Istočna Hercegovina

[Bosni]

http://faktor.ba/sadet-ef-bilalic-glavn ... ovratnika/

Sadet ef. Bilalić, glavni imam u Gacku i Bileći: U istočnoj Hercegovini u školama nema djece povratnika

Djeca povratnika u istočnoj Hercegovini su prinuđena ići u školu u Mostar, naveo je imam Bilalić.

Džamiju u Fazlagića Kuli, koja se nalazi nadomak Gacku, u novijem vremenu su pokušali dva puta uništiti. Hercegovački inat nije dozvoljavao da se ti planovi ostvare i oba puta je dignuta iz pepela.

Prvi put je bila srušena na početku proteklog rata 1992. Nakon rata obnovljena je sredstvima protjeranih Bošnjaka s područja Hercegovine. Drugi put su je zapalili uoči najvećeg muslimanskog praznika, Kurbana-bajrama, u noći sa 7. na 8. decembar 2008. kada je potpuno izgorjela od posljedica požara.

Nakon nepunih godinu dana ona je opet zablistala u punom sjaju, a na dan njenog otvorenja za glavnog imama u Gacku imenovan je Sadet ef. Bilalić. Imam Bilalić danas živi u Gacku. U razgovoru za Faktor govori o životu povratnika u tom dijelu Hercegovine, te izazovima pred kojim se ta zajednica svakodnevno nalazi.

Nema kajanja

-Prije mog imenovanja na mjesto glavnog imama u Gacku bio sam godinu dana u Trebinju, tako da sam i tada bio upućen u stanje u istočnoj Hercegovini. Dolazak u Trebinje bio je pun izazova i iznenađenja. Kako se suočiti sa problemima, kako riješiti naizgled nemoguće, ali učio sam od najboljeg mentora, Huseina ef. Hodžića. Njegovo iskustvo, način i pristup obnovi vakufske imovine, uveliko mi je doprinio u samom radu u Medžlisu Gacka, a od prošle godine i u Medžlisu Bileća – priča Bilalić.

Porijeklo mu je iz sjeveroistočne Bosne, iz grada Bijeljine. Prošao je ratne golgote. Prvi put, kako navodi, na slobodnu teritoriju je izašao 1994. u Tuzlu, gdje je i proveo dobar dio svog života. A onda ga životni put vodi u istočnu Hercegovinu, gdje je život povratnika skoro pa i neodrživ. Unatoč toj činjenici, imam Sadet se ne kaje što je došao u ovaj kraj.

-Zašto bih se pokajao? Prije svega, imamski posao shvatam kao misiju. Ona to zaista jeste u ovim krajevima. Svako u životu dobije priliku da obilježi svoj rad, ono po čemu će ga pamtiti. Minuli rad u Gacku bio je težak, možda i pretežak. Bogu hvala, ta vremena su iza nas. Sada razmišljamo i planiramo drugačiju budućnost – naveo je imam koji je 2011. godine bio verbalno, pa fizički napadnut u Gacku.

U istočnoj Hercegovini vratilo se svega 300 prijeratnih građana, jedan je samo pukom srećom zaposlen u trebinjskoj općini, a jedini način zarade za ostale je bavljenje poljoprivredom. Ovo je i kraj gdje pola sela ima struju, većinom onih koje naseljavaju Srbi, a pola je nema, tamo gdje su Bošnjaci obnovili svoje kuće.

-Bošnjaci su već osam godina bez političkih predstavnika u lokalnim zajednicama. Ne participiraju u vlasti, što je uveliko doprinijelo nezapošljavanju. U Gacku postoji nekoliko porodičnih farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka ili uzgojem bikova. Nalazi se nekoliko mladih bračnih parova s djecom. Prije pet godina to je bilo nezamislivo. Bilo bi ih više kada bi ih pomogli državnim projektima u stočarstvu – priča nam mladi efendija.

Nema djece

U istočnoj Hercegovini se Bošnjaci povratnici ne bore za pravo izučavanja bosanskog jezika i grupe nacionalnih predmet, jer očigledno nemaju za koga da se bore.

-Nijedno dijete povratnika u istočnoj Hercegovini ne ide u osnovnu ili srednju školu. Ona su prinuđena ići u Mostar. Islamka zajednica je uz povratnike. Ona pomaže koliko može. Kada obnovimo porušenu kuću i vratimo povratnika, nismo završili svoj posao. Takav povratnik bude neko vrijeme u Hercegovini i onda bude primoran da se vrati u Federaciju jer tamo ima bar neka prava kao borac ili po nekom drugom osnovu. Ima zdravstveno osiguranje. Boračka povratnička populacija je ugrožena u RG-u. Nemaju nikakva prava niti su im dostupni borački fondovi u Federaciji – priča nam ovaj Bosanac svojim hercegovačkim akcentom.

Nije mogao, a da ne kaže i na koji način se može napraviti atmosfera održivog povratka.

– Treba omogućiti, uz određene projekte, da se mladi ljudi vraćaju. Da oni tu vide svoju sigurnost i sretniju budućnost. Šta kada njihova djeca odrastu? Hoće li ih slati u Federaciju? To su izazovi koji su pred nama. Moramo se suočiti s njima. Povratnici pokušavaju da ovdje stvore sebi i svojoj djeci osnovne uslove za život – rekao je na kraju razgovora Bilalić.

Povratak treba biti održiv

Sadet ef. Bilalić u razgovoru za Faktor je rekao kako je država dosta učinila za ovaj kraj, ali to je očigledno nedovoljno.

-Državna ministarstva moraju biti uz povratnike istočne Hercegovine. Moraju im pomoći da njihov povratak bude održiv i trebaju biti njihov vjetar u leđa. Očekujemo i ne sumnjamo u pomoć ministra Ramića i ministrice Borovac. Ne mogu a da ne spomenem naše ljude u Sarajevu, Mostaru, Dubrovniku i iseljeništvu koji pomažu svoja rodna mjesta. Obnavljaju porušene kuće, vjerske objekte, učestvuju u akcijama kurbana i pomažu povratnicima na razne načine. Oni nisu izgubili vezu sa svojim rodnim krajem. Svakako, tu su pojedinci koji su uvijek uz povratnike, jedan od njih je hadžija Nahid Hasanbegović – priča Bilalić.

[Abidaga]

Reisu-l-ulema posjetio Istočnu Hercegovinu:
http://www.islamskazajednica.ba/vijesti ... ercegovinu

U Gacku je daleko bolje stanje kada je povratak Bošnjaka u pitanju, s obzirom na to da imamo nekoliko povratničkih sela, poput Kule Fazlagić sa blizu 40 porodica, zatim Bahori, ali se u ljetnom periodu iz Sarajeva, Mostara, Dubrovnika u ove krajeve slije veliki broj bošnjačkih povratnika, a ima i mladih. No, u Bileći je najmanje ostvaren povratak Bošnjaka sa svega nekoliko ljudi, među kojima nena Fata Jaganjac koja je veoma vezana za Carevu džamiju u centru grada - rekao je Bilalić.

[Bosni]

http://saff.ba/nevesinje-nakon-24-godin ... j-dzamiji/

Nevesinje: Nakon 24 godine prvi put organiziran iftar i klanjan teravih namaz u Carevoj džamiji

Nakon 24 godine večeras je po prvi put organiziran zajednički iftar i klanjan prvi teravih namaz u obnovljenoj Carevoj džamiji u Nevesinju. Iftaru, koji je finansirao goraždanski muftija Remzija ef. Pitić, prisustvovalo je preko 200 raseljenih Bošnjaka Nevesinja.

„Večerašnji događaj našeg okupljanja dokazuje da mi ovdje postojimo, da mi ovdje želimo živjeti i istrajavati. Stoga se želim iskreno zahvaliti svom kolegi goraždanskom muftiji Remziji ef. Pitiću čija nas je plemenitost i dobrota ovdje večeras okupila“, kazao je mostarski muftija Salem ef. Dedović.

On je pozvao raseljene Nevesinjce da se svom gradu vraćaju slobodno i neopterećeno. „Trebamo na ovaj način kazivati da se nismo odrekli ovoga prostora, da je ovo naše nasljeđe, i duhovno i kulturno i historijsko. Zločine koji su se desili ne možemo zaboraviti, niti sve ono što se dogodilo, važno je da pamtimo datume i da sjećanja na ove godišnjice koje obilježavamo, ali je važno da imamo i dan u godini koji će nas vezati za ono što je naše, za ovu džamiju, za ovu čaršiju, bez obzira gdje smo i bez obzira koliko daleko bili. Bez obzira na sve ono što je bilo moramo pokazati interes za novu generaciju koja dolazi“, kazao je muftija Dedović.

Posebno se zahvalio Bošnjacima koji su rođeni u gradu što pokazuju veliku privrženost i interes za održavanjem Careve džamije. „Džamije same po sebi nisu dovoljne. Džamije treba održavati i u njih unositi život. Bez obzira koliko nas ima važno je da budemo posvećeni svome biću, svome zavičaju i svome mjestu i da u ovaj kraj dostojanstveno unosimo radost“, poručio je muftija Dedović.

Obraćajući se prisutnima goraždanski muftija Pitić protumačio islamska načela da je vrijeme koje žive u mjesecu ramazanu ovovremenim ljudima dato kao prilika za sticanje dobrih djela i Božije naklonosti. „Mi smo stvoreni od bosanske zemlje. Mi Nevesinjci smo stvoreni od nevesinjske zemlje i imamo obavezu prema toj zemlji, da je obrađujemo, da je obilazimo, da je održavamo zato što tu zemlju valja vratiti Gospodaru. A onaj ko izda zemlju izdao je samog sebe. Zato se želim zahvaliti svima vama što ste večeras ovdje da zajedno pošaljemo poruku da je ovo naša zemlja i da ćemo dok smo živi voditi računa o njoj.“, istakao je muftija Pitić.

Na kraju je pozvao raseljene Nevesinjce da svoju članarinu predviđenu za Islamsku zajednicu plaćaju u svome Nevesinju kako bi na taj način pomogli rad Medžlisa IZ-e Nevesinje.

Careva džamija je svečano otvorena 24. aprila 2016.god. Zbog insistiranja investitora džamija je otvorena bez izgrađene munare. Mnogo Nevesinjca na ovom iftaru imali su priliku uvjeriti se kako napreduju radovi na njenoj izgradnji. Nevesinjci će, kako je naglašeno, ove godine po prvi put u obnovljenoj Carevoj džamiji klanjati Bajram namaz.

[Bosni]

http://www.bosnjaci.net/prilog.php?rid=1&pid=59230

EF. HODŽIĆ: KADA BI MUSLIMANI BOKE ILI HERCEG NOVOG IMALI SAMO JEDNU DŽAMIJU





Kada sam u prošlu nedjelju putovao od Sarajeva preko Mostara ka Trebinju i Herceg Novom poželio sam da vidim još uzgor postojeću džamiju Muje Kotezlije iz 16.stoljeća u mjestu Kotezi koje se nalazi na krajnjem zapadu opštine Trebinje.

Nisam mogao ostati ravnodušan kad sam vidio da su ostaci džamije, koji su temeljito očišćeni decembra mjeseca 2014. godine posebno njena unutrašnjost pripremajući se za rekonstrukciju, opet u stanju zapuštenosti.

Obećanja onovremenog nadležnog federalnog ministra da će obezbijediti projekat za obnovu nije dočekala do danas.

Putujući dalje ka južnom dijelu Crne Gore, tačnije moru, shvatio sam surovu stvarnost i pogubnost nemara i zaborava ljudskog u vremenu.

Hoću da podijelim sa svima ovu pomisao: Kada bi muslimani Boke ili samo Herceg Novog, čiji su preci u progonu i bijegu 1687. godine iza sebe, tu i u okolini, ostavili 29 džamija i mesdžida, danas imali samo jednu ovaku makar zapuštenu džamiju bili bi sretni... Umni izrekoše:" "Ko ne zna da čuva i cijeni ono što ima neće imati ni ono što nema", napisao je Husein ef. Hodžić na svom Facebook profilu.

[JuzniDoboj]

:7s12^|Z):KQRc~2ecJH!r7ILK9Etfx49y>

[Gorcin]

Koliko ja znam, nigdje nijedna probosanska stranka u Istočnoj Hercegovini nije prešla cenzus...Gacko i Nevesinje su imali blizu 2 % glasova za SDA, ostalo nula bodova. Jedino bi Istočni Mostar mogao imati vijećnika il' dva iz reda Bošnjaka al' taj Istočni Mostar je smijurija od općine, imaju cca 200 glasača.

[JuzniDoboj]

:7s12^|Z):KQRc~2ecJH!r7ILK9Etfx49y>

[Gorcin]

@Gorcin

Da, u pravu si. Nijedna pro bosnjacka/bosanska stranka nije dobila 3%+ u lokalnim izborima u istocnoj Hercegovini. Zbog toga mislim da je vrlo tesko za Bosnjake istocne Hercegovine.

Nema kome biti teško jer nas tamo faktički i nema. Tih par stotina ljudi koji tamo "žive" su uglavnom sezonci. Vrlo je malo istinskih povratnika, a i oni koji jesu su na razne načine vezani za Federaciju-od socijalne do zdravstvene zastite itd.
Nisam baš upoznat sa situacijom u Trebinju, ono sto mogu reci je cisto onako "u prolazu" je da je i dole mahom starija povratnicka populacija.

[JuzniDoboj]

:7s12^|Z):KQRc~2ecJH!r7ILK9Etfx49y>

[Gorcin]

@Gorcin

Da, u pravu si. Nijedna pro bosnjacka/bosanska stranka nije dobila 3%+ u lokalnim izborima u istocnoj Hercegovini. Zbog toga mislim da je vrlo tesko za Bosnjake istocne Hercegovine.

Nema kome biti teško jer nas tamo faktički i nema. Tih par stotina ljudi koji tamo "žive" su uglavnom sezonci. Vrlo je malo istinskih povratnika, a i oni koji jesu su na razne načine vezani za Federaciju-od socijalne do zdravstvene zastite itd.
Nisam baš upoznat sa situacijom u Trebinju, ono sto mogu reci je cisto onako "u prolazu" je da je i dole mahom starija povratnicka populacija.

Mislim da ima nesto povratnika u Fazlagic Kuli (Gacko) , dok u Bileci i Nevesinju gotovo pa nema.

Znam ja ljude manje-više "u glavu" što 'no kažu. Ponajviše je povratnika u krajevima koji su najbliži ovome što se zove Federacija...što se dalje ide sve ih je manje, a ni Srbi se vala nemaju čime hvalit'.
Najviše je povratnika u Nevesinju (u gradu nema niko), Kula nešto malo, Bileća na prste dvije ruke, poneko u Borču (dio je gatački, dio kalinovački), Ljubinje isto ko i Bileća...Trebinje, rekoh, nisam dovoljno upućen pa ne bih trunio...

[Jack]

Ljubinje i Bileca.Popis je rekao tacno koliko je nas.Broj ljudi koji su se iz dijaspore popisali tamo je skoro nepostojeci.To je realnost,dovoljno je pogledati broj popisanih Bosnjaka

Ljubinje 12
Bileca 26

U te dvije opcine popisano je svega 38 Bosnjaka.

Trebinje moji izvori kazu da nas je dole 300 tinjak stalnih,ali evo sad ovaj popis je rekao 1000.Znaci da se je nesto dijaspore ovdje popisalo
Nevesinje popisale se 3 porodice nase.1 stalno zivi u gradu.Najvise ce biti Bosnjaka sad u Sopiljama i gore u Krusevljanima.Ostatak nece imati Bosnjake

Gacko je drugaciji kraj jer jos uvijek tu mi imamo dosta zemlje,posebno u Fazlagica Kuli gdje nismo nista prodali.Pa ja tipujem da se je najvise naseg naroda popisao u Kuli kraj Gacka.Kako ce najvjerovatnije biti podatci iduceg mjeseca za naseljena mjesta.Ne drzite me za rijec ovdje.Moci cemo vidjeti gdje je veci povratak u samo selo Gacko ili u Fazlagica Kulu

Istocni Mostar je uglavnom cudna opcina

Imas jedan zaseok Kokorine Jarciste gdje je zivjelo 4 Bosnjaka.Mahom stocara jos davne 1991 godine
Te imas Zijemlje te Kamenu.Opcina s 78 Bosnjaka,166 Srba i 11 Hrvata

Pitanje je gdje je tu silan broj Bosnjaka?Zijemlje je imalo 57 Bosnjaka popisa 1991.Jedna porodica je zivjela u Hanskom Polju stocari nasa.Ili je popisano onda 30 tak Bosnjaka u samom selu Kamena.Ali ja ne vidim da se u Kokorini mogao da popisa bilo ko od nasih

[JuzniDoboj]

:7s12^|Z):KQRc~2ecJH!r7ILK9Etfx49y>

[Jack]

Ima li sta povratnika u selu Bašići (Gacko)?

To je dio Fazlagica Kule.Treba sacekati podatke za naseljena mjesta.Koji ce navodno biti krajem iduceg mjeseca.Pa cemo vidjeti odgovor na to pitanje

[Gorcin]

U Kasabi (kako Nevesinjci zovu grad) nema niko od Bošnjaka. To što je popisano je fikcija...istina, dosta ljudi još uvijek ima nekretnine i možda je i prijavljeno, al' fizički nisu tamo, osim sezonski, a neki i svaki vikend, kao prvi komšija mi u mene. Tokom rata je ostala jedna žena koja je, mislim, umrla u medjuvremenu, te jedan relativno mlađi čovjek...zaboravio sam kontekst, nešto im je valjda trebao. Bila je i par porodica miks (Bosnjak-Srpkinja), gdje su one odvele djecu pa bi se po prezimenima dalo reci da su Bosnjaci...al' to ti je nula bodova.
Istinski povratnici su u Hruštima, Sopiljima, Presjeci, Donjoj Bijenji, Postoljanima, Presjeci, Pridvorcima i Borovčićima. U G. Bijenji i Luci nema niko stalno, za Lakat i Krusevljane nisam siguran, bilo je ranije, mozda i sad ima...U Brataču i u Kovačićima jedva da je ko bio i pred rat.
Juzno od grada mislim da nema niko stalno: Žiljevo, Odzak, Čanje, Biograd.
To je to što se tiče Nevesinja.

[Jack]

Imas 2 Bosnjakinje u Nevesinju koje stalno zive.Prije nije bio niko

Popis je jasno ukazao da broj Bosnjaka haman ne postoji u Bilecoj i Ljubinju,tako sumnjam da se je sta popisalo dijaspore tu.Mislim da ce u Hrustima i Sopilji biti najvise Bosnjaka u Nevesinjskom kraju.Koliko je sad ovaj popis rekao da ima Bosnjaka u Nevesinju ono?

[JuzniDoboj]

:7s12^|Z):KQRc~2ecJH!r7ILK9Etfx49y>

[Gorcin]

Popisano 533 Bosnjaka u Nevesinju, 1991 godine je bilo 2785.

Bilo je sigurno preko 3.000 Bošnjaka '91. Provjeri ti to jos jednom. Nesto oko 23 %. Nevesinje je imalo blizu 15.000 stanovnika.

[JuzniDoboj]

:7s12^|Z):KQRc~2ecJH!r7ILK9Etfx49y>

[Gorcin]

Bez Rabine i Žulja je to tu negdje. S tim da ni ta sela danas nemaju više od nekoliko desetaka stanovnika.

[Jack]

Bez Rabine i Žulja je to tu negdje. S tim da ni ta sela danas nemaju više od nekoliko desetaka stanovnika.

Pola naselja Rabina je pripalo Sumskoj.Nas dio je Bakracusa,Rabina+Donja Rabina.Njihov je Gornja Rabina i jos 2-3 zaseoka.Prijecke strane su pola u Federaciji,pola u krmetnjaku.Rabina je razbacano selo.Zulja je kompaktno selo.U komadu.Rabina ima vise zaseoka,i to bas vise zaseoka,pa vise od pola Bisine planine je u Rabini.

Nekako bih rekao da su se Zuljani vise popisali u Blagaju jer imaju nekretnine tamo i djecu salju gore u skolu.Samo je 8 km od Blagaja

Nazalost sem Sopilje koja vise gravitira Federaciji.Tesko je neki povratak ostvariti u te krajeve,posebno ako se zna da je nas broj bio pravo mali tamo