Poslije sličnog muzeja u Sarajevu i Mostar je danas dobio instituciju koja ima cilj da sačuva sjećanje na sve ono što se dešavalo na prostoru Bosne i Hercegovine između 1992. i 1995. godine.
Proračunski progibi i zone pukotina u kamenom luku dobro se slažu sa stvarnim stanjem. Ovo potvrđuje pouzdanost korištenih numeričkih modela simulacije mosta. Izvorni most akumulirao je tijekom preko četiri stoljeća od izgradnje do rušenja brojna znatna oštećenja, kao i u različitim vremenima manje ili više uspješne brojne sanacije kamenog luka. Luk obnovljenog Starog mosta ima znatna oštećenja tijekom samo sedam godina od njegove izgradnje. Položaj pukotina i oštećenja u kamenom luku kod izvornog i obnovljenog mosta vrlo je sličan. Uz djelovanje vertikalnih opterećenja, smatra se da su temperaturna djelovanja glavni uzrok nastanka pukotina u izvornom i obnovljenom luku.
Pukotine u luku su posljedica prekoračenja vlačne čvrstoće (granične vlačne deformacije) kamena u smjerovima okomitim na uzdužna tlačna naprezanja (deformacije) u luku. Vlačna naprezanja (deformacije) okomito na os luka izazivaju tlačna naprezanja (deformacije) u smjeru osi luka. Glavni uzrok nastanka oštećenja u izvornom i obnovljenom kamenom luku je neodgovarajuća kvaliteta kamena tenelija, kojim je luk izgrađen, a prije svega njegova mala vlačna čvrstoća. Povećana oštećenja obnovljenog luka u kratkom periodu vjerojatno su posljedica odstupanja u nekim rješenjima od onih kod izvornog mosta. Kod obnovljenog mosta izvedena su velika ošupljenja neposredno iza peta luka na upornjacima, što je nepovoljnije za luk (povećava uzdužne horizontalne pomake) i upornjak. Posmična veza između kamenog luka i njegovog podebljanja u peti kod obnovljenog mosta je podatnija, tj. manja je krutost spregnutog sustava luk-nadlučni sklop. Kako kamen tenelija nakon vađenja iz kamenoloma znatno povećava čvrstoću tijekom vremena, uz činjenicu da je izvorni most građen devet godina, a obnovljeni manje od dvije, očito je pri otpuštanju skele luka kamen obnovljenog luka imao manju čvrstoću od izvornoga. Moguće je da je kamen za izvorni most bio bolje kakvoće. Rasponski sklop obnovljenog mosta vjerojatno je općenito krući od izvornoga, što je nepovoljnije za djelovanje temperature. Geometrija obnovljenog luka, s namjerno izvedenom imperfekcijom u odnosu na izvorni, nepovoljnija je za naprezanja u luku. Uleknuće izvornog luka do sada je pripisivano popuštanju njegove skele pri gradnji. Moguće je da je ono posljedica dugogodišnjeg prirasta pomaka na tom mjestu omekšanog luka (puzanje kamena tenelija je vjerojatno veliko), jer su na tom potezu pomaci luka najveći u stvarnosti i na numeričkim modelima.
Oštećenja luka obnovljenog mosta su takva da je umanjena njegova izvorna mehanička otpornost i sigurnost. Vjerojatno je da će se ona tijekom vremena povećavati. Već sada prijeti opasnost ispadanja komada oštećenih kamenih blokova. Nužna je hitna sanacija oštećenja luka, s izradom studije koja treba iznaći odgovarajuća rješenja za izbjegavanje ili umanjenje daljnjih oštećenja luka i potrebe njegove trajne sukcesivne sanacije kao kod izvornog luka.
Statička i dinamička analiza starog kamenog mosta u Mostaru. Jure Radnić...
https://mostarski.ba/pregovori-o-mostar ... k-slijedi/On je dodao da je drugim zaključkom na sastanku je definisano šest izbornih jedinica kroz dva modela, o čemu se stranke na narednom sastanku trebaju izjasniti. Riječ je, inače, o starih šest izbornih jedinica, prije odluke Ustavnog suda o poništenju posebnih izbornih pravila za Mostar.
Prema prvom modelu, sa gradske liste bi se biralo 13 vijećnika: po četiri iz sva tri naroda i jedan iz reda ostalih, a 22 vijećnika bi se birala iz šest izbornih jedinica. Razlika je što izborne jedinice ubuduće više ne bi davale isti broj vijećnika.
“Pa je to Sjever 2 vijećnika, Stari Grad 5, Jugoistok 2, Jug 2, Jugozapad 7 i Zapad 4 vijećnika”, naveo je Petrić.
Prema drugom modelu, 26 vijećnika bi se biralo iz šest izbornih jedinica, dok bi preostalih devet se biralo sa kompenzacijske, gradske liste. “Jugozapad 8, Stari Grad 6, Zapad 5, Sjever 3, Jug 2, Jugoistok 2 i ova gradska, kompenzacijska lista 9 vijećnika”, rekao je Petrić.
Na novinarsko pitanje kako je moguće da se za svega nekoliko sastanaka napravi napredak, koji se nije mogao postići godinama, Marinko Petrić iz HDZ-a 1990, je kazao da je “postalo svima jasno da je vrijeme da se održe izbori za Grad Mostar” i da više na smisla “odugovlačiti sa bilo čim”.
Ipak, predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar, Salem Marić je upozorio da tek slijede ona najteža pitanja. “Pitanje koje ostaje otvoreno je pitanje izmjena Statuta Grada Mostara, koje se vežu za izmjene pravila izbornog postupka i ostale stvari koje smo mi pokrenuli i rekli da ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori. To je pitanje uvođenja pozicije ili dogradonačelnika, ili ako ne može to, onda ojačavanje pozicije glavnog savjetnika i pitanje mjesnih zajednica i gradskih područja”, rekao je Marić.
(StarMo.ba)
Izborna pravila za Mostar su dogovorena, objavili su nakon sastanka predstavnici političkih stranaka u tom gradu. Međutim, detalje razgovora saopćit će kad bude postignut dogovor o izmjenama gradskog Statuta. Tu se, zapravo, vode ključni razgovori o ovlaštenjima odbornika i savjetnika gradonačelnika ili mogućoj poziciji zamjenika gradonačelnika. Na prošlom sastanku postignut je dogovor o dva modela provođenja izbora kroz postojećih šest izbornih područja. Posljednji izbori u Mostaru održani su 2008., a dvije godine kasnije, izborna pravila u tom gradu proglašena su neustavnim. Ulažu se napori na postizanju rješenja kako bi izbori u Mostaru bili održani zajedno sa općim, u oktobru. Više informacija iz Mostara donosi Ivan Pavković.
Zašto ove slike vrlo brzo nestanu ?amkos je napisao/la:Gradilište na Trgu Ivana Krndelja - SPO River (30.3):
Izgradnja Studentskog doma Univerziteta "Džemal Bijedić", prva lamela (30.3):
Izgradnja konzulata Republike Turske na Carini, Lacina ulica (30.3):
Pasarela Zalik
http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 9&page=264
https://www.klix.ba/vijesti/bih/slijedi ... /180421049Slijedi sedmica odluke za održavanje lokalnih izbora u Mostaru
Pregovori za rješenje mostarskog izbornog problema približavaju se kraju. Bez obzira na epilog, vrijeme je skoro isteklo ako je cilj lokalne izbore u gradu na Neretvi održati ove godine u vrijeme održavanja općih izbora.
Vjerovatno posljednji i odlučujući sastanak planiran je za naredni četvrtak u 11 sati.
Mostarci su posljednji put birali svoju lokalnu vlast u oktobru 2008. godine jer je Ustavni sud BiH u novembru 2010. godine zatražio djelimičnu promjenu Statuta Mostara, koji je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, kao i izmjene Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim.
U osam godina poslije presude održano je više ozbiljnijih i manje ozbiljnih pokušaja približavanja pozicija i dogovora načina provedbe mostarskih izbora. Mijenjale su se pozicije političkih stranaka, kako je vrijeme prolazilo, prezentirane desetine različitih modela, a stalno zazivana pomoć međunarodne zajednice...
Vremenska linija od presude do danas
Zanimljivo je da je HDZ u prvih nekoliko godina insistirao na jednoj izbornoj jedinici, da bi se kasnije prebacio na kombiniranje s većim brojem jedinica. Moguće je da se razlog krije u rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine te kalkulacijama kako je moguće lakše ostvariti bolji izborni rezultat.
Najzanimljivija epizoda duge mostarske političke sapunice desila se u martu 2016. godine kad je SDA nespretno izašla sa stavom da je s HDZ-om "dogovoren Mostar".
"Po prvi put kažem, mi smo osmislili model za Mostar koji bi sačuvao jedinstven grad, imao jednog gradonačelnika, jedan budžet, jedinstvenu administraciju i unutar toga jednu posebnu podjedinicu koja bi pomogla Bošnjacima, odnosno Hrvatima da imaju dio lokalne samouprave za koju su zainteresirani. To je, vjerujem, prihvatljivo i za HDZ BiH i za SDA", kazao je tada Bakir Izetbegović.
Preko noći cijela je priča ocijenjena kao podjela grada na dvije općine, povratak na ratne granice i nakon žestokih kritika bh. javnosti, ali i nepronalaska rješenja u narednim sedmicama, sve je ostalo samo dio historije.
Znajući da je dosadašnja dinamika bila takva da se u neizbornim, onim nepranim godinama, zaboravi na sve, a da priča ponovo postane aktualna kad parna godina krene nizati dane i približavati raspisivanje izbora u drugim dijeloma države ili viši nivoima, znalo se da će i ova godina donijeti novi krug pregovora.
Aktuelne pozicije
Nakon šest sastanaka koji su od direktnih sudionika okarakterisani kao "korak naprijed, korak nazad", došlo se do situacije da su dvije sporne stavke iz famozne presude usuglašene, ali da rezultat pregovora ovisi o dodatnoj spremnosti na kompromis HDZ-a i SDA.
Prvi da pregovaraju i o odredbama gradskog Statuta i izađu iz okvira same presude, drugi da reduciraju stavove oko promjena nadležnosti i uvođenja institucije dogradonačelnika. I ako je suditi po posljednjem sastanku, i jedno i drugo se dešava, ali svi navikli na fluidnost odnosa, dosadašnja iskustva i činjenicu da je vlast našla načina da grad funkcioniše i bez Gradskog vijeća, upozoravaju da je i ovaj put realan negativan ishod.
Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista i pored ohrabrujućih indicija nije optimista, aludira i da je mostarski problem teško gledati "van paketa".
"Neće biti dogovora za Mostar. Pregovori su politički igrokaz povezan s predstojećim općim izborima u BiH. Svima je jasno da bošnjačka strana neće prihvatiti sistem 'jedan birač - jedan glas' bez dodatnih koncesija - zaštite nacionalnih interesa, a hrvatske stranke neće prihvatiti ništa drugo osim provođenja presude Ustavnog suda koja to upravo traži. Vjerujem pak kako je moguć dogovor o Mostaru, ali samo u paketu s Domom naroda Federacije BiH i Predsjedništva BiH. Sve drugo je čisto gubljenje vremena. Ja lično smatram da Mostar treba biti uređen kao svaki drugi grad i općina u BiH i da u njemu vrijede jednaka izborna pravila i način funkcioniranja vlasti", kaže Krešić.
I održavanje izbora neće riješiti osnovne pobleme građana
Elvedin Nezirović, mostarskih književnik i kolumnista, kaže nam kako dogovor političkih stranka oko budućeg uređenja Grada Mostara traje već godinama, tako da se u gradu, ali i čitavoj državi, stvorilo jedno poprilično uopćeno javno mišljenje da je to jedini mostarski problem, odnosno da će svi drugi problemi u gradu nestati onoga časa kada se taj dogovor postigne.
"Nisam, naravno, toliko naivan da mislim kako je pitanje novog statuta Grada Mostara i provedbe presude Ustavnog suda u vezi s izmjenama izbornog zakona, nevažno – smatram da bi buduće uređenje Grada moralo biti takvo da štiti interese svakog građanina, bez obzira na njegovu etno-nacionalnu pripadnost – ali je, kao i u svakom drugom slučaju, statut samo forma. Ono što je zaista bitno jeste sam sadržaj, dakle način na koji će se taj budući pravni okvir prenijeti u životnu praksu i odraziti se na njen kvalitet i strukturu. Iskreno, sumnjam da će problemi koji i danas izjedaju Mostar, pogotovo problemi poput odlaska mladih ljudi iz grada, političkog nepotizma pri zapošljavanju u javni sektor, loše privrede, itd. sami od sebe nestati onoga časa kada, i ako, politika slavodobitno objavi da je dogovor postignut", izjavio je Elvedin Nezirović.
Sead Đulić, kulturni radnik, optimista je po pitanju rješenja trenutnih pregovora, ali ima drugo ishodište.
"Mostar i njegovi građani predugo su taoci jedne politike. Svima koji nisu na platnom spisku te iste politike konačno je jasno da je to prošlost. Čak mnogima i u njihovim redovima. Stvar je dovedena do kraja, do definitivnog apsurda. U tim okolnostima je gotovo sigurno da će izbora biti u ovoj godini. Hoće li dogovor biti postignut u Mostaru, Sarajevu ili nekoj ambasadi nama, građanima, je svejedno, jer sve je bolje od stanja kakvo imamo. Dakle, probudimo se svi i masovnije nego ikad izađimo na izbore. Jedino tako imaćemo vlast koju smo mi izabrali", kazao je Đulić.
Šta je trenutno na stolu
Prije presude Ustavnog suda Mostarci su birali 35 vijećnika Gradskog vijeća tako što su s šest gradskih područja birali po tri vijećnika, a s gradske liste još sedamnaest. Sporne, odnosno neustavne su dvije stavke, odredba prema kojoj se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće birao s šest gradskih područja iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz centralne gradske zone, koja nije u sastavu niti jednog područja, ne mogu ostvariti jednako pravo kao ostali birači, jer biraju samo s Gradske liste, ne i sa lista gradskih područja.
Nakon osam godina kombiniranja pregovarači su ove godine usuglasili da optimalno rješenje ima, kao što je to bilo i ranije, šest izbornih jedinica koje odgovaraju granicama gradskih podučja.
Na strankama je ostavljeno da se izjasne oko dva modela popunjavanja vijeća koja nisu problemtična niti jednoj političkoj opciji. Dogovoreno je i da se birači iz centralne zone rasporede na Stari Grad i Jugozapad po ključu pripadnosti mjesnim zajednicma.
Ostalo je još samo jedno, da vidimo koliko kompromisnih koraka još mogu napraviti pregovarači, ali prije svega dva glavna.
Diplome stečene u Srbiji i BiH uskoro neće moći da budu nostrifikovane u Hrvatskoj.
Razlog je činjenica da te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterijume, navode u Agenciji za nauku i visoko obrazovanje Hrvatske.
Oni pojašnjavaju da se priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija u Evropi, te u članicama EU sprovodi prema smjernicama Lisabonske konvencije.
Hrvatska sprovodi postupak priznavanja, koji se zasniva na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija.
Stupanjem na snagu novog zakona prestao je da važi Zakon o priznavanju stranih školskih svjedočanstava i diploma.
Da bi diplome bile nostrifikovane, potrebno je ispuniti nekoliko kriterijuma.
Prvi kriterijum je da visokoškolsku kvalifikaciju mora izdati akreditovana visokoškolska institucija, a inostrani visokoškolski program biti akreditovan od nadležnog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije, sve institucije koje učestvuju u sprovođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditovane od nadležnih tijela država u kojima se svaka od institucija koje učestvuju u združenom programu nalazi.
U obzir će biti uzimani i minimalni nivo i vrsta kvalifikacije neophodne za pristupanje studijskom programu, čijim se završetkom stiče kvalifikacija za koju se priznavanje traži, navode hrvatski portali.
Tek sad ljudi skontali da Skutori ne uce za ispite nego ih kupuju.Mehmed beg Catic je napisao/la:Ako se ovo stvarno sprovede u dijelo onda ce se smanjiti i broj studenata iz hrvatske na fakultetima u Bosni a pogotovo u Mostaru a to je dugorocno dobro za Bosnjake.
Diplome stečene u Srbiji i BiH uskoro neće moći da budu nostrifikovane u Hrvatskoj.
Razlog je činjenica da te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterijume, navode u Agenciji za nauku i visoko obrazovanje Hrvatske.
Oni pojašnjavaju da se priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija u Evropi, te u članicama EU sprovodi prema smjernicama Lisabonske konvencije.
Hrvatska sprovodi postupak priznavanja, koji se zasniva na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija.
Stupanjem na snagu novog zakona prestao je da važi Zakon o priznavanju stranih školskih svjedočanstava i diploma.
Da bi diplome bile nostrifikovane, potrebno je ispuniti nekoliko kriterijuma.
Prvi kriterijum je da visokoškolsku kvalifikaciju mora izdati akreditovana visokoškolska institucija, a inostrani visokoškolski program biti akreditovan od nadležnog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije, sve institucije koje učestvuju u sprovođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditovane od nadležnih tijela država u kojima se svaka od institucija koje učestvuju u združenom programu nalazi.
U obzir će biti uzimani i minimalni nivo i vrsta kvalifikacije neophodne za pristupanje studijskom programu, čijim se završetkom stiče kvalifikacija za koju se priznavanje traži, navode hrvatski portali.
Zmaj je napisao/la:0U6-VAtJyEo
Ne vazi ovo za mostarsko sveuciliste.Mehmed beg Catic je napisao/la:Ako se ovo stvarno sprovede u dijelo onda ce se smanjiti i broj studenata iz hrvatske na fakultetima u Bosni a pogotovo u Mostaru a to je dugorocno dobro za Bosnjake.
Diplome stečene u Srbiji i BiH uskoro neće moći da budu nostrifikovane u Hrvatskoj.
Razlog je činjenica da te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterijume, navode u Agenciji za nauku i visoko obrazovanje Hrvatske.
Oni pojašnjavaju da se priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija u Evropi, te u članicama EU sprovodi prema smjernicama Lisabonske konvencije.
Hrvatska sprovodi postupak priznavanja, koji se zasniva na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija.
Stupanjem na snagu novog zakona prestao je da važi Zakon o priznavanju stranih školskih svjedočanstava i diploma.
Da bi diplome bile nostrifikovane, potrebno je ispuniti nekoliko kriterijuma.
Prvi kriterijum je da visokoškolsku kvalifikaciju mora izdati akreditovana visokoškolska institucija, a inostrani visokoškolski program biti akreditovan od nadležnog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije, sve institucije koje učestvuju u sprovođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditovane od nadležnih tijela država u kojima se svaka od institucija koje učestvuju u združenom programu nalazi.
U obzir će biti uzimani i minimalni nivo i vrsta kvalifikacije neophodne za pristupanje studijskom programu, čijim se završetkom stiče kvalifikacija za koju se priznavanje traži, navode hrvatski portali.
Treba UNSA samo da radi na sebi na kvalitetu skolovanja da postavi sebi cilj da bude najbolji Univerzitet na Balkanu i nema zime. Ovo su samo politikabtske mahinacije... jad su postali ovi Hrvati. Sve je ovo kratkog daha...noel malcolm je napisao/la:Ne vazi ovo za mostarsko sveuciliste.Mehmed beg Catic je napisao/la:Ako se ovo stvarno sprovede u dijelo onda ce se smanjiti i broj studenata iz hrvatske na fakultetima u Bosni a pogotovo u Mostaru a to je dugorocno dobro za Bosnjake.
Diplome stečene u Srbiji i BiH uskoro neće moći da budu nostrifikovane u Hrvatskoj.
Razlog je činjenica da te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterijume, navode u Agenciji za nauku i visoko obrazovanje Hrvatske.
Oni pojašnjavaju da se priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija u Evropi, te u članicama EU sprovodi prema smjernicama Lisabonske konvencije.
Hrvatska sprovodi postupak priznavanja, koji se zasniva na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija.
Stupanjem na snagu novog zakona prestao je da važi Zakon o priznavanju stranih školskih svjedočanstava i diploma.
Da bi diplome bile nostrifikovane, potrebno je ispuniti nekoliko kriterijuma.
Prvi kriterijum je da visokoškolsku kvalifikaciju mora izdati akreditovana visokoškolska institucija, a inostrani visokoškolski program biti akreditovan od nadležnog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije, sve institucije koje učestvuju u sprovođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditovane od nadležnih tijela država u kojima se svaka od institucija koje učestvuju u združenom programu nalazi.
U obzir će biti uzimani i minimalni nivo i vrsta kvalifikacije neophodne za pristupanje studijskom programu, čijim se završetkom stiče kvalifikacija za koju se priznavanje traži, navode hrvatski portali.
Njega su iz Zagreba vec proglasili akreditovanim, zajedno sa odjeljenjima u Vitezu i Orasju.
Cilj je da se Hrvati odbiju od studiranja, prvenstveno u Sarajevu, jer im je UNSA ogromna konkurencija!
https://vijesti.ba/clanak/404684/muftij ... e-ni-blizuMuftija je kazao kako je nepotpisivanje ugovora države BiH sa Islamskom zajednicom dio političkog pritiska HDZ-a u kojem se nalazi i rješenje za Mostar.
- Društveno-politički kontekst u kojem se danas nalaze Bošnjaci, prema mišljenju muftije Salema ef. Dedovića, je izuzetno nepovoljan, zbog narastanja nacionalizma, snaženja radikalnih, desnih opcija u susjednim državama, dezintegracijski procesi koji se vode s nivoa vlasti manjeg BH entiteta, dok se politika HDZ-a svim silama nastoji domoći promjena izbornog zakona koji bi bio korak do zaokruživanja trećeg entiteta i korak bliže do cijepanja zemlje i ugrožavanja njenog opstanka.
Muftija je kazao kako je nepotpisivanje ugovora države BiH sa Islamskom zajednicom dio političkog pritiska HDZ-a u kojem se nalazi i rješenje za Mostar.
„Na taj način se pokušava poslati slika da je rješenja Mostara vrlo blizu. Nije blizu. Mi danas odavde želimo kazati da nije ni blizu, ako će biti na štetu naših interesa, na štetu onoga što smo i koliko nas ima i onoga što je Mostar prošao kroz ovo vrijeme. Ako ostvare svoje ciljeve gdje smo mi onda. Mi ćemo imati samo Jablanicu i Konjic što se tiče bošnjačkog dijela na području Muftijstva. Mi svakodnevno osjećamo pritisak da Mostar po svaku cijenu bude hrvatski stolni grad i sve hrvatsko u njemu. U jugo-zapadnom dijelu našeg Muftijstva, vidjeli smo, ne postoji niko drugi osim jedna nacija i jedan narod. Drugi se ne vide, niti im se otvara bilo kakav prostor na javnoj, društvenoj i političkoj sceni, na bilo kojim javnim funkcijama“, prokomentirao je muftija Dedović, ilustrirajući svoje stavove uključivanjem bošnjačke djece na maškarijadama u Livnu bez pitanja roditelja.
http://novasloboda.ba/s-novim-izgledom- ... zivljenja/“Aktuelna politička situacija u gradu Mostaru”.
O političkoj situaciji, posebno u svjetlu međustranačkih pregovora o Statutu Mostara i mogućnosti održavanja lokalnih izbora, govorio je Salem Marić, predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar, koji nije krio razočaranje ponašanjem međunarodne zajednice, koja je i dovela do krize.
“Odlukom o raspuštanju Gradskog vijeća, stiče se takav utisak, međunarodna zajednica željela je od Mostara napraviti hrvatski grad. Stvara se slika da je Mostar većinski hrvatski grad, a nakon ukidanja Gradskog vijeća sva vlast data je u ruke gradonačelnika. Na sceni su stalne ucjene od strane OHR-a i HDZ-a i mi ulažemo ogromne napore, zajedno sa drugim probosanski orijentisanim strankama, da izmijenimo postojeće stanje”, kazao je Marić.
