Diskriminacija, segregacija i mržnja prema Bošnjacima

[atif]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/36 ... enima.html

KO ŠUTI, TAJ I MUTI: Osam državnih institucija ignorira zahtjev Kluba Bošnjaka da dostave podatke o zaposlenima...

Smajić nam je kazao da nijedna od ovih osam institucija nije u međuvremenu, otkako je zatražio inspekcijski nadzor, dostavila odgovore, a da čeka i odgovor Upravnog inspektorata.

U pojašnjenju te inicijative naveo je da institucije "očigledno postupaju protivno članu 27. stav 3. Zakona o upravi kojim je jasno utvrđena obaveza organa uprave da na zahtjev Parlamentarne skupštine BiH pripreme analitičke, informativne i druge materijale".Prema inicijativi koja je upućena, tražene podatke Parlamentarnoj skupštini BiH nisu dostavili Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (Sekretarijat), Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu bilja, Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine, Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača, te Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.

[atif]

Laktašenko i kradeze koalicija protiv republike bosne

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/36 ... knade.html

PRVI PROBLEMI ZBOG NEUSVAJANJA BUDŽETA: Advokati koji brane optužene u predmetima ratnih zločina mjesecima bez naknade

Advokatskim komorama u oba entiteta već su upućene inicijative o otkazivanju punomoći u predmetima ratnih zločina.

[Pita sirnica]

https://www.vijesti.ba/clanak/646052/sv ... movini-bih


Šta upada u oko, čete ništa ne kriju. Otvoreno napadaju. Forto, Nikšić i konakovic ne postoje. Njima su samo pare od droge važne. Bitno da preplave zemlju s jeftinom drogom

Država i Bošnjaci nebitni za njih

[atif]

U Rg-u masovno proganjaju Bošnjake, i Salkić saslušan zbog "širenja vjerske i nacionalne mržnje"

https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/a ... nje/190519

[atif]

" Emsud Brdar, star 60 godina, jučer je odveden u policijsku stanicu u Prijedor i maltretiran.
Kako je za Politicki.ba rekao, pred njegovu kuću u selu Zecovi pojavili su se policajci i zatražili da pođe s njima.

"Nisu imali nikakav nalog. Samo su pokazali neke značke i rekli da trebam poći s njima. Nisu rekli zašto.

Kada sam pitao o čemu se radi, rekli su mi da trebam dati iskaz.

Odgovorio sam da iskaz mogu dati i pred svojom kućom, da nema potrebe da idem u Prijedor i da imam već ranije zakazan ljekarski pregled. Oni su insitirali da moram poći s njima.

Supruga i ja smo se spremili i otišli.

Mislio sam da trebam pričati šta znam o ratnim zločinima koje su počinili 1992.

U mojoj porodici tada je devetero pobijeno", ispričao je na početku razgovora za Politicki.ba Brdar.

Kaže da je sproveden u Prijedor i da su ga policajci verbalno maltretirali.

"Uveli su me u neku sobu br. 6.

Policajci su mi počeli govoriti da 'donesem i dobrovoljno predam'. Nisam znao o čemu pričaju.

Kada sam pitao 'šta da predam', rekli su mi da se radi o oružju.

A ja oružje nemam.

Kada sam im to rekao, postali su grubi. Jedan mi se unosio u facu, drugi je pominjao nož, kao dat će mi da mogu napasti policajca, galamili su, jedan je prijetio da bi me mogao baciti kroz prozor.

Moja supruga je stajala ispred policije i čekala.

Kako sam im stalno govorio da nikakvo oružje nemam i kad sam pitao zašto su me uopće priveli, donijeli su mi nalog za saslušanje.

Uzeo sam to i - na kraju - otišao kući", priča dalje Brdar.
Ističe da je doživio 'provociranje, a ne ispitivanje' i da je sve nastavljeno i danas.

"Jučer sam propustio pregled kod ljekara zbog njih.

Rekli su mi da će doći da pretresu kuću i imanje.

Zbog toga ni danas ne mogu ljekaru.

Meni je 60 godina, bolestan sam, a prijete mi ni zbog čega", kaže.

Politikicki.ba

[Pita sirnica]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/zasto-b ... /240625116


Čak i SAD potvrdila da jahači apokalipse sve predavaju milokrad-snsd I kra-de-ze-u. Lopovluk je dostigao nevjerovatan nivou.

Na Bošnjake se pravi lov, samo da drugi mogu krasti i širiti svoj aphardajt

[atif]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/36 ... tasea.html

Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove Slaven Galić potvrdio je za RTRg da je iz Hrvatske stigla odbijenica za imenovanje vojnih atašea pri Ambasadi BiH u Zagrebu, brigadira Mirsada Stabančića i Izudina Skopljaka, koji su bili u sastavu Sedme muslimanke brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine.

[atif]

Tiha asimilacija?

Kako Bugarska "krade" Bošnjake na Kosovu: Promjena nacionalne pripadnosti donosi mnoge benefit


Na Kosovu je sve intenzivnija kampanja Bugarske koja nastoji asimilirati Bošnjake preko programa koji potiču mlade da se izjasne kao Bugari radi boljih obrazovnih prilika. Ovaj trend izaziva kontroverze i postavlja pitanja o očuvanju etničkog identiteta.

NN iz okoline Prizrena, pripadnica bošnjačke zajednice, kaže da je prije nekoliko godina potpisala "pismo" kojom potvrđuje da je neko iz njene porodice bugarskog porijekla, kako bi iskoristila priliku da studira u Bugarskoj.

"To pismo sam dobio od našeg čovjeka iz obližnjeg sela", kazala je sugovornica za Radio Slobodna Evropa na albanskom jeziku (REL), koji je htjela ostati anonimna.

Njen pun identitet, kao i mjesto prebivališta na Kosovu, poznati su redakciji REL-a.

Kaže da je pristala potpisati "unaprijed pripremljen i zapečaćen" dokument kojim je promijenila svoje porijeklo, kako bi iskoristila bolje uslove studiranja u Bugarskoj - zemlji članici Evropske unije.

Na pitanje je li Bugarka, odgovara:

"Naravno da ne. Ali ako mi ovo treba za upis na fakultet, zašto ne"?

Kaže da je nakon potpisivanja tog dokumenta u Bugarskoj bila tretirana kao državljanka ove zemlje, imala je pravo na stipendiju i studentski dom. Već je završila studij i vratila se u rodni grad.

Predstavnici bošnjačkih političkih stranaka na Kosovu kažu da Bugarska preko pojedinih pojedinaca iz bošnjačke zajednice pokušava stvoriti bugarsku zajednicu.

U nekoliko su slučajeva, posljednjih godina, bugarske vlasti podnijele čelnicima Kosova zahtjev za službeni prihvat bugarske zajednice na Kosovu.

O ovom zahtjevu čelnici kosovskih institucija šute.

Međutim, Kosovo nije jedina država na Balkanu u kojoj Bugarska traži prihvaćanje bugarske zajednice.

"Danas Bugarin, sutra Bošnjak"

Do sada je "u Bugarskoj diplomiralo oko 350 studenata", koji su iz različitih područja Prizrena i Dragaša - južnog dijela Kosova - kaže za Radio Slobodna Europa Abaz Ademi, potpredsjednik Stranke demokratske akcije Kosova (SDA) iz reda bošnjačke zajednice.

Također je jedan od voditelja Ureda Udruženja za razvoj i integraciju bugarske zajednice u Prizrenu, koji je u decembru 2023. otvorio predsjednik Bugarske Rumen Radev.

Ademi za Radio Slobodna Europa kaže da su veze i komunikacija s bugarskim vlastima započele prije 15 godina, a fokus obostranog interesa je na upisu studenata s Kosova na univerziteta u Bugarskoj.

Ta praksa, prema njegovim riječima, traje i danas.

"U Bugarskoj trenutno studira 189 studenata, o trošku države (Bugarske)", kaže on.

Ademi potvrđuje da je postojala praksa potpisivanja dokumenta uz traženje potvrde bugarskog prijekla od strane pojedinih građana.

Ne pojašnjava ko je takve dokumente dostavio, ali kaže da je takva praksa prekinuta.

"Svako ko se osjeća Bugarinom doći će u naš ured i samo reći da je Bugarin. Nećemo izdavati nikakve potvrde. Zabranili smo sve certifikate koji su ranije izdani i oni ne vrijede", kaže Ademi.

Dodaje da se očekuje da će popis stanovništva na Kosovu, koji je od 5. aprila do 24. maja provela Agencija za statistiku Kosova, otkriti broj građana koji su se izjasnili kao Bugari.

Građani su se u obrascu za prijavu mogli izjasniti da pripadaju "drugoj" nacionalnosti i naznačiti koja je to.

Ademi, na primjer, kaže da pripada bošnjačkoj zajednici, ali da se na popisu stanovništva izjasnio kao Bugar.

Ademi: Danas sam Bugarin.

REL: A sutra?

Ademi: Sutra ću opet biti Bošnjak.

Balje: Ne može se zanemariti stvaranje bugarske zajednice

Bugarska zajednica na Kosovu je "u procesu stvaranja" i ta se činjenica "ne može zanemariti".

Ovo izjavljuje bošnjaćka poslanica u Skupštini Kosova Duda Balje, predsjednca parlamentarne Komisije za ljudska prava.

"Ne mogu se praviti slijepa i govoriti da to ne postoji, da to ne postoji. Postoji (bugarska zajednica), ona se stvara", kazala je Balje za Radio Slobodna Europa.

Ona priznaje da u nekim selima u Prizrenu, u kojima živi većina Bošnjaka, ima studenata koji studiraju na fakultetima u Bugarskoj. Kao primjer navodi razgovor koji je vodila s majkom iz bosanske zajednice, čije troje djece studira u Bugarskoj.

Kako kaže Bale, pokušala je shvatiti kako su se izjasnili u popisu stanovništva.

"Rekao mi je: 'Molim te, nemoj me maltretirati. Ja sam ono što želim biti'. Oni se po Ustavu (Kosova) mogu izjašnjavati kako hoće. Sviđa mi se to ili ne, to je nešto sasvim drugo", citira Balje.

Kaže i da će rezultati popisa stanovništva razjasniti tačan broj onih koji su se izjasnili kao Bugari.

Također, podsjeća da je u febrauru prošle godine parlamentarna Komisija za ljudska prava, na čijem je čelu, primila zahtjev s 560 potpisa građana za prihvaćanje bugarske zajednice na Kosovu.

Ona ne pojašnjava ko je organizirao i podnio zahtjev s potpisima građana, ali kaže da ga je komisija ocijenila neutemeljenim jer, prema njenim riječima, nisu pronađene nikakve historijske činjenice o nekadašnjem postojanju ove zajednice na Kosovu. .

Dužnosnici Agencije za statistiku Kosova za Radio Slobodna Europa kažu da za sada ne mogu dati službene podatke o broju građana koji su se izjasnili kao Bugari.

Prema KAS-u, preliminarni podaci za najvažnije pokazatelje bit će objavljeni 12. jula.

Šutnja institucija

Prihvaćanje bugarske zajednice na Kosovu zahtjev je Bugarske kosovskim vlastima već nekoliko godina.

To su više puta učinile visoke bugarske vlasti, uključujući predsjednika Rumena Radeva i potpredsjednicu Ilianu Iotovu.

Afrim Hoti, profesor prava i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Prištini, kaže da kosovske vlasti imaju obvezu odgovoriti na zahtjev bugarskih vlasti za prihvaćanje bugarske manjine.

"U prošlosti smo šutjeli o drugim pitanjima, ali smo kasnije rekli 'ne, ovaj put je pogrešan' i potpuno smo se vratili", kaže Hoti.

Prema njegovim riječima, kosovska strana treba mjeriti i balansirati interese zemlje.

Objašnjava da Kosovo ima pravni temelj za prihvaćanje manjinskih zajednica, ali u trenutku kada se prihvaćanje događa, država se obvezuje ponuditi toj zajednici opći i normalan razvoj, priznajući jezik, kulturu, komunikaciju, dokumente, koji su specifični.

Dodaje da je u konkretnom slučaju Bugarska, za razliku od Kosova, dio NATO-a, Evropske unije, UN-a i drugih međunarodnih mehanizama.

U tom kontekstu, smatra Hoti, Bugarska može iskoristiti svoj potencijal da Kosovu nametne svoj zahtjev za prihvaćanje bugarske manjine, uvjetujući ga daljnjim koracima za integraciju u razne međunarodne organizacije.

Dana 6. juna ove godine na sastanku zamjenika bugarskog ministra vanjskih poslova Ivana Kondova s ​​kosovskim ambasadorm u Bugarskoj Haxhijem Bajraktarijem razgovaralo se o "važnosti bugarske zajednice na Kosovu".

U saopćenju na službenim stranicama Ministarstva vanjskih poslova Bugarske u povodu ovog susreta rečeno je da se "razgovaralo i o nekim problemima bugarske zajednice i mogućnostima za njihovo rješavanje".

Nakon sastanka u decembru u Prištini, premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Bugarske Rumen Radev sastali su se u Sofiji 22. aprila ove godine.

"Drugi susret u roku od četiri mjeseca, premijer Kurti je opisao kao dokaz dobrih odnosa, te je naglasio važnost ovakvih čestih susreta za bilateralne odnose", rečeno je u tadašnjem saopćenju Vlade Kosova.

U sapšćenju Ureda Radeva, između ostalog, stoji da je bugarski predsjednik "pozdravio opredjeljenje kosovskih vlasti da daju status bugarskoj zajednici na Kosovu".

Tokom boravka u Prištini u decembru Radev je na press konferenciji s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani rekao da je kosovskoj kolegici ponovio zahtjev za prihvaćanje bugarske zajednice i njezino uključivanje u predstavništvo u Savjetodavnom vijeću za Zajednice unutar Ureda predsjednika Kosova.

Predsjednik Osmani pružio je uvjeravanja Radeviju da će tokom procesa registracije na Kosovu svaki građanin imati priliku slobodno se izjasniti "o tome ko je" i "zajednici kojoj pripada".

Zahtjev za prihvaćanje bugarske zajednice predsjednici Osmaniju predstavila je bugarska potpredsjednica Iliana Iotova na sastanku u Prištini u aprilu prošle godine.

Postoji li bugarska zajednica ili ne?

Historičar Bujar Dugolli i antropolog Tahir Latifi, obojica profesori na katedrama relevantnih polja na Univerzitetu u Prištini, kažu da nema dokumentiranih povijesnih i antropoloških podataka koji dokazuju da je na Kosovu postojala ili postoji organizirana bugarska zajednica.

Ni za vrijeme socijalističke Jugoslavije nije bilo bugarske zajednice, prema popisima stanovništva.

Dugolli, međutim, ne isključuje mogućnost da na Kosovu postoje pojedinci koji su etnički Bugari ili se tako izjašnjavaju.

"U razdoblju moderne i savremene historije nema dokaza da postoji bugarska zajednica, kada je u pitanju pojam manjine", kaže historičar za Radio Slobodna Europa.

Sličnog je mišljenja i antropolog Latifi. Prema njegovim riječima, znanstvena istraživanja ne govore o prisutnosti bugarske zajednice na Kosovu - barem od polovice prošlog stoljeća.

"Ni za vrijeme socijalističke Jugoslavije nije bilo bugarske zajednice, prema popisima stanovništva. Ni sad... Zasad nema, ali u budućnosti ne možemo znati kako se ljudi žele izjasniti", kaže Latifi.

Ko su "našinci"?

No ko su ljudi za koje se kaže da svoj identitet vežu uz bugarski?

Zastupnica Balje kaže da unutar bošnjačke i goranske zajednice, u različitim područjima u Prizrenu i Dragašu, lokalno stanovništvo govori specifičnijim jezikom, poznatim kao "naški".

Bivši političar s područja Gore u Dragašu, Sadik Idrizi, profesor na Univerzitetu u Prizrenu, kaže da se radi o lokalnom jeziku, koji se temelji na starom i arhaičnom slavenskom, ali koji je ostao izoliran i nije doživio modernu transformacije .

U užem smislu riječ "naški" znači "naš" ili "naš jezik".

"Ti ljudi svoj jezik zovu 'naški' ili 'našinski', kako bi stvorili distancu i pokazali da taj jezik ne pripada nekom drugom", kaže Idrizi za Radio Slobodna Evropa.

Ademi kaže da ljudi koji govore ovim jezikom sebe nazivaju "našinci" ili "naši" i da studenti koji su otišli na studije u Bugarsku govore ovim jezikom.

"Za sada su 'našinci' u Bugarskoj. Pojam našinci vam nije poznat, ali oni postoje", kaže Ademi.

Stidljivost asimilacije

Rasim Demiri, čelnik bošnjačke koalicije Vakat, koja je zastupljena u Skupštini Kosova, kaže za Radio Slobodna Europa da je Bugarska zainteresirana da preko pojedinih pojedinaca iz bošnjačke zajednice nametne postojanje osoba koje se žele izjasniti kao Bugari.

Demiri kaže da Bugarska to radi preko bošnjačkih studenata koji studiraju u Bugarskoj i njihovih porodica.

Prema njegovim riječima, u toj su funkciji bili i sastanci koje su visoki bugarski dužnosnici imali s takvim studentima i njihovim obiteljima tokom posjeta Kosovu.

"U potpunosti smo protiv pokušaja stvaranja bugarske zajednice kroz bošnjačku zajednicu", kaže Demiri.

Podsjetio je na posjete Kosovu bugarske potpredsjednice Iliane Iotove i bugarskog predsjednika Rumena Radeva - u februaru, odnosno decembru prošle godine - rekavši da su se u tu svrhu susreli s tim studentima i njihovim porodicama.

Susret visokih dužnosnika Bugarske s "predstavnicima bugarske zajednice" na Kosovu potvrđen je i na službenim stranicama bugarskog predsjednika.

Ali Balje ne zamjera Bugarskoj što potiče određene pojedince, iz bilo koje zajednice, da se deklariraju Bugarima.

Kaže da Bugarska samo "koristi moć, priliku i pojedince kojima raspolaže".

No, prema njenim riječima, postoji bojazan da pojedinci iz bošnjačke zajednice, koji su se izjasnili ili se mogu izjasniti kao Bugari, idu ka asimilaciji ili "bugarizaciji".

"Mislim da je, zaista, ovaj proces aktivan. Ali što mogu, osim da tim ljudima dam do znanja koliko je važno biti kao što su bili njihovi preci", kaže Balje.

Bugari u regiji

Bugarski zahtjev za priznanjem bugarske zajednice nije upućen samo Kosovu.

Takav je zahtjev upućen i Albaniji, koja je 2017. godine zakonski priznala bugarsku nacionalnu manjinu, dok je na popisu stanovništva 2023. godine prvi put bugarska zajednica uvrštena u podatke o manjinama.

Prema statistikama objavljenim 28. juna, 7.057 ljudi u Albaniji izjasnilo se da su Bugari po nacionalnosti.

U međuvremenu se bilježi pad broja državljana Makedonije - sa 5.512 u 2011. godini na 2.281.

To je izazvalo reakciju čelnika stranke Saveza Makedonaca za evropske integracije Vasila Steriovskog, koji je rekao da Bugarska nudi pasoše Makedoncima Albanije, u zamjenu za izjašnjavanje kao Bugari.

Nakon popisa stanovništva u Albaniji, ambasador Bugarske u Tirani, Ivaylo Kirov, rekao je da je zadovoljan njegovim rezultatima i zahvalio albanskoj vladi na "stvaranju skladnih uslova za provođenje ovog procesa, gdje su ljudi slobodni donositi vlastite odluke njihov".

"Da albanska vlada nije stvorila ove uslove za stanovnike bugarskog podrijetla da slobodno izraze svoje mišljenje, ne bismo imali ove brojke koje imamo danas", rekao je Kirov.

Bugarska i Sjeverna Makedonija potpisale su 2017. godine Sporazum o dobrosusjedstvu, s ciljem prevladavanja razlika u pitanjima jezika, identiteta i povijesne prošlosti između dviju zemalja.

No Sofija je 2020. godine počela blokirati evropsku integraciju službenog Skoplja, najprije insistirajući na pitanjima vezanima uz historiju i jezik.

Kasnije je predsjednik Bugarske Rumen Radev sve više počeo insistirati na pravima makedonskih Bugara.

[dennis]

Direktoru BHR1 sporni 'Heroji Sarajeva', Gljiva poručuje - mi smo ratna siročad u vlastitoj zemlji!

https://nap.ba/qpost/355583

Imamo zemlju, nemamo državu.

[Batonac]

Propao pokušaj HDZ-a da spriječi kupovinu nekad najvećeg poslovnog giganta u regiji TOM-A. https://sahatkula.ba/2024/07/15/propao- ... io-protiv/

[atif]

https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/a ... com/193060

MUP Rg opet maltretira Bošnjake: Sanelu su pisali kaznu zbog zastave s ljiljanima, vraćao se iz Potočara s djecom
Pita me policajac da li znam zašto me zaustavio, na šta sam odgovorio da ne znam. Kaže da je u vezi sa zastavom i to u smislu "ova državna i može proći ali ljiljani ne mogu nikako", priča Sanel T.

Sanel T. vraćajući se sa kolektivne dženaze u Potočarima kući u Vukoslavlje 11. jula, sa svojih četvero djece, od kojih je troje maloljetno, doživio je od policije neprijatnost. Policajcu iz Rg je zasmetalo što su na Sanelovom vozilu bile iskaknute zastava Bosne i Hercegovine i zastava Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima.
- Sa djecom u automobilu sam bio zaustavljen u Modriči i tu nas je policija držala na onom suncu više od sat vremena. Pita me policajac da li znam zašto me zaustavio, na šta sam odgovorio da ne znam. Kaže da je u vezi sa zastavom i to u smislu "ova državna i može proći ali ljiljani ne mogu nikako". Gledam u njega, ni državna zastava mu nije dobra, tako ispade. Ja sam rekao da kazneni nalog neću potpisati, idem na sud. Ne mogu se pomiriti s tim da im za to platim - govori nam Sanel.

[atif]

PROGLASITI FAŠISTE KOJI SU BILI NA POSJETI ZLOČINACA GENOCIDA I VOJNOG GROBLJA NEPOŽELJNIM U MEMORIJALU GENOCIDA SREBRENICA

Salkić o diplomatama EU-a u Bratuncu: Dokaz da bi kao i 1995. sjedili i posmatrali novi genocid nad Bošnjacima
Da li ste posjetili memorijalni centar Veljaci u Bratuncu gdje su pokopane neke od bošnjačkih žrtava onih kojima ste danas položili cvjeće i iskazali poštovanje

https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/a ... ima/193090

[atif]

https://stav.ba/vijest/zele-prvu-gay-dz ... lcem/27236

Napad na duševnu školu islama bošnjaka!

Nove strategije upada u društvo
Žele prvu pedersku “džamiju jedinstva” u bosni, proglasili Gazi Husrev-bega homoseksualcem
„Moramo zaustaviti odljev vjernika“, zavapili su da bi opravdali jednu od osnovnih stavki svoje namjere – dopuštenje crkvenih gay brakova. Centar ove pobune (neki je baš tako nazivaju), njemačka je crkva, a otpor pružaju tradicionalne katoličke zajednice, poput one poljske. Kako god bilo, ova vrsta reforme neće biti moguća bez ozbiljnog raskola u crkvi, čega je očito svjestan i sam papa te je zaustavio reformatorski zahvat. Uporedo sa sinodalnim pokretom koji je sastavni dio crkve, pokušava se izvanjskim intervencijama prodrijeti u Islamsku zajednicu te intervenirati u samu suštinu šerijata. Odvijaju se procesi kojima se preko nacionalne i islamske tradicije Bošnjaka želi prodrijeti u izvorni i autentični kod, ne bi li se opravdala reforma i modernizacija o kojoj sanja LGBTIQ+ populacija.

[Sahbaz]

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je kao gost emisije Klix Studija 13.08.2024. godine oko 7. minute i 30. sekunde emisije otvoreno negirao genocid u Srebrenici.

Ovo je osoba koju su naivne bošnjakinje prije nekoliko godina grlile i ljubile u prijestolnici Bosne i Hercegovine, u Sarajevu.

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) je podnio krivičnu prijavu protiv istog.

[atif]

Negiranje genocida od pekare manja!

Objekat pekare "Manja" u Sarajevu sinoć je vandaliziran, kada je nepoznati počinilac ispisao poruku na izlogu ovog objekta. Radi se o objektu u naselju Hrasno, u ulici Džamijska.

Poslovnica u Hrasnom je posljednja poslovnica pekare Manja koja još uvijek radi u Sarajevu. Ranije su zatvorene poslovnice na Koševu, Otoci, Čengić Vili, Dobrinji kao i u Vogošći.

Poslovnice pekare Manja su bile često na meti napada, te su izlozi često razbijani i vandalizirani.

Nezadovoljstvo građana pekarom "Manja" u Sarajevu prije svega je proizilazilo iz javnih nastupa vlasnika lanca pekara Manja Saše Trivića koji je na društvenim mrežama nemali broj puta veličao ratne zločince poput Ratka Mladića.

Izlozi nekoliko pekara Manja u Sarajevu oštećeni su više puta, a Trivić je izjavio kako polovina njegovih problema proističe iz statusa na društvenim mrežama.

"Mnogi su mi rekli da moram da se maknem odatle. Svjestan sam toga. Genetika je takva. Imam potrebu da kažem šta mislim. U suprotnom se osjećam zarobljeno. Bar pola mojih životnih problema dolazi zbog Twittera. Znam da pretjerujem. Kad nema dijaloga, onda postoji Twitter. To je moj vapaj za razgovorom", poručio je.

Posljednji status, koji je razljutio javnost, bio je onaj iz sredine decembra 2023. godine kada je Trivić ušao u raspravu s korisnicima društvene mreže X povodom izbora u Srbiji.

"Samo da javim ovima iz Srbije što nas mrze da smo mi za njih najveće izvozno tržište. Pripazite malo kada se svađate i kada pljujete svoje najbolje kupce. Poslije ovolike pljuvačine po nama Srbima iz BiH opozicija je zaslužila da svi uzmemo državljanstva i da svi organizovano glasamo protiv njih. Treba ih 'satrati' da nikada nemaju nikakvu šansu", napisao je Trivić.

Njegov komentar povukao je za sobom niz rasprava, a jedan od korisnika ove društvene mreže odgovorio je Triviću.

"Da li to hoćete i u Srbiji da napravite novu Srebrenicu, e pa neće moći", stoji u komentaru.

Komentar Trivića izazvao je upravo i najviše reakcija.

"U Srebrenici smo trenirali za vas, spremite se", poručio je tada.

[atif]

https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/a ... ito/198054

Špago uradio analizu: Štimanje angažmana u bh. institucijama, ugovori zreli za Tužilaštvo, šef kabineta priznao mito...
Analizu je napravio na osnovu odgovora o zapošljavanju savjetnika, državnih službenika i namještenika, te zaključenim ugovorima o djelu i na određeno vrijeme februara prošle godine do februara ove godine. Tada je zaposleno i angažirano 1.470 ljudi.

[atif]

Bošnjaci su diskirminirani u državnim institucijama

Od analizirane 72 institucije, sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru, entitetu Rs, te policijskim organima Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su u debalansu u čak 59 institucija. Od ukupnog broja zaposlenih, manje ih je na 717 pozicija.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini osnova je za imenovanje rukovodilaca i zapošljavanje u državnoj službi.

Iako je popis pokazao da su Bošnjaci u Bosni i Hercegovini dominantan narod (50,11% Bošnjaka, 15,43% Hrvata, i Srba 30,78%) istraživanje koje je proveo Istraživački tim Media centra Islamske zajednice potvrđuje da su oni diskriminirani, iako brojčano natpolovična većina.

O ovom problemu se do sada mnogo govorilo, iznosili su se različiti podaci i pretpostavke čime se javnost dodatno zbunjivala, ili je služio za međusobne optužbe i politička potkusurivanja.

Također, iznosile su se i neistinite tvrdnje i navodi da su Hrvati majorizirani i neravnopravni po pitanju političkog predstavljanja, ili da su Srbi ugroženi unitarizacijom koju provode Bošnjaci.

Matematika je, međutim, egzaktna i konkretni podaci o zastupljenosti Bošnjaka na dan 31. decembar 2023. godine u institucijama Bosne i Hercegovine su nedvosmisleni. Dostavile su ih institucije na zahtjev Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (osim sedam institucija, a za njih pet su korišteni javno dostupni podaci iz 2023.).

Zabrinjavajuće je da se nakon toga podaci o nacionalnoj zastupljenosti ne ažuriraju, posebno u 2024. godini. Dvije institucije ih čak i skrivaju, jer ih nikada nisu javno objavile (BHANSA, koja zapošljava skoro 500 osoba i Sekretarijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine).

Od analizirane 72 institucije, sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru, entitetu Rs, te policijskim organima Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su u debalansu u čak 59 institucija uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine.

Od ukupnog broja zaposlenih, manje ih je na 717 pozicija.

Analiza imenovanja rukovodilaca institucija Bosne i Hercegovine, također, potvrđuje da je na više rangiranim pozicijama, koje su važnije i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom, što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje.

Na primjer, suprotno Ustavu i zakonima BiH, od 27 imenovanih direktora i jednog generalnog sekretara samo je šest osoba koje se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Dodatni problem je i taj što se radi o institucijama koje ne raspolažu značajnijim budžetskim sredstvima.

Niti jedna državna institucija ne posjeduje tačne podatke o ukupnom broju imenovanih lica, državnih i policijskih službenika te zaposlenika niti njihovu nacionalnu strukturu. Agencija za državnu Službu Bosne i Hercegovine posjeduje određenu statistiku o državnim službenicima, ali ih ni ona više ne ažurira.

Registar državnih službenika bi trebao biti uspostavljen sredinom 2025. godine, što predstavlja rok propisan izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (član 62a.). Međutim, samo će određeni podaci iz registra biti javno objavljeni.

S obzirom na podatke objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine o popunjavanju upražnjenih pozicija u državnoj službi, a posebno o internom napredovanju unutar institucija Bosne i Hercegovine u 2023. i 2024. godini, Bošnjaci su trenutno u većem i ozbiljnijem debalansu nego ranije.

Odgovornost za ovakvo stanje snose sve političke stranke u Bosni i Hercegovini i pojedinci koji svojim radnjama krše zakone. Ako se očiti trend nastavi i problem ostavi po strani, uskoro će biti nemoguće bilo šta popraviti. Problemu se mora hitno i sveobuhvatno pristupiti.

Bošnjaci se sistemski i planski dovode u poziciju diskriminirane manjine, ne samo u sredinama iz kojih su protjerani, već i u institucijama na državnom nivou, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i važećim zakonima.

Istraživački tim Media centra Islamske zajedncie će po prvi put, na jednom mjestu, javnosti predočiti egzaktne podatke, brojeve i tabele, koje ćemo u narednom periodu postupno objavljivati i predočiti javnosti.

https://politicki.ba/vijesti/bosnjaci-s ... jama/60667

[Bosnium]

https://www.vijesti.ba/clanak/665494/na ... tsko-zepce

Igrači Zrinjskog jučer su prošli dalje u 1/16 finala Kupa Bosne i Hercegovine nakon što su u gostima savladali Žepče rezultatom 2:1, a meč su svojim nacionalističkim povicima obilježili gostujući navijači.
Nekadašnji fudbaler Sarajeva Damir Hadžić prisustvao je jučerašnjoj utakmici u Žepču, no ostao je zatečen onim što je čuo na tribinama, a na kraju je odlučio izaći sa stadiona.

"Danas sam prisustvovao utakmici na kojoj sam trebao navijati za klub iz moje opštine Žepče, sa istoimenim nazivom, koji se nalazi u Bosni i Hercegovini i za koji sam na kraju karijere malo nešto utakmica i odigrao te bio i trener u dva navrata. Imam dosta prijatelja tu sa kojima sam igrao, neke sam i trenirao i iz tog razloga na kraju bio danas tu da bodrim, kako sam mislio, klub iz bosanskog Žepča. No, izgleda da sam bio u nekom hrvatskom Žepču, nažalost", napisao je Hadžić, pa nastavio:

"Dakle, sve je bilo ok do momenta kada u drugom poluvremenu takozvani navijači Zrinjskog nisu počeli da skandiraju ‘Hrvatsko Žepče‘ te ‘HVO‘ i sve bi donekle i bilo manje bolno da s druge strane domaća publika nije odgovorila gromoglasnim aplauzom i velikim izljevom sreće na licima što me je naravno šokiralo i razočaralo duboko i pogodilo, toliko da sam morao ustati i pokupiti se te izaći sa stadiona".

Bivši član bordo-bijelih, Čelika i drugih timova je svjestan da se njegova objava neće svidjeti pojedinim.

"Znam da se mnogima neće ovo svidjeti i da će mnogi osuditi ovu moju objavu i moj gest, ali zaista ne možemo se ovako ponašati i ne možemo šutiti na ovakve stvari i ne može mi neko skandirati ‘hrvatsko Žepče‘, što naravno nije i svi to znamo, nego sa tim se razjedinjujemo i ne želimo zajednicu, a moje komšije i poznanici aplaudirati i podržavati to, dok se ja i mnogi moji sugrađani osjećamo kao građani drugog reda. E, to ne može, Boga mi, pa neka su ljuti ko god hoće, ali to vam je sigurno ovako", napisao je popularni "Hadžija" i zaključio:

"Imam mnogo prijatelja i poznanika koji su hrvatske nacionalnosti i nadam se da će ovaj put pokazati solidarnost i da će se ograditi od ovog gesta, to je na njima sada. Ja se nikom ne ulizujem i nikom ne podilazim, da mi je otac moj Ibrahim u pitanju. Tako da, ovim putem molim sve da se kanite tih gluposti, da budemo ljudi prije svega i da poštujemo jedni druge, ma kako god se ko zvao".

(Vijesti.ba)

[atif]

Https://saff.ba/skandalozna-odluka-zapo ... i-praznik/

Skandalozna odluka: Zaposlenima u Parlamentu BiH neustavni 9. januar priznat i plaćen kao državni praznik

Kolegij Sekretarijata Parlamenta BiH čine Mirza Imamović (sekretar Zajedničke službe), Dražen Mustapić (sekretar Zastupničkog doma Parlamenta BiH), te Gordana Živković (sekretar Doma naroda). Mustapić je na toj poziciji od jula na kojoj je zamijenio Marina Vukoju.

[Kulin Ban]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajev ... /241108116

Inače , ovo mezarje sa nalazi nekih 300 metara od linije sa četnitetom podno Trebevića. Toliko su se ohrabrili da silaze sa Trebevića i razbijaju mezarja u sarajevskim mahalama