Gasovod u BiH

[Zmaj]

Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva BH-Gasu za izmirenje duga dao rok do kraja iduće sedmice

Iz preduzeća Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva danas je saopćeno da BH-Gasu daju rok do kraja iduće sedmice da prihvati kompromisno rješenje o načinu izmirenja duga i tako spriječe da građani Istočnog Sarajeva i Sarajeva ostanu bez gasa.
Ukoliko kompromisno rješenje koje je dato u formi protokola ne bude prihvaćeno, to će, tvrde, izazvati velike probleme građanima Istočnog Sarajeva i Sarajeva.

Ovo preduzeće je 31. januara uputilo dopis BH-Gasu, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva genocidne, Ministarstvu energije, rudarstva i industrije Federacije BiH i Vladi Kantona Sarajevo u kojem je navedeno da su problemi sa BH-Gasom intenzivirani u protekle tri godine.

Iz Sarajevo-gasa su naveli da su spremni da učine sve da spriječe obustavljanje transporta prirodnog gasa koje je bilo najavljeno za kraj ove sedmice. Potvrđuju i da su dobili dopis iz BH-Gasa u kojem traže dodatno vrijeme kako bi se izjasnili u vezi sa prijedlogom protokola u kojem se predlaže način izmirenja duga za transport gasa gasovodom Zvornik-Kladanj u periodu od 1. aprila 2015. do 31. decembra 2017. godine.

Sarajevo-gas predložio je, kako su naveli, kompromisno rješenje u vidu protokola koje predviđa povećanje cijene za dvije KM za 1.000 metara kubnih, što je uticaj na krajnjeg korisnika od 0,2 feninga po metru kubnom gasa.

[Zmaj]

Firma iz Istočnog Sarajeva pisala bh. zvaničnicima: Hoće li FBiH ostati bez gasa?

Iz preduzeća Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva poslali su 9. februara dopis federalnom ministru energije, rudarstva i industrije Nerminu Džindiću, kao i svim bh. zvaničnicima, a predmet je naslovljen: "Prekid transporta prirodnog gasa gasovodom Karakaj-Starić".
Generalni direktor firme Sarajevo-gas Slavo Krajišnik podsjetio je u dopisu da su dvije firme, Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva i BH-Gas iz Sarajeva, imale potpisan ugovor iz 2003. godine i da je aneksima utvrđena cijena transporta gasa i vrijeme važenja ugovorene cijene.

Podsjetio je da u ugovoru stoji kako će se važeća cijena transporta u iznosu od 3,7817 KM/1000 Sm3 bez PDV-a primjenjivati od 1. januara 2015. godine dok Regulatorna komisija za energetiku gt (REEgt) ne donese novu cijenu.

"U skladu s navedenim može se konstatovati da je isteklo važenje cijene transporta od 3,7817 KM/1000 Sm3 danom donošenja tarife, cijene REEgt-a, što se desilo 1. aprila 2015. godine. Nakon dobijanja rješenja kojim je REEgt odredio cijenu transporta, BH-Gas je odbio potpisati predloženi Aneks 7 Osnovnog ugovora koji sadrži nama odobrenu cijenu transporta", stoji u dopisu Krajišnika.

Iz Stranke za BiH su saopćili da regulatori za gasna tržišta iz Srbije i genocidne jednostrano i neopravdano nameću izrazito visoke tarife za transport gasa, čime se troškovi sa cca 7 miliona KM povećavaju na 18 miliona KM i u slučaju prihvatanja ovih zahtjeva cijena gasa za građane Federacije BiH će biti drastično viša od sadašnje.

Međutim, iz firme Sarajevo-gas ističu da su više puta BH-Gasu nudili kompromisno rješenje, u cilju međusobnog regulisanja međusobnih obaveza, ali da su oni to uvijek uporno odbijali.

"Naše predloženo kompromisno rješenje podrazumijeva cijenu gasa od 5,7817 KM/Sm3, što za krajnjeg potrošača predstavlja povećanje cijene od 0,2 feninga/Sm3 i manje nego što je nama odobrio REEgt, a sve u cilju da se dođe do obustave transporta koja može izazvati ogromne probleme i posljedice", stoji u dopisu Slave Krajišnika upućenom federalnom ministru Nerminu Džindiću.

[Zmaj]

Džindić: Nadležna tijela u GT ranije su prihvatala polovinu duga za ruski gas



Raspodjela ukupnog ratnog duga za gas Ruskoj Federaciji, u iznosu od 104,8 miliona dolara, dogovorena je 2013. godine na način da FBiH Rusiji isplati 53,89 miliona dolara a GT 50,91 milion dolara, istaknuto je u inicijativi za rješavanje te problematike koju je državnim institucijama uputio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džidić, saznaje Fena.
Dogovor koji potvđuje da je Vlada GT tada priznavala polovinu duga, postigao je Koordinacionni tim za utvrđivanje strukture i raspodjele duga za isporučeni prirodni gas u BiH u periodu 1991-1995., a potpisali su ga predstavnici resornih ministarstava u Vladi GT, pomoćnik ministra u Ministarstvu industrije energetike i rudarstva Nataša Žugić i načelnik odjeljenja u Ministarstvu finansija GT Gordana Praštalo.

Direktor firme "Gas-Res" Slobodan Puhalac tada je najavio da će, nakon što sporazum o "prebijanju" dugova bude prihvaćen i potpisan, biti otvorena mogućnost formiranja zajedničkog preduzeća između GT i "Gazproma".

Džindić podsjeća da je Koordinacioni tim tada predložio potpisivanje Sporazuma o raspodjeli duga od 104,8 miliona dolara za isporučeni, a neplaćeni prirodni gas, te da je Vlada FBiH u međuvremenu donijela odluku o prihvatanju navedenog sporazuma.

"Nerješavanje ove problematike i izmirenja obaveza prema Ruskoj Federaciji može u potpunosti ugroziti sigurnost snabdijevanja BiH prirodnim gasom", ističe se pismu i traži koordinirana aktivnost Vijeća ministara i nadležnih ministarstava.

Podsjećamo, Gazprom još nije direktno zaprijetio BiH da će u slučaju neplaćanja ratnog duga našoj zemlji "isključiti" gas, ali je krajem prošle godine poslano više nego jasno upozorenje, te se pretpostavlja da u neko dogledno vrijeme nije isključena ni opcija da BiH bude uskraćen dotok gasa.

Pitanje isporuke, odnosno plaćanja duga za isporučeni gas ruskom Gazpromu, aktuelizirano je odmah nakon isplate klirinškog duga od strane Ruske Federacije, a ministar Mirko Šarović ponovo je nedavno uputio inicijativu za rješavanje te problematike, upozoravajući na obavezu oba entiteta da se dogovore vezano za otplatu ratnog duga za gas i o tome obavijeste Rusku Federaciju.

"Na žalost ni jedan međuentitetski dogovor do danas nije uspio. Kao što vidite nema dobre volje za održiv dogovor o vraćanju duga, ali smo se svi ekspresno brzo dogovorili o podjeli ruskih para od kliringa", istakao je nedavno Šarović medijima.

[Zmaj]

Grad Zenica donio odluku o osnivanju JP Zenicagas - Projekat gasifikacije vrijedan 13 mil KM osiguraće grijanje za 15.000 domaćinstava



Gradsko vijeće Zenice je na sjednici održanoj 13. marta usvojilo Odluku o osnivanju Javnog preduzeća Zenicagas, u cilju realizacije projekta gasifikacije tog grada za koji je urađena Studija izdvoljivosti.

Projekat gasifikacije Zenice podrazumijeva izgradnju distributivne gasne mreže u dužini od 120 kilometara u gradskim i prigradskim naseljima koja nisu priključena na mrežu daljinskog grijanja, te dijelovi grada s postojećim i planiranim industrijskim zonama.

Osim gasne mreže, osnovu neophodne infrastrukture čini glavna mjerno-regulaciona stanica i 13 rejonskih regulacionih stanica za šire područje grada, objašnjava za portal eKapija Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva, koje je izradilo Studiju izvodljivosti gasifikacije grada Zenica.

- Preduzeće Zenicagas će biti zaduženo za razvoj te infrastrukture, ali prije svega mora da se registruje i obezbijedi uslove za djelatnost distribucije gasa. Grad Zenica ima na raspolaganju gasovod visokog pritiska od 1983. godine iz kojeg se gas koristi samo u okviru kompleksa kompanije ArcelorMittal, ali distributivna gasna mreža nije nikada razvijena, što znači da nije omogućena primjena gasa drugim subjektima u Zenici, prije svega domaćinstvima i javnom sektoru, ali i industriji izvan pogona ArcelorMittala - navodi Petrović.

Cilj projekta gasifikacije je, dodaje Petrović, da se naseljima za koje je izvjesno da ne mogu u skorijoj budućnosti biti priključena na mrežu daljinskog grijanja, omogući priključenje na mrežu prirodnog gasa, kao ekološki najprihvatljivijeg fosilnog goriva.

- Isto se odnosi i na industrijske zone, tj. da se omogući sadašnjim i budućim investitorima u industrijskim zonama primjena prirodnog gasa, ne samo za grijanje industrijskih prostora, već i za tehnološke potrebe njihovih procesa. Na području obuhvaćenom gasifikacijom se nalazi oko 15.000 domaćinstava - objašnjava Petrović.

Prema revidiranoj Studiji izdvoljivosti, ukupna vrijednost projekta gasfikacije Zenice iznosiće oko 13 mil KM, a planirano je da se realizuje u nerednih pet godina. Prvi koraci na ovom projektu očekuju se nakon registracije preduzeća Zenicagas d.o.o. i dobijanja odgovarajućih dozvola, a prema riječima Petrovića, to bi moglo biti završeno za četiri mjeseca.

Formiranjem ovog javnog preduzeća, za realizaciju projekta gasifikacije je zadužen isključivo Grad Zenica.

- Bilo je pokušaja pronalaženja investitora za ovaj projekat, ali i za neke druge projekte gasifikacije u BiH i regionu, ali oni nisu nikada realizovani - kaže Semin Petrović.

Grijanje u Zenici

Na području Zenice trenutno je oko 20.000 domaćinstava priključeno na mrežu daljinskog grijanja i to u užem gradskom jezgru, dok se sva ostala domaćinstva griju na individualna ložišta, najčešće koristeći čvrsta goriva (ugalj i drvo), a manji broj domaćinstava ima vlastito centralno grijanje, gdje se, opet, korisite čvrsta goriva.

Zdravije okruženje

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović istakao je povodom donošenja odluke o osnivanju javnog preduzeća da je namjera Gradske uprava da kroz projekat gasifikacije stvori zdravije i čistije okruženje, te da se otvore mogućnosti da se stanovnici prigradskih naselja griju na druge izvore toplotne energije.

Podsjećajući da je Zenica ušla u projekat Zelenih gradova, Kasumović je najavio da će do 2019. godine domaćinstvima biti potpuno zabranjeno loženje na ugalj.

Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva kaže da je, ipak, teško iznositi precizne podatke o tome koliko će sprovođenje projekta gasifikacije doprinijeti smanjenju zagađenja u Zenici.

- Teško je govoriti o smanjenju pojedinih polutanata uslijed supstitucije postojećih goriva prirodnim gasom, jer nema pouzdane evidencije o mjerenju polutanata, posebno ne o njihovom porijeklu, iz kojeg sektora dolaze i koje gorivo ili drugi izvor ih je uzrokovao. Ono što je pouzdano sigurno da bi potrošnja uglja, kao naznačajnijeg izvora zagađenja iz individualnih ložišta i malih kotlovnica bila manja za 40.000 tona. Iz toga se mogu izvesti zaključci o smanjenju emisije pojedinih polutanata, prije svega sumpordioksida i čvrstih čestica - kaže Petrović za eKapiju.

[kliker]

A u medjuvremenu cemo toplu vodu proljevat i Termoelektrane Kakanj... Jebo mater levata.

[atif]

https://www.akta.ba/kapital/dva-milijun ... siji/88203

Dva milijona maraka za plaćanje plina Rusiji

Federalna vlada je donijela Odluku kojom propisuje prijenos sredstava prikupljenih po osnovu takse za izmirenje duga Ruskoj Federaciji za isporuku prirodnog plina u razdoblju 1992.-1995. godina, planiranih u Proračunu FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije na poziciji “Tekući transferi i drugi tekući rashodi - Subvencije javnim poduzećima - Energoinvest d.d. Sarajevo za plaćanje takse Gasprom exportu Moskva”.

[Zmaj]

BiH se želi pridružiti Južnom gasnom koridoru

Član Predsjeništva BiH Mladen Ivanić izjavio je za azerbejdžansku novinsku agenciju Trend da Bosna i Hercegovina ima interes za pridruživanje Južnom gasnom koridoru koji podrazumijeva transport gasa iz Azerbejdžana za Evropu.

"Stav bh. institucija je da svaki novi izvor energije predstavlja novu vrstu sigurnosti za snabdijevanje potrošača, što je važno ne samo za Balkan nego i za cijelu Evropu", naglasio je Mladen Ivanić.

Južni gasni koridor trebao bi obezbijediti deset milijardi kubnih metara gasa iz regiona Kaspijskog jezera koji će se transportovati preko Gruzije i Turske u Evropsku uniju.
U početnoj fazi, gas koji se proizvodi na gasnom polju Shah Deniz u Azerbejdžanu biće glavni izvor za Južni gasni koridor. U kasnijim fazama će se priključivati i drugi izvori.
Projekat predviđa proširenje Južnog kavkaskog gasovoda i izgradnju Transanadolijskog gasovoda za prirodni gas i Transjadranskog gasovoda.
Planirano je da se Jonsko-jadranski gasovod priključi na Transjadranski gasovod koji je namijenjen za isporuku azerbejdžanskog gasa Evropi u albanskom gradu Fier.
Jonsko-jadranski gasovod bi trebao obezbijediti isporuke azerbejdžanskog gasa u nekoliko zemalja jugoistočne Evrope.
Cjevovod dužine 516 kilometara bi trebao prolaziti kroz Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i završiti u Hrvatskoj. Kapacitet gasovoda iznosiće pet milijardi kubnih metara gasa godišnje, prenosi gerila.info.

[atif]

Nakon dogovora sa RG-om o gradnji gasovoda: U Slavnoskom Brodu havarija - isteklo preko 150 litara iz gasovoda i zagadjena voda u Slavonskom Brodu

Na temelju stručnih analiza zaključeno je da voda nije za piće ni za kuhanje. Analize će se nastaviti u Osijeku i Zagrebu, u Zavodu za javno zdravstvo, obavit će se nekoliko uzoraka da bi se vidjelo koji je pravi problem i koji je njegov karakter - kazao je Plenković, kako ga je citirao N1.

Najavio je da će u grad doći još 6-7 cisterni HV-a te još velika količina flaširane vode iz robnih zaliha.

- Ispitat će se karakter ovog incidenta koji se dogodio na produktovodu - najavio je Plenković.

- Meni i cijeloj Vladi je žao što se ovo dogodilo pred sam Uskrs. Nadam se da će se iznjedriti rješenje za ovu situaciju - kazao je.

- Učinit ćemo sve da se vodovodni sistem Slavonskog Broda spoji sa sistemom u Sikirevcima. Ministarstvo će pribaviti dozvole, koliko mi je poznato, riječ je oko 150 metara koje treba izgraditi da bi se spojilo sa sistemom vodovoda Slavonskog Broda, kazao je Plenković ističući da će to biti u roku od 10 do 15 dana.

Ministar Kujundžić je poručio da građani ne trebaju biti zabrinuti.

- Ovo su male koncentracije ugljikovodika tako da ne treba razvijati zabrinutost i paniku - izjavio je.

Kaže da je nalaz analize vode danas bio isti kao i jučer.

Uoči sjednice gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara rekao je da je podnio krivičnu prijavu protiv firme Crodux.

- Podnio sam krivičnu prijavu protiv Croduxa. Ovdje se očito zna ko je odgovoran za ovo onečišćenje. Uz to, pokušali su umanjiti razmjere onečišćenja kad su ustvrdili da je tokom ispitivanja produktovoda isteklo samo 150 litara naftnih derivata - rekao je Hini slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Duspara.

Stanovnici Slavonskog Broda i okolnih općina koje se opskrbljuju sa slavonskobrodskog vodocrpilišta ostali su u subotu bez pitke vode, jer je utvrđeno da je voda onečišćena ugljikovodicima i ne može se koristiti ni nakon prokuhavanja.

Duspara onečišćenje vode povezuje s ekološkim incidentom koji se dogodio u srijedu kada je tokom ispitivanja pod pritiskom dijela produktovoda od rafinerije u Bosanskom Brodu do Slobodnice došlo do isticanja naftnih derivata. Ispitivanje je provodila firma Crodux d.o.o. radi moguće prenamjene u plinovod kojim bi se opskrbljivala rafinerija u Bosanskom Brodu.

Ta je firma u subotu ustvrdila da se zagađenje vode ne može dovoditi u vezu s izlijevanjem oko 150 do 200 litara benzina prilikom testiranja produktovoda, jer se taj ekološki incident dogodio na lokaciji Slobodnica, koja je 2,8 do 5 kilometara udaljena od vodocrpilišta.

Po Dusparinim riječima, produktovod se nalazi na dubini od tri metra i onečišćenje je znatno veće.

- Da je Crodux htio ozbiljno pristupiti sanaciji, trebao je ukloniti svu zemlju oko mjesta na kojem je došlo do isticanja naftnih derivata. Umjesto toga oni su samo skinuli sloj od desetak centimetara i uklonili travu koja je spržena - rekao je Duspara.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u petak su javili kako je Inspekcija zaštite okoliša u Slavonskom Brodu poduzela niz radnji vezanih uz ekološki incident od 28. marta kad se izlila nafta na zapadnom ulazu u Slavonski Brod te utvrdila da sanacija nije zadovoljavajuća i od nadležne firme zatražila uklanjanje onečišćenja preostalog na manjoj površini.

https://faktor.ba/vijest/nakon-dogovora ... ija-290220

[Zmaj]

BH-Gas postao dio Evropske mreže operatora transportnog sistema prirodnog gasa



BH-Gas danas je zvanično primljen u članstvo Evropske mreže operatora transportnog sistema prirodnog gasa ENTSOG na 34. sastanku Generalne skupštine koja se održava u Bukureštu (Rumunija).
"BH-Gas imat će zasad status posmatrača u toj asocijaciji zato što Bosna i Hercegovina nije država članica Evropske unije", navodi se.

ENTSOG je uspostavljen od Evropske unije Trećim energetskim paketom, s ciljem da se omogući i poboljša saradnja između operatora transportnih sistema prirodnog gasa širom Evrope, te razvoj panevropske transportne mreže u skladu s ciljevima energetske strategije Evropske unije i Energetske zajednice država jugoistočne Evrope.

Trenutno je 45 kompanija - operatora gasnih transportnih sistema u punopravnom članstvu u ENTSOG, a dok ukupno sedam kompanija ima status posmatrača (uključujući BH-Gas). Na taj način u ENTSOG-u je zastupljeno 27 država članica Evropske unije, odnosno Energetske zajednice, država JIE.

Kako se navodi u saopćenju za javnost, BH-Gas godinama ima dobru suradnju sa ENTSOG-om, razvojne projekte je promovisao i prijavljivao kod te evropske asocijacije, a već su sadržani u Desetogodišnjim planovima razvoja mreže prirodnog gasa Evrope.

"Primanjem u članstvo, BH-Gas je još jednom dobio potvrdu dosadašnjeg uspješnog rada i saradnje s tom asocijacijom. Članstvom se otvara mogućnost aktivnog učešća u daljem radu asocijacije, zajedno s drugim operatorima transportnih sistema Evropske Unije i okruženja u smislu razmjene informacija, kreiranja i usklađivanja razvojnih planova i promocije projekata iz oblasti prirodnog gasa, te što boljeg pozicioniranja BiH u gasnom sektoru regije", ističe se.

Dodatna korist ogleda se i u mogućnosti ostvarivanja podrške i pomoći ENTSOG članovima u implementaciji obavezujućih dokumenata koji proizilaze iz Trećeg energetskog paketa.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-gas- ... /180613029

[atif]

Puštanje u rad gasovoda između BiH i Hrvatske planirano u 2023.
Evropska energetska zajednica (EEZ) podržala je projekt gradnje južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske i na svojoj veb stranici objavila da je analizom utvrđeno da je projekt finansijski održiv.
– Ovo je važan korak ka realizaciji međusobnog povezivanja, čiji je cilj uspostaviti novu rutu snabdijevanja plinom za BiH. Nova ruta rezultiraće diversifikacijom i uvođenjem pouzdanog izvora snabdijevanja plinom za Federaciju. Puštanje u rad interkonekcije planirano je do 2023. godine – naveli su iz EEZ.

Dodali su da će Sekretarijat EEZ nastaviti podržavati razvoj plinske infrastrukture u Evropi, što svakako uključuje i ovaj projekt.

Jasmin Salkić, direktor BH-Gasa, kazao je da je trenutno u pripremi tenderska dokumentacija za izradu studije uticaja na životnu sredinu.

– Pokušavamo i da iz fondova EU dobijemo grant sredstva za izradu idejnog rješenja južne interkonekcije. Za izradu studije utiecaja na okolinu BH-Gas dobio je od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) grant od 250.000 EUR, ali nam je ovaj iznos naknadno povećan na 450.000 USD. S Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) radimo na pripremi spomenute tenderske dokumentacije – pojasnio je Salkić.

Dodao je da objava EEZ znači značajnu podršku ovom projektu, a njihov predstavnik je i učestvovao u analizama.

– Obradovalo nas je da je i njihova analiza pokazala potpunu isplativost južne interkonekcije i da su iskazali namjeru da nastave pomagati ovaj projekt do potpune realizacije, što je nama od velikog značaja – istakao je Salkić.

Prema njegovim riječima, realizacijom projekta južne interkonekcije, Federacija BiH neće više biti zavisna o plinu koji dolazi iz Srbije.
– Projekt gradnje južne interkonekcije, na prijedlog resornog ministra Nermina Džindića, Vlada FBiH proglasila je prioritetnim za Federaciju. A prethodno je dobio i podršku predstavnika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, USAID i Evropske banke za obnovu i razvoj – kazao je Salkić.

https://www.biznisinfo.ba/pustanje-u-ra ... no-u-2023/

[Zmaj]

Šarović o dugu za plin Rusiji: Otplata ostaje za nove vlade

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je danas u Sarajevu izjavio novinarma da pitanje otplate duga za plin Ruskoj Federaciji vjerovatno ostaje za nove vlade, za nove administracije, ali stoji uvijek na stolu i taj dug treba da vratimo.
Odgovarajući na novinarsko pitanje šta je s raspodjelom duga za plin Ruskoj Federaciji između Federacije BiH i RS-a, kazao je da su pravi sagovornici za taj odgovor premijeri entiteta, te da se u više navrata obraćao na ove dvije adrese i tražio da se postigne sporazum i počne vraćati dug prema Ruskoj Federaciji koji je evidentan.

"Ruska strana je suzdržana i rekao bih ne insistira, traži od BiH da nađe rješenje i počne otplaćivati potrošeno unazad 20 ili 25 godina. Vrlo lako smo uzeli novac koji je ruska strana dala za Klirinški dug, potrošili smo to odmah. Bili smo nespremni da dio toga damo za otplatu plina", kazao je Šarović.

Dodao je da su to "naša posla", odnosno "naš način razmišljanja".

https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarovic ... /180918111

[atif]

Južna gasna interkonekcija - Novi pravac snabdijevanja i sigurnost potrošača

Osnovni cilj projekta "Južna interkonekcija BiH i Hrvatska" je izgradnja novog pravca snabdijevanja radi diverzifikacije pravaca i izvora, a kojim će se osigurati pouzdano snabdijevanje prirodnim gasom Federacije BiH i BiH, kako novih tako i postojećih potrošača - kazali su Feni iz kompanije BH-Gas.

Nedavno je Glavni ured Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu odobrio koncept finansiranja za ovaj projekt, čemu je predhodila izrade Sveobuhvatne analize troškova i koristi (CBA), a koja je potvrdila njegovu punu opravdanost.

Radi se o projektu povezivanja transportnih sistema BiH i Hrvatske, izgradnjom gasovoda Zagvozd (HR) – granica HR/BiH i gasovoda granica HR/BiH – Posušje – Novi Travnik (Travnik) sa odvojkom za Mostar.

Iz BH-Gasa su pojasnili da će se gasovod Posušje – Novi Travnik (Travnik) konektovati na novoizgrađeni gasovod u Srednjobosanskom kantonu Zenica – Travnik.

Neki od benefita projekta, kako navode iz BH-Gasa, odnose se i na smanjenje ovisnosti o ruskom gasu koji se trenutno isporučuje preko Ukrajine, doprinos smanjenju CO2 uvođenjem ekološki prihvatljivog energenta, omogućavanje snabdijevanja prirodnim gasom potencijalnih termoelektrana i CCGT postrojenja, te preduslova za bolju pregovaračku poziciju kod nabavke prirodnog gasa.

Također, projekt treba omogućiti gasifikaciju južnog dijela BiH (Zapadno-hercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Kanton 10, te dijela Srednjobosanskog kantona koji nije obuhvaćen gasovodom Zenica – Travnik), te osigurati prirodni gas potencijalnim potrošačima (industrijski, komercijalni i domaćinstva) duž glavnog i odvojnog gasovoda, kao i novih potrošača duž postojećeg gasovoda (prelazak sa postojećih energenata ugalj, drvo, tečna goriva itd. na prirodni gas).

Trenutno, BiH sa samo jednim transportnim pravcem preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, ne zadovoljava osnovne postulate EU Direktive o mjerama za zaštitu sigurnosti snabdijevanja, što podrazumijeva osiguranje odgovarajućeg nivoa sigurnosti snabdijevanja i posebno u slučajevima velikog poremećaja u snabdijevanju, a što je uslov za pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta gasa.

"Faktor koji ocjenjuje sigurnost snabdijevanja BiH trenutno iznosi "0". Relizacijom projekta Južne intrekonekcije on će biti povećan, a realizacijom još jedne interkonekcije u potpunosti zadovoljavajući, uzimajući u obzir planirane potrebe za gasom", istakli su iz BH-Gasa.

Potreba za ubrzanom realizacijom projekta Južna intrekonekcija, kako dodaju, prvenstveno je i zbog starosti postojećeg transportnog gasovoda (40 godina), ograničenosti kapaciteta posebno u zimskom periodu što ugrožava snabdijevanje postojećih potrošača u FBiH, a isto tako nemogućnost razvoja tržišta duž postojećeg gasovoda, kao i potencijalnih potrošača uz novoizgrađeni gasovod Zenica – Travnik.

"Realizacijom projekta Južna intrekonekcija BiH i Hrvatska stvaraju se preduslovi da BiH postane i tranzitna zemlja, drugom konekcijom na sjeveru, realizacijom projekta Brod – Zenica i na taj način postane dio gasnog prstena Energetske zajednice", navode iz BH-Gasa.

Naredni koraci za realizaciju ovog projekta odnose se na izradu tehničke dokumentacije, odnosno idejnog projekta i studije uticaja na okolinu i društvo (ESIA), a sve s ciljem ishođenja urbanističke saglasnosti. Za navedeno su osigurana grant sredstva od USAID-a za izradu ESIA koja će se realizovati preko EBRD-a i grant sredstva predpristupne pomoći Evropske komisije za izradu idejnog projekta.

"Ukupni životni ciklus projekta koji se finansira od EBRD-a kao međunarodne finansijske institucije za infrastrukturne projekte traje do 15 godina. Projektni ciklus EBRD-a započinje sa pregledom (ocjenom) koncepta od Operativnog odbora EBRD-a koji odobrava koncept projekta i cjelokupnu strukturu, uključujući i strukturu finansiranja i obaveze, a završava sa otplatom kredita. BH-Gasu, kao investitoru projekta, predstoje paralelne obaveze u vezi izrade investiciono-tehničke dokumentacije za projekat u cilju ishodovanja potrebnih dozvola za gradnju i nastavka procesa sa EBRD-om", kazali su u toj kompaniji.

Promotori projekta su BH-Gas i hrvatski Plinacro. Ukupna vrijednost investicije za BiH je 100,35 miliona eura za 161,3 km gasovoda (113,3 km glavne trase i odvojak za Mostar 48 km). Za Hrvatsku iznosi 16 miliona eura u varijanti s gasovodom IAP, odnosno 48 miliona eura bez IAP-a, a za 74,5 km magistralnog gasovoda (dio IAP je 52 km i dio do granice sa BiH 22,5 km).

"Prema trenutnom statusu projekta, a sagladavajući sve predstojeće obaveze koje obuhvataju izradu neophodne dokumentacije, ishođenje dozvola i saglasnosti, finalizaciju pregovora sa EBRD i potpisivanje ugovora o finansiranju, rješavanje eksproprijacije i provođenje procedura neophodnih javnih nabavki u skladu sa pravilima i politikama EBRD, izgradnja bi trebala početi početkom 2022. godine i završiti 2023. godine", kazali su Feni u BH-Gasu.

Vlada Federacije BiH ranije je pružila podršku projektu, prevashodno kroz zaključak kojim je projekat proglašen od strateškog interesa za Federaciju BiH.

Iz Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) su naveli da ovaj prekogranični projekat omogućava za Federaciju BiH pristup gasu iz više pravaca za zadovoljenje buduće potražnje, te sigurnost snabdijevanja.

"Razumijevanje opcija za diverzifikaciju dobave gasa i diverzifikaciju pravaca, te eventualna implementacija takvih projekata, važna je u kontekstu pregovaračke pozicije i postizanja cjenovne konkurentnosti, kako za krajnje korisnike (domaćinstva ), tako i za industriju kojoj to može imati doprinijeti u konkurentnosti", ističu iz PKFBiH.

Novi gasovodni pravci uz daljnju integraciju transportnih sistema i gasifikaciju Federacije BiH, kako su dodali, potrebni su i kako bi se povećala važnost prirodnog gasa kao energenta u privredi. U budućnosti je, dodaju iz PKFBiH, potrebno razmotriti i nove tehnologije razvoja, kao npr. mogućnost dopremanja gasa u ukapljenom stanju putem željeznice i/ili cestovnog prometa.

https://www.akta.ba/vijesti/juzna-gasna ... saca/95493

[atif]

Snabdijevanje prirodnim gas na području BiH nikada nije bilo upitno, a zahvaljujući sređenim odnosima firmi unutar FBiH (BH GAS, Sarajevogas i Toplane) i sa mađarskom transportnom kompanijom, snabdijevanje nikada nije bilo stabilnije, kazao je za Klix.ba direktor BH-Gasa Jasmin Salkić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Svake godine se uoči zimskog perioda povlači priča o tome da li će građani imati plina, Salkić i savjetnik Uprave Almir Bečarević kažu kako su ranije razlog za to bili nesređeni odnosi između kompanija, prevelika dugovanja i loše upravljanje kompanijom. Ističu kako se to sve promijenilo dolaskom direktora Salkića sredinom 2016. godine.

"Gasa ima dovoljno, a cijena se neće mijenjati do kraja ove godine. Sada radimo na izradi plana poslovanja za 2019. godinu u okviru kojeg će biti analiza da li treba ili ne povećati cijenu. Glavni problem ranije su bile naplate dugovanja. Sada nemamo problem, a mi naše fakture Srbijagasu i mađarskom trasnporteru isplaćujemo redovno i u većini slučajeva avansno. Problemi sa Sarajevogasom i KJKP Toplane Sarajevo su riješeni i posljednje tri godine imamo pozitivnu priču i pozitivan lanac poslovanja. Oni fakture izmiruju na vrijeme, a redovno se servisiraju i dugovi prema potpisanim ugovorima", kazao je Salkić.

Gazprom nije isporučio gas četiri dana zbog radova


Bečarević je istakao kako, otkad BH-Gas postoji, gasa nije bilo samo 72 sata 2009. godine zbog ukrajinske krize kada gasa nije imala ni Evropa.

"Činjenica je da još uvijek imamo problem sa Srbijagasom kada je u pitanju ulaz u BiH i iz toga se izvlače različiti zaključci. Ali činjenica je i da imamo dobru saradnju kada je u pitanju snabdijevanje gasom. Najbolji primjer za to je što prije mjesec dana ni Mađarska, ni Srbija pa ni mi od Gazproma nismo dobili niti kubik plina četiri dana jer su radili na rekonstrukciji stanici na granici Ukrajine i Mađarske. To niko nije znao, a potrošači nisu osjetili i uredno su bili snabdjeveni. Tehničke službe svih kompanija su odličnu uradile svoj posao", istakao je Bečarević.

Stabilizovali poslovanje


Direktor Salkić kaže kako su dolaskom u BH-Gas zatekli teško stanje. Para na računu nije bilo, a odnosi među firmama, pa i sa mađarskim transporterom su bili katastrofalni. Povrh svega, ulaskom Porezne inspekcije i Finansijske policije otkrivena je utaja poreza za period 2014-2016. BH-Gas je mora platiti 3,3 miliona KM glavnice kazne za tu utaju.

"Cilj je bio finansijski stabilizovati preduzeće koje je bilo uzdrmano i sada smo jedan od svijetlih primjera javnih preduzeća i transparentnog vođenja kompanije. Nismo dizali cijene da bismo to riješili već smo ih, naprotiv, spustili i vratili povjerenje. Nismo povećali cijene i bez obzira na povećanje cijena nafte i naftnih derivata tokom ove godine. Kaznu od 3,3 miliona KM platio je BH-Gas, a nije išlo na teret potrošača.Vratili smo i kredit i nemamo duga i kredita niti jedne KM", naglasio je Salkić.

Okrenuli se razvojnim projektima


Nakon što su stabilizovali poslovanje okrenuli su se razvojnim projektima kao što je Južna intekonekcija BiH - Hrvatska. Osnovni cilj ovog projekta je izgradnja novog pravca snabdijevanja radi diverzifikacije pravaca i izvora, a kojim će se osigurati pouzdano snabdijevanje prirodnim gasom BiH, kako novih tako i postojećih potrošača.

"Južna interkonekcija će biti duga 116 kilometara i gradit će se odjednom. Dobili smo grant za studiju izvodljivosti 140.000 eura, za studiju uticaja na okoliš 500.000 dolara, a očekujemo za mjesec-dva grant od milion eura za izradu idejnog projekta. BH-Gas je sve to osigurao putem grantova ne opterećujući potrošače. Na isti način ćemo doći i do glavnog projekta zahvaljujući dobrim ljudima i organizacijama koje su prepoznale ovo što se u BH-Gasu radi protekle tri godine", kazao je Bečarević.

U cilju transparentnosti, BH-Gas ne prima novac iz grantova direknto već će plaćanja vršiti donatori i EBRD. Ovaj projekat je u fazi prikupljanja i izrade "papirologije" koja je kompleksna jer osim izrade projekta i studija, potrebno je pribaviti se potrebne dozvole i izvršiti eksproprijaciju. Prema riječima Salkića i Bečarevića proces izgradnje je najlakši dio projekta.

"Radi se o projektu povezivanja transportnih sistema BiH i Hrvatske, izgradnjom gasovoda Zagvozd (HR) – granica HR/BiH i gasovoda granica HR/BiH – Posušje – Novi Travnik (Travnik) sa odvojkom za Mostar. Benefiti projekta su smanjenje ovisnosti o ruskom gasu koji se trenutno isporučuje preko Ukrajine, doprinos smanjenju emisije CO2 uvođenjem ekološki prihvatljivog energenta, omogućavanje snabdijevanja prirodnim gasom potencijalnih termoelektrana i CCGT postrojenja i stvaranje preduslova za bolju pregovaračku poziciju kod nabavke prirodnog gasa", kazao nam je Bečarević.

BiH dio gasnog prstena Energetske zajednice


Trenutno, BiH sa samo jednim transportnim pravcem preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, ne zadovoljava osnovne postulate EU Direktive o mjerama za zaštitu sigurnosti snabdijevanja, što podrazumijeva osiguranje odgovarajućeg nivoa sigurnosti snabdijevanja i posebno u slučajevima velikog poremećaja u snabdijevanju, a što je uslov za pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta gasa.

"Faktor koji ocjenjuje sigurnost snabdijevanja shodno evropskim standardima, za BiH trenutno iznosi “0”. Realizacijom projekta Južne intrekonekcije on će biti povećan, a realizacijom još jedne interkonekcije u potpunosti zadovoljavajući, uzimajući u obzir planirane potrebe za gasom", istakao je.

Potreba za ubrzanom realizacijom projekta Južna intrekonekcija, kako dodaju, prvenstveno je i zbog starosti postojećeg transportnog gasovoda (40 godina), ograničenosti kapaciteta posebno u zimskom periodu što ugrožava snabdijevanje postojećih potrošača u FBiH, a isto tako nemogućnost razvoja tržišta duž postojećeg gasovoda, kao i potencijalnih potrošača uz novoizgrađeni gasovod Zenica – Travnik. Realizacijom projekta Južna intrekonekcija BiH i Hrvatska stvaraju se preduslovi da BiH postane i tranzitna zemlja, drugom konekcijom na sjeveru, realizacijom projekta Brod – Zenica i na taj način postane dio gasnog prstena Energetske zajednice.

Obučavanje mladih inžinjera


Nosioci realizacije projekta su BH-Gas i hrvatska transportna kompanija Plinacro. Ukupna vrijednost investicije za BiH je 100,35 miliona eura za 161,3 km gasovoda (113,3 km glavne trase i odvojak za Mostar 48 km). Za Hrvatsku iznosi 16 miliona eura u varijanti s gasovodom IAP, odnosno 48 miliona eura bez IAP-a, a za 74,5 km magistralnog gasovoda (dio IAP je 52 km i dio do granice sa BiH 22,5 km).

"Fokusirani smo na praćenje evropskih trendova i razvoj. Plan nam je obučiti mlade inžinjere i pripremiti ih za ove razvojne projekte, te najbolje zadržati. Imamo problem s naslijeđenim kadrovima koji ne rade ništa, pored kadrova koji rade fantastično. Nama je bitno da se radi, što rezultat i pokazuje. Sada naši uposlenici imaju priliku da rade na velikim projektima poput Južne interkonekcije. Radimo priču za budućnost. Ponosni smo što smo se uspjeli okrenuti infrastrukturnoj priči, a ne prošlosti ", zaključio je Salkić.

https://www.klix.ba/biznis/jasmin-salki ... /181107117

[atif]

https://faktor.ba/vijest/prije-cu-ja-po ... z-rs/19629

Prije ću ja postati Turčin, nego što će Turski tok proći kroz RG

RG planira izgraditi 250 kilometara gasovoda uz potrošnju od 70 miliona kubnih metara godišnje, dok se u drugim državama troše milijarde kubnih metara

Na marginama sastanka Aleksandar Vučić-Vladimir Putin održan je sastanak delegacije RG-a sa predsjednikom Rusije Putinom u kojem je zatraženo da dio Turskog toka ide i preko RG-a.

Nema sumnje da je želja delegacije RG-a dobra, odnosno nema zemlje u istočnom okruženju da ne žele da Turski tok ili bar jedan njegov dio ide preko ovih zemalja.

Potrošnja gasa po zemljama koje žele ovaj projekat iznosi: Bugarska troši oko 2,5 milijardi kubnih metara godišnje, Srbija troši oko 2,8 milijardi kubnih metara, Mađarska troši oko devet milijardi kubnih metara, a Rumunija troši oko 15 milijardi kubnih metara.

Realna trasa nastavka Turskog toka, što sam predvidio prije nekoliko godina, jeste Bugarska-Srbija-Mađarska i dalje prema Evropi. Najslabija karika je Bugarska i sve oči su uprte u nju.

Da li je realna želja RG-a da jedan krak Turskog toka bude izgrađen preko teritorije tog dijela BiH?
Sve je još počelo davne 2002. godine kada je dodijeljena koncesija za izgradnju gasovoda trasom i to:

Gornji Šepak (Zvornik) - Bijeljina - Brčko - Modriča - Derventa - Prnjavor - Laktaši - Banjaluka - Prijedor – Bosanski Novi, sa grananjem za Ugljevik, Bosanski Šamac, Doboj, Bosanski Brod, Bosansku Gradišku i Bosansku Dubicu.

Izgradnja ovog gasovoda je dobila i ime - Projekat Sava. Kako se nikad nije krenulo u realizaciju ovog projekta, koncesija je oduzeta 2013. godine i krenulo se sa novom pričom o nastavku Južnog toka kroz RG. Kako je propao i projekat Južni tok tako je i izgradnja gasovoda sjeverom RG-a ostala pusta želja.

Za ovo vrijeme potrošnja prirodnog gasa u RG-u je pala sa oko 180 miliona kubnih metara na prošlogodišnjih 70 miliona kubnih metara sa tendencijom daljeg pada. Istovremeno, završava se izgradnja gasovoda Gornji Šepak (Zvornik) - Bijeljina i to sa postojećeg gasovoda Zvornik-Sarajevo tako da ovaj odvojak predstavlja nastavak gasovoda koji je star gotovo 40 godina.

Rafinerija u Bosanskom Brodu želi gas iz Hrvatske i to je jedini značajniji mogući potrošač u RG-u, a koji bi se snabdjevao ne iz gore opisanog gasovoda već iz Hrvatske. Trasa koju predlaže RS, kao nastavak Turskog toka, je ista kao i navedena, samo što bi sada ista išla ne iz Šepka već iz Bijeljine i to novoizgrađenim gasovodom iz pravca Srbije do Bijeljine i dalje do Bosanske Dubice.

Da bi se ekonomski opravdala ova trasa dužine oko 250 kilometara RGželi izgraditi na ovom pravcu dvije termoelektrane na gas ukupne snage 600 megavata sa procijenjenom potrošnjom od jedne milijarde kubnih metara. Srbija želi, isto tako, izgraditi TE na gas tako da bi na nekih 400 kilometara bile izgrađene tri elektrane na gas sto nije realno niti moguće posebno u RS-u. O utjecaju rastuće cijene gasa na cijenu električne energije i ekonomskoj elaboracijiji u ovom tekstu se neću baviti.

Kada se pogleda potrošnja u gore nabrojanim zemljama, koja se mjeri milijardama kubnih metara, i usporedi sa potrošnjom u RG-u od oko 70 miliona kubnih metara vrlo lako se može zaključiti kakve su šanse RG-a u ovom zahtjevu i želji za izgradnjom dijela Turskog toka u RG-u.

Ono što posebno treba znati FBiH i RG ukupno troše oko 260 miliona kubnih metara i takva potrošnja nije velika, a kamoli same RG. Po pitanju potencijala u potrošnji gasa u BiH nedvojbeno je jasno da je taj potencijal puno veći u FBiH i iznosi minimalno 500 miliona kubnih metara, u odnosu na RG gdje bi maksimalna potrošnja iznosila 300 miliona kubnih metara.

Godinama se molilo i tražilo od RG-a da se tržište gasa uredi na državnom nivou i time da u razvoju gasne privrede oba entiteta sa svojom potrošnjom istupe u jedinstvenim planovima, a sve u pokušaju osiguranja bar jednog kraka velikih gasnih projekata npr. Turski tok, projekat IAP, Terminal Krk itd. Također, BiH treba dva ulaza prirodnog gasa iz dva pravca, a ne dva ulaza iz istog pravca, preko Srbije, jer iz dva pravca se postiže sigurnost snabdjevanja, a što je i zahtjev EU-a.

Potrošnja i potencijal u gasnoj privredi su u FBiH i jedini ispravan pravac je izgradnja Južne interkonekcije, jer se njome postiže sigurnost snabdjevanja i diversifikacija izvora gasa. Želja RG-a će ostati samo želja jer nemoguće je izgraditi 250 kilometara gasovoda sa potrošnjom od 70 miliona kubnih metara, a kada bi pristup bio koordiniran sa FBiH imali bi neke šanse da oba entiteta izgrade gasovode i time postignemo punu sigurnost snabdjevanja.

FBiH treba da izgradi 100 kilometara gasovoda do novog ulaza, preko Hrvatske, i povezivanja Sarajeva sa tim ulazom, a Banjoj Luci treba oko 250 kilometara gasovoda da se poveze sa Srbijom i tim istim ulazom gasa.

Sve dok ova filozofija ne bude prevladala mogu prognozirati da ću ja prije postati Turčin neko što će Turski tok biti izgrađen preko RG-a. Doduše, ako neko ima viška novca možda i uloži u gasni projekat RS-a, ali i neka odmah zaboravi da će dobiti bilo kakav profit od toga, jer niti će RGizgraditi TE na gas, a Rafineriju Bosanski Brod su već obećali trgovcima gasa iz Hrvatske. Investitor sa viškom novca u RG nije pronadjen još od 2002. godine.

[Zmaj]

I8llZgFv5do

Ponovno su aktualizirani planovi o gradnji plinovoda Turski tok, nakon što je krajem prošle godine završen njegov morski dio. U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven stav o mogućnosti da trasa prolazi i kroz tu zemlju zbog različitih planova entiteta. Stručnjaci upozoravaju da je potrošnja plina u Bosni i Hercegovini ionako mala, te da ta zemlja treba nastupati jedinstveno ako želi gradnju bilo kojeg novog plinovoda.

[Zmaj]

U Banjoj Luci je danas potpisan ugovor kojim Srbijagas preuzima 39,14 posto vlasničkih akcija paljanskog Gas prometa. Entitetski resorni ministar Đokić poručio je da Gas promet sada može nastupati potpuno drugačije, te da ih niko više ne može osporiti, pa ni BH Gas. Ministar energetike Srbije prilikom potpisivanja poručio je da ozbiljnih investicija bez gasa nema, te da će Srbija snažno podržati razvoj gasne infrastrukture genocidne.

[Zmaj]

Federacija BiH bi, sve je izvjesnije, mogla postati ovisna o dobroj volji genocidne i Srbije kada je u pitanju snadbijevanje gasom. U resornom federalnom ministarstvu ne smatraju problematičnim činjenicu da gt ne dozvoljava izgradnju gasovoda, kojim bi se umanjila ovisnost prije svega Sarajeva o gasu koji dolazi iz Srbije, dok u gt-u i dalje ne žele ni čuti za donošenje državnog zakona o gasu.

[Zmaj]

Vlada gt nije dala saglasnost za izgradnju gasovoda Južne interkonekcije iz pravca Zagvozd u Hrvatskoj do Posušja i Novog Travnika u BiH. Razlog je, kako se navodi u dokumentu upućenom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nenadležnost organa za provođenje sporazuma. Ministarstvo traži dodatna pojašnjenja, a Federacija BiH da se u projekat uđe što prije.

[Zmaj]

Federacija BiH bi, sve je izvjesnije, mogla postati ovisna o dobroj volji genocidne i Srbije kada je u pitanju snadbijevanje gasom. U resornom federalnom ministarstvu ne smatraju problematičnim činjenicu da gt ne dozvoljava izgradnju gasovoda, kojim bi se umanjila ovisnost prije svega Sarajeva o gasu koji dolazi iz Srbije, dok u gt-u i dalje ne žele ni čuti za donošenje državnog zakona o gasu.

[atif]

Ovi novinari su toliko nepismeni i bezobrazni da sve pogresno pisu. Nije srpsko nego srbijansko javno preduzece!!

"Srbijagas" na velika vrata ulazi na tržište Bosne i Hercegovine

SRBIJANSKO javno preduzeće "Srbijagas" na velika vrata ulazi na tržište Bosne i Hercegovine preuzimanjem gasnih kompanija u RG, izvještava Indikator.ba.

"Srbijagas" je nedavno potpisao ugovor o preuzimanju većinskog vlasništva u preduzeću "Gas promet" Pale, a sve potpisano trebalo bi da bude verifikovano 8. maja 2019. na Skupštini društva sa sjedištem na Palama.

Krajem sedmice Srbijagas je potpisao i ugovor o kupovini 80 posto udjela u kompaniji "Bijeljina-gas" koja radi na gasifikaciji grada Bijeljine.

"Srbijagas" na ovaj način postaje ključni igrač u gasnom sektoru RG, u kojem postoji i još jedno bitno preduzeće Gas-Res Banja Luka, a koje je u državnom vlasništvu.

Legalno ušavši na tržište Bosne i Hercegovine Srbijagas će imati bitnu ulogu u razvoju gasne mreže i izgradnje gasne infrastrukture u RG, te tako biti subjekt koji će uređivati odnose sa drugim kompanijama u BiH, a prije svega sa BH Gasom u Federaciji BiH.

Najvažniji projekt oko kojeg će se Srbijgas angažovati jeste krak Turskog toka od Beograda prema RG. Na produžetku gasovoda Turski tok kroz Srbiju u susjednoj zemlji aktivno se radi nakon deblokade izgradnje ovog gasovoda koji preko Srbije treba da vodi ka tržištima Mađarske, Slovačke, Austrije, Italije. Prema izvještajima SRBIJANSKIH medija, ovih dana trebalo bi da budu izdate i građevinske dozvole za prve dvije dionice.

Rusija i Srbija će prema najavama zajednički finansirati izgradnju novog gasovoda u dužini od 403 kilometra – od granice sa Bugarskom, do granice sa Mađarskom.

Turski tok je najveća stavka u investicionom programu ruskog Gazproma za 2019. godinu. Predviđeno je da u njega bude uloženo oko milijardu i 375 miliona eura.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... ercegovine