poslova da uspostavi kontakt. Imaš ministra vanjske trgovine, imaš ministra za ljudska prava itd.. Mjesna zajednica Sjeverin koja pripada opštini Priboj i koja je veća bar 50 puta od ovih 15 kuća ovdje, je u Srbiji, ali se napaja i strujom i vodom i telefonom iz BiH, tačnije sa ruđanske opštine“, navodi Ferid Kadrispahić.

Druga, skuplja varijanta je izgradnja dijela mreže iz pravca Rudog, kaže Mehmed Kadrispahić:

„Mi se nadamo da će naša vlada sa Vladom RS dogovoriti nešto da se napravi neki naš, bosanski vod, koji nije daleko odavdje. Tri kilometra od našeg sela ima selo koje ima i trafo-stanicu i struju.“

Iako u zavičaju ne borave tokom cijele godine, povratnici u Zubanj spriječili su nestanak ovog u ratu porušenog mjesta. Očistili su korov, obrađuju zemlju, uređuju voćnjake. Kada bi imali osnovne uvjete za život, kaže Refik Mujezinović, mogli bi se nadati da im se putovanje u 130 kilometara udaljeno selo od Sarajeva, konačno i isplati.

[Bosni]

http://bosnapress.co/zvornik-drina-plas ... -povratka/

ZVORNIK: Drina plast i Drina benz uspješni projekti održivog povratka



Zvornik – I pored činjenice da u Glumini živi preko 90 posto bošnjačkog stanovništva, posao nisu dobili samo Bošnjaci povratnici. Bećirović kaže da mu nije cilj zapošljavati isključivo Bošnjake, jer potrebu za egzistencijom imaju svi podjednako. Trenutno firma Drina plast zapošljava trideset i sedam radnika, a u firmi Drina benz, koja se nalazi preko puta, radi osam ljudi.

Kada se Haris Bećirović krajem devedesetih vratio u svoju Gluminu kod Zvornika, naišao je, kao i većina povratnika u RS, na zgarište. Kuće povratnika su ubrzo počele nicati, što sredstvima donacija, što vlastitim ulaganjem.

Ipak, imati samo krov nad glavom nije dovoljno za život. Haris, kako kaže, ni u izbjeglištvu nije klonuo duhom, pa tako ni u trenutku kada je prvi put došao na opustjelu rodnu grudu. Došao je i ostao i pored činjenice što je tada u Tuzli imao razvijen i uspješan biznis u proizvodnji PVC stolarije, odnosno respektabilnu firmu Drina plast. Kada se 2004. godine još uvijek govorilo isključivo o obnovi kuća, a projekti održivog povratka se ogledali u donacijama u stoci ili poljoprivrednim mašinama, Haris je već počeo s izgradnjom savremene hale, a već naredne godine uposlio i prve radnike. “Ideja da otvorim pogon u Glumini je proizašla iz ljubavi za rodnim krajem i potrebom da se ljudima koji ovdje žive osigura posao.

Međutim, to nije išlo tako lahko. Na početku je bilo opstrukcija i teškoća u dobijanju potrebne dokumentacije, ali to se s vremenom promijenilo, tako da unazad nekoliko godina nemam problema s lokalnim vlastima u Zvorniku, nego mi vrlo često izlaze i u susret”, kaže nam Bećirović, te dodaje da se i sam načelnik Zoran Stevanović uključivao u rješavanje problema. Tako je Općina Zvornik sufinansirala modernizaciju lokalne trafostanice, što je bio jedan od najvažnijih uvjeta za pokretanje pogona. Stevanović je tada, pored zvaničnika vlasti FBiH i RS-a, prisustvovao i samom činu otvaranja fabrike, naglasivši da je Drina plast pozitivan primjer privrednika koji je “na ledini” napravio preduzeće, a sada svoje proizvode prodaje i van BiH.

Firma multietničkog sastava

I pored činjenice da u Glumini živi preko 90 posto bošnjačkog stanovništva, posao u ovoj firmi nisu dobili samo Bošnjaci povratnici. Bećirović dodaje da mu nije ni cilj zapošljavati isključivo Bošnjake, jer potrebu za egzistencijom imaju svi podjednako. Trenutno firma Drina plast zapošljava trideset i sedam radnika. “S ponosom mogu reći da je firma multietničkog sastava. Imamo radnike bošnjačke, srpske, hrvatske i romske nacionalnosti, a ono što se jedino cijeni jeste predanost radu i dobre ideje. Ne pripadam niti jednoj političkoj partiji, tako da me ni te ideološke podjele ne interesiruju. Ono što me interesira jeste politika ulaganja u ljude. Prošlo je vrijeme humanitarnih akcija. Povratnicima su potrebne investicije. Podrinjci su izuzetno vrijedni ljudi, ali se, nažalost, slabo o njima razmišlja kao o građanima koji mogu doprinijeti društvu i državi, nego se samo posmatraju kao teret naslijeđen iz nesretnih vremena”, objašnjava Bećirović.

Proširivanje obima proizvodnje

Sama činjenica da na području zvorničke općine, u kojoj, prema procjenama, živi preko 20.000 Bošnjaka, egzistira nekolicina povratničkih firmi, kao i to da u Glumini, koja važi za jedno od najvećih zvorničkih naselja, nema ambulante, igrališta, doma kulture, doprinosi ovoj Bećirovićevoj konstataciji. No, kako i sam kaže, ljudi su najveći potencijal u svakom mjestu, te stoga ne treba gubiti nadu da će, barem naredne generacije, živjeti u ljepšem ambijentu. Vjerujući ljudskom potencijalu, ali i potrebama tržišta, Bećirović je proširio obim proizvodnje, te osigurao savremene mašine za automatsku proizvodnju pomoću kojih se, primjera radi, danas u firmi Drina plast dnevno proizvede oko stotinu prozora. Osim toga, instalirane su i najsavremenije mašine za obradu termoizolacionog stakla, čime je omogućeno zapošljavanje još sedam radnika.

Prva povratnička benzinska stanica



Ukupna investicija u pogonu Drina plast, u Glumini, vrijedna je preko 3,5 miliona konvertibilnih maraka, ali na tome se nije stalo. Naime, krajem prošle godine započela je s radom benzinska stanica Drina benz. Radi se o savremeno opremljenom objektu koji sadrži benzinsku pumpu, trgovinu i kafe bar. Bećirović se, kako kaže, na ovaj potez odlučio zbog činjenice da u blizini nema adekvatnog objekta koji bi nudio ove usluge, iako se Glumina nalazi pored magistralne ceste koja spaja Tuzlanski kanton i općine srednjeg Podrinja, odnosno granične prijelaze sa Srbijom. Vrijednost ove investicije je oko 1,2 miliona konvertibilnih maraka. Bećirović je uložio 500.000 konvertibilnih maraka, a toliko je osigurano i kreditom Turske vlade za održivi povratak, kao i grantom Federalne vlade za zapošljavanje povratnika u iznosu od 200.000 konvertibilnih maraka. Drina benz, koja se nalazi preko puta fabrike Drina plast, zapošljava osam radnika.

Bosnjacke firme su svacije firme (multietnicke), srpske firme su SAMO srpske firme. Hajde nadji mi slican primjer sa druge strane, gdje srbin zaposljava Bosnjake i usudjuje se da kaze da je njegova firma "multietnicka".

[amkos]

Ovo samo kod nas ima, valjda čovjek zadovoljan što je stvorio firmu i posluje, pa ga ponese, pa zapošljava i srbe, hrvate, rome itd. Kod hrvata nema tih "prenosa", oni znaju svoje, kako što se tiče zapošljavanja tako i što se tiče kupovine proizvoda.

[ZV Keli]

Ljudi u Zakonu o radu je zabranjena diskriminacija po bilo kojoj osnovi ili davanje prednosti po istim tim osnovama. Vjerovatno covjek zaposljava izricito Bosnjake ali ne mozes u novinama izaci sa tim. Malo razmislite prije nego ospete paljbu a plus jeste li provjerili ovu vijest ili novinama slijepo vjerujete ?

[Hapa]

Ljudi u Zakonu o radu je zabranjena diskriminacija po bilo kojoj osnovi ili davanje prednosti po istim tim osnovama. Vjerovatno covjek zaposljava izricito Bosnjake ali ne mozes u novinama izaci sa tim. Malo razmislite prije nego ospete paljbu a plus jeste li provjerili ovu vijest ili novinama slijepo vjerujete ?

Znaš kako kažu, lahko je tuđim nježnikom gloginje mlatiti. Vjerujem da je čovjek imao uslov da zapošljava i Serve, inače bi mu općinari nastavili praviti opstrukcije. Za ovo imam potpuno razumijevanje, dok mi oni što zapošljavaju vlahe na slobodnoj teritoriji nikako nisu jasni.

[Bosni]

Ljudi u Zakonu o radu je zabranjena diskriminacija po bilo kojoj osnovi ili davanje prednosti po istim tim osnovama. Vjerovatno covjek zaposljava izricito Bosnjake ali ne mozes u novinama izaci sa tim. Malo razmislite prije nego ospete paljbu a plus jeste li provjerili ovu vijest ili novinama slijepo vjerujete ?

Nadam se da si upravu. Nisam ni ja za diskriminaciju niti bilo sta slicno, ali jesam protiv jugoslovenskog mentaliteta kod Bosnjaka gdje ti komsije seru u usta a ti im se zahvaljujes. Tom covjeku bi trebao biti prioritet da zaposljava druge povratnike.

Znaš kako kažu, lahko je tuđim nježnikom gloginje mlatiti. Vjerujem da je čovjek imao uslov da zapošljava i Serve, inače bi mu općinari nastavili praviti opstrukcije. Za ovo imam potpuno razumijevanje, dok mi oni što zapošljavaju vlahe na slobodnoj teritoriji nikako nisu jasni.

Moguce je i to. Ali na osnovu drugih primjera ja sumnjam u to. Nekim Bosnjacima je duboko usadjen jugoslovenski mentalitet. Dosta njima ni rat nije to mogao izbiti iz glave. I kad su im komsije klali porodice oni su i dalje privrzeni jugoslovenstvu i uvlakackom mentalitetu. Nazalost.

[Ciljuge1]

Ljudi u Zakonu o radu je zabranjena diskriminacija po bilo kojoj osnovi ili davanje prednosti po istim tim osnovama. Vjerovatno covjek zaposljava izricito Bosnjake ali ne mozes u novinama izaci sa tim. Malo razmislite prije nego ospete paljbu a plus jeste li provjerili ovu vijest ili novinama slijepo vjerujete ?

ima srba u njegovoj firmi i to nije za mene sporno kao ona trobojka na firmi i benzinskoj pumpi ja sam mislo da natocim goriva na njegovoj pumpi ali kad sam vidio tu cetnicku zastavu samo sam je proso.imam informaciju da bosnjak drzi benzinsku pumpu na ulazu u zvornik iz prvavca bratunca.isto,bosnjaci su kupili kamenolom kod novog sela

[Bosni]

n1Pya25wUlA

[amkos]

Ovo sam baš jučer gledao na TV u, pohvalno u svakom slučaju.

[Drina]

UDRUŽENJE BOŠNJAKA IZ DRŽAVE KATAR POMAŽE POVRATNIKE U SREDNJE PODRINJE

http://www.prosvjetitelj-muallim.org/ak ... rinje.html

U jednoj poslovici se kaže da je naše ono što damo. Vođeni ovom poslovicom, a željom da čine Allahu dž.š. ugodna djela, Bošnjaci iz arapske države Katar skupili su znatna sredstva i ta sredstva su donirali na poseban način u Srednje Podrinje. Tako su ljudi dobre volje i iskrenih nijeta, Bošnjaci prije svega, vođeni primjerom istaknutog ashaba i namjesnika Šama Ebu Zera r.a., koji je sve što je imao slao u „drugu kuću“ misleći na ahiret, budući svijet, donirali 1850 KM. Tim Bošnjaka želio je da se od tih sredstava kupi 12 paketa prehrambene pomoći isključivo od one radnje ili trgovine koju drži bošnjački povratnik i time dodatno pomogne takvog povratnika. Tako su paketi kupljeni od trgovinske radnje „Tokoljak“ čiji je vlasnik Elvir Džananović iz Tokoljaka koji živi u Srebrenici. Ovim gestom se željelo ukazati kako je višestruka korist kupovati od ljudi koji žive u Srednjem Podrinju. Takava kupovina ili otkup je jedan i strateških značajnih ciljeva Prosvjetitelja za ovu godinu i ubuduće. Prehrambeni porodični paketi podijeljeni su u pet općina Srednjeg Podrinja i to u Zvornik, Bratunac, Srebrenicu, Miliće i Vlasenicu. Donosimo vam slike i imena domaćina u čije porodice su uručeni paketi:
1. Osmanovć Saliha, Skelani -Srebrenica
2. Smajlović Zilha, Žanjevo-Bratunac
3. Salihović Samir, Potočari-Srebrenica
4. Ramić Esma, Hrnčići -Bratunac
5. Osmanović Mersida, Skugrići - Milići
6. Šabić Muriz, Zvornk
7. Šabić Muhamed, Zvornik
8. Musić Haris, Vlasenica
9. Ikanović Rahima, Raševo-Milići
10. Zahirović Mevlija, Konjević Polje -Bratunac
11. Mujčinović Mirela, Vrsinje -Milići
12. Edmin Dautović, Bačino Brdo -Vlasenica

Molimo Uzvišenog Gospodara da spomenutim donatorima primi njihova dobra dijela i da ih ona čekaju u njihovim „vječnim kućama“. Udruženje Bošnjaka iz Katara prepoznali su Udruženje Prosvjetitelj kao svijetli primjer Bosne i Bošnjaka i preko nas su željeli da provedu ovu humanitarnu akciju. Inače Udruženje Bošnjaka iz Katara je radilo i još nekoliko projekata za Bosnu i Bošnjake kao što su: pomagali su opremanje zgrade Karađoz-begove medrese u Mostaru, kao i opremanje mekteba i šehidske džamije u džematu Prusac. Udruženje Bošnjaka Katar je veoma mlado udruženje koje iza sebe ima već velike rezultete, da tako uz Allahovu pomoć bude i ubuduće.

[BH-HZ]

Bravo za ovo podebljano,tako se u biti ispravno i radi!Kupujte u domacim trgovinama,od domacih ljudi!

[Bosni]

Tim Bošnjaka želio je da se od tih sredstava kupi 12 paketa prehrambene pomoći isključivo od one radnje ili trgovine koju drži bošnjački povratnik i time dodatno pomogne takvog povratnika.

[Logan]

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bh ... -unaprijed

DONJI VAKUF - Predzadnjeg dana marta u Kamenjači kod Donjeg Vakufa završena je sadnja crvenih duguljastih paprika, u narodu poznatih kao roge i žutih mesnatih paprika, zvanih babure. U ovom podneblju sadnja paprika obično počinje u maju, a berba, ako je sve po planu i nema nepredviđenih vremenskih nepogoda, dostiže u augustu.

Međutim, u Kamenjači je druga priča - sadnice posađene u plastenicima kompanije ESOF prvu berbu će već imati u maju, drugu sedam dana nakon toga, pa treću, četvrtu, a najesen će uslijediti još jedna sadnja, pa opet berbe i sve tako do novembra.

Apsolutna organska sredina

A sve što bude proizvedeno, ne samo ove, nego i narednih 15 godina, otkupit će njemačka kompanija Bio Agrar International i poslati na police supermarketa diljem Njemačke, Engleske i Francuske i to sa etiketom "organska hrana", jer povrće proizvedeno u plastenicima u Donjem Vakufu to i jeste.

Dok deset žena, među kojima neke prvi put imaju pravi posao, strpljivo sade nježne stabljike, a ima ih ravno 380.000, agronomkinja Edina Habib provjerava, na malim kompjuterima okačenim u plastenicima, da li su sve vrijednosti potrebne za proizvodnju organskog povrća na pravom podioku.

U 22 visokosofisticirana plastenika, koji pojedinačno zauzimaju po 500 kvadratnih metara, stvorena je atmosfera apsolutne organske sredine.

Semin Bašić, direktor ESOF-a (Eco Sustainable Organic Food), kompanije koja postoji tek godinu dana, kaže da se za proizvodnju povrća u ovom centru koriste isključivo organski stimulatori i sredstva.

"Proizvodnja u ovim plastenicima je bez upotrebe pesticida, što znači da je zaštita na organskoj bazi - životinjskog i biljnog porijekla, bez ikakvog hemijskog prisustva. Osim toga, tlo za sadnice ispunjava visoke svjetske kriterije, a u apsolutno čistim organskim uvjetima proizvedene su i same sadnice, tako da od samog sjemena pa do ploda imamo zaokružen ciklus organske proizvodnje", kaže agronomkinja Habib dok pokazuje plastenike - posljednji krik tehnologije, koji imaju duple folije, ispunjene toplim zrakom, a čiji se stropovi i bočne strane sami otvaraju i zatvaraju, zavisno od stepena toplote, odnosno hladnoće.

Ulazak u plastenike odvija se preko spužvastih pragova sa sredstvom za dezinfekciju, a svi uposlenici imaju jednoobraznu odjeću i biljkama barataju isključivo u rukavicama.

Rad s biljkama u rukavicama

Upravo ovi kvaliteti bili su preporuka da najveći bh. centar organske hrane dobije prestižne certifikate - austrijski Bio Garantie i međunarodni GlobalGap.

"Bez ovih certifikata mi ne bismo mogli izvoziti naše proizvode, a da bismo ih dobili morali smo ispuniti visokopostavljene kriterije, od toga da je proizvodnja daleko od puteva, da je voda kojom se snabdijeva bakteriološki ispravna, kao i zrak, da nema u blizini kanalizacionih cijevi i bilo kakvih drugih nečistoća, pa do toga da biljka od stabljike za sadnju, pa do ploda bude ispravna. Firme za certificiranje dolazile su u najavljene i nenajavljene inspekcije i vršile analize svih segmenata i nakon što su to uradili mi smo veoma brzo dobili certifikate, jer su ustanovili da ispunjavamo sve kriterije. Recimo, takve certifikate nisu uspjele dobiti neke firme iz Srbije i Hrvatske, jer su tamo zemljište, zrak, ali i voda lošijeg kvaliteta", objašnjava Bašić, dok radnice u crvenim odijelima pažljivo, kao da u rukama drže novorođenčad, spuštaju mlade stabljike u otvore sa specijalno pripremljenom zemljom.
Hrvatska najveći ekoproizvođač u regiji

Svjetsko tržište organske hrane vrijedno je blizu 40 milijardi eura, od čega na Evropu otpada pola. U Austriji je 20 posto obradivih površina pod ekoproizvodnjom, u Češkoj 11, u Italiji devet, u Sloveniji osam posto.

Međutim, uprkos velikim potencijalima, poljoprivrednici u regiji se još u malom procentu odlučuju za takvu proizvodnju. Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u regiji, a to uključuje i zakone koji su u potpunosti usklađeni sa onim u Evropskoj uniji. Ta država planira do 2016. godine svoju organsku proizvodnju povećati sa tri na osam posto.



"Pazimo da ne oštetimo stabljike i da ničim ne onečistimo tlo ili zrak", kaže agronomkinja Hebib, dok Zijada Imamović, jedna od najmlađih uposlenica, prazni svoj kontejner sa sadnicama.

Zijada je četiri i po godine bila na birou rada i ovo je njen prvi posao.

"Ovo mi je šesti dan na poslu i jako sam sretna što radim. Iako posao izgleda jednolično, veoma je zanimljiv, a bit će još zanimljivije kad biljke poodrastu, jer ćemo se onda brinuti o svakoj biljci posebno", kaže ona.

Matthias Trede, direktor kompanije Bio Agrar International, koja je s ESOF-om potpisala ugovor o otkupu kompletne proizvodnje u narednih 15 godina, također potvrđuje visoku kvalitetu povrća iz plastenika u Donjem Vakufu.

"Ovdje se radi o prozvodnji koja traži prirodno tlo, svježu vodu i dobro sunce, a sve to ima ESOF i upravo je to kvalitet koji tražimo, jer je to ogledalo naše poslovne filozofije i ono što najviše odgovara tržištu zemalja Evropske unije. Dakle, kvaliteta organskih proizvoda iz ESOF-a je među najboljim mogućim", kaže Trede.

Nada za razvoj općine

Najveći regionalni centar organske proizvodnje trenutno ima 22 visokoprofesionalna i automatizirana plastenika s pojedinačnom površinom od 500 kvadratnih metara u Donjem Vakufu. Također, ESOF, pored svojih kapaciteta, radi s kooperantima iz Mostara, Konjević Polja, Čapljine, Viteza i Bugojna, a planira uskoro postaviti nove plastenike u Zavidovićima i u Kozarcu.

Sa 17 zaposlenih ova kompanija trenutno proizvodi gotovo 600 tona povrća, a s investitorom i partnerom u projektu Jumom Matarom al-Muhairiem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planira povećati proizvodnju za četiri puta, odnosno godišnje proizvoditi 2.500 tona organskog povrća.

"Zahtjevi naših kupaca su mnogo veći od naših trenutnih mogućnosti, ali mi predano radimo na proširenju proizvodnje i, ako sve bude kako treba, mogli bismo zaposliti do 480 ljudi. Već sada imamo 21 zahtjev za kooperaciju u Bosni i Hercegovini, a trenutno za nas radi pet kooperanata", kaže Bašić.

Bio Agrar International, kako kaže njegov direktor, s ESOF-om želi postići vodeću poziciju na tržištu u Njemačkoj, ali i u drugim evropskim zemljama.

"Želimo proširiti kapacitete za proizvodnju organske hrane, ali i otvoriti nova radna mjesta i zaposlenima pružiti sigurnost", kaže Trede, ističući kako naročito želi osigurati dugoročnu stabilnost zaposlenih i njihovih porodica, a što je, veli, jedna od najvećih briga koju ističu partneri ESOF-a Semin Bašić i Enver Avdić.

I načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić polaže velike nade u ESOF. S ponosom pokazuje plastenike dignute na općinskom zemljištu.

"Vidite, ovdje je nekad bila ledina. Mi smo izašli ESOF-u u susret i dali zemlju na korištenje po veoma povoljnoj cijeni, ali ćemo se truditi da to bude još jeftinije, čak i simblično, jer mi u općini imamo blizu 3.000 nazaposlenih. Općina ima blizu 700 dunuma ovakvog i zemljišta sličnog kvaliteta, što ćemo ponuditi i ostalim zainteresiranima", kaže Sušić i dodaje da će ESOF-u na korištenje dati dodatnih deset dunuma zemlje.

Cilj je 100 plastenika

Međutim, općinski načelnik je nezadovoljan činjenicom da Bosna i Hercegovina nikad nije donijela zakon o proizvodnji organske hrane, iako joj je to jedan od preduvjeta na putu ka Evropskoj uniji, te zbog toga nema ni poticaja za proizvođače.

Unatoč tome, ESOF ima velike planove.

"Ne samo da želimo dostići traženih 5.000 tona povrća godišnje, nego namjeravamo otvoriti vlastitu hladnjaču i distributivni organski agrocentar, te pokrenuti proizvodnju vlastitih sadnica. Planiramo zaokružiti kompletan krug organske proizvodnje", kaže direktor ESOF-a.

Direktor Bio Agrar Internationala ide korak dalje, pa kaže da će ta njemačka kompanija s ESOF-om pokušati dostići vodeću poziciju na njemačkom tržištu, a možda i na evropskom.

U najveći regionalni centar organske hrane do sada su uložena gotovo tri miliona eura, a cilj im je do 2015. godine podići 100 profesionalnih automatskih plastenika, ukupne površine 50.000 kvadratnih metara.

Ovo je savrsen nacin da se pomognu povratnici i zaobidju cetnicke opstrukcije.

[Abidaga]

pWaY0g_-nEs

[ABen]

Pusta istočna Hercegovina, zemlja zaboravljenog historijskog naslijeđa
B. A. 13/04/2014 13:51:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/20886 ... jedja.html

MOSTAR - Jedno od najzanimljivijih životnih opredjeljenja zabilježenih u posljednje vrijeme u Hercegovini je odluka Tahira Pervana, magistra politologije, novinara i književnika koji, ni nakon bogatog životnog iskustva i osmogodišnjeg traženja posla, nije odustao od vlastitih ideja, te se vratio u svoje rodno selo Fatnicu kod Bileće, gdje ovih dana priprema prvu izložbu slika.

Pervan je za Anadolu Agency kazao kako je, smoren novinarstvom, brojnim praznim obećanjima političkih moćnika, odlučio pronaći mir u rodnom kraju iz kojeg potječe veliki broj poznatih ličnosti. On ističe kako se nikada ranije nije bavio slikarstvom te kako mu se ta ideja javila sama od sebe.

U prvom likovnom ciklusu pod nazivom "Zaboravljeno kulturno-historijsko muslimansko nasljeđe u istočnoj Hercegovini" posebno izdvaja sliku "Fatnički jablan" koju je posvetio Ahmed-paši Džezaru, čuvenom vojskovođi koji je u bici kod Ake 1799. godine porazio Napoleona Bonapartu. Džezar je rođen u porodici Pervana u Fatnici.

"Napuštena zelena polja, brda nad kojima se visoko u nebo izdigao jablan, odlična je metafora o Džezaru. Ovaj jablan se i danas zaista vidi i u Fatnici", pojašnjava Pervan.

Uradio je slike džamije Hasan-paše Predojevića, Ćepeličke džamije, potopljene u projektu bilećkog jezera, bogumilsko naselje, nekropole stećaka i nekoliko slika o jami Čavkarici u kojoj je ubijeno oko 500 Bošnjaka bilećkog kraja 1941.godine.

"Počeo sam slikati na dan kada je umrla Hadžera Ćatović, posljednji svjedok tog zločina. Meni se čini kako mi je suđeno da čuvam istinu o Čavkarici. Nakon nekoliko napisanih knjiga o toj temi, unutrašnji porivi me tjeraju da to prenesem i na platno", kaže Pervan.

O temi Čavkarice uradio je nekoliko slika. Na jednoj, grotlo Čavkarice, a na drugoj dno jame. Zanimljivo je da je Pervan u ovaj ciklus uvrstio i portret Husein ef. Hodžića, trebinjskog imama. Međutim, ova sliku Pervan je već poklonio.

Pervan slikama nastoji sačuvati sjećanje na autentične događaje, ličnosti i lokalitete. Za imaginacijom poseže tek u nužnosti historijske rekonstrukcije. Portret Džezara uradit će po karakterističnim crtama fizionomije Pervana.

Ne plaši se negativne likovne kritike, jer je njegovo slikarstvo nekoliko slikara ocijenilo kao pravo osvježenje. Kako je naglasio, prva izložba bit će organizirana u Mostaru, a, potom, zavisno od interesa i u drugim bh. gradovima.

[Abidaga]

UE2VbFlxIDc

[JuzniDoboj]

80446902084048674391

[amkos]

UE2VbFlxIDc

Kako moze tuziti FBiH da pomaze povratnicima?

To samo može genocidni mozak.