☑ Pravila foruma i savjeti

Arheološka nalazišta u Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u B

Post Postao/la ABen » 24 mar 2015 16:19

ABen je napisao/la: Kameno doba
- Paleolitik (starije kameno doba) od 2 500 000 god. pr. Kr. do oko 10.000. god. pr. Kr.

- Mezolitik (Srednje kameno doba) od 10 000 god. pr. Kr. do 6500 god. pr. Kr.

- Neolitik (Mlađe kameno doba) od 6500. god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.



Metalno doba
- Bakreno doba od 3500. god. pr. Kr. do 2000. pr. Kr.

- Brončano doba od 2000. god. pr. Kr. do 800. pr. Kr.

- Željezno doba od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr
Na podrucju Bosne su poznata dva nalazista iz Paleolitika (starijeg kamenog doba).
Jedno je u opcini Stolac, tacnije pecina Badanj u Borojevićima.

Drugo je u opcini Prozor, tacnije u naselju Varvara. Ovo podrucje je iztrazivao Ćiro Truhelka i ima njegov rad u Glasniku Zemaljskog Muzeja Bosne. Ali nemogu ovaj glasnik da nadjem. Ako neko naidje na ovoaj podatak iz kamenog doba bio bu mu jako zahvalan da ga postavi ovdje.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5893
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la Abidaga » 11 aug 2015 21:38

11.08.2015
Na širem pojasu Butorovice, iznad Ljubuškog, otkrivena je monumentalna suhozidna grobnica koja svojom organizacijom, dimenzijama i prilozima predstavlja novo poglavlje u proučavanju povijesti lokalnog ilirskog stanovništva. Riječ je o prvim helenističkim zidanim grobovima u BiH, koji značajno odstupaju od tipičnih ilirskih tumula (gomila). Osim vanjskih monumentalnih blokova, grobnica ima i unutrašnje podzide od klesanog kamena koji zatvaraju kvadratni objekt s nešto više od 20 metara četvornih, priopćio je voditelji istraživanja magistar arheologije Mirko Rašić. Po njegovim riječima, ovaj lokalitet, uz tri groba s nedavnih istraživanja na otoku Korčuli, predstavlja jedinstven primjer na čitavoj istočnoj obali Jadrana. Tijekom istraživanja groba pronađena je brojna fragmentirana helenistička (grčka) keramika, pristigla najvjerojatnije iz obližnjeg grčkog, a poslije i rimskog trgovačkog središta u Naroni (Vid). U grobu je pronađena i srebrena grčke drahma koja datira iz 3. stoljeća prije Krista, a kovala se u Apoloniji i Dirahiju. Osim keramike i stakla, uz bočne zidove pronađena su dva cjelovita željezna koplja i ukrasne igle od bjelokosti kao prilozi za muškarce, dok su uz ženske pokojnice pronađene perle (dijelovi ogrlica) izrađene od jantara, kamena i staklene paste te brončane aplike. Kao iznimno rijedak i važan nalaz, Rašić izdvoja pronađeni zlatni nakit, tj. naušnica iz razdoblja helenizma s likom lava te sa stražnje strane stiliziranom rozetom izrađenoj u filigran tehnici.

Ovaj gotovo umjetnički savršen nalaz, helenistička te ilirska keramika govore u prilog vrlo ranoj i uspješnoj trgovini između grčkog i autohtonog stanovništa. Također, ovo nalazište promijenit će percepciju ilirskih zajednica kao marginalaca koje žive na ovom prostoru u vremenu kasnog željeznog doba, dodaje se u priopćenju.

Iskopavanja su u samim začecima i na volonterskoj osnovi, a već su elementarna iskopavanja polučilo iznimne rezultate koji direktno utječu na razumijevanje historiji određenih ilirskih zajednica. Voditelji istraživanja je magistar arheologije Mirko Rašić, asistent na odjelu za antičku arheologiju, te tajnik odjela i asistent za prapovijesnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru Tino Tomas. Na iskopavanju sudjeluje i student arheologije Tomislav Mihalj, te kustos Franjevačkog muzeja na Humcu fra Milan Jukić.

http://faktor.ba/revolucionarno-otkrice ... o-ilirima/

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5893
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Arheološka nalazišta u Bosni

Post Postao/la Abidaga » 01 maj 2016 19:46

-3eUdcRPqKg

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 43238
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Arheološka nalazišta u Bosni

Post Postao/la Jack » 22 maj 2016 14:18

“Money can’t buy back your youth when you’re old, a friend when you’re lonely, or peace to your soul.” Johnny Cash
Never had i imagined living without you Angelene :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5893
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Arheološka nalazišta u Bosni

Post Postao/la Abidaga » 23 maj 2016 00:47

:gut:

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Arheološka nalazišta u Bosni

Post Postao/la ABen » 23 maj 2016 12:51

Najznačajnije arheološko otkriće u sjeveroistočnoj Bosni u pedesetak godina
http://www.klix.ba/vijesti/bih/najznaca ... /160523029

Prije nekoliko dana objavljena je vijest o senzacionalnom arheološkom otkriću kod Srebrenika: skupnom nalazu više od stotinu prahistorijskih metalnih predmeta. Riječ je možda o najznačajnijem pronalasku s područja sjeveroistočne Bosne u posljednjih pedesetak godina, te bitnom doprinosu arheološkoj nauci Bosne i Hercegovine u cjelini.

Edin Šaković, voditelj zavičajne muzejske zbirke i stručni saradnik za kulturno naslijeđe u Bosanskom kulturnom centru u Gračanici, koji je učestvovao u aktivnostima oko preuzimanja i preliminarne obrade nađenih predmeta, kazao je u razgovoru za Fenu da je u pitanju slučajni nalaz jedne prahistorijske ostave, što je inače termin kojim se u arheološkoj struci označava skupni nalazi većeg broja predmeta pohranjenih u zemlju, najčešće iz sigurnosnih razloga.

"Suočeni s neposrednom opasnošću, vlasnici su dragocjenosti pohranjivali u zemlju, u namjeri da se poslije vrate po njih. Mnogima to nije uspijevalo i predmeti bi ostajali u zemlji naredna stoljeća i milenije, sve dok neko sasvim slučajno ne bi na njih naišao. Tako se desilo i u našem slučaju", kaže Šaković.

Kopajući humus za cvijeće u šumi Markuša, u Rapatnici kod Srebrenika, mještanin Jasmin Buljubašić iz susjednog Kiseljaka je naišao na prahistorijske predmete. O nalazu je obavijestio svog poznanika u policiji, a ovaj je potom kontaktirao dr. sc. Edina Mutapčića, univerzitetskog profesora i dugogodišnjeg istraživača povijesti srebreničkog kraja. Profesor Mutapčić je potom organizirao sastanak s pronalazačem, kome je prisustvovao i Nihad Omerović, načelnik Općine Srebrenik, skupa s predstavnicima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa iz Tuzle.

"Tom prigodom postignut je dogovor da pronalazač predmete ustupi Općini. Sutradan smo s Buljubašićem izašli na mjesto pronalaska, te smo pregledom terena prikupili dodatnih dvadesetak predmeta. U međuvremenu, službeno je obaviješten i Muzej istočne Bosne iz Tuzle, kao nadležna muzejska ustanova, a u protekli petak imali smo primopredaju nalaza i konferenciju za medije na kojoj je o svemu obaviještena šira javnost", kazao je Šaković.

Navodi da se već na prvi pogled moglo zaključiti da se radi o tipičnoj ostavi iz kasnog brončanog doba, dakle između 2.800 i 3.200 godina starosti. Sastojala se iz 124 predmeta. Najviše je brončanih srpova, a tu su i keltovi (bojne sjekire), vrhovi koplja, narukvice, itd. Na osnovu prisustva velikog broja oštećenih predmeta i fragmenata, kao i grumenja sirove bronce, jasno je da se radi o imovini nekog ljevača bronce, odnosno tzv. radioničkoj ostavi.

"Područje općine Srebrenik, odnosno doline rijeke Tinje do prije nekih dvadesetak godina bilo je velika prazna površina na arheološkoj karti Bosne i Hercegovine. U stručnoj literaturi je postojao svega jedan evidentiran lokalitet. Istina, u posljednjih desetak godina ustanovljena su i neka nova nalazišta, ali je pronalazak ove ostave uistinu velika senzacija. Ostava s lokaliteta Markuša također je značajan prilog za arheološku topografiju sjeveroistočne Bosne, gdje je već ustanovljeno desetak nalaza ove vrste – od Novog Grada kod Odžaka preko Grapske kod Doboja, zatim Boljanića, Monja i Pašalića kod Gračanice pa do Bokavića kod Lukavca. Gotovo svi su evidentirani sredinom prošlog stoljeća. Ova novopronađena ostava kod Srebrenika je prva u posljednjih pedesetak godina, a definitivno je i najznačajnija po brojnosti predmeta. Imajući sve to u vidu, može se kazati da je ovo i najznačajniji arheološki nalaz na području ove regije, pa i jedan od najznačajnijih nalaza u bosanskohercegovačkoj arheologiji u zadnjih nekoliko desetljeća uopće", smatra Šaković.

Inače, ostave su među arheolozima veoma dopadljiva vrsta nalaza – dijelom zato jer sadrže obilje predmeta koji omogućavaju tipološku i druge analize, a dijelom zato jer je pronalazak neke ostave uvijek rezultat slučajnosti. Isto tako, jedino spletom sretnih okolnosti one budu sačuvane i za nauku.

"Ovo je osobito značajno u situaciji kakvu imamo danas. Naime, svjedoci smo prave jedne pošasti posljednjih godina, ilegalnog traganja i pljačkanja starina i arheoloških predmeta. Postoji čitava mreža tih tragača i "detektoraša", koji pustoše arheološke lokalitete. U svemu tome najtragičnije je što naše policijske agencije uopće ne reagiraju na ovu pojavu, iako naše zakonodavstvo propisuje stroge kazne za takvu vrstu krivičnih djela i iako se sve to odvija manje-više javno", upozorava Šaković.

Na svu sreću, pronalazač naše ostave Jasmin Subašić je pokazao dovoljno svijesti i savjesnosti, te je o nalazu obavijestio struku, zahvaljujući čemu je ovaj značajan arheološki nalaz spašen kao trajno dobro šire društvene zajednice.

"Želio bih istaknuti i svesrdnu podršku koju je pružio načelnik Općine Srebrenik Nihad Omerović. Iskreno se nadam da će njihovi primjeri motivirati i druge slučajne pronalazače, odnosno predstavnike lokalne uprave u slučaju nekih novih, sličnih nalaza", poručio je Šaković.

Nakon popisa i sastavljanja zapisnika o primopredaji, pronađeni predmeti su izloženi u muzejskim vitrinama u Centru za kulturu i informisanje u Srebreniku. Planirano je da se u okviru ove ustanove organizira zavičajna muzejska zbirka. Šaković misli da bolji poticaj za realizaciju te ideje od pronalaska ove ostave nije ni mogao postojati.

"Iskreno se nadam da će ta ideja uskoro biti realizirana, a i mi iz Gračanice ćemo pružiti svaku vrstu stručne pomoći komšijama u Srebreniku. Sami predmeti će, naravno, biti predmet detaljnijih analiza i obrade, a rezultati će se publicirati u nekom stručnom časopisu. Što se tiče mjesta nalaza, ono će također biti temeljito rekognoscirano. Po riječima Benjamina Bajraktarevića, direktora Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK-a, ova je ustanova već dobila potrebno odobrenje i ovim će aktivnostima pristupiti u što skorijem vremenu", rekao je Šaković u intervjuu za Fenu.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Arheološka nalazišta u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 30 aug 2019 21:50

Arheolozi kod Zenice pronašli senzacionalnu glinenu figuricu

slika

Austrijski i bosanskohercegovački arheolozi, koji su proteklih mjesec dana istraživali prahistorijska područja oko Zenice, senzacionalim otkrićem danas završavaju ovogodišnja istraživanja prahistorijskih naselja u zeničkom kraju.
"Imali smo sreću da, pored uobičajenih nalaza koji se mogu pronaći unutar naselja- posuda, oruđa, oružja... na kraju istraživanja na lokalitetu Kopila pronađemo i glinenu figuricu antropomorfne predstave, sa muškim spolnim organom i predstavom lica te jako šematiziranom", kazao je za Fenu dr. Mario Gavranović, zamjenik direktora Instituta za evropsku i orijentalnu arheologiju Austrijske akademije nauka iz Beča, koja je i finansirala istraživanja.

Dodaje kako je iznenađenje bilo veliko, jer uopće nije poznat takav nalaz na području srednje Bosne.

"U svakom slučaju radi se o senzaciji, jer je to nešto novo. Kao da nam sada otvorio i neki novi prozor u prošlost", ushićen je Gavranović, koji je uvjeren kako će im pomenuta figurica otkriti neke nove spoznaje o životu tadašnjeg čovjeka.

"Kroz nju ćemo samo saznati o svakodnevnom životu tih ljudi, ali i o njihovim kultovima, vjerovanjima, a, možda, čak i religiji. Figurica nema nikakvu praktičnu namjenu, nego je napravljena iz nekog vjerovanja", uvjeren je Gavranović.

Podsjeća kako je figurina zanimljiva i sa aspekta što historijski period kojim se oni bave, brončano i željezno doba, ima potpuni nedostatak figuralnih predstava.

"Sav ukras koji poznajemo iz tog perioda je geometrijski, šematizovan, apstraktan... Međutim, ova figurina govori da je i tada, itekako, bilo svjesnosti o predstavi čovjeka u nekom prenesenom obliku", ističe Gavranović.

Novootkrivena figurina, napominje Gavranović, još nije potpuno ni očišćena pa će tek potpuna saznanja o njoj dobiti njenih nakon dodatnih analiza.

"Ona, vjerojatno, na sebi ima i masku. Znači da, kao što sam već rekao, zalazimo u neki dio gdje se radi o kultovima, vjerovanju", podvlači Gavranović.

Slične predstave pronađene su, napominje on, još samo u sjeverozapadnoj Bosni, u naselju Ripač kod Bihaća.

"Tamo je pronađeno 10-ak figurina, ali nijedna od tih figurina nije kao ova sa Kopila. Figurine iz Bihaća, barem koliko ja znam, rađene su na jedan potpuno drugi način i više su šematizirane, dok je figurina sa Kopila više atropomorfna i sa preciznije određenim spolnim karakteristikama", napominje mr. Edin Bujak sa Filozofskog fakulteta iz Sarajeva.

Figurina sa Kopila sama po sebi svjedok je i jednog vremena, jer su ranija otkrića, podsjeća Bujak, predstavljala isključivo ženske figure.

"Dakle, za vrijeme neolita bile su karakteristične figurine žena, odnosno kult Velike majke. Sada imamo figurinu muškarca. Možda to govori o načinu života i nekim promjenama, sada dominaciji muškarca nad ženom. Jer, bronzano i željezno doba potpuno su drugi svijet u odnosu na starije periode neolita, kada je žena imala veću ulogu u porodici", objašnjava Bujak.

U periodu koji oni istražuju, podsjeća Bujak, već je do izražaja došla veća uloga muškarca, jer se pojavljuje ratnički, rudarski, metalurški... odnosno sve aktivnosti koje se vezuju za muškarce.

Svi nalazi, koje su proteklih mjesec dana pronašli na gradinama u naselju Gradišće i Kopilo, Gavranović će prezentirati na Evropskom skupu arheologa u Bernu.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
apilk5
Član
Postovi: 293
Pridružen/a: 07 nov 2020 21:16

Re: Arheološka nalazišta u Bosni

Post Postao/la apilk5 » 13 dec 2021 16:28

https://radiosarajevo.ba/metromahala/te ... aca/440000
Čudesno otkriće u BiH: Pronađeno hiljade artefakata neandertalaca

''Otkriće je zaista golemih razmjera i važnosti ne samo za Hercegovinu i Brotnjo već za širi prostor izvan okvira Bosne i Hercegovine, a možda i s velikom implikacijom na globalnu tj. svjetsku nauku o jednim od najmisterioznijih bića iz prošlosti na planeti - naših izumrlih rođaka neandertalaca'', napisao je dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inženjer geologije za Bljesak.

Glamuzina piše kako je pronašao na hiljade kamenih artefakata od neandertalskog pračovjeka, neandertalca, u Kručevićima (Krućevići) općina Čitluk, u dolini Neretve.

O ovome je otkriću detaljno pisao na svom portalu posvećenom prezentaciji, promociji i zaštiti prirodne, geološke i arheološke baštine u Hercegovini.

''Hercegovina je bila dom neandertalaca, a brojne nikad istraživane pećine i pripećci uz Neretvu, te kvartarne diluvijalne terase, južno od Mostara kriju nalazišta neandertalske kulture, njihovih kamenih alatki, a vrlo vjerovatno i fosiliziranih lubanja neandertalskog pračovjeka.

Ta implikacija i tek naslućujući ogromni potencijal čitavog ovog prostora koji ide faktički odmah neposredno južnije od Mostara te dolinom Neretve do Metkovića i krajnjeg nizvodnog dijela toka, vidljiva je u postojanju ogromnog broja nikad istraživanih, niti opisivanih, čak niti registriranih, špiljskih formi upečatljivih špilja, potkapina, abrija i sličnih upadljivih speleoformi koje se nalaze uzduž okomitih vapnenačkih litica u kanjonu Neretve u zoni od Bune do Čapljine, dodaje on.

Ovo otkriće također pokazuje važnost tzv. slučajnih otkrića od ljudi koji ih prvi razotkriju, jer do ovog otkrića uopšte se ne bi došlo da nije bilo prvotnog zamjećivanja i prepoznavanja neobičnosti kamenih formi od strane vrijednog Zdravka koji je prve kamene artefakte pronašao obrađujući svoju parcelu u Krućevićima.

Nakon toga, uslijedila je prava rapsodija pronalazaka na čitavom području sela Kručevići, gdje je unazad godinu i pol dana pronađeno, prikupljeno te snimljeno najmanje 2,5 hiljade kamenih artefakata i obrađenih komada stijena koji potječu izvorno iz šljunčanog sedimenta rijeke Neretve, te znatnim dijelom i od karbonatnih sedimenata s bočnih litica u Kručevićima.

Ono što je najzanimljivije i što se zaključno može reći jest to, da i pored vrijednosti i značaju ovog otkrića kao i golemom broju pronađenih artefakata starih i preko 100 hiljada godina, ovo otkriće predstavlja tek malo zagrebavanje po površini u sklopu cjelokupnog paleontološko-paleoantropološkog te arheološkog bogatstva koje zasigurno kriju neke od brojnih upečatljivih i nikad istraženih speleo-formi u kanjonu Neretve južno od Mostara'', navodi na kraju dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inženjer geologije.

Odgovorite