Livanjski kanton

[Jack]

Podatke ti je rekao Jack.Ja vec godinama nabavljam ovakve podatke

273 ucenika u osnovnim skolama i 99 Bosnjaka.Ova skolska godina
Ja sad ganjam jos neke podatke, ali to nije sad bitno

[ABen]

Podatke ti je rekao Jack.Ja vec godinama nabavljam ovakve podatke

273 ucenika u osnovnim skolama i 99 Bosnjaka.Ova skolska godina
Ja sad ganjam jos neke podatke, ali to nije sad bitno

Jack, dali broj nasih ucenika raste u Glamocu ili stoji konstantno u zadnjih 5-10 godina. Ako sam te dobro razumio, nas broj stoji a broj rvata i vlaha odpada. Tako da nas procenat kod ukupnog broja raste.

[Dezidijat]

"lopovska hobotnica HDZ cini sve da to postane prazni prostor idu u svom inatu cak i na svoje sve je veci broj hrvata u LK koji zele odselit i onih koji su odselili a ne zele se vratit za 10 god broj hrvata u LLK ce biti 50% manji nego sada,"


Koji im je to interes ?? Ovo nikad shvatit neću.

Čitao sam da svake sedmice idu autobusi, kombiji puni naroda za Njemačku. Ovo za Livno govorim.

interes su pare evo nedavno je i zatvorena jedina pijaca u Livnu, cilj je ukinuti alternativu obicnom stanovniku da kupuje u par privatnih trgovackih centara a malim poljoprivrednicima onemogucit nezavisni rad. Dakle cilje osigurati malom procentu porodica da ima sve a velikoj vecini samo bijedu i sirotinju

[amkos]

"lopovska hobotnica HDZ cini sve da to postane prazni prostor idu u svom inatu cak i na svoje sve je veci broj hrvata u LK koji zele odselit i onih koji su odselili a ne zele se vratit za 10 god broj hrvata u LLK ce biti 50% manji nego sada,"


Koji im je to interes ?? Ovo nikad shvatit neću.

Čitao sam da svake sedmice idu autobusi, kombiji puni naroda za Njemačku. Ovo za Livno govorim.

interes su pare evo nedavno je i zatvorena jedina pijaca u Livnu, cilj je ukinuti alternativu obicnom stanovniku da kupuje u par privatnih trgovackih centara a malim poljoprivrednicima onemogucit nezavisni rad. Dakle cilje osigurati malom procentu porodica da ima sve a velikoj vecini samo bijedu i sirotinju

Koja je onda razlika između HDZ, SDA, SDP ili SBB a ?!

Opet se vraćamo na onu: bogati postaju sve bogatiji, siromašni postaju sve siromašniji! Brutalno ali žalosno!

[mudhoney]

Gledam nešto taj kanton broj 10. Premda nas nema puno, on se nudi kao na pladnju, pogotovo ako uzmemo u obzir demografske katastrofe ostala dva naroda. Šteta da u Grahovu i Drvaru nemamo nikakvu bazu, to bi se lagano uzelo. Kanton 10 je izuzetno bitan iz dva razloga. Prvi je spajanje Bihaćkog džepa sa ostatkom našeg teritorija. Kada bi u nekoj budućnosti uzeli Drvar uz pretpostavku da u Glamoču već pomalo ali sigurno postajemo najbrojniji, još samo bi ostao Kupres. Drugi razlog je ogromna površina ovog kantona, a nama fali teritorija. Interesantan podatak je da površinski ovaj kanton zauzima skoro 10% površine BiH (preciznije 9,64%). Zauzimanjem ovog kantona naš "Lebensraum" u Bosni bi debelo prešao 40% i uz Brčko i Srebrenicu išao čak i na preko 45%. Ali ok, ovo što ja zborim u ovom trenutku je naučna fantastika. Iako, kad bi naši bogati poduzetnici otvorili kakvu industriju u recimo Grahovu, i kad bi zapošljavali isključivo (ili bar velikom većinom) Bošnjake, ova općina bi se uzela vrlo lako. Jack je to isto spominjao. BANU bi se trebala s ovim malo pozabaviti, okupiti bošnjačku financijsku elitu i izraditi strategiju. Privući nekih 20-tak tisuća Bošnjaka u ove krajeve i omogućiti im uslove za život. Nije nemoguće, samo treba plan i novac. Ali dobro, treba ići korak po korak. Sada je primarni cilj postići dominaciju u Glamoču i potpuno dotući Srbe u Bos Petrovcu. Znam da Bos Petrovac nije u kantonu 10, ali ga spominjem jer je u tom kraju. Nakon toga udariti na Drvar, Grahovo i Kupres.

[ABen]

Za Glamoc je samo potrebno da se vrate ili prijave Bosnjaci koji su napustili taj dio i preselili se u druge dijelove federacije gdje su Bosnjaci vecina. Ja znam jednog covjeka koji je porijeklom iz Glamoca a kupio sebi kucu u Zenici i tamo je prijavljen. On mi je pricao da preko 50% Glamocana sebi kupili kuce ili stanove po vecim gradovima u Bosni.

Dok se narod sam nevrati na svoje nema nista od tog mastanja i cekanja da mu neko poklopi njegovo rodno mijesto.

[Drina]

Gledam nešto taj kanton broj 10. Premda nas nema puno, on se nudi kao na pladnju, pogotovo ako uzmemo u obzir demografske katastrofe ostala dva naroda. Šteta da u Grahovu i Drvaru nemamo nikakvu bazu, to bi se lagano uzelo. Kanton 10 je izuzetno bitan iz dva razloga. Prvi je spajanje Bihaćkog džepa sa ostatkom našeg teritorija. Kada bi u nekoj budućnosti uzeli Drvar uz pretpostavku da u Glamoču već pomalo ali sigurno postajemo najbrojniji, još samo bi ostao Kupres. Drugi razlog je ogromna površina ovog kantona, a nama fali teritorija. Interesantan podatak je da površinski ovaj kanton zauzima skoro 10% površine BiH (preciznije 9,64%). Zauzimanjem ovog kantona naš "Lebensraum" u Bosni bi debelo prešao 40% i uz Brčko i Srebrenicu išao čak i na preko 45%. Ali ok, ovo što ja zborim u ovom trenutku je naučna fantastika. Iako, kad bi naši bogati poduzetnici otvorili kakvu industriju u recimo Grahovu, i kad bi zapošljavali isključivo (ili bar velikom većinom) Bošnjake, ova općina bi se uzela vrlo lako. Jack je to isto spominjao. BANU bi se trebala s ovim malo pozabaviti, okupiti bošnjačku financijsku elitu i izraditi strategiju. Privući nekih 20-tak tisuća Bošnjaka u ove krajeve i omogućiti im uslove za život. Nije nemoguće, samo treba plan i novac. Ali dobro, treba ići korak po korak. Sada je primarni cilj postići dominaciju u Glamoču i potpuno dotući Srbe u Bos Petrovcu. Znam da Bos Petrovac nije u kantonu 10, ali ga spominjem jer je u tom kraju. Nakon toga udariti na Drvar, Grahovo i Kupres.

Sve je to tacno samo mi je zapalo za oko ovo bihaci dzep. Taj izraz je vazio za vrijeme agresije kada je Bihac bio opkoljen i u nezavidnom polozaju. Danas je Bihac jedna od nasih najjacih utvrda. U samom opcini idemo na 95%+ a okolo nase opcine gdje imamo jos jacu zastupljenost. Uz to vise nema cetnika u Hrvatskoj i linija fronte je odbacena do Prijedora. Daleko je to od nekog dzepa. To je Tvrdava gdje za 20 godina nece biti vlaha ni za lijeka. Djeca koja se danas tamo radaju nece znati sta je to.


Prije Glamoca bi trebali ucrvstiti polozaj u Bosanskom Petrovcu i dole juzno od Bihaca ka Drvaru. Podici neka nova naselja.


Samo podrucje Glamoca bi moglo biti privlacno nasim ljudima i planinskih naselja. Nekako otkupiti zemlju i dati im da to obraduju. I tako lezi neiskoristeno

[mudhoney]

@Drina, izvinjavam se, ali sa terminom džep nisam htjeo biti uvredljiv. I mislim da se u ratu više koristio izraz "Bihaćka enklava", ali nema veze. Važnost tog kraja je, uz sve što si nabrojao, golema. Sad, zamisli samo da uzmemo Drvar i Kupres uz pretpostavku da Glamoč već ide na našu stranu. Banjalučki dio čobanskog entiteta bi u tom slučaju sa 3 strane bio okružen našim teritorijem, a sa četvrte je Sava i granica sa Hr. Ok, oni su i ovako već okruženi jer Brčko je naše, ali bi bilo još bolje da su okruženi u potpunosti sa našim demografskim teritorijem.

[Jack]

Stocarstvo su komunisti unistili industralizacijom i urbanizacijom.Austrija je ulagala u te seljacke grane privrede ali od 1941 nista

Orasko Brdo je imalo preko 500 stanovnika na popisu 1910,dok su Prkosi imali 911 stanovnika.Na popisu 1991 ovo Orasko Brdo je imalo 65 stanovnika.Prkosi oko 200.Danas Orasko Brdo ne postoji a Prkosi jos Prkose jer imaju 14 stanovnika ali nece ni oni dugo,zar ne?

E sad kao sto Sajo kaze pametno.Ako mi budemo ulagali u stocarstvo,poljuprivredu ili neke ekononmske aktivnosti gdje se moze iskoristiti potencijal te zemlje.Nacuo sam naprimjer da krompir je tamo najbolji,.Onda bi se moglo sta uradiit

[Jack]

Glamoc je na popisu 1910 imao 20 000 stanovnika, ili 5 puta vise nego danas

Prije 6-7 godina ovdje je bilo 350 ucenika, sad je 273.Ovakvim tempom, iako ljudski zivot nije vjecan ali dovoljno je znati osnove matematike, da krivulja ide fino dole.Da ce se negdje oko 2021 godine desiti da u opcini budes imao 200 Osnovaca, ili do 2023 godine.Nije to mala stvar.Posebno najgore ce biti bas u centru Glamoca.To mjesto bude li imalo preko 1000 stanovnika za 20 godina bit ce extra


Opcina takodjer ce pasti.Grahovo i Drvar su nevazni.Vlasi ce se raseljavati, imaju ogroman mortalitet dole, nemaju nikakve strukture opstanka.Nikakve.

Nama je najbolje, samo pitanje je zasto mnozina.Jer ja bih sebi ruku odsjekao pred tv Kamerama, ako u roku 12 mjeseci ne bih ucinio od Glamoca Bosnjacku opcinu.Ok, eto 2 godine

Jer mi smo tu, prisutni smo, imamo selo.Kad ides u Grahovo nemas nikakvo zaledje,a Glamoc bi se mogao obraditi

Stocarstvo je kljuc ali i visoko-natalitetna politika Bosnjaka.Jer prava je steta da u opcini gdje ako bude 2000 stanovnika za 20 godina ovakvim tempom.Ne budemo vecina

[panteri]

Evo neki podaci za Glamoc u osnovnim skolama po sekcijama,misli na Bosnjake naravno-
Mladi demokrati 8/17
Novinarska 1/10
Informaticka 0/9
Dramska v.r. 0/20
Dramska n.r. 3/12
Recitatorska 2/5
Literarna 7/9
Kosarkaska 2/9
Likovna n.r. 6/30
Likovna v.r.
Ekoloska 8/22
Zbor 2/28
Zbor i orkestar
Mladi matematicari n.r.
Mladi matematicari v.r. 1/8
Mladi volonteri 7/11
Prometna 7/15
Nogometna 6/22

Ukupno 60/230
Naravno u mnogim sekcijama se ucenici ponavljaju,ali opet gotovo sam siguran da su Hrvati vecina,mada tesko je mnoga imena Srpska i Hrvatska razlikovati.
Takodje nazivi sekcija su pisani na Hrvatskom jeziku,to sam samo kopirao i zamolio bih da me zbog toga ovdje ne prozivate,kao sto su me ovdje pojedini vec prozivali.

[ABen]

Mozes postaviti link ako si ovu informaciju kopirao sa nekog portala. Hvala unaprijed.

[panteri]

http://os-glamoc.com/sekcije.php
Evo.Ja sam sabirao.
Voditelji sekcija 2/24

[ABen]

Moze biti tacno ovo sto si napisao, ali podatke sto je Jack nabavio je sigurno za dijecu koja pohadaju vijeronauku. Sa tim nemogu biti podatci losiji nego sto ih je Jack postavio.

[Jack]

Tacno tako i znam za te podatke koje si postavio s stranice Os Glamoc.Da ja izmisljam podatke kako me neki optuzuju izmislio bih nesto za Glamoc

Iako ponekad i direktori skola mi izadju u susret, no necemo o tome.Broj Bosnjaka u Glamocu je 99 od ukupno 273

I ne bih da se ponavljam

[Jack]

Gledam malo broj popisanih ovdje

Bosansko Grahovo 3091 na 785 km2.Bez Bosnjaka.Navodno opcina ima ispod 2000 stalnih stanovnika.U osnovnim skolama 87 ucenika prosle godine.Industrijski mrtav gradic.ako se moze nazvati gradicem.Vise selendra ili ili jos bolje vukojebina.U opcini nema nijedno naselje s preko 1000 stanovnika.Mozda 3-4 sela s preko 200 tinjak stanovnika,ako i toliko.Ovo ostalo sve nestaje.Kanalizacije a ni poste nema.Drvna industrija pukla.Ceste u raspadu


Drvar oko 7500 navodno popisanih iako u opcini je bilo 419 ucenika u osnovnim skolama.Oko 370 Srba.Ostatak su Hrvati.Navodno broj u opcini stalnih je izmedju 5000-6000.A i do 2000 je popisano iz Banja Luke ili Srbistana.Grad naseljen Hrvatima i dominantno Hrvatski.Zadnjih par godina ima promjenu osnovne skole Ivana Merza u Os Drvar.Promjenu Hrvatskih naziva ulica.Kao i unistenje glavnog privrednog subjekta u gradu ali i u opcini.Finvesta.Cirka 240 km2 opcine Drvar s 11 sela.Iako Usk sume uzimaju jos u cirka 50 km2 povrsine sumu.Zavrsilo je danas u opcini Bihac.Sto je vise od jedne opcine Busovace ili cak velicine opcine Novi Travnik.Ko bi rekao.Industrijski pukao grad.Hrvati nisu ulagali pare nakon izgona od strane Sfora kad je grad postao Srpski.Tajkun Filipovic ih je navodno ostetio masovno za par desetina miliona Eura.Stanove i nekretnine su veoma jeftine ovdje.


Glamoc.Oko 4000 tak popisanih.Neki kazu da je pravi broj u opcini cirka 3500.Bilo je 273 ucenika prosle skolske godine.Od tog broja njih 99 je Bosnjaka.Jedina opcina gdje su Bosnjaci vidljiva manjina.U Osnovnim skolama cine preko 35% ucenika i imaju cirka 10 tak naselja danas s njihovom vecinom.Vecinom su to manja naselja.Industrijski mrtva opcina.Srbi su najstariji ovdje.Realno s 100 tinjak avanturista kojih nema kod nas.Mi bi ogromne povrsine preuzeli ovdje


Veoma dobro je da su ustashe totalno unistile privredno Drvar.Oni su ga totalno unistili.Dok mi dizemo mrtav Neum i pravimo od njega neko novo jako ustasko leglo.Hrvati su Drvar osakatili moze se reci.I tu ja vidim bas nasu sansu.Ogromne povrsine zemljista danas se mogu buzasta naci ovdje i treba posmatrati i gledati ovo podrucje.Sumarija koja je nekad bila sve podjelom na Istocni Drvar i onaj dio Bihaca kao i ono sto je ostalo u Drvaru+ Ono sto su Hrvati pokrali i popljackali u gradu.Od jedne bogatije privredno opcine napravilo je fakat tesku sirotinju ovdje.Grahovo pusta zemlja,dosta povrsine

Kad vec ima tema Busovaca,Kiseljak,Vitez i Kresevo.Sto da ne?
I ova tema

[atif]

Mozes li nam ista reci o drvaru i bosanskom grahovu da li bilo prijenase neko selo sa dzamijom?

Oštrelj je 10 km od drvara i koliko sam čuo naši počeli praviti vikendice a i naš drži turistički centar.

[Jack]

Koliko ja znam nije bilo.Makar za Drvar.Prica se da je bilo u Crnom Lugu Muslimana nekad.To je Grahovska opcina

Ostrelj je cirka 15 km od Drvara.Malo je to selo bilo i prije rata.Na jakoj je nadmorskoj visini.Jaki vjetrovi stalno pusu dole.Poznato po vikendicama prije rata i Titovom vozu te motelu koje je nekad zauzeo Hvo a sad je u Usk kantonu.Istina je da dobar dio vikendica ali i zemljista na Ostrelju su uzeli Biscani.Kao i ostali iz drugih podrucja.I da postoji neki plan izgradnje vikend naselja na Ostrelju.No,kako je sad.Bit ce tesko.Srbi ce to stopirati.Gledao sam imena ulica u samom Bos Petrovcu juce.Prilicno zalosno koliko cetnickih ulica imaju u samo gradu.Ti ljudi se vole saginjati cetnicima i ugodjavati.Tako ako jedino da Usk proglasi tu zonu od nekog posebnog znacaja.Kao Nacionalni park Una.Ovako,to ce teze ici

[Jack]

Drvar se ne moze braniti.Izmedju 240-270 km2 Drvarske opcine.Usk sume kazu cak 303 km2 Drvarskog podrucja je pod njihovom upravom.Sve je do do 1997 bio dio tadasnje opcine Drvar jedinstvene

Reci cu vam malu tajnu.Tad su ovi nasi uspjeli da podvale pricu da Martin Brod je u cjelosti dio Bih.Uvijek je posred sela isla granicna linija.Pa su obe strane Une pripale Bosni.I ne samo to.Nego je tadasnji Bihac ubjedio Kanadski Sfor.Da je cak i jedan dio opcine uzela Hv pa su se oni povukli..

Sad kad je Vaganj nas.Dominantna tacka tog dijela.Inace 5 km od Drvara.Ustashe,cetnici.Ko god.Nema sanse.Gradic se ne moze odbraniti.Bude li kakvih sukoba s ustashama.Drvar je nas u pola sata.Sve to sto smo finu pricu plasirali.Uzeli toliko i cijeli Martin Brod.Cak smo ustashama i Golu Pljesevicu uzeli.Repetitor jedan koji je 150 metara unutar Hrvatske.I tu smo strane uspjeli da uvjerimo da je to nase


Drvar ti je jarane.Drugaciji kraj.To je stari komunisticki kraj koji nikad nije bio kapitalisticki.Podsjecamo jos prije rata bila je masovna migracija Cazina,Buzima i Sanskog Mosta,pa i Prijedora vani gdje je dosta tih ljudi radilo vanka i primilo karakteristike kapitaliste

Sta imas u Drvaru danas?Ama bas nista.Neces ni Petrovac naci tako urusen kako je Drvar.Grahovo selendra bez banke i kanalizacije.To je druga prica.Imaju jednu cak postu dole ako i to.Nasa je to veoma dobra sansa da se ovlada velikim podrucjem jer ti ljudi su dozivjeli pravu pustos od strane ustasha.A i vise nema komi vlade da promovira Drvar poznat po Titovoj pecini.Kako vrijeme bude prolazilo.Za 20 godina nece se niko ni sjecati Tita.A osta Drvar.Srusen,napusten.Visoke smrtnosti.Ekonomski neodrziv.Vec je sada.I na tome se treba raditi.Ja vam kazem da je to znatno lakse sad uzeti od Neuma jer Neum je dobijao na stotine miliona Eura pomoci Hrvatske vlade.I jos dobija i mi hranimo Neum masovno dolazeci dole na ljetovanje.A realno.Ko je od vas bio u Drvaru?Nema neki interes dole.To je slijepo crijevo.Totalno prolazno mjesto.Ekonomski puklo.Svake godine imaju -100 preko prirodnog prirastaja.Ovog puta su imali 419 ucenika u osnovnoj skoli.Skolska 2013/2014.Pitam se samo ako taj broj padne na ispod 300 ucenika.A sigurno ce pasti.Da li je stvarno doslo vrijeme da i oni iz Bihaca ali i ostatka Krajine kazu.Drvar je nasa interesna zona pa cemo mi morati da pokazemo koliko smo sposobni.Pa da uzmemo Drvar.Drvar ti je nas Krajiski Neum

Neum je predaleko za nas iz Krajine da ga uzimamo.No.Drvar.Ima interesa a i ;lakse ce biti.Treba masovno reklamirati,pa i gledati kakvo je stanje dole.Nije vazno kako je.Sto vece selo.Manje ce nas gledati.Gore je doci u naselje.Selo samo s kucem.I svak zna da se ti zoves Sulejman ili Muhamed.Ali Drvar je pun stanova.A mi bas trebamo stanove da kupujemo


Glamoc.Glamocki Bosnjaci su dosta sposobni ljudi.Primjetio sam da ljudi fakat imaju neki plan kako da opstanu dole.,Ustashe su skolske 1997/1998 imale tad 15 Bosnjaka.I zvali su nas sakom Muslimanskog jada.Tad je bilo skoro 200 Hrvata u osnovnim skolama.Mozes misliti tada.Znaci prije 16-17 godina to je bio kraj gdje je Bosnjak bio manji od makova zrna.Nevidljiv toliko da su nas i ustashe ponizavale.

Danas u Glamocu imas 99 Bosnjaka u osnovnim skolama.I daleko je da smo saka Muslimanskog jada.Sela su pukla i mi treba da idemo po Glamocu i kupujemo te vlaske vukojebine.Za sitne pare.I to ozbiljno.Pogledaj vlaska sela.Rijetko koje ima preko 100 stanovnika na podrucju Glamoca.Sva ta sela i sve to mora da bude nas interes.Isto ovo vazi bome i za Grahovo



No,ja bih Drvar proglasio kao nekom zonom posebne ''skrbi'' kako su ustashe proglasile Vukovar.Pa da se i to poklopi

[atif]

Ekipa RTRS-a posjetila je Glamoč, zaboravljenu opštinu u kojoj većinu stanovništva čine Srbi. Oni koji bi se vratili u Glamoč nemaju mnogo razloga, jer pored teških životnih uslova Srbe u ovoj opštini godinama muči još jedan problem čije se rješenje ne nazire- pravo na jezik

Od predratnog Glamoča ostale su slike i uspomene. Na ulazu u današnji nedostaje tabla s Danteovim natpisom "Ostavite svaku nadu vi koji ulazite ovdje", jer ova zaboravljena varoš okružena planinskim vrhovima, usidrena u prostrano Glamočko polje odavno je klinički mrtva.

Na aparatima je održava oko 5.000 stanovnika naviknutih na ćudi glamočke klime i surovost života, koju samo ovdašnje kasabe mogu da ponude. Ujedinjene u siromaštvu, građane razdvaja nacionalna linija ispod koje Srbi uživaju najmanje prava.

Načelnik optine Radovan Marković kaže za RTRS da je lokalna vlast u Glamoču potpuno razvlašćena i da ne upravlja ničim, nego da se sva vlast sprovodi s kantonalnog nivoa (Kanton 10 - Livanjski kanton, prim.aut.)

"Problem ove cjelokupne države jeste to što je ona napravila neku formalnu ravnotežu i sve na papirima izgleda kao med i mlijeko, međutim, u životu to ne funkcioniše. Mi jesmo većina u loklalnoj vlasti, ali lokalna vlast je potpuno razvlašćena. Ona ne upravlja ni školstvom, ni zdravstvom, ni bilo čim. Upravlja se s nivoa Kantona. Onda je neki viši nivo vlasti Federacija BiH. Međutim, Kanton ne prihvata federalne ingerencije i nadležnosti, tako da se on izdigao kao država u državi i sve stvari uređuje prema svojim nahođenjima i prema svom nacionalnom biću."

NJegove riječi potvrđuje i protonamjesnik Slobodan Kljajić.

"Mi kad se obratimo, kažu: 'Republici Srpskoj pripadate'. Federacija nas odbacuje pošto smo većinski srpsko stanovništvo i srpska je vlast, ali mi od toga nemamo ništa, tako da sem Boga, niko drugi ne obraća pažnju na nas", kaže Kljajić.

GRAD BEZ EKONOMIЈE I PERSPEKTIVE

U Glamoču se godinama ne rađaju Glamočani. Porodilište je u Livnu, kao i sud i tužilaštvo.

Glamoč nema ekonomske pokazatelje, jer ekonomije ovdje nema. Nekada najveću evropsku fabriku za proizvodnju krompira dokrajčila je privatizacija.

Privreda se svela na desetak pilana i isto toliko trgovačko-ugostiteljskih objekata. Većina stanovništva preživljava od penzije i od uzgoja krompira i jagnjadi.

Malobrojni mladi, ako su Srbi, uglavnom, odlaze najdužom jednosmjernom ulicom na svijetu, Glamoč - Banjaluka. Ostali kažu: "Odavde se karta kupuje u jednom pravcu".

Dane troše u glamočkim kafićima, čekajući zajedno, zaustavljeni u vremenu i prostoru.

"Živi se loše. Većina stanovništva nema posla i nije situacija baš dobra. I onaj ko radi - nema plate", kaže za RTRS jedna od stanovnica Glamoča, dok jedan od njenih sugrađana dodaje i da je u gradu mnogo kriminala.

"Niko nas ne pita ko će se ovdje zaposliti, ko će biti primljen u 'Šume' ili bilo gdje. To se dešava tamo negdje u Livnu ili Kupresu", riječi su načelnika opštine, Markovića.

U Glamoču se uzima ono što treba - i odlazi. Prva meta je šuma koju niko ne štiti, a svi je pustoše. U samom gradu, između radnog dana i neradnog, nema razlike, jer su ulice podjednako puste. Dječje igralište - bez djece.

Iako je od rata prošlo skoro dvadeset godina porušene kuće niko ne popravlja. Preko puta Ulice bratstva i jedinstva svjež grafit - ustaše Zagreb. U centru dominira spomen-obilježje hrvatskim borcima. Pored njega vijore se hrvatske zastave, tek da se zna čiji je Glamoč. Srbi ovdje nemaju svoje obilježje. Imaju pravoslavnu crkvu koja je 1995. pretvorena u konjušnicu, a 1996. u vulkanizersku radionicu. Danas je obnovljena. Za 12 godina u njoj su obavljena tri vjenčanja.

"Imamo preko 200 momaka neženja. fali nam djevojaka. Kad bi se oni poženili i kad bi imali bar po jedno dijete ili dvoje, to bi bilo zaista lijepo", kaže protonamjesnik Kljajić.

On dodaje da živi i radi u Glamoču već 12 godina i da je imao dosta problema i provokacija na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

"U početku sam imao dosta provokacija, napada, od paljenja zastava, provaljivanja u ovu svetinju, omalovažavanja."

Iako mali i siromašan, Glamoč je bogat nacionalnom netrpeljivošću u kojoj se uspješno prepoznaje i dijeli približno 2.500 Srba, 1.000 Hrvata, te oko 800 Bošnjaka. Osim institucija u kojima rade, Hrvati i Bošnjaci imaju monopol nad šumama -istinskim bogatstvom Glamoča.

Za Srbe, iako su najbrojniji, posla u gradu nema. Mržnja prema ćirilici identična onoj u Vukovaru. Sve table u Glamoču i oko njega - precrtane.

Precrtana ćirilica potvrđuje stav Srba u Glamoču koji za sebe kažu da osim što su otpisani i zaboravljeni, ujedno su i građani trećeg reda, jer, iako čine 65 odsto stanovnika ove opštine, pored Hrvata i Bošnjaka posla za njih jednostavno nema.

Oni koji bi se vratili, osim ljubavi prema zavičaju, nemaju razloga za povratak, a od ljubavi se ne živi. Vrlo malo Srba zaposleno je u Opštini. Ostali ako rade, bave se poljoprivredom i stočarstvom.

Oko same varoši, dokle pogled seže, pusta polja i srušene kuće. Za razliku od hrvatskih i bošnjačkih, do srpskih sela uglavnom nema uslovnog puta.

U grad se, kao i iz svakog sela, dolazi po potrebi.

Nenaviknut na posjete, Radovan Cvijetić, samohrani roditelj devetoro djece, sumira sliku Glamoča.

"Život je težak - neimaština velika. Problema ima dosta, kud god se makneš - problem. Problem u školi, problem za posao. Ko ima dobrog prijatelja nađe posao, ko nema - nema posla. Nemamo put. Ko će nam izgraditi put? Opštinske vlasti znaju za naše probleme, ali i Opština je nejaka. I oni zavise od Šumarije i gledaju koliko će im Šumarija dati para", kaže Radovan.

Osnovna škola nosi naziv "Fra Franjo Glavinić", za koga ni najveći poznavaoci hrvatske istorije nisu čuli. Ivo Lola Ribar koji je poginuo u Glamoču ovdje je odavno zaboravljen. Od tridesetak zaposlenih u obrazovnom sistemu radi samo jedan Srbin i to vjeroučitelj. Iako većina u Glamoču, srpska djeca nemaju pravo na svoj jezik.

Radovan Cvijetić, samohrani otac devetoro djece u GlamočuRadovan Cvijetić, samohrani otac devetoro djece u Glamoču
Za 12 godina upućeno je isto toliko dopisa Vladi Republike Srpske i Federacije, s molbom da se srpski jezik uvede u škole.

"Djeca u svakodnevnoj nastavi imaju dosta neprijatnosti, zbog problema s jezikom. Mi svoju djecu učimo da se prema hrvatskom odnose kao prema engleskom ili bilo kojem drugom stranom jeziku", kaže protonamjesnik Kljajić.

Pokušaji da se hrvatski tretira kao strani jezik često su neuspješeni, jer uglavnom i sami neobrazovani roditelji nemaju dovoljno znanja ni snage da se bore protiv uticaja hrvatske kulture.

Generacija srpske djece odrasta s uvjerenjem da je glagoljica staro hrvatsko pismo. Srpski jezik kao identitet, poput Srba -ovdje nestaje.

"Srpski jezk nemamo u školi, to je najveći problem za našu srpsku djecu. Oni uče hrvatski jezik, ima riječi koje dijete ne razumije uopšte. U školi uči hrvatski i tako se mora ophoditi", kaže majka jedne djevojčice.

I protonamjesnik Kljajić dodaje da srpska djecu u Glamoču zaostaju dosta za školstvom u Republici Srpskoj. "Kada odu djeca tamo, kasne po tri godine. Zaostaju sa znanjem i sa svim ostalim što je potrebno za dijete."
Načelnik opštine, Marković, takođe ističe velike probleme u predškolskom i školskom sistemu.

DIREKTORICA VRTIĆA- ČASNA SESTRA

"Problem jeste to što nemate u svojim dokumentima da ste završili srpski jezik ili bilo šta iz grupe nacionalnih predmeta. To je problem prilikom upisivanja srednjih škola i fakulteta."

Utisak je da se u Glamoču živi po pisanim i nepisanim pravilima koja određuju Hrvati. Predškolskim obrazovanjem rukovodi - časna sestra.

"U predškolskom obrazovanju imamo tu situaciju koja malo duže traje da je direktor vrtića časna sestra, osoba uniformisana u odoru časnih sestara", dodaje Marković.

Da srpski narod nema nikakva prava, a ni slobodu potvrđuje i apel protonamjesnika Kljajića.

"Molim vas i apleujem na vašu televiziju da nas češće posjetite i da obiđete ovaj napaćeni svetosavski narod. Kada pogledamo da se Badnjaci, primjera radi, proslavljaju po Republici Srpskoj i tamo je sloboda i uvijek su se palili. Ovdje je zadnji barjak upaljen 1934 . i pokušavamo s tim da srpski narod oživimo, da se srpski narod ne okuplja samo na sahranama."

Život na ivici opstanka stanovnike Glamoča vodi u dva pravca, mlađe - odlasku, starije - biološkom nestanku.

Skromnu nadu o boljem životu u Glamoču ravnomjerno dijele Hrvati i Bošnjaci. Ipak, težina glamočkog života najviše pritišće Srbe, koji kako sami kažu: "Možda će se u Glamoču živjeti bolje, ali nas ovdje neće biti."

PRIPREMIO: D. Bojić

http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=114503