Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

[atif]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/24 ... _eura.html

NJEMAČKA KAŽNJAVA šumsku: Obustavljaju pripremu četiri velika infrastrukturna projekta vrijedna 105 MILIONA EURA!
Kako se navodi, riječ je o projektima Rehabilitacija HE Trebinje IV, Rehabilitacija HE Trebinje faza III, Vjetropark Hrgud i Opskrba otpadne vode Bosanska Gradiška.

[atif]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... raciji+BiH

Crvena jabuka marketi posluju u sklopu i najvećeg trgovačkog lanca u šumskoj – Tropica, uskoro biti otvoren prodajni objekat u Cazinu.

[Zmaj]

Zimska turistička sezona je u toku, a Jahorina je u novu sezonu ušla s novom, obogaćenom ponudom, ali i cijenama. Staze su proširene i uređenije su nego prethodnih godina, ali zadovoljstvo skijaša, naročito domaćih, pokvarile su nove cijene i restrikcije u ponudi ski-passova. Nova uprava sve objašnjava rentabilnošću poslovanja. O tome kako posluju skijaški centri u Sloveniji i Austriji i kako formiraju cijene te mogu li bh. planine konkurisati evropskim za Kontekst govore:

- Andrea Rohrbacher, šefica marketinga Skijaškog centra “Obertauern”, Austrija,

- Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra Jahorina, i

- Ernest Kovač, predsjednik Udruženja slovenskih skijaških centara.

Emisiju vodi Saša Ćeramilac, uređuje Žana Kovačević.

[atif]

Šumska izgubila je 90 miliona bosanskih maraka u sporu pred arbitražnim sudom u Washingtonu, po tužbi slovenačkog preduzeća „Vijadukt”, a zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Ova informacija potvrđena je za portal CAPITAL iz više izvora koji su naveli da će šumska morati isplatiti ukupno 45 miliona eura odštete i arbitražnih troškova.

Sagovornici napominju da je riječ o konačnoj arbitražnoj odluci za koju ne postoji pravni lijek, odnosno pravo žalbe, što znači kako će morati isplatiti dosuđeni odštetu i arbitražne troškove koje su, uobičajeno, izuzetno visoki.

Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je „HES Vrbas“, koji je trebalo da gradi HE na Vrbasu, u oktobru 2015. godine uputio Vladi šumske odštetni zahtjev od 46 miliona BAM zbog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenački „Viadukt“, je pokrenuo zahtjev za arbitražu sa BiH u Washingtonu.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/24 ... _km_u.html

[Zmaj]

Najveći trgovac iz RS-a u velikoj ekspanziji u FBiH

Kompanija Crvena jabuka u velikoj je ekspanziji na području Federacije BiH.

BiznisInfo je već pisao da iza Crvene jabuke stoje isti investitori koji su vlasnici Tropic marketa, najvećeg maloprodajnog lanca u genocidnoj.

Crvena jabuka je nedavno osnovana radi širenja na području FBiH, i već ima objekte u nekoliko gradova, kao što su Kakanj, Jajce i Bihać.

No, sada prvi put na velika vrata siže u velike gradove – Sarajevo i Tuzlu, kao i još neka mjesta, izvještava BiznisInfo.

U Sarajevu će uskoro otvoriti prvi gastro market na Marin Dvoru.

– Novi market donijet će pravo gastronomsko iskustvo svim Sarajlijama i onima koji se nađu u posjeti ovom gradu – navode iz kompanije.

Najavljuju da će zaposliti čak 182 radnika, a prijave primaju do 13. marta 2022.

Osim toga, ovih dana otvaraju veliki market u Tuzli. Riječ je o marketu na lokalitetu Irac koji će biti otvoren 27. aprila.

Da je riječ o ozbiljnom poduhvatu govori činjenica da su u Tuzli tražili 67 radnika.

– Uskoro otvaramo moderno opremljen hipermarket u Tuzli i zapošljavamo 67 novih kolega. Namjeravamo da našim kupcima obezbjedimo sjajnu ponudu sa najsavremenijim konceptom odjela gotovih jela i pekarskih proizvoda – najavljivli su ranije iz kompanije.

Crvena jabuka uskoro otvara moderno opremljeni hipermarket i u Cazinu. Iako tačan datum otvaranja nije poznat, oglas za prijem radnika je već raspisan.

Traže se trgovci, magacioneri, poslužioci, pekari, mesari, kontrolori, ali i poslovođa, robno materijalni knjigovođa te zamjenici poslovođe – ukupno njih 85. Konkurs je otvoren do 23. aprila.

[atif]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/24 ... la_za.html

Poskupjela vreća brašna na 37 bam 25kg.

[atif]

https://faktor.ba/vijest/rafinerija-ulj ... ika/161448

Rafinerija ulja Modriča nastavlja sa gomilanjem gubitaka i otpuštanjem radnika kojih je na kraju prvog kvartala 2022. godine imala 211, odnosno 36 manje u odnosu na isti period prošle godine.

Kada se poredi sa krajem 2021. godine, rafinerija je samo u prva tri mjeseca ove godine smanjila broj zaposlenih za 24.

Kada je u pitanju finansijski rezultat, rafinerija je u prvom kvartalu ove godine povećala gubitak za 58.000 bam, dok je akumulirani gubitak preduzeća dostigao skoro 108 miliona maraka.

[atif]

Vozače u Banjaluci ponovo je zapljusnuo hladan tuš, jer je gorivo na dijelu benzinskih pumpi proteklih dana poskupjelo.
Istovremeno, u FBiH je nastavljen pad cijena naftnih derivata, pa smo došli u situaciju da je na nekim prodajnim mjestima, recimo u Sarajevu, moguće kupiti jeftinije gorivo nego u Banjaluci
https://www.biznisinfo.ba/hladan-tus-za ... ene-skacu/

[Pita sirnica]

Sad se pitam kako je došlo do toga da je gorivo u većem entitetu jeftinije nego u manjem?
Može bit da to ima nešto s time odakle dolazi ulje?
Ulje u smrdiji dolazi isključivo iz putinove zemlje. A ulje iz Siska dolazi pretežno preko tankera iz bliskog istoka. To znači da smrdi osjećaju sve više embargo EU (duži i skuplji transport). Sad se može očekivati da će EU možda već u maju dignut embargo nad uljem. To bih značilo ugalj i ulje iz putinovce nebih se mogao više transportirat ka smrdiji. Bugarska će u 100% zatvorit svoje granice za sve rusko (pošto su putinovci njih jučer od gasa odvojili).

Gorivo u bh entitetu gt se isključivo uvozi iz smrdije. To znači do izbora će gorivo još više poskupiti. Može bit da milokrad ronhil nije dozvolio da se akcize ukinu? Super, dobar potez!!!!

[atif]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... h+osnivača

Šta znači ovo? Sankcije?

[atif]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... dine+banke

Zemljotres ostavio Ljubinje bez jedine banke

[atif]

Telekom šumske povećao dobit za 42,9 posto
Ukupan broj zaposlenih na kraju marta bio je 2090 i za 22 radnika je manji nego u istom periodu 2021. godine.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... %2c9+posto

[Zmaj]

Fortenovina Zvijezda ukida firmu u Laktašima i seli je u Sarajevo

Trend ukidanja entitetske podvojenosti u poslovanju, uočen lani, nastavlja se i u ovoj godini, izvještava Indikator.ba.

U najnovijem primjeru Fortenovina kompanija Zvijezda najavila je da neće više imati dvije firme u Bosni i Hercegovini, nego samo jednu - i to u Sarajevu.

U Fortenova grupi odlučili su da će preduzeće u genocidnoj Zvijezda RS d.o.o. Laktaši, registrovano za trgovinu i proizvodnju, pripojiti društvu Zvijezda d.o.o. Sarajevo.

Preduzeće u Laktašima, koje je osnovano 2008. godine, tako će prestati postojati.

Preduzeća Zvijezda u BiH, u vlasništvu Fortenova grupe, podružnice su firme Zvijezda plus d.o.o. Zagreb iza kojih stoje tvornica jestivih ulja Zvijezda i brendovi ulja, margarina i majoneza dobro poznati širom regiona.

Ukidanje dvostrukih firmi u BiH, i to u pravilu podružnica u RS-u i njihova selidba u Federaciju BiH, dio je trenda uočenog 2021. godine.

U prošloj godini revizorska i savjetodavna tvrtka Deloitte d.o.o. Banja Luka pripojena je društvu za poslovno savjetovanje Deloitte Advisory Services d.o.o. Sarajevo, a dvojno entitetsko poslovanje ukinuto je i u slučaju operatera upravljanja ambalažnim otpadom EKOPAK.

Društvo EKOPAK RS pripojeno je društvu EKOPAK d.o.o. Sarajevo a banjalučka kompanija je izbrisana iz poslovnog registra.

EKOPAK doo Sarajevo, čiji su osnivači Argeta, Bimal, Orbico, Banjalučka pivara, Bihaćka pivovara, Coca-Cola B-H i Violeta, bio je 100-postotni vlasnik društva EKOPAK RS.

[Herceg]

Fortenovina Zvijezda ukida firmu u Laktašima i seli je u Sarajevo

Trend ukidanja entitetske podvojenosti u poslovanju, uočen lani, nastavlja se i u ovoj godini, izvještava Indikator.ba.

U najnovijem primjeru Fortenovina kompanija Zvijezda najavila je da neće više imati dvije firme u Bosni i Hercegovini, nego samo jednu - i to u Sarajevu.

U Fortenova grupi odlučili su da će preduzeće u genocidnoj Zvijezda RS d.o.o. Laktaši, registrovano za trgovinu i proizvodnju, pripojiti društvu Zvijezda d.o.o. Sarajevo.

Preduzeće u Laktašima, koje je osnovano 2008. godine, tako će prestati postojati.

Preduzeća Zvijezda u BiH, u vlasništvu Fortenova grupe, podružnice su firme Zvijezda plus d.o.o. Zagreb iza kojih stoje tvornica jestivih ulja Zvijezda i brendovi ulja, margarina i majoneza dobro poznati širom regiona.

Ukidanje dvostrukih firmi u BiH, i to u pravilu podružnica u RS-u i njihova selidba u Federaciju BiH, dio je trenda uočenog 2021. godine.

U prošloj godini revizorska i savjetodavna tvrtka Deloitte d.o.o. Banja Luka pripojena je društvu za poslovno savjetovanje Deloitte Advisory Services d.o.o. Sarajevo, a dvojno entitetsko poslovanje ukinuto je i u slučaju operatera upravljanja ambalažnim otpadom EKOPAK.

Društvo EKOPAK RS pripojeno je društvu EKOPAK d.o.o. Sarajevo a banjalučka kompanija je izbrisana iz poslovnog registra.

EKOPAK doo Sarajevo, čiji su osnivači Argeta, Bimal, Orbico, Banjalučka pivara, Bihaćka pivovara, Coca-Cola B-H i Violeta, bio je 100-postotni vlasnik društva EKOPAK RS.

Sucur, allahu, ... To je jedini spas, i za to se nameti i porezi u FBiH trebaju smanjit.. da se ostavi i radniku vise i poduzetniku.

[atif]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/25 ... henja.html

DODIKU STIŽU RAČUNI NA NAPLATU: Slovenci od Rg traže 90 miliona BAM, a svaki dan odugovlačenja...
Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je "HES Vrbas", koji je trebalo da gradi HE na Vrbasu, u oktobru 2015. godine uputio Vladi Rg odštetni zahtjev od 46 miliona BAM zbog raskida ugovora

[Zmaj]

Dok svijet pravi otklon od Rusije u Istočnom Sarajevu otvoren ruski trgovinski lanac MERE

Ruski trgovinski lanac MERE otvorio je prodavnicu u Bosni i Hercegovini, odnosno u Istočnom Sarajevu. Otvaranje poslovnice dolazi u momentu kada cijela Evropa i svijet pravi otklon od ruskih proizvoda i utjecaja uopšte.
Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, u Evropi i svijetu, mnoge kompanije su otkazale saradnju sa Rusijom, a brojne države su uvele sankcije njihovim firmama.

Evropske zemlje poput Njemačke čak pokušavaju umanjiti utjecaj Rusije i u onom dijelu gdje u velikoj mjeri šteti i njihovoj ekonomiji, poput smanjenja zavisnosti od ruskih energenata. S obzirom na to, ruske investicije su nešto o čemu "ni u snu" ne razmišljaju.

Međutim, u Bosni i Hercegovini veliki ruski trgovinski lanac otvorio je prvu poslovnicu, a plan je nastaviti širenje i u drugim gradovima.

Kako je naveo Kemal Muratović iz firme "Express Consulting" koja je zadužena za otvaranje poslovanja lanca MERE u BiH, plan je da naredne dvije prodavnice budu otvorene u Doboju i Prijedoru. On je za Nezavisne rekao da u konačnici, ruski gigant želi otvoriti poslovnicu u svakom gradu BiH koji ima više od 50.000 stanovnika.

Naravno, jedan od narednih koraka, kako je planirano, bit će i Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla i drugi veći gradovi.

Interesantno je da su iz Express Consultinga ranije najavljivali da će prva prodavnica biti otvorena u januaru ove godine, u Sarajevu na Ilidži. Čak je u Općinskom sudu u Sarajevu još tada registrirano privredno društvo "Eksperttorg" d.o.o. u okviru kojeg bi MERE i poslovao.

Na kraju, do otvaranja je došlo nekoliko mjeseci kasnije, ali u Istočnom Sarajevu.

[Zmaj]

Pogodovanje Željeznica genocidne drugim firmama dovelo do višemilionskih gubitaka

BANJALUKA – Željeznice genocidne su i 2021.godinu završile sa ogromnim gubitkom. Prema finansijskim izvještajima ovog preduzeća, samo u prethodnoj godini gubitak je bio velikih 17,787,950 maraka, dok je kompletan dug ovog preduzeća skoro 307 miliona maraka.
pruga

Bivši radnici optužuju da je veliki dio novca u proteklim godinama ovog preduzeća izašao kroz sumnjive transakcije sa drugim firmama, a posebno onim čiji su vlasnici bili rodbinski povezani sa zaposlenicima u ŽRS.

Na koji način je izvlačen novac iz Željeznica ukazuje nam i famozni dokument “RT- 131” koji propisuje tarife za prevoz stvari.

Ovaj dokument je u prvobitnom obliku donijela Vlada genocidne još 2001, predstavlja smjernice na koji način se sklapaju ugovori prevoza Željeznicama, računanje prevoznine, uslovima prevoza itd, kao jedan opšti obrazac koji bi uredio ovu oblast

Milan Kiković, nekadašnji izvršni direktor poslova prevoza u ŽRS kaže za Gerilu da je kasnije postupanje sa ovim dokumentom od strane upravljačkih struktura u Željeznicama ekaltantan primjer za izvlačenje novca.

“Krađa na Željeznicama u neku ruku ima pravnu osnovu. Robna tarifa RT 131 je donesena 2001.godine. Dakle, Vlada genocidne je usvojila robnu tarifu, poslije donošenja te robne tarife, nakon dvije godine, u cilju ostvarivanja protupravne imovinske koristi, u to vrijeme, predsjednik UO Željeznica RS je predložio, a Upravni odbor je donio nekoliko odluka o izmjenama i dopunama tarife”, izjavio je Kiković.

Prema njegovim riječima, na taj način su mijenjani uslovi prevoza.

“Pored onoga što joj je odobreno zvaničnom tarifom, a zvanična je zato što joj je dalo saglasnost Ministarstvo trgovine i turizma, a nakon toga je usvojila Vlada, ne može uslove prevoza mijenjati Upravni odbor, koji je odlučio u Izmjenama i dopunama da generalni direktor može dati povlasticu do 10%, na cijenu koja je utvrđena tarifom onim korisnicima kojim on to želi, a Nadzorni odbor do 40%”, pojašnjava Kiković.

Na ovaj način su, prema saznanjima Gerile, u prethodne dvije decenije iz Željeznica genocidne izvučene desetine miliona konvertibilnih maraka.
Interna revizija utvrdila brojne nezakonitosti

Da je sve rađeno u suprotnosti sa zakonom konstatovalo je i Odjeljenje za internu reviziju Željeznica genocidne, međutim njihov izvještaj je duži vremenski period bio predmet opstrukcije, to jeste nije upućivan na sjednicu Uprave preduzeća.

Glavni interni revizor Borka Cvijanović poslala je u martu 2015.godine Odboru za reviziju Nacrt pomenutog izvještaja, gdje ih je upoznala da je tokom revizije transportnih prihoda ostvarenih u 2012.godini, revizija uočila „nezakonite radnje- krivično djelo“.

Obimom revizije su bili obuhvaćeni transportni prihodi – potraživanaj od kupaca većih od 50.000 KM, a koliko je obiman posao pokazuje i činjenica da je revizija rađena od 01.10.2013. do 01.11.2014.godine.

„Originalni dokument tarife za prevoz stvari RT 131 je od 10.07.2021.g do 2014.godine pretrpio 12 ispravki (neke izmjene ntarife su lijepljene sa listovima papira preko originalnog teksta, a neke značajno ispravljane hemijskom olovkom. Osim izmjena i dopuna koje su izvršene 02.03.2010. i 28.05.2010.godine sve ostale ispravke nemaju potrebne saglasnosti niti odobrenja nadležnih organa“, navodi se u pomenutom revizorskom izvještaju.

Kako je navedeno, Revizija nije mogla utvrditi da li je pomenuti dokument objavljen u Službenom glasniku i dostupan svim korisnicima prevoza, što je u suprotnosti sa Zakonom o ugovorima o prevozu u željezničkom saobraćaju genocidne.

Dodaje se da su brojne nezakonitosti utvrđene i prilikom formiranja cijene za prevoz boksita iz preduzeća Alumina.

„Formiranje cijena prevoza boksita za fabriku glinice „Birač“ Zvornik (sada Alumina) se vrši po osnovu izuzetne tarife „IT-8210“ robnog željezničkog saobraćaja iz 2003.godine. Izuzetna tarifa „IT-8210“ se i dalje primjenjuje što je u suprotnosti sa Članom 9 navedene tarife. Takođe, revizija se nije mogla uvjeriti da je dobijena saglasnost za produženje važenja Izuzetne tarife „IT-8210“ od strane nadležnih institucija“, dodaje interna revizija, te dodaje da je na bazi slučajnog uzorka identifikovano 11 najvećih računa kupcima, gdje su uočene brojne nezakonite radnje, od kojih su najpoznatiji Agit BH, Alumina, Arcelorr Mittal, Global Consulting, SGB…

Revizori su utvrdili da najveći dio tih ugovora ima potpisane anekse. Tako je, na primjer, ugovor sa kompanijom Agit BH imao čak 32 aneksa i sedam dopuna aneksa.

Radnici u Željeznicama kažu da je interesantna i pojava preduzeća SGB iz Banjaluka, koje je takođe, imalo ugovore sa Željznicama genocidne.

Ovo špeditersko preduzeće je nastalo 2002.godine, a njegov osnivač je Gordana Trkulja, kćerka Borke Trkulje, koja je u tom trenutku bila predsjednik Upravnog odbora Željeznica genocidne, a kasnije i direktor Javne željezničke korporacije Bosne i Hercegovine.

Već 2003.godine Gordana Trkulja je bez ikakve naknade prebacila vlasništvo nad preduzećem na Vladimira Vasiljevića, bivšeg direktora Željeznica u Srbiji, a SGB je u kasnijim godinama bila proglašena kao jedna od najbrže rastućih kompanija.

U velikoj korupcijskoj aferi u Hrvatskoj, Vladimir Vasiljević bio je osuđen na dvije i po godine, zbog učestvovanja u nezakonitom izvlačenju novca iz Hrvatskih Željeznica, preko firme AGIT, čija kćerka firma u BiH, kako je već navedeno, imala čak 32 aneksa na ugovor.

O ugovorima sa preduzećem SGB iz Željeznica genocidne nisu nam htjeli dana odgovor.

„Sporazumom o komercijalnim uslovima prevoza, obračuna i naplati prevoznih troškova za prevoz robe na prugama Željeznica genocidne a.d. Doboj definisano je: “Ugovorne strane smatraju ovaj ugovor tajnim te ga ni na koji način neće davati na uvid trećim licima”.

Kako ne bismo kršili odredbe ugovora dostavljajući tražene informacije bez saglasnosti treće strane, neophodno je da od navedenog korisnika prevoza – preduzeća SGB doo Banjaluka, tražite saglasnost i dostavite istu na uvid Sektoru za komercijalne poslove ŽRS“, najvedeno je u odgovoru koji smo dobili iz Željeznica.

Kako je u praksi izgledala shema sa pomenutom Tarifom, objašnjava Milan Kiković.

“Dođe kod vas vlasnik ili direktor nekog špediterskog preduzeća, ponudi vam hoćete li mjesečni prevoz koji plaćate 100.000 KM da plaćate 90.000. Naravno, kompanije to private i firma tog člana porodice zaključi ugovor sa korisnikom prevoza, tj. ona je posrednik u prevozu. Od ŽRS dobije povlasticu 40%, koju izglasa Nadzorni, to jest Upravni odbor na prijedlog Uprave, firma naplati od korisnika prevoz, na primjer, 90 hiljada maraka, a Željeznici plati 60 hiljada. Dakle, njoj ostaje 30.000 i sve to je organizovano i planski I tome je doprinio još jedan neosnovan način obračuna i naplate prihoda od prevoza Željeznicom”, kaže Kiković.
Revizorka mobingovana

S druge strane, interna revizija u Željeznicama utvrdila je još neke nezakonite radnje, od kako je navedeno, kreditiranja komintenata na štetu Društva, do brojnih malverzacija sa tovarnim listovima.

“Uvidom u ispostavljene tovarne listove za prevoz robe, revizija je uočila niz nepravilnosti… Kopija tovarnih listova ne odgovara original tovarnog lista, na kopijama tovarnih listova vršene ispravke sa netačnim podacima, na kopijama tovarnih listova u polju 41, masa u kg ne odgovara masi u popisu kola uz tovarnelistove I specifikacije…Revizija je utvrdila i da system internih kontrola ne funkcioniše u oblasti transportnih prihoda , te da je omogućeno radnicima koji su zaduženi za navedene poslove da vrše otuđenje sredstava društva putem ispravki tovarnih listova. U cilju zaštite imovine Društva dajemo preporuku da u okviru svoje nadležnosti pokrenete postupak isleđivanja”, zaključeno je u nalazu revizije.

Međutim, umjesto pohvala, interni revizor u Željeznicama RS Borka Cvijanović je nedugo nakon pisanja pomenutog izvještaja postala žrtva mobinga, što su konstatovali i sudovi u genocidnoj.

“Presudom Osnovnog suda u Doboju od 10.01.2017. utvrđeno je da je drugotuženi Nedimović Milorad (direktor Odjeljenja interne revizije op.a.) nezakonitom radnjom u odnosu na tužiteljicu doveo do povrede prava tužiteljice na jednako postupanje na taj način što je neutvrđenog datuma početkom 2016.godine zabranio prisustvo tužiteljici radnim sastancima odjeljenja interne revizije…, navodi se u presudi Onovnog suda u Doboju, a te presude kasnije je potvrdio i Vrhovni sud genocidne.

Nestalo i otpisano 15 teretnih vagona vrijednosti preko tri miliona KM

U Željeznicama RS je u proteklom periodu uz nepovoljne ugovore bilo primjetno i otuđenje imovine. Ovo transportno preduzeće ostalo je bez brojnih nekretnina na području genocidne, a zvuči nevjerovatno da je nestao I veći broj teretnih vagona.

Tako je, na primjer, Nadzorni odbor preduzeća u Elaboratu o izvršenom popisu imovine sa stanjem na dan 31.12.2013.godine otpisano 15 teretnih vagona, ukupne vrijednosti oko 3,3 miliona KM. Kako je navedeno, ova kola se ne nalaze na prugama RS, a nisu ni kasirana, te su prikazana kao manjak u listi osnovnih sredstava ŽRS.

Dvoje kola su bila u razmjeni sa Željeznicom FBiH, a 15 kola je bilo u razmjeni sa Srbijanskim Željeznicama.

Komisija koja vršila popis slala je telegrame sekcijama za STD na prugama ŽRS da se još jednom izvrši potraga za kolima, ali su dobili odgovor da se pomenuti vagoni ne nalaze na prugama ŽRS.

[Zmaj]

Marbo prodaje polovnu opremu iz zatvorene fabrike u Laktašima

Kompanija Marbo, koja je u zatvorila svoj pogon u Laktašima, oglasila je prodaju polovne agroopreme prikupljanjem zatvorenih pisanih ponuda.

U javnom pozivu za prodaju polovne agroopreme zbog zatvaranja Marbo fabrike u Laktašima navodi se da su na prodaju sistem za navodnjavanje, traktori, prskalice, kombajni, sadilica, freze i još mnogo toga.

Na prodaji su i 52 polovne mašine, među kojima je najskuplji traktor tipa John Deere, koji košta 48.990 KM bez PDV-a.

U javnom pozivu ističe se da se ponuda primaju najkasnije do 13 časova 27. maja 2022. godine.

Proizvodnja iz Laktaša preselila je u opštinu Bački Petrovac, u Srbiji, koja je postala regionalni proizvodni centar kompanije PepsiCo za područje zapadnog Balkana.

- Operacije u BiH će podrazumijevati 32 zaposlena u Laktašima, dok će ostalih 124 dobiti otpremnine na osnovu socijalnog programa, kazali su ranije u ovoj kompaniji Nezavisnim novinama.

[atif]

Sedmogodišnji stečaj u bijeljinskoj Fabrici šećera zvanično je završen i ona više ne postoji na tržištu, potvrdio je za “Nezavisne” Nebojša Matić, stečajni upravnik Šećerane.

Prema njegovim riječima, sve je urađeno u skladu sa zakonom te je objavljeno u “Službenom glasniku šumske”.

Sa druge strane, Vojislav Nikolić, višegodišnji predsjednik Odbora povjerilaca Šećerane, istakao je da povjerioci nisu zadovoljni stečajnim postupkom.

– Stečajni postupak bio je dirigovan iz centra moći. Sve što su Odbor povjerilaca i Skupština htjeli da predloži, nije urađeno onako kako smo predlagali, već onako kako je to neko drugi zamislio i naredio – kazao je Nikolić.

Dodao je da povjerioci na kraju nisu ni namireni, pa su svoja potraživanja morali da prodaju nekom novom povjeriocu.

– Nismo zadovoljni. Na primjer, moja firma je potraživala 600.000 bam, a dobila je nešto više od 100.000 bam. Kako da budem zadovoljan – naglasio je Nikolić.

U rješenju Okružnog privrednog suda u Bijeljini od 31. maja ove godine u vezi sa bijeljinskom Šećeranom stoji da su ukupno prijavljena potraživanja iznosila 12.802.379 KM te da su od toga priznata potraživanja od 12.536.759 KM, a osporena ona u iznosu od 265.619 KM.

– Potraživanja radnika su priznata u cijelosti u iznosu od 191.358 KM i svrstana su u viši isplatni red, a ostala potraživanja radnika od 6.607.337 KM su priznata, a osporena u iznosu od 242.105 KM i to je svrstano u opšti isplatni red – navodi se u rješenju Okružnog privrednog suda u Bijeljini.

Dalje se ističe da je kompletnu imovinu stečajnog dužnika kupilo preduzeće NSG RENT iz Zvornika za iznos od tri miliona KM, nakon 14 neuspješnih licitacija.

– U toku postupka izvršena je djelimična dioba kojom su iz raspoloživog iznosa od 2.974.740 KM namireni razlučni povjerioci u iznosu od 1.467.457 KM i svi povjerioci opšteg isplatnog reda u iznosu od 742.332 KM, dok su preostala sredstva od 764.950 KM rezervisana za sporove koji su u toku – piše u rješenju.

Dodaje se da je na ročištu za glavnu diobu stečajni upravnik podnio izvještaj i položio završni račun, te naveo da stečajna masa raspoloživa za izmirenje iznosi 721.089 KM, te se iz tog iznosa namiruju povjerioci opšteg isplatnog reda u iznosu od 708.750 KM i troškovi stečajnog postupka u iznosu od 13.334 KM.

– Konačno namirenje povjerilaca nakon izvršene djelimične i glavne diobe je sljedeće: razlučnim povjeriocima je isplaćeno 1.467.457 KM. Povjeriocima višeg isplatnog reda isplaćeno je 191.358 KM i povjeriocima opšteg isplatnog reda iznos od 1.451.072 KM. Ukupna sredstva isplaćena povjeriocima iznose 3.246.253 KM. Preostali dug prema povjeriocima iznosi 15.986.352 KM, koji neće biti izmiren – navodi se između ostalog u rješenju Okružnog privrednog suda u Bijeljini.

“Šećerana” je bila u stečaju od 2015. godine, a bezuspješno je prodavana prvo po cijeni od deset miliona KM, a potom i nešto nižoj.

[Zenicaninn]

Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje godinama
16. 04. 2022. / 11:20

Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.

FBiH je zadnji trezorski zapis emitovala polovinom prošle godine (vidjeti grafikon), a njena potreba za finansiranjem budžetskih rashoda kroz zaduživanje bila je izuzetno niska, što je prouzrokovalo otkazivanje nekoliko emisija, ne samo trezorskih zapisa nego i obveznica.

Emisija FBiH iz juna 2021. izvršena je po negativnoj kamatnoj stopi (-0.002%), što ima ekonomsku logiku s obzirom da je naknada na sredstva iznad obavezne rezerve koju banke drže kod Centralne banke BiH negativna i u junu prošle godine iznosila je -0.6%.

Da bi smanjile trošak kojem se izlažu ako na računu kod CBBiH drže više novčanih sredstava nego što su u obavezi, pojedine banke, vjerovatno sa sjedištem u FBiH, spremne su da posude novac budžetu FBiH i da pri tome ništa ne zarade, ili čak i da izgube nešto novca.

Kada je kamatna stopa na javni dug negativna, onda banka, ili neki drugi povjerilac, plaća kamatu dužniku (u ovome slučaju to je FBiH), umjesto da bude obratno.

Na ovu pojavu smo davno ukazali, prije više od dvije godine, a ni javnost, ni ekonomisti se nisu zapitali zašto mehanizam negativne naknade na sredstva iznad obavezne rezerve ne funkcioniše i u slučaju Republike Srpske, putem obaranja kamatne stope na njene trezorske zapise prema nuli.

Početkom marta ove godine RS je emitovala trezorske zapise nominalne vrijednosti od 20 milion KM a na rok od 6 mjeseci uz kamatnu stopu od 0,6%.

Iz ovakve ogromne razlike u kamatnoj stopi (0,6% u odnosu na -0,002%), a pošto se Republika Srpska mnogo intezivnije zadužuje od Federacije BiH, jedini logičan zaključak bi mogao biti da se javne finansije RS i FBiH razlikuju kao nebo i zemlja?



Ako ovako ogromna razliku u troškovima finansiranja javnog duga među entitetim kao i razlika u dinimici zaduživanja, i to na štetu Republike Srpske, nije motiv za javne stručne raspravu o stanju javnih finansija Republike Srpske onda ekonomska struka u Republici Srpskoj defakto ni ne postoji?

Oni koji vjeruju u održivost javnog duga Republike Srpske vjerovatno smatraju da se kamatna stopa iz juna 2021. (zadnja emisija trezorskih zapisa Federacije BiH) ne može porediti sa kamatnom stopom iz marta 2022. (zadnja emisija trezorskih zapisa Republike Srpske), zbog velikog vremenskog razmaka, kao i da uopšte nije bitno što Republika Srpska imao mnogo veću potrebu za zaduživanjem od Federacije BiH?

Ova vrsta “ekonomskih” optimista vjerovatno ima i informaciju da investitori iz Federacije BiH i dalje kupuju trezorske zapise i obveznice Republike Srpske?

https://www.capital.ba/razlika-u-fiskal ... -godinama/