Ekonomija Bosne i Hercegovine

[mudhoney]

Nisam znao gdje postavit ovo pitanje pa ako moderatura smatra da ima prigodnija tema, molim da premjesti. Radi se o proračunu grada Sarajeva. Iz ovog članka http://www.dnevno.ba/vijesti/bih/81882- ... 51-km.html ispada da je sarajevski proračun smješnih 12 miliona maraka. To mi je naprosto nepojmljivo nisko, tim više ako se uzme u obzir da je zagrebački proračun nešto veći od milijarde eura, a beogradski je oko 800 miliona eura. Splitski se vrti na 100-tinjak miliona eura. Sad me zanima jeli ovaj podatak sa linka netočan ili Sarajevo je stvarno tako bijedno? Pa 12 miliona maraka je dobit jedne recimo srednje velike firme koja je imala uspješnu godinu. Ako je ovo istina, onda je za plakat.

[noel malcolm]

Nisam znao gdje postavit ovo pitanje pa ako moderatura smatra da ima prigodnija tema, molim da premjesti. Radi se o proračunu grada Sarajeva. Iz ovog članka http://www.dnevno.ba/vijesti/bih/81882- ... 51-km.html ispada da je sarajevski proračun smješnih 12 miliona maraka. To mi je naprosto nepojmljivo nisko, tim više ako se uzme u obzir da je zagrebački proračun nešto veći od milijarde eura, a beogradski je oko 800 miliona eura. Splitski se vrti na 100-tinjak miliona eura. Sad me zanima jeli ovaj podatak sa linka netočan ili Sarajevo je stvarno tako bijedno? Pa 12 miliona maraka je dobit jedne recimo srednje velike firme koja je imala uspješnu godinu. Ako je ovo istina, onda je za plakat.

Mudhoney,Gračanica ima 10 mil KM budžeta, kao i Tešanj,

tako da je greška ili u članku ili u tvome shvatanju članka, kojeg ja btw neću ni čitati,

jer je podatak koji navodiš nemoguć.

[mudhoney]

Jasno da je podatak nemoguć, zato sam i postavio pitanje jer mi nije jasno.

U međuvremenu sam našao jedan drugi članak u kojem piše da je proračun sarajevskog kantona 759 miliona KM. E sad, odakle tolika razlika između proračuna grada i kantona, pojma nemam. Moram priznati da sam ugodno iznenađen s ovom cifrom, po ovome Sarajevo sasvim ravnopravno parira ostalim centrima u regiji ako se uzme u obzir broj stanovnika i suma proračuna.

Inače, članak je zanimljiv i vrijedi ga pročitati:

http://www.vecernji.ba/vijesti/sarajevu ... nak-482306

Banjalučki proračun iznosi nešto manje od 140 miliona km ( ), a najveće iznenađenje je Brčko distrikt sa čak 236 miliona km.

[Drina]

Jasno da je podatak nemoguć, zato sam i postavio pitanje jer mi nije jasno.

U međuvremenu sam našao jedan drugi članak u kojem piše da je proračun sarajevskog kantona 759 miliona KM. E sad, odakle tolika razlika između proračuna grada i kantona, pojma nemam. Moram priznati da sam ugodno iznenađen s ovom cifrom, po ovome Sarajevo sasvim ravnopravno parira ostalim centrima u regiji ako se uzme u obzir broj stanovnika i suma proračuna.

Inače, članak je zanimljiv i vrijedi ga pročitati:

http://www.vecernji.ba/vijesti/sarajevu ... nak-482306

Banjalučki proračun iznosi nešto manje od 140 miliona km ( ), a najveće iznenađenje je Brčko distrikt sa čak 236 miliona km.

Tih 12 miliona se samo odnosi na grad Sarajevo. U proslom mandatu je iznosio 20 miliona. Taj budzet ne sluzi nicemu do placanju uposlenih. Sto povlaci pitanje sta oni rade uopste? Odgovor je nista.

Ima budzet kantona i tu su sve ovlasti. Na taj budzet kantona trebas dodati i budzete opcina.(Novi Grad, Stari Grad itd) i tek onda ce dobiti realnu cifru.

[sarajlija]

Nisam znao gdje postavit ovo pitanje pa ako moderatura smatra da ima prigodnija tema, molim da premjesti. Radi se o proračunu grada Sarajeva. Iz ovog članka http://www.dnevno.ba/vijesti/bih/81882- ... 51-km.html ispada da je sarajevski proračun smješnih 12 miliona maraka. To mi je naprosto nepojmljivo nisko, tim više ako se uzme u obzir da je zagrebački proračun nešto veći od milijarde eura, a beogradski je oko 800 miliona eura. Splitski se vrti na 100-tinjak miliona eura. Sad me zanima jeli ovaj podatak sa linka netočan ili Sarajevo je stvarno tako bijedno? Pa 12 miliona maraka je dobit jedne recimo srednje velike firme koja je imala uspješnu godinu. Ako je ovo istina, onda je za plakat.

To nije isto kao budjet opcina grada Sarajeva. Npr. opcina Novo Sarajevo ima budjet od 21.411.000,00 KM naravno opet je cifra mizerna ali evo ti link da se i sam uvjeris http://novosarajevo.ba/admin/slike/doc/ ... godine.pdf

Opcina Centar 41.372.248 http://www.centar.ba/upload/documents/d ... 013%20.pdf

opcina Novo Sarajevo ima budjet od 21.411.000,00 KM http://novosarajevo.ba/admin/slike/doc/ ... godine.pdf

opcina Novi Grad 25.977.000 http://www.novigradsarajevo.ba/public_h ... uzbene.pdf

opcina Vogosca 8.694.000 http://www.vogosca.ba/public/down/Nacrt ... godinu.pdf

Znaci sve opcine Sarajeva imaju budzet koji je mizeran a iznosi nekih 97 milion KM, neda mi se racunat sad u bobu. Kanton i grad nisu jedno te isto tako da se slobodn moze reci da je budzet grada Sarajeva u poredzenju sa ciframa koje si ti iznio za Zagreb i Beograd ako se spomenute vifre odnose samo na te gradove mizeran ili bolje receno mizerija mizerije. A ako se odnosi na zupanije eh onda mozemo biti zadovoljni budzetom kantona Sarajeva.

[Krokodil Behko]

Nisam znao gdje postavit ovo pitanje pa ako moderatura smatra da ima prigodnija tema, molim da premjesti. Radi se o proračunu grada Sarajeva. Iz ovog članka http://www.dnevno.ba/vijesti/bih/81882- ... 51-km.html ispada da je sarajevski proračun smješnih 12 miliona maraka. To mi je naprosto nepojmljivo nisko, tim više ako se uzme u obzir da je zagrebački proračun nešto veći od milijarde eura, a beogradski je oko 800 miliona eura. Splitski se vrti na 100-tinjak miliona eura. Sad me zanima jeli ovaj podatak sa linka netočan ili Sarajevo je stvarno tako bijedno? Pa 12 miliona maraka je dobit jedne recimo srednje velike firme koja je imala uspješnu godinu. Ako je ovo istina, onda je za plakat.

To nije isto kao budjet opcina grada Sarajeva. Npr. opcina Novo Sarajevo ima budjet od 21.411.000,00 KM naravno opet je cifra mizerna ali evo ti link da se i sam uvjeris http://novosarajevo.ba/admin/slike/doc/ ... godine.pdf

Opcina Centar 41.372.248 http://www.centar.ba/upload/documents/d ... 013%20.pdf

opcina Novo Sarajevo ima budjet od 21.411.000,00 KM http://novosarajevo.ba/admin/slike/doc/ ... godine.pdf

opcina Novi Grad 25.977.000 http://www.novigradsarajevo.ba/public_h ... uzbene.pdf

opcina Vogosca 8.694.000 http://www.vogosca.ba/public/down/Nacrt ... godinu.pdf

Znaci sve opcine Sarajeva imaju budzet koji je mizeran a iznosi nekih 97 milion KM, neda mi se racunat sad u bobu. Kanton i grad nisu jedno te isto tako da se slobodn moze reci da je budzet grada Sarajeva u poredzenju sa ciframa koje si ti iznio za Zagreb i Beograd ako se spomenute vifre odnose samo na te gradove mizeran ili bolje receno mizerija mizerije. A ako se odnosi na zupanije eh onda mozemo biti zadovoljni budzetom kantona Sarajeva.

I sve je to ništa u poređenju sa budžetom kantona sarajevo koji iznosi 739.740.000,00 KM

Izvor: http://sarajevo.co.ba/usvojen-budzet-ka ... 13-godinu/

Znači najveći novac se nalazi u Kantonima što i nije za čuditi jer su kantoni nositelji organizacije zdravstva,MUP-a, školstva.. čega sve ne. Možda je to i loše ali je za sada tako.

[mudhoney]

Znaci sve opcine Sarajeva imaju budzet koji je mizeran a iznosi nekih 97 milion KM, neda mi se racunat sad u bobu. Kanton i grad nisu jedno te isto tako da se slobodn moze reci da je budzet grada Sarajeva u poredzenju sa ciframa koje si ti iznio za Zagreb i Beograd ako se spomenute vifre odnose samo na te gradove mizeran ili bolje receno mizerija mizerije. A ako se odnosi na zupanije eh onda mozemo biti zadovoljni budzetom kantona Sarajeva.

Da, ali time dolazimo do toga da je u BiH drukčiji ustroj, tj. mnogo više na značenju imaju kantoni nego gradovi. Evo primjera: budžet grada Zagreba iznosi više od milijarde eura. A budžet zagrebačke županije tek 300-tinjak miliona kuna, dakle 40-tak miliona eura ( http://zg-magazin.com.hr/proracun-zagre ... juna-kuna/ ). Znači, suprotno od sarajevske situacije u kojoj kanton ima mnogo veći budžet od samog grada. Ne znam kakav je piramidalni ustroj u Bosni, ali u Hr je mnogo unosnije biti gradonačelnik nego župan. Pozicija župana ima tek formalnu funkciju, manje više je fikus, dok gradonačelnik vrti prave stvari.

Znači, možda je samo do ustroja i to je to. Jer kad zbrojimo proračun Sarajeva i sarajevskog kantona, a s druge strane zbrojimo proračun Zagreba i Zg županije, dobijemo otprilike recipročne cifre u odnosu na broj stanovnika i sveopći standard.

[hassan]

U Sarajevu bi najbolje bilo potpuno ukinuti općine i kanton, a nek ostane samo grad. tri nivoa vlasti su previše za ovako malo područje i ovaj broj stanovnika. Naravno to se nikad neće desiti jer treba uposliti raznorazne tetiće, sestriće, sinove i kćeri...

[rahimic]

Znaci sve opcine Sarajeva imaju budzet koji je mizeran a iznosi nekih 97 milion KM, neda mi se racunat sad u bobu. Kanton i grad nisu jedno te isto tako da se slobodn moze reci da je budzet grada Sarajeva u poredzenju sa ciframa koje si ti iznio za Zagreb i Beograd ako se spomenute vifre odnose samo na te gradove mizeran ili bolje receno mizerija mizerije. A ako se odnosi na zupanije eh onda mozemo biti zadovoljni budzetom kantona Sarajeva.

Da, ali time dolazimo do toga da je u BiH drukčiji ustroj, tj. mnogo više na značenju imaju kantoni nego gradovi. Evo primjera: budžet grada Zagreba iznosi više od milijarde eura. A budžet zagrebačke županije tek 300-tinjak miliona kuna, dakle 40-tak miliona eura ( http://zg-magazin.com.hr/proracun-zagre ... juna-kuna/ ). Znači, suprotno od sarajevske situacije u kojoj kanton ima mnogo veći budžet od samog grada. Ne znam kakav je piramidalni ustroj u Bosni, ali u Hr je mnogo unosnije biti gradonačelnik nego župan. Pozicija župana ima tek formalnu funkciju, manje više je fikus, dok gradonačelnik vrti prave stvari.

Znači, možda je samo do ustroja i to je to. Jer kad zbrojimo proračun Sarajeva i sarajevskog kantona, a s druge strane zbrojimo proračun Zagreba i Zg županije, dobijemo otprilike recipročne cifre u odnosu na broj stanovnika i sveopći standard.

Zg zupanija nema veze sa gradom, to je podrucje oko samog grada, a grad je za sebe.

[Drina]

U Goraždu raste potreba za industrijskim zonama

Za razliku od Sarajevskog kantona gdje tzv. industrijske zone zjape prazne i bez urađene infrastrukture, u Bosansko- Podrinjskom kantonu situacija je u mnogo čemu drugačija. Samo Goražde ima četiri industrijske zone, neke od njih su već skroz opremeljene i popunjene, a za druge vlada veliko interesovanje investitora.

Najaktuelniji su radovi na industrijskoj zoni Vitkovići, koja je smještena na lokaciji bivše Azotare.

http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/u-g ... nama/28964

[mudhoney]

Zg zupanija nema veze sa gradom, to je podrucje oko samog grada, a grad je za sebe.

Naravno da nema, to je jasno. Riječ je o prstenu oko Zagreba kojemu je, samo u administrativnom smislu, središte Zagreb. Ali pravo pitanje je otkud toliki veliki proračun sarajevskog kantona, a istovremeno tako mali grada Sarajeva? Ponavljam, ja pretpostavljam da se radi o drukčijem ustroju gdje se novci iz samog grada Sarajeva puno više slijevaju u kanton nego što ostaju u gradu. Drugim riječima, kanton kao administrativna jedinica ima puno veću važnost i ovlasti u BiH nego što to županije imaju u Hr u odnosu na gradove. Evo još jedan primjer - već sam pisao da je proračun grada Splita oko 100 miliona eura. A istovremeno, proračun čitave splitsko-dalmatinske županije je oko 55 miliona eura. Ne vidim drugog objašnjenja osim razlike u ustroju.

[ABen]

Lijanovićeva firma dužna oko milion KM
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Li ... 05220.html

Nihada Hasić - 16.08.2013 09:04
SARAJEVO - Firma "Duvanjsko polje" Tomislavgrad još duguje državi oko milion KM za neplaćeni PDV, a zanimljivo je da je direktor ove farme bio Jerko Ivanković Lijanović, aktuelni ministar poljoprivrede FBiH.

Zapisnik sa kontrole, koju su inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) izvršili u novembru 2011. godine, a koji je u posjedu "Nezavisnih", potvrđuje da je tada odgovorna osoba farme "Duvanjsko polje" bio Ivanković Lijanović. U sporno vrijeme Ivanković Lijanović je već bio federalni ministar, jer je na dužnost u Vladi FBiH imenovan 17. marta 2011. godine.

Uprkos ovim argumentima, ministar poljoprivrede FBiH tvrdi da nije u sukobu interesa i da nije obavljao nespojive funkcije.

"Očito su organi tog privrednog društva napravili propust i nisu ispravili tu grešku, odnosno promjenu. Firmu 'Duvansjko polje' sam napustio davno, prije nego što sam 2006. godine kao poslanik zasnovao stalni radni odnos u parlamentu BiH", kazao nam je Ivanković Lijanović.

U zapisniku izvršne kontrole inspektori UIO su naveli da je o kontroli firme "Duvanjsko polje" blagovremeno obaviještena ova farma goveda iz koje joj je dogovoreno da samoj provjeri poslovanja "odgovorna osoba Jerko Ivanković Lijanović ne može prisustvovati, jer se nalazi u Sarajevu gdje je stalno zaposlen".

Ivanković Lijanović nam je i nakon prezentiranja ovog podatka juče ponovio da u spornom periodu nije istovremeno bio i direktor "Duvanjskog polja" i ministar što bi, kako je naglasio, zaista bio sukob interesa.

"U Vladi FBiH sam u ožujku 2011. godine zasnovao stalni radni odnos nakon što sam stalni radni odnos prekinuo u parlamentu BiH. I zbog suvlasništva u drugim tvrtkama nisam u sukobu interesa, jer sam u njima upravljačka prava prenio na druge ljude", rekao je Ivanković Lijanović, koji nije konkretno odgovorio na pitanje zašto po istom principu i svoja upravljačka prava u farmi "Duvanjsko polje" nije prenio na nekoga drugog.

Ministar poljoprivrede FBiH kaže da ova firma u Tomislavgradu nija aktivna ''već sedam, osam godina", jer ju je "uništio stečajni sudac u Livnu, koji je nezakonito prodao imovinu 'Duvanjskog polja'".

Zanimljivo je da je ova farma, za koju ministar tvrdi da ne radi godinama, nalazima Veterinarske inspekcije proglašena odgovornom za pomor ribe u Buškom jezeru u koje je dospio njen mesni otpad u aprilu 2011. godine.

"Iz te farme nije mogao izlaziti mesni otpad, možda neki drugi ostaci sa zemljišta. Uostalom, ova firma nikada nije dobijala poticaje od Ministarstva na čijem sam čelu", rekao nam je Lijanović.

Za poreski dug farme "Duvanjsko polje", koji je sa osnove od 425.800 KM nastale 2006. godine, sa kamatama do sada dostigao gotovo milion maraka, Ivanković Lijanović je kazao da je to "samo još jedan od dokaza da mu u UIO podmeću i bave se montažama protiv njega, jer se on bori za zaštitu domaće proizvodnje".

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH, podsjeća da je Ivanković Lijanović izbjegao da se nađe u sukobu interesa tako što je upravljačka prava u svojim firmama prenio na druge osobe. Slučaj sa "Duvanjskim poljem" i činjenicu da je ministar bio njen direktor nakon imenovanja u Vladu, Šehić nije htio ocjenjivati sukobom interesa, jer "još nije poznato da li je ova farma poslovala sa državom na bilo kojem nivou u BiH".

Sporne firme
Prema sudskim dokumentima, spornu kompaniju "Duvanjsko polje" 1997. godine osnovali su "Lijanovići" Zagreb i preduzeće APRO "Planinsko dobro" Tomislavgrad. Kompanija je osnovana radi uzgoja goveda za proizvodnju mesa i proizvodnje stočne hrane, a bavila se prodajom mlijeka jednoj mljekari u Bihaću, prodajom žive stoke kupcu MI "Rakitno" Posušje te prodajom sijena.

"Duvanjsko polje" nije jedina firma povezana sa Jerkom Ivankovićem Lijanovićem za koju je UIO utvrdila dugovanja za PDV. Za firme "Farmer - mesna industrija" Široki Brijeg, MI-MO Mostar, FARMKO Široki Brijeg, LAKTAT Posušje i ZD.I, takođe su povezane sa Lijanovićem, UIO je Tužilštavu BiH ranije podnijela izvještaje zbog sumnje da su u njima počinjene utaje i neplaćanja poreza u višemilionskim iznosima.

[Drina]

Zott otvara u Gradačcu novu fabriku vrijednu 50 miliona KM

---

Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu biće održan od 28. do 31. augusta. Husein Topčagić, direktor sajma, istakao je za Osobođenje da će ovogodišnji sajam biti na nivou prošlogodišnjem i da će okupitit 270 izlagača iz BiH i regije.

Također, u okviru sajma prvog dana ove manifestacije u Gradčcu će biti otvorena dva nova proizvodnja pogona.

Prema Topčagićevim riječima, njemačka mljekara Zott otvoriće novi proizvodni pogon u koji je investirano 50 miliona maraka.

Podsjetimo, ova kompanija je prošle godine kupila većinski udio u mljekari Mliječni put i to je bila investicija od oko 30 miliona maraka.

Kako piše Oslobođenje, ove godine je Zott, koji važi za jednu od najvećih mljekara u Evropi, odlučio proširiti proizvodnju.

Istovremeno, gradačačka firma Mlin Nezić otvoriće svoj novi pogon, a riječ je o mlinu u koji je uloženo pet miliona KM.

http://www.ekapija.ba/bs/Vijest/investi ... a-km/29069

[ABen]

Aerodrom Tuzla: U julu 11.870 putnika
http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/ae ... 70-putnika


Međunarodni aerodrom Tuzla je u julu ove godine imao 11.870 putnika, što je više nego u protekle tri godine, rečeno je danas na pres-konferenciji.

Ovom prilikom je istaknuto da su pokazatelji i činjenice najbolji dokazi da se intencija Vlade Tuzlanskog kantona u smislu stavljanja aerodroma u funkciju privrednog razvoja pokazala uspješnom.

- Ovom konferencijom imao sam za cilj i namjeru da zbog ovog prometa koji smo napravili animiramo ponovo još jednom sve druge subjekte u projektu, mi ga zovemo projekat jer je to početak nečega novog - izjavio je direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Enver Jukanović, istakavši da niske cijene vode jačem razvoju privrede i turizma, ali i otvorenju novih radnih mjesta.

Pojasnio je da se ovaj aerodrom pretvara u civilni aerodrom i postaje sve značajnija zračna luka i destinacija.

Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona Senaid Hadžić istaknuo je da nastoje animirati i druge subjekte da se uključe u realizaciji ovog projekta.

- Aerodrom je od 29. maja ove godine zaista u funkciji razvoja. Svaki dan vidimo na stotine osoba koje dolaze i odlaze. Sad imamo 15 taksi prijevoznika koji odrađuju svoj posao u skladu sa važeći zakonima, te imamo potrebu da otvorimo jednu liniju, odnosno autobus koji će stalno ovdje dežurati, te da mogu po dolasku putnika prevoziti ih prema željenim destinacijama - kazao je Hadžić.

Novi letovi sa Međunarodnog aerodroma Tuzla za Geterburg koštaju 30 eura i odvijaju se dva puta sedmično.

Razvojni proces na Međunarodnom aerodromu Tuzla je počeo polovinom ove godine, poslije potpisivanja Ugovora sa Wizz Air-om najvećim niskotarifnim avioprijevoznikom u centralnoj i istočnoj Evropi.

[Drina]

Na vecerasnjem dnevniku 2 federalne TV je bila mini reportaza o uzgoju malina. Prikazali su naseg covjeka koji se vratio iz Austrije u rodno selo i poceo s uzgojom. Rekose da je u Bugojnu prozvedeno malina u vrijednosti od 6 miliona KM. Ovo nije postojalo prije rata a vidim danas je vrlo unosan posao u nekim sredinama. Bugojno, Donji Vakuf, Zepce, Srebrenica i Bratunac. I druge sredine bi trebale kopirati.

http://www.federalna.ba

[Bosni]

LOUK2om3IEg

[noel malcolm]

LOUK2om3IEg

Onaj žuti kajmak (vrhnje) iz Vindije , što su ga bošnje masovno kupovale,

je sada sa 1,80 skočio na 2,90.

Megle iz Bihaća je napravilo odličnu (istu) ambalažu kao taj Vindijin kajmak,

i sada se super prodaje, a i kvalitet su postigli ISTI.

[ABen]

Ministar Trhulj posjetio Igman d.d. Konjic
B. A. 23/08/2013 16:30:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/16267 ... onjic.html


SARAJEVO - Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, sa saradnicima, posjetio je proizvodne pogone “Igman” d.d. Konjic - privredno društvo namjenske industrije koje je do unazad dvije godine poslovalo sa gubitkom, a danas predstavlja kolektiv sa oko 820 radnika koji rade u dvije smjene, uredno izmiruju sve obaveze prema radnicima, državi i dobavljačima i ostvaruju dobit u poslovanju.

Kako bi ispunili ugovorne obaveze prema američkim kupcima u vrijednosti većoj od 30 miliona eura, do kraja mjeseca bi trebao biti okončan prijem novih 140 radnika. Uz ove, posao za gotovo 1.000 radnika je osiguran do augusta 2015. godine kroz ugovorene poslove u kojima će svi proizvodni kapaciteti fabrike biti stopostotno iskorišteni.

Ministar Trhulj je obišao sve proizvodne pogone i razgovarao s radnicima, rukovodiocima i članovima Uprave, te izrazio zadovoljstvo trendom rasta proizvodnje za izvoz, a naročito otvaranjem novih radnih mjesta, što je veoma značajno za općinu Konjic i širu zajednicu.

Direktor “Igmana” Džahid Muratbegović je informirao federalnog ministra Trhulja da će vrlo brzo “Igman” dostići broj od 1.000 zaposlenih.

Razmijenjena su i mišljenja o tehničko-tehnološkim unaprijeđenjima s ciljem povećanja produktivnosti, a time i obima proizvodnje, kaže se u saopćenju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

[Bosni]

a-zbfivRjS4

[Dezidijat]

Svaki pozitivan korak u namjenskoj industriji BH mi je mehlem na ranu,siguran sam da mozemo proizvest i vise od obicnih eksploziva i municije