Poljoprivreda u Bosni

[Mehmed beg Catic]

Iz Gračanice u Njemačku izvoz 750 tona kornišona



U saradnji sa više poljoprivrednih zadruga i oko 200 kooperanata Zemljoradnička zadruga ‘Gračanka’ iz Gračanice u ovoj godini planira proizvesti oko hiljadu tona kornišona, izvještava federalna.ba.

Ohrabruje činjenica da će na tržište Njemačke biti izvezeno 750 tona. U ovu zemlju već je izvezeno preko 300 tona vieokokvalitetnog kornišona. Sezona je dobra, pa i proizvođači zadovljno trljaju ruke i najavljuju prošrenje prozvodnje.

Na imanju porodice Mešić iz Donje Orahovice kod Gračanice ovih je dana živo. Berba kornišona je u punom jeku. Sa oko 1.500 metara kvadratnih ove godine planiraju ubrati oko 15 tona kornišona.

„Dobro ide. Berba je dobra. (Plaćanje uredno? Op.a.) Jest. Sve je u redu“, kaže nam Asmira Mešić, kooperant iz Donje Orahovice kod Gračanice.

Nije uvijek bilo tako, kažu Mešići.

„I prije sam se ja bavio, pa nema isporuke. Više goveda pojedu nego insani. (Sad je to bolje? Op.a.) Sad je bolje. Sad imamo otkup“, rekao je Hazim Mešić kooperant iz Donje Orahovice kod Gračanice.

„Ranije smo radili i sijali, ali nismo imali kuda isporučivati. Tako smo prekinuli. (A, sad? Op.a.) A, sad imamo gdje isporuku i još bi više radili nego što radimo kada imamo gdje isporučivati“, smatra Jasmina Mešić, kooperant iz Donje Orahovice kod Gračanice.

Sadni materijal, zaštitna i ostala sredstva, uz stalni stručni nadzor i transport do hladnjače, osigurava zadruga.

„Sav krastavac odavde ide direktno u hladnjaču gdje se kalibrira i šalje, najvećim dijelom za Njemačku gdje smo do sada poslali preko 300 tona, a 100 tona je otišlo u ove naše ovdje bliže preradjivačke kapacitete“, priča nam Sabahudin Avdić, organizator biljne proizvodnje u ZZ Gračanka, Gračanica.

Plan je da se u ovoj godini proizvede hilajdu tona kvalitetnog kornišona.

„Mi smo planirali ove godine da izvezemo 750 tona, a ostalo mi uvijek plasiramo na domaće tržište“, kazao je Refik Ahmuljić, direktor ZZ Gračanka, Gračanica.

A, računica je jasna. Ove godine prosječno će se sa jednog dunuma ubrati oko osam tona kornišona. Oko 70 posto je prva klasa s otkupnom cijenom od 1,5 maraka po kilogramu.

http://miruhbosne.com/?p=62692

[abu seid]

Bingo nastavlja razvijati proizvodnju voća i povrća


U naselju Ciljuge, između Živinica i Tuzle, na površini od 28.000 m2 prostiru se savremeno opremljeni plastenici i površine za vanjsku sadnju kompanije Bingo.

Plasteničku proizvodnju Bingo intenzivno razvija od 2017. godine. Na 23.000 m2 nalazi se 58 plastenika po 400 m2, a 5.000 m2 je otvoreni prostor za sadnju. Svi plastenici su proizvedeni u BiH. Sadnice Bingo također nabavlja iz domaćih rasadnika.

„Trenutna sjetva je dominantno zasnovana na cherry paradajzu, a u plastenicima su u proljeće zasađene i druge kulture povrća. U jesenjoj sjetvi bit će zastupljene salata „puterica“, „kristalka“ i „Iceberg“, kao i rukola, špinat i blitva. U plastenicima je trenutno zasađeno i 240.000 komada sadnica salate koja je u fazi branja od sada pa sve do kraja maja 2021. godine, čime kupcima omogućavamo da i tokom zime imaju dostupnu svježu salatu. Trenutno su na otvorenim površinama (5.000 m) zasađene razne vrste tikve (hokaido, ćurta i butternut).“ , kazala je Mirela Beganović, rukovodilac proizvodnje.

Najveći je fokus na proizvodnji kultura koje se dominantno uvoze, kao što su cherry paradajz i rukola, koje odlično uspijevaju u Bingovim plastenicima.

Cheery paradajz je veoma otporan kao biljka i kao proizvod. Za uzgoj su mu potrebni minimalni uslovi: plodno tlo, voda, svjetlost i toplota.

Bitno je istaći da se kao hrana za uzgoj u plastenicima koristi bio-đubrivo dobiveno sa Bingove farme koka nesilica. Navodnjavanje se vrši sistemom kap po kap, čime se biljkama omogućava uravnotežen dotok vode. Ovakva proizvodnja se naziva integrisana poljoprivredna proizvodnja, koja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera u svrhu proizvodnje ekološki prihvatljivih proizvoda.

„Na ovaj način našim kupcima obzebjeđujemo nutritivno obogaćen i zdravstveno ispravan i svjež proizvod koji direktno sa naših farmi plasiramo u Bingo trgovine, a utičemo na smanjenje uvoza ovih kultura.“, istakli su iz Binga.

Bingo također radi na uspostavljanju obradive površine od 25.000 m2 na lokaciji Dubrave, koja će se koristiti za razne usjeve.

Trenutno trideset uposlenika svakodnevno vrijedno vodi računa o plasteničkoj proizvodnji. Sve kulture koje se uzgajaju u plastenicima i vanjskim površinama ipak predstavljaju samo 5% potreba kompanije Bingo. Stoga ova kompanija sarađuje sa više od 100 poljoprivrednih proizvođača iz BiH i vrši otkup voća i povrća, te konstantno razvija tu mrežu kooperanata.

https://www.bingotuzla.ba/2020/08/10/bi ... -i-povrca/

[Mehmed beg Catic]

Organski voćnjak u Brezi: Šefket Hrustanović namjerava utrostručiti proizvodnju prerađenog voća


Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, kompanija Mega Natura, prerađivač voća iz Breze, u blizini Sarajeva, uskoro će povećati proizvodnju organskih džemova, sokova i drugih voćnih proizvoda.

Dozvoljavamo posjetiocima da uđu u naš voćnjak i beru voće koje im se sviđa,“ kaže Šefket Hrustanović, vlasnik voćnjaka Baš Bašća i Mega Nature, kompanije za preradu voća iz Breze. U periodu od 2005. do 2010. godine, Šefket je na deset hektara zemljišta posadio organski voćnjak, a 2018. godine je osnovao kompaniju. Sada godišnje proizvedu blizu 200 tona šljiva, krušaka i jabuka, te manje količine trešanja, višanja, kupina i malina. Polovinu toga prodaju u voćnjaku a ostatak prerade.

„Gospodin koja su jednom došao u naš voćnjak me pitao da li ga iskorištavam time što on sam bere voće koje će kupiti i rekao sam da je to tačno,“ nastavlja Šefket. „Ali tada sam mu rekao i to da će on vjerovatno odabrati voće koje mu se najviše sviđa. To je nešto što mu niko drugi ne bi dopustio. Ljudi rijetko puštaju druge da lutaju u njihovim voćnjacima, ali to je način na koji mi želimo da radimo. To je naš način,“ kaže on.

http://miruhbosne.com/?p=63139

[Mehmed beg Catic]

Gljive iz Bosne posebno vole Švicarci, Nijemci i Francuzi: Veliki porast izvoza gljiva i ljekovitog bilja


Bosanske šume, livade i proplanci bogati su ukusnim i hranljivim gljivama i drugim plodovima, a vrlo rado konzumiraju ih i drugi.

To pokazuju i podaci o izvozu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

-U toku prvih šest mjeseci 2020. godine izvezeno je gljiva u vrijednosti od 9.757.386,00 KM, a uvezeno 2.688.523,00 KM.

Poredeći podatke sa istim periodom 2019. godine, bilježimo porast izvoza za 49,92% i porast uvoza od 8,19%.

Sušenih jestivih gljiva najviše se izvozi u Švicarsku, Njemačku i Francusku.

-U spoljnotrgovinskoj razmjeni ljekovitog bilja i čaja u navedenom periodu 2020. bilježimo porast izvoza za 81,5%, ali i rast uvoza za 22,7% u odnosu na isti period 2019. godine. Obim spoljnotrgovinske razmjene ljekovitog bilja i čaja u prvih šest mjeseci tekuće godine je porastao za 2.198.250,00 KM u odnosu na isti period protekle godine.

http://miruhbosne.com/?p=63193

[Mehmed beg Catic]

Stvarno je Hercegovina Bosanska kalifornija, milina gledati ovakve slike !

Jaffa Plantaže: Proizvodnja i turizam na 75 hektara


U mjestu Blagaj kod Mostara posluje firma “Jaffa – Komerc” čiji djelatnici uzgajaju voće i povrće, ali nude i obilaske za djecu i odrasle te edukativno utječu na svoje posjetitelje koji se također mogu odmoriti u jednoj od tri luksuzne vile u blizini plantaža.

Uz bazen za djecu i odrasle te prostor za igru za najmlađe. Vile se nalaze u mjestu Malo Polje kod Blagaja, a koncept im je prilagođen i Halal turizmu, zbog stroge privatnosti za vrijeme boravka.

http://miruhbosne.com/?p=63278

[abu seid]

Instalirana najsavremenija mljekara i na području Distrikta

Do kraja narednog mjeseca, na području Distrikta, biće u funkciji savremena mljekara, čiji je kapacitet prerade 48.000 litara mlijeka dnevno.
Projekat je djelo Zemljoradničke zadruge Brka, realizovan i uz pomoć predpristupnih fondova EU. Ukupno je vrijedan 200.000 maraka.
"Od neophodne opreme, ovih dana, očekujemo još instaliranje sirne kade i prese za sir, a osim pasterizovanih, više vrsta sireva, težište će biti i na proizvodnji najkvalitetnijih vrsta maslaca. U početnoj fazi prerađivaćemo oko 3.000 litara mlijeka dnevno, a biće zaposleno i pet novih radnika", rekao je projekt menadžer zadruge Adis Rahman.

Mljekara je instalirana u krugu same zadruge, a već od naredne godine, značajno veće količine mlijeka će biti u preradi.

Inače, ZZ Brka trenutno ima oko 1.300 kooperanata u Distriktu i šest susjednih opština, od kojih se 400 bavi proizvodnjom mlijeka, pa je dnevni otkup oko 5.500 litara.

https://www.akta.ba/vijesti/instalirana ... kta/122296

https://cdn.flipsnack.com/widget/v2/wid ... 1575382034

[ljiljan89]

Instalirana najsavremenija mljekara i na području Distrikta

Do kraja narednog mjeseca, na području Distrikta, biće u funkciji savremena mljekara, čiji je kapacitet prerade 48.000 litara mlijeka dnevno.
Projekat je djelo Zemljoradničke zadruge Brka, realizovan i uz pomoć predpristupnih fondova EU. Ukupno je vrijedan 200.000 maraka.
"Od neophodne opreme, ovih dana, očekujemo još instaliranje sirne kade i prese za sir, a osim pasterizovanih, više vrsta sireva, težište će biti i na proizvodnji najkvalitetnijih vrsta maslaca. U početnoj fazi prerađivaćemo oko 3.000 litara mlijeka dnevno, a biće zaposleno i pet novih radnika", rekao je projekt menadžer zadruge Adis Rahman.

Mljekara je instalirana u krugu same zadruge, a već od naredne godine, značajno veće količine mlijeka će biti u preradi.

Inače, ZZ Brka trenutno ima oko 1.300 kooperanata u Distriktu i šest susjednih opština, od kojih se 400 bavi proizvodnjom mlijeka, pa je dnevni otkup oko 5.500 litara.

https://www.akta.ba/vijesti/instalirana ... kta/122296

https://cdn.flipsnack.com/widget/v2/wid ... 1575382034

Poznajem ja tog momka. Studirao je na IUS. Izuzetno sposoban i poduzetan.

[Mehmed beg Catic]

Poljoprivredni poligon na Mojmilu udvostručio proizvodnju


Poljoprivredni proizvodno- edukativni poligon Mojmilo koji djeluje u okviru JP Lokom ove godine skoro je udvostručio plasteničku proizvodnju.

Sa ranijih 750 m2 proizvodnja je proširena za dodatnih 600 m2 pa se sada povrće proizvodi na više od 1300 m2.


Do odluke o proširenju proizvodnje došlo se nakon pojave korona virusa, u sklopu ukupnih mjera povećanja poljoprivredne proizvodnje u našoj općini, što bi trebalo umanjiti negativne posljedice ekonomske krize. U sklopu ovog programa više od 200 građana dobilo je na besplatno korištenje zemljište u državnom vlasništvu u svrhu poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe.

Ono što poljoprivrednu proizvodnju na poligonu Mojmilo čini posebnom je činjenica da se radi o organskoj proizvodnji prilikom koje se ne koriste nikakvi pesticidi niti umjetna gnojiva. Kvalitet ove proizvodnje za nekoliko godina postigao je takav nivo da je postao ogledno mjesto koje posjećuju i agronomi iz država Evropske unije.

Sve proizvode zainteresovani mogu kupiti na lokalitetu poligona Mojmilo, gdje sami mogu ubrati plodove za sebe, ili na Eko-štandu JP Lokom kod sportske dvorane Dobrinja. Poljoprivredno edukativni poligon zapošljava 6 osoba i dokaz je da se može živjeti i od poljoprivrede.

[abu seid]

Poznajem ja tog momka. Studirao je na IUS. Izuzetno sposoban i poduzetan.

Ne čudi me da je sposoban i poduzetan. Brka je izgradila u posljednje vrijeme zavidne kapacitete (nova hladnjača za smrznute proizvode, nova sušara, novi silosi za žitarice, nova mljekara), a paralelno sa tim se vodila borba oko vlasništva same zadruge koju su domaći razbojnici htjeli rasparčati.

[Mehmed beg Catic]

Poznajem ja tog momka. Studirao je na IUS. Izuzetno sposoban i poduzetan.

Ne čudi me da je sposoban i poduzetan. Brka je izgradila u posljednje vrijeme zavidne kapacitete (nova hladnjača za smrznute proizvode, nova sušara, novi silosi za žitarice, nova mljekara), a paralelno sa tim se vodila borba oko vlasništva same zadruge koju su domaći razbojnici htjeli rasparčati.

Bas mi je drago citati ovako pozitive komentare

Obicno se kroz druge medije i forume potencira, namjerno i sistematski , ispiranje mozga kroz crnu hroniku i pljuvanjem po svemu i svakome, pogotovo ako ima imalo bosnjackog u sebi. Treba isticati pozitivne ljude i desavanja jer hvala Bogu nismo tako glupi , ni nesposobni a ni lijeni kako nam se to pokusava da nametne kroz propagandu.

[Mehmed beg Catic]

Poljoprivreda je isplativa: Kurbegovići iz G. Vakufa uzgajaju krompir, kupus i malinu. Zadovoljni i isplaćenim poticajima





Braća Esad i Eniz Kurbegović iz Gornjeg Vakufa već dugi niz godina bave se poljoprivredom. Nekad je ova općina prednjačila u uzgoju stoke, ali sada je više zastupljena proizvodnja maline i kupusa pa su i oni krenuli tim stazama.

Ove godine kupus uzgajaju na parceli od tri dunuma, krompir na pet i malinu sorte Polka na tri dunuma. Sortu Vilamet su iskorijenili zbog loše otkupne cijene još prije dvije godine.

“Prije sedam do osam godina, malina je baš bila zastupljena u našem kraju. Svi su je sadili. Kako je opadala cijena, tako su ljudi i uništavali zasade koje nisu mogli samo porodično obrađivati. Mi smo uništili zasad vilameta jer nam je bilo previše posla, a nije se isplatilo da plaćamo berače. Sada imamo polku na tri dunuma i ove godine smo općenito zadovoljni malinjakom”, priča nam Esad.



Iako je za ovo podneblje rano za vađenje krompira iz zemlje, Kurbegovići su već počeli sa kopanjem i prodajom mladog krompira. Kako kažu, prilagođavaju se tržištu, sad mu je bolja cijena i traženiji je pa ga zato vade ovako rano.



“Poljoprivreda je isplativa ukoliko se pazi na plodored i na potražnju na tržištu. Recimo, mladi kupus je tražen i može se prodati. Mi već pomalo siječemo i prodajemo. Mladi krompir isto tako. Ako duže stoji onda gubi na svojoj vrijednosti, izuzev kod dobrog skladištenja. Najbolje je sve prodati u što svježijem stanju, kad već u okolini nemamo nikakve pogone za preradu voća i povrća”, dodaje Eniz.



Ove godine je Općina Gornji Vakuf aplicirala na Javni poziv Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te na taj način omogućila poljoprivrednicima sa ovog područja da povrate sredstva uložena u proljetnu sjetvu. Svi ovdašnji poljoprivredni proizvođači, koji su sačuvali fiskalne račune od sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava i iste predali u Službu za poljoprivredu, ove sedmice dobili su sredstva u stopostotnom iznosu sa predatih računa, a maksimalno do 1.000 KM.



“Puno nam znači ova podrška lokalne samouprave i Federalnog ministarstva. Do sada smo samo imali male poticaje, a ovo je prvi put da nam se vrate uložena sredstva prije žetve. Dakle, sve što dobijemo od berbe i sve što zaradimo je čista dobit. Naravno, mi i proizvođači koji siju veće parcele uložili smo više od 1.000 KM, ali bolje je išta nego ništa. Moja porodica, a vjerujem i ostali uzgajivači koji su sačuvali račune i dobili sredstva zahvalni su nadležnim institucijama na ovom poticaju”, poručuje naš sagovornik – piše AgroKlub.ba.

http://miruhbosne.com/?p=63375

[Mehmed beg Catic]

U toku pripreme za osnivanje novih ergela bosanskih brdskih konja



U toku su pripreme za osnivanje još jedne ili dvije ergele bosanskog brdskog konja, najavili su iz Udruženja uzgajivača i ljubitelja bosanskog brdskog konja u Bosni i Hercegovini.

“U svakom slučaju čini se da su došli bolji dani za bosanskog brdskog konja, a nadamo se da više neće doći u situaciju u kojoj je bio između 2010. i 2017. godine”, kazala je u razgovoru za Fenu predsjednica Udruženja uzgajivača i ljubitelja bosanskog brdskog konja u Bosni i Hercegovini Žana Mezbur.

Ona je naglasila da je “značajna medijska pažnja koja je poklanjana bosanskom brdskom konju u posljednjih desetak godina postepeno davala rezultate pa je polako u svijesti ljudi stvareno mišljenje da je potrebno pružiti podršku nekolicini entuzijasta koji su se uporno borili za spas ove pasmine”.

Istakla je da su uz to, pomoćnik federalnog ministra za poljoprivredu Bešćo Alibegović i njegova saradnica Amela Smajlović aktivno radili na tome da se bosanski brdski konj uvrsti u autohtone zaštićene pasmine, te da se u budžetu obezbijede sredstva za poticaj uzgoja grla ove pasmine u čistoj krvi.

“Uporedo sa tim povećavao se i broj uzgajivača i broj konja. Tokom prošle godine Azra i Amir Bekić u saradnji sa Zoranom Radoševićem osnovali su ergelu ‘Bosnian mountain horse’ u okviru etno sela ‘Čardaklije’ u Vrtoču kod Bosanskog Petrovca. U vrlo kratkom roku postali su najveći centar uzgoja bosanskog brdskog konja na svijetu, a planiraju i dalje povećavati broj konja. Početkom ove godine porodica Safeta Balića iz Mostara osnovala je ergelu ‘Falcon’ u Mostarskoj Bijeloj i već su počeli s ozbiljnim radom”, kazala je Mezbur.

Uz ranije osnovane ergele “Žiga”, “Jezero”, “SRCA” i “Sava”, sada aktivno radi šest ergela koje se bave isključivo uzgojem ove plemenite pasmine u čistoj krvi. Pored njih postoje i manji uzgajivači: Vlado Rašić iz Tihaljine kod Gruda, Abdulah Imamović iz Kaknja, porodica Batinić iz Begova Sela kod Kupresa i braća Gagulić s Glogova.

“Mi smo još 2017. osujetili prvi, najopasniji val ugroženosti pasmine, a sa osnivanjem ergele Bosnian Mountain Horse i ergele Falcon praktično smo za jedan duži period osigurali selektivni uzgoj bez svakodnevne bojazni da će nam napori biti uzaludni”, kazala je Mezbur.

Prema njenim riječima, do sada imaju preko 30 ovogodišnje ždrebadi a očekuje se još dvoje ili troje.

“To je svojevrstan rekord, od davne 1981 . godine kada je bilo 39 ždrebadi, nismo imali tako značajan broj ždrijebljenja. U idućoj godini realno je očekivati između 45 i 50 ždrebadi. Naši članovi su sada zadovoljni i ponosni, a svaki dan imamo nove upite. Mi sanjamo dan kada će bosanski brdski konj postati statusni simbol, a postepeno idemo u tom smjeru”, kazala je Mezbur.

Ovogodišnji broj ždrebadi po ergelama: “Bosnian Mountain Horse” – 14, ” Žiga” – šest, “SRCA” – šest, “Jezero” – tri, “Falcon” – dva i ” Sava” – jedno. U drugim zemljama u kojima se uzgaja (Slovenija, Švicarska, Holandija, Njemačka i Austrija) očekuju oko 15 ždrebadi. Nažalost, selektivni uzgoj u Hrvatskoj i Srbiji skoro je u potpunosti zamro – naveli su iz Udruženja uzgajivača i ljubitelja bosanskog brdskog konja u Bosni i Hercegovini

.

http://miruhbosne.com/?p=63365

[Mehmed beg Catic]

Kompanija braće Omeragić proizvodi i otkupljuje jagodičasto i šumsko voće – novi pogon za zamrzavanje omogućit će da utrostruče posao


Iako je temperatura u novosagrađenoj hladnjači u selu Voljevac -18°C, unutra se još uvijek može osjetiti miris svježe maline i borovnice. Prije skladištenja, one su zamrznute u tunelu za brzo smrzavanje, na temperaturi od -30.

Ovaj objekat za hlađenje i zamrzavanje, veličine 400 metara kvadratnih, kupljen i instaliran sredinom jula 2020. godine uz podršku projekta Sweden/USAID FARMA II, sada koristi stotinjak ugovorenih poljoprivrednika i kompanija Euro Lana, proizvođač i kupac jagodastog i šumskog voća, gljiva i bilja iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Kako kaže Salko Omeragić, direktora kompanije Euro Lana, proizvodi sa kojima oni rade moraju biti zamrznuti odmah nakon berbe, osim ako neće biti konzumirani u narednih 12 do 24 sata.

http://miruhbosne.com/?p=63406

[Mehmed beg Catic]

ako je istina i nije neka evropska navlakusa ovo bi bilo dobro za domacu poljoprivredu

Bh. proizvodima olakšava se pristup tržištu EU

Evropska komisija predložila je paket mjera kojima bi se olakšala trgovina na evropskom kontinentu i u regionu Mediterana, a u BiH bi mjere, ako budu usvojene, najviše koristi mogle donijeti poljoprivrednicima.

Osim BiH, sa EU bi ovaj sporazum trebalo da zaključe Island, Lihtenštajn, Norveška, Švajcarska, Farska Ostrva, Turska, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Palestina, Gruzija, Moldavija, Ukrajina, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Srbija i Crna Gora.

Kako je navedeno na stranici Evropske komisije, radi se o prijedlogu koji tek treba da usvoji Evropski savjet, ali i zemlje koje su uključene u ovaj paket.

Prema saopštenju Evropske komisije, smatra se da će se ovim mjerama pospješiti trgovina u Evropi, ali i olakšati oporavak zbog ekonomske krize izazvane kovidom. Suština paketa mjera je pojednostavljenje procedura kada se radi o porijeklu robe, a u Evropskoj komisiji tvrde da u sporazumu koji bi trebalo da bude potpisan s BiH neće biti bilo šta što bi suštinski promijenilo trgovinske odnose definisane Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, ali bi trebalo da smanji komplikacije pri izvozu naših poljoprivrednih proizvoda u EU.

[Mehmed beg Catic]

zanimljivi su ovi podebljani podaci, za industriju totalno a i za MI99, dobri rezultati i pozicija

Nelson u posjeti Mliječnoj industriji 99 u Gradačcu


Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson posjetio je danas Mliječnu industriju 99 (MI99) u Gradačcu, te se sastao sa direktoricom preduzeća Indirom Omeragić.

Tokom posjete informirao se o izazovima sa kojima se suočava mliječna industrija u Bosni i Hercegovini tokom COVID-19 pandemije, ali i planovima MI99 za dalji razvoj.

– Pandemija je imala i još uvijek ima negativan učinak na mliječnu industriju i cjelokupnu privredu u BiH. Međutim, to nije razlog da prestanemo raditi i tražimo načine da unaprijedimo naše poslovanje, poboljšamo kvalitetu naših proizvoda i povećamo izvoz, posebno u Evropsku uniju (EU) – kazala je Omeragić.

Ambasador Nelson istaknuo je važnost suočavanja s izazovima u kriznim situacijama.

– Impresioniran sam entuzijazamom gospođe Omeragić i njenog tima. Lijepo je upoznati ljude koji se čelom u čelo suočavaju s izazovima i u vremenima krize također vide i prilike. Izvoz u mljekarskom sektoru u BiH gotovo se udvostručio u posljednjih pet godina dostigavši 106,6 miliona KM u 2019. godini. U 2020. su vidljivi znakovi usporavanja izvoza. Takav trend će, nadamo se, biti preokrenut zahvaljujući naporima Omeragić i drugih vrijednih poljoprivrednih proizvođača u BiH – rekao je Nelson.

MI99 je osnovan 2015. godine i jedan je od pet najvećih prerađivača mlijeka u BiH sa 78 zaposlenih i 1.500 kooperanata. S više od 20 proizvoda, koji uključuju različite vrste mlijeka, vrhnja i jogurta, preduzeće izvozi na cijeli region zapadnog Balkana, neka tržišta na Bliskom Istoku, te u Hrvatsku, Sloveniju i Švedsku u EU. Za samo dva dana MI99 će početi izvoziti i u Njemačku, saopćeno je iz Sweden/USAID FARMA II projekta.

– Projekt Švedska/USAID FARMA II podržao je proizvođače mliječnih proizvoda u BiH u ispunjavanju potrebnih standarda sigurnosti hrane i pripremio ih za pregled od Ureda EU-a za hranu i veterinarstvo. Ta podrška omogućila je proizvođačima mliječnih proizvoda da počnu izvoziti u EU već u 2017. Projekt trenutno pomaže proizvođačima mliječnih proizvoda da povećaju prinose i kvalitetu svojih proizvoda kako bi proširili izvoz u EU i druga međunarodna tržišta. MI99 je među 20 vodećih prerađivača mlijeka koji su dobili podršku Sweden/USAID FARMA II projekta – navodi se u saopćenju.

[Mehmed beg Catic]

znaci Bosnjaci vode ne samo da su najvecu firmu za to vec su smjesteni u Brckom

Reuters: Bosanski voćari dokazuju otpornost usljed pandemije


Sezona šljive je pred nama, a u voćnjacima sjeverne Bosne voćari su zaokupljeni berbom, od koje će većina biti prerađena u lokalnim fabrikama i otpremljena kupcima u Evropsku uniju i Rusiju – izvještava Reuters.

Iako je hitno potrebna reforma, bosanski poljoprivredni sektor je izdržao globalnu pandemiju bolje od ostalih, i bio je među rijetkim industrijama koje su zabilježili rast izvoza u prvoj polovici godine – iako neznatnih 2,5%.

-Tokom pandemije koronavirusa, proizvodnja nije smanjena niti je izvoz zaustavlje, rekla je Fatima Halilčević, menadžerica kvalitete u Bosnaplodu, najvećem bosanskohercegovačkom prerađivaču voća sa sjedištem u gradu Brčkom. “Čak smo osvojili novo tržište u Rusiji.”

Kupci Bosnaploda uključuju i voljene njemačke proizvođača hrane Dr Oetker, Zott i Muller.

Benjamin Vukotić, direktor Zeraa poljoprivredne investicijske grupe koja je vlasnik Bosnaploda, rekao je da su prihodi grupe u prvoj polovici 2020. godine povećani za 30% u odnosu na isti period prije godinu dana.

Vlasništvo grupe, koju je osnovala podružnica investicijske korporacije u Dubaiju (ICD), uključuje vinograd u regiji južne Hercegovine koji je pretrpio velike gubitke zbog pandemije.
– Potpisali smo ugovore s našim kooperantima tokom razdoblja najstrožeg karantina (COVID 19), a da nismo znali što će se dogoditi, rekao je Vukotić.
– Mogli smo priuštiti takav rizik jer imamo investitora koji nas je voljan podržati, ali poljoprivredi u Bosni nedostaje sistemska podrška vlade.

Sektor zapošljava 18% radne snage u Bosni i čini oko 10% izvoza. Ali on vapi za promjenom, rekao je Vjekoslav Vuković, šef bosanske Vanjskotrgovinske komore.
-Moramo ga modernizirati, osigurati subvencije, uskladiti propise sa EU standardima i boriti se za strana tržišta.

Stojeći u svom voćnjaku šljiva u podnožju planine Majevice, voćar Nermin Kopkalić kaže da sve čemu trenutno posvećuje pažnju je berba.
– Koronavirus je utjecao na nas, ali što se tiče našeg poslovanja, virus mora ostati na jednoj strani. Voće moramo obrati – od toga živimo. Ne samo ja, već cijela ova zajednica, rekao je.

http://miruhbosne.com/?p=63414

[Mehmed beg Catic]

Pogledajte video na linku a pogotovo mi je drago gdje se nalaze, svaki metar koji Bosnjaci imaju na jugu je ko 100 oko Sarajeva

Berba smokvi u punom jeku, plodovi nikada kvalitetniji (Video)

Federalna televizija posjetila je plantažu smokava u mjestu Lokve nadomak Čapljine.

U porodici Šator koja se više od 20 godina bavi smokvarstvom berba je u punom jeku, a plodovi nikada kvalitetniji.

-Ja koji 20 godina radim smokvu nisam vjerovati da može ovakvu količinu baciti i da može ovolika veličinom uzrasti – kazuje vlasnik plantaže Hivzija Šator.

http://miruhbosne.com/?p=63432

[Mehmed beg Catic]

Uspješna sezona za uzgajivače kornišona: Bh. krastavac završio i na evropskom tržištu


Uzgajivači kornišona u većem dijelu Bosne i Hercegovine ove godine zadovoljno trljaju ruke. Sezona berbe je na samom kraju, rekordne količine već su skinute sa stabala, a znatan dio uroda završio je na evropskom tržištu.

Iako im u samim počecima sezone vremenske prilike baš i nisu išle na ruku uzgajivači kornišona ovu godinu zaključit će sa rekordnim urodom povrtne kulture. Do kraja sezone ostalo je još desetak dana, a potom će se pristupiti pripremi zemljišta za 2021. godinu.


Jednu od najpoznatijih sredina po uzgoju kornišona predstavlja šire područje Živinica gdje se uzgojem ove vrste krastavca bavi skoro 50 uzgajivača. Trenutno su saglasni u tome da sezonu poput ove ne pamte.

Među njima se nalazi i Jasmin Selimović iz živiničkog naselja Svojat, koji nam kaže da se pred njim, ali i ostalim kooperantima nalazi još desetak dana berbe.


“Ova sezona je bila odlična, a 2020. smo ubrali znatno veće količine nego prethodne godine. Kod mene je ubrano okvirno 100 tona krastavca, a u ovoj sezoni smo sve proizvedene količine dali Zemljoradničkoj zadruzi Gračanka koja se bavila daljim plasmanom na tržište”, priča nam Selimović, inače predsjednik Udruženja Kornišon.





Živiničani su ove godine dnevno brali od dvije do tri tone kornišona, a ova domaća vrsta ispunila je sve rigorozne mjere koje je nametnula Evropska unija, pa je tako naš proizvod završio na policama marketa u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.

“Ove godine krastavci su bili raspoređeni u tri klase, prva je imala otkupnu cijenu od 1,50 KM po kilogramu, druga 0,75 KM i treća 0,15 maraka, tako da smo zadovoljni i sa ovim dijelom”, naveo je Selimović.

Za razliku od Tuzlanskog kantona, semberska regija označena je kao najveća žitnica te su najviše zastupljeni kukuruz i pšenica, međutim određene grupe poljoprivrednih proizvođača su se odlučili i za uzgoj kornišona. Kažu da im je sezona donijela dobre rezultate.

“Iako se mali procent ljudi u Semberiji bavi uzgojem kornišona možemo reći da smo ove godine zadovoljni. Sezona je bila dobra, a što je najvažnije ljudi koji su se bavili uzgojem su uspjeli plasirati svoje proizvode otkupljivačima. Sretni mogu biti jer je i otkupna cijena bila zadovoljavajuća”, kaže nam Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

U Semberiji su se posvetili i sijanju krastavaca pod zemljom, vrijeme za eksploataciju tek slijedi, a najveći dio proizvoda će biti iskorišten za pripremu zimnica.

Vrijedi kazati da da su se uzgajivači i otkupljivači kornišona ove godine na početku sezone susreli i sa problemom izvoza proizvoda u Evropsku uniju, zbog restrikcija koje im je nametnula Hrvatska.

Problem nedostatnosti graničnih prijelaza, loše radno vrijeme i smanjen broj fitosanitarnih inspektora riješen je zajedničkim snagama nadležnih u BiH i Hrvatskoj te je za veoma kratko vrijeme postignut dogovor koji je omogućio jednostavniji plasman proizvoda u zemlje Evropske unije.

Ove godine zadovoljni su i berači koji su u sezoni na izmaku radili za satnicu od pet konvertibilnih maraka. Na kraju ove sezone osim pripreme zemljišta za iduću godinu, uzgajivači će organizirati i radionice za sve one koji se žele baviti proizvodnjom ove vrste povrtne kulture.

http://biznis.ba/uspjesna-sezona-za-uzg ... m-trzistu/

[Mehmed beg Catic]

Hrvati zbog sloma proizvodnje kupuju šljive, džemove i pekmeze proizvedene u BiH

Proizvodnja šljiva u Hrvatskoj je na tankim nogama i građani te zemlje uglavnom kupuju uvozno voće iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, piše Slobodna Dalmacija.

Kako se navodi, hrvatska polja šljive su zapuštena i proizvodnja bilježi veliki pad što znači da potrebe ne mogu biti zadovoljene bez uvoza. Posljednjih su godina mnoge velike hrvatske kompanije odustale od šljive zbog različitih tržišnih poremećaja.

“Za razliku od Hrvatske čija proizvodnja šljiva ne pokazuje znakove oporavka i rasta, susjedne zemlje poput Srbije, BiH, pa i Sjeverne Makedonije, ali i Rumunije uspješno razvijaju svoju proizvodnju, te osim konzumne šljive sve više plasiraju i izvoze različite proizvode na bazi ovog voća – od rakije, sušenih šljiva, kompota do pekmeza”, rekao je stručnjak Miroslav Kuskunović.

Kako je rekao, proizvodnja u BiH se kreće od 150.000 do 200.000 tona, Srbija proizvodi oko 500.000 tona šljiva, dok je Rumunija također na 500.000 tona, piše SD.

Za veliki izvoz u Hrvatsku odgovorna je i dobra ovogodišnja berba. Naša zemlja je postigla dobar uspjeh po izvezenim količinama u zemlje Evropske unije, a naša šljiva je prvi put stigla i do Švedske i Danske.

Također, liberalizacija granica EU prema izvoznicima bh. voća također je važna karika u lancu uzroka odličnog stanja za naše proizvođače.

[Mehmed beg Catic]

Izvoz krastavaca iz naše zemlje skoro duplo veći nego lani; Njemačka postala ustaljeno i tradicionalno tržište


Proizvodnja krastavaca kornišona u Bosni i Hercegovini ove godine je na izuzetno dobrom nivou, proizvođači su zadovoljni rodom i otkupom, te se ove godine očekuje skoro duplo veći izvoz kornišona nego u prošloj godini.

http://miruhbosne.com/?p=64110