Povjesni Atlas Bosne i Hercegovine

Prva karta iz 1339. godine na kojoj se spominje Bosna

istorijski atlasi su pogodna forma za pregledno definisanje i detaljan opis pojedinih nacija, što su zapadnoevropske države koristile još od buđenja nacionalne svijesti u XVIII i XIX stoljeću. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka, novonastale države na Balkanu, poznavajući tu tematiku, krenule su u pisanje svojih historijskih atlasa. Kada se ovakav projekt radio u susjednoj Hrvatskoj, još 1992. godine, tadašnji predsjednik republike Franjo Tuđman je lično pisao predgovor, a Povijesni atlas je tretiran kao najveći nacionalni interes. Autonomno bosanskohercegovačko izdavaštvo, kao i sama neovisna država, relativno je nova činjenica. Ta činjenica političke neovisnosti i državnosti nameće jedan broj projekata koji su državotvorne naravi. U Bosni i Hercegovini ideja je potekla od nekolicine intelektualaca ratne 1994. u opkoljenom Sarajevu. Atlas je završen tek ove, 2002. godine.

Realizacija čitavog projekta ležala je na pojedincima i mukotrpnom istraživačkom radu. “Jedini problem je bio što ovdje država ne podržava te projekte, niti ih inicira. Ovaj projekat na zadnjem konkursu Federalne agencije za izdavaštvo nije pomognut niti jednom markom, što je skandalozno”, kaže za Dane Šaćir Filandra, glavni i odgovorni urednik bosanskohercegovačkog povijesnog atlasa. Za historiju BiH potrebno je poznavanje njene kartografske tradicije u funkciji potvrde njenog državnopravnog identiteta. Ali, autorima nije samo to bio cilj.

“Cilj ovog atlasa jeste pobuditi zanimanje za prošlost Bosne i Hercegovine izvan okvira u kojima se to dosad kretalo. Namjera nije bila da se na jednom mjestu prikupe i prikažu geografske i historijske karte Bosne i Hercegovine, nego da atlas svojom pojavom pobudi znatiželju i interes širokog kruga čitalaca u BiH, a istovremeno da kod naučnih radnika inicira kompleksni pristup ovoj problematici”, veli Zijad Šehić, jedan od koautora Povijesnog atlasa Bosne i Hercegovine.

Bosna po prvi put Iako se ime Bosna, tačnije Bosona, prvi put spominje sredinom X stoljeća u spisu De administrando Imperio (O upravljanju Carstvom) bizantijskog cara Konstantina VII Porfirogeneta, Bosna se po prvi put na geografskoj karti javlja 1339. godine. Tu kartu je izradio Angelino Dulcer iz Majorke na dva dijela pergamenta u boji. Na njoj je vinjeta grada sa dvije kule i crkvom. Pored je upisan naziv Bosna, koja se nalazi pored srednjeg toka rijeke Drine (Drinago). U uvodnoj riječi Povijesnog atlasa BiH, redaktor Mustafa Imamović konstatira: “Kada je o Bosni i Hercegovini riječ, onda se mora konstatirati da je ova zemlja silom historijskih okolnosti uglavnom bila objektom kartografskog prikazivanja. U tom pogledu, do posljednjeg desetljeća XVII stoljeća pretežno su dominirali talijanski kartografi. To se razdoblje uglavnom poklapalo s pretenzijama Mletačke republike prema dijelovima bosanskog teritorija.”

Za vrijeme osmanske vladavine karte su uglavnom pravljene uz pomoć kartografa, a na osnovu tekstova. Takve karte su pravljene po djelu Bosanski pašaluk Hazima Šabanovića i knjizi Kapetanije u Bosni i Hercegovini Hamdije Kreševljakovića. Habsburgovci su se još od pohoda Eugena Savojskog iz 1697. godine počeli preciznije kartografski baviti Bosnom, jer je ona stoljećima bila granica prema Habsburškoj monarhiji.

Karte su uglavnom iz arhiva u Beču, Münchenu i talijanskih arhiva. Tek svršeni doktor nauka, Zijad Šehić je praktički na ti posebno sa bečkim Kriegsarchivom (Ratni arhiv), jer tu već duži niz godina istražuje posebno historiju BiH za vrijeme austrougarske vladavine. “U jedanaest poglavlja predstavljena je Bosna i Hercegovina u svim epohama. Posebna vrijednost je i predstavljanje pojedinih gradova. Takva je katastarska karta Sarajeva iz 1882. Tačne i precizne karte nema do 1885. godine. To je prvo učinila Austro-Ugarska, sedam godina nakon okupacije”, ističe dr. Šehić.

Nakon raspada Austro-Ugarske, u novonastaloj Kraljevini SHS, Bosna i Hercegovina je sačuvala svoj historijski kontinuitet sve do 1929. godine, tako što je šest okruga iz osmanskog i austrougarskog doba postalo šest oblasti: tuzlanska, sarajevska, mostarska, banjalučka, travnička i bihaćka. Nakon Drugog svjetskog rata, BiH je postala sastavna republika nove Jugoslavije. “Sadašnje granice nisu nastale nakon završetka rata; one su postavljene tek 1956. godine. Tako je Bosna i Hercegovina 1946. izgubila Sutorinu.” Granice u bivšoj Jugoslaviji su se rješavale između republičkih partijskih rukovodstava. Bosna i Hercegovina se, po historijskim kartama, protezala do Debelog brijega, niz Sutorinu prema moru. Đuru Pucara Starog ubijedio je u jednom razgovoru advokat Blažo Jovanović da Sutorina pripadne Crnoj Gori, a nova granica sa Hrvatskom, koja je dobila Dubrovačku rivijeru, da se postavi na Debelom brijegu. Takve granice su ostale i do danas.

Mape za Kissingera Na promociji Povijesnog atlasa BiH, 17. oktobra, akademik Muhamed Filipović je istakao vrijednost ove knjige, koja je neoboriv i nesumnjiv dokaz o postojanju Bosne i Hercegovine. “Od nas je Kissinger na pregovorima u Ženevi stalno tražio historijske mape o postojanju Bosne. Mi to tada nismo imali”, dodao je akademik Filipović ukazujući na važnost ovog djela. Posebno je istakao i autora teksta Zijada Šehića i koautora atlasa rahmetli Ibrahima Tepića. “Zbog tragedije koja se dogodila čitavoj njegovoj porodici i gradu Srebrenici, profesor Tepić je presahnuo”, kazao je Filipović.

Glavni i odgovorni urednik atlasa Šaćir Filandra: “Ovo je prvo, jedinstveno bosanskohercegovačko izdanje ovog tipa, nastalo na osnovu obimnog istraživačkog rada”

Ovaj pionirski poduhvat od samog je početka pomagala i Izdavačka kuća “Sejtarija”. “Ja i moj muž, rahmetli Esad Sejtarija, čitav smo život posvetili knjizi, iako smo mašinci po struci. Registrovali smo izdavačku kuću još 1989. godine, kada se to moglo. Ime smo dali po prezimenu, jer je neobično. Najmonumentalnije djelo koje smo izdali je upravo ovaj Povijesni atlas Bosne i Hercegovine, na kome se radilo punih sedam godina. Njegov tiraž je 5.000 primjeraka”, priča za Dane Jasmina Sejtarija, direktorica ove izdavačke kuće.

Ovaj atlas predstavlja krunski dokaz za historijsko postojanje Bosne i Hercegovine na geografskim kartama i jedno je od kapitalnih djela ne samo za historiografiju nego za državu i društvo uopće. “Ovo je prvo, jedinstveno bosanskohercegovačko izdanje ovog tipa, nastalo na osnovu obimnog istraživačkog rada. Naum je da se na egzaktan, znanstveno verificiran, krajnje objektivan, prepoznatljiv, u svijetu prisutan, a kod nas nezaživljen način, predstavi ideja Bosne i Hercegovine na krajnje pozitivistički i pragmatički način”, mišljenja je dr. Filandra.

Posredstvom izvornih historijskih i geografskih karata predstavljena je ideja BiH. U atlasu se prikazala njena opstojnost i trajanje kroz stoljeća. Na ovaj način sva priča o BiH na dnevnopolitičkom diskursu je snažan dokaz onima koji ideju BiH spore. To je ostvareno jezikom koji je univerzalan, koji nije samo naš. O Bosni i Hercegovini pričaju same karte. U djelu je pokušano izbjegavanje ideologije, te da se isključivo na pozitivističko-pragmatičnoj metodi da nova dimenzija ove problematike. U realizaciji projekta, pored autora i uredničkog odbora, za kartografsku obradu angažovan je Muhamed Đozić, likovnu obradu je radio Dževad Hozo, a atlas je na 350 stranica štampan u Sloveniji.

Našim političarima međunarodna zajednica je naložila tzv. Road map (Mapa puta) za priključenje evropskim integracijama. Povijesnim atlasom Bosna i Hercegovina je na historiografskom planu je dosegnula evropske nivoe. Ovo djelo se može kupiti u knjižarama do 25. oktobra po cijeni od 120 KM, dok će cijena nakon ovog datuma biti 185 KM.