Napolju kisa lije, potoci, rijeke, a vode nema. Koja smijurija hahahaha.
:zupe:Sarajevska regija
Moderator/ica: Drina
Re: Sarajevo
Vodovodni aparthejd nad civilnim stanovnistvom tzv. glavnog grada se nastavlja.
Napolju kisa lije, potoci, rijeke, a vode nema. Koja smijurija hahahaha. :zupe:
Napolju kisa lije, potoci, rijeke, a vode nema. Koja smijurija hahahaha.
:zupe:Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Re: Sarajevo
Noele oparice se vase firme dobro, jer mislim da se ovaj problem nece rijesiti ni za 20 godina. Treba biti realan. :stareci:
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Re: Sarajevo
Jack je napisao/la:Ako zelis Prijedor.Nije toliko malen grad.Nema problema s vodom.Ima s cetnicima
Dva dobra nikako spojit.
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
-
noel malcolm
- Član
- Postovi: 3276
- Pridružen/a: 18 okt 2012 21:50
Re: Sarajevo
Baš sam se danas sreo sa vlasnikom Princess vode, koja je po meni najbolja voda u BiH.
Kaže mi da na zalihi nemaju ništa, i da im Sarajevo sve odvuče, i mala i velika pakovanja, i mineralnu i običnu...
Čovjek je prezadovoljan, ljetna sezona produžena za nekoliko sedmica, i ne samo on....
Dobro je da barem sa vodom možemo podmiriti domaće potrebe.
Kaže mi da na zalihi nemaju ništa, i da im Sarajevo sve odvuče, i mala i velika pakovanja, i mineralnu i običnu...
Čovjek je prezadovoljan, ljetna sezona produžena za nekoliko sedmica, i ne samo on....
Dobro je da barem sa vodom možemo podmiriti domaće potrebe.
“Radimo kao da ce sto godina biti mir,
a spremajmo se kao da ce sutra biti rat!”/Povijest Bosne/Noela Malcolma:
http://www.camo.ch/povijestbih.htm
a spremajmo se kao da ce sutra biti rat!”/Povijest Bosne/Noela Malcolma:
http://www.camo.ch/povijestbih.htm
Re: Sarajevo
Esad Duraković protiv multietničkog Sarajeva
30.09.15
Posljednjih godina zbiva se u BiH nešto o čemu – barem koliko je meni poznato – uglavnom šute obje vrste javnosti u Federaciji BiH: i medijska i politička javnost, dok se u narodu o toj pojavi „šuška“ s različitim, čak kontrastnim reakcijama. Riječ je o relativno omasovljenoj prodaji zemljišta i drugih nekretnina bogatim Arapima, i to prvenstveno u gradu Sarajevu, odnosno u Kantonu Sarajevo. Ta pojava je, koliko se može vidjeti, prilično omasovljena i ona zbog niza specifičnosti zaslužuje pažnju javnosti, a još više zaslužuje pažnju vlasti zbog negativnih posljedica koje se mogu očekivati. Nije u mome domenu da se ovdje bavim time kako će ogoljavanje ogromnih površina oko Sarajeva izazvati velika klizišta, kako su nam cvjetni parkovi i šetališta na Ilidži već „oteta“, nego želim ukazati na ozbiljnije dugoročne posljedice pojave o kojoj je riječ.. Radi se o nekoj vrsti bogataške obijesti koja u vrlo osjetljivim bosanskim prilikama može imati krajnje neugodne posljedice.
Arapski bogataši kupuju na stotine i stotine (izgleda i više od toga!) dunuma zemlje po Poljinama, u Hadžićima, Ilijašu, na Nišićima itd., a uglavnom u Kantonu Sarajevo. Neko može prigovoriti kako je moje javno izražavanje zabrinutosti zbog toga neosnovano, kako zakonom treba dopustiti da kupuje ko šta i gdje ko hoće, da je to pitanje elementarnih sloboda, zakona tržišta i sl. Neki ljudi u privatnim razgovorima argumentiraju ovu vrstu „nužne otvorenosti“ time što vjeruju kako će novi vlasnici zemlje u KS i oko njega provoditi tu samo ljeta, a nikada neće trajno preseliti. Argumentacija je naivna zbog sljedećih razloga. Nije sporno da se nekretnine mogu kupovati i u inozemstvu, ali je nužno striktnijim zakonskim propisima uvesti više reda i strogosti u toj oblasti, kako bi se pojava stavila pod kontrolu. Ova pojava je očigledno izmakla kontroli. Nevolja je u tome što je ona omasovljena u tom smislu da se strancima prodaju ogromne površine zemljišta oko Sarajeva. Moji sagovornici o ovom pitanju uglavnom ne vide ništa loše u tome – kao ni moćnici u lokalnim zajednicama i na nivou Kantona –jer, vele, kako je u pitanju relativno mali broj kupaca, odnosno kako će oni tu boraviti uglavnom samo u toku ljeta i sl. Tako se previđa ključni razlog za oprez. Naime, nije presudan broj kupaca nego površine zemljišta koje se prodaje, a već je poznato da jedan kupac otkupljuje stotine dunuma zemlje. Poenta je u površini zemljišta, a ne u broju kupaca. Drugim riječima, POENTA JE U GRUNTU. Nastavi li se ovaj trend, KS i/ili njegova okolina može biti velikim dijelom, možda i većinskim, ARAPSKI GRUNT, a da li je to pozitivno i bezazleno neka prosudi svaki čitalac za sebe, iako su stvari očigledne.
Nadalje, Bosna je oduvijek bila, a nakon rata je naročito osjetljiva na svaku vrstu konfesionalnih ili religijskih „iritacija“, a gruntovni vlasnici ogromnih površina zemljišta isključivo su pripadnici jedne religije. Posebno je pitanje – njegov značaj neumitno će pokazati budućnost – koliko je među novim vlasnicima (i njihovim saplemenicima) potencijalnih selefita i šiita s njihovim iskonskim antagonizmima i animozitetima. Ta vrsta bosanske osjetljivosti na konfesionalne „iritacije“ i predominacije (u svakoj konfesiji) mora se uvijek imati u vidu. Pojava o kojoj ovdje govorim (promjena značajnog dijela bosanskog grunta) nesumnjivo, u datim okolnostima, značajno doprinosi promjenama socijalnog, kulturalnog, konfesionalnog konteksta u glavnome bh gradu i kantonu, a to će neminovno u budućnosti imati ozbiljne reperkusije i na politički kontekst, jer se ovaj posljednji ne može odvojiti od prethodnih. Dakle, mi svjedočimo jednoj ozbiljnoj pojavi čijeg značaja, čini se, mnogi nisu svjesni pa oni ne mogu ni nazrijeti realno očekivane negativne posljedice u budućnosti. Vrijedi ponoviti: Bosna je u tom pogledu veoma osjetljiva, objektivno, pa su nužni i dodatni oprezi. Ako neki seljak na Nišićkoj visoravni, recimo, zadovoljno trlja ruke zato što je povoljno prodao 150 dunuma zemlje, on to gleda i doživljava i svoje perspektive individuuma i ličnog interesa. Razlika između toga seljaka (odnosno tih seljaka, jer je riječ o omasovljavanju) i njegove vlasti/države/kantona morala bi biti u tome što Vlast (s velikim „V“) može biti osviještena i odgovorna samo ako vidi opći interes i ako ima viziju budućnosti. Katkada pojedinačni i trenutačni interesi moraju biti, svjesno, žrtvovani zarad općeg dobra i zarad pouzdanije budućnosti.
http://depo.ba/clanak/137432/obijest-s- ... ki-mocnici
30.09.15
Posljednjih godina zbiva se u BiH nešto o čemu – barem koliko je meni poznato – uglavnom šute obje vrste javnosti u Federaciji BiH: i medijska i politička javnost, dok se u narodu o toj pojavi „šuška“ s različitim, čak kontrastnim reakcijama. Riječ je o relativno omasovljenoj prodaji zemljišta i drugih nekretnina bogatim Arapima, i to prvenstveno u gradu Sarajevu, odnosno u Kantonu Sarajevo. Ta pojava je, koliko se može vidjeti, prilično omasovljena i ona zbog niza specifičnosti zaslužuje pažnju javnosti, a još više zaslužuje pažnju vlasti zbog negativnih posljedica koje se mogu očekivati. Nije u mome domenu da se ovdje bavim time kako će ogoljavanje ogromnih površina oko Sarajeva izazvati velika klizišta, kako su nam cvjetni parkovi i šetališta na Ilidži već „oteta“, nego želim ukazati na ozbiljnije dugoročne posljedice pojave o kojoj je riječ.. Radi se o nekoj vrsti bogataške obijesti koja u vrlo osjetljivim bosanskim prilikama može imati krajnje neugodne posljedice.
Arapski bogataši kupuju na stotine i stotine (izgleda i više od toga!) dunuma zemlje po Poljinama, u Hadžićima, Ilijašu, na Nišićima itd., a uglavnom u Kantonu Sarajevo. Neko može prigovoriti kako je moje javno izražavanje zabrinutosti zbog toga neosnovano, kako zakonom treba dopustiti da kupuje ko šta i gdje ko hoće, da je to pitanje elementarnih sloboda, zakona tržišta i sl. Neki ljudi u privatnim razgovorima argumentiraju ovu vrstu „nužne otvorenosti“ time što vjeruju kako će novi vlasnici zemlje u KS i oko njega provoditi tu samo ljeta, a nikada neće trajno preseliti. Argumentacija je naivna zbog sljedećih razloga. Nije sporno da se nekretnine mogu kupovati i u inozemstvu, ali je nužno striktnijim zakonskim propisima uvesti više reda i strogosti u toj oblasti, kako bi se pojava stavila pod kontrolu. Ova pojava je očigledno izmakla kontroli. Nevolja je u tome što je ona omasovljena u tom smislu da se strancima prodaju ogromne površine zemljišta oko Sarajeva. Moji sagovornici o ovom pitanju uglavnom ne vide ništa loše u tome – kao ni moćnici u lokalnim zajednicama i na nivou Kantona –jer, vele, kako je u pitanju relativno mali broj kupaca, odnosno kako će oni tu boraviti uglavnom samo u toku ljeta i sl. Tako se previđa ključni razlog za oprez. Naime, nije presudan broj kupaca nego površine zemljišta koje se prodaje, a već je poznato da jedan kupac otkupljuje stotine dunuma zemlje. Poenta je u površini zemljišta, a ne u broju kupaca. Drugim riječima, POENTA JE U GRUNTU. Nastavi li se ovaj trend, KS i/ili njegova okolina može biti velikim dijelom, možda i većinskim, ARAPSKI GRUNT, a da li je to pozitivno i bezazleno neka prosudi svaki čitalac za sebe, iako su stvari očigledne.
Nadalje, Bosna je oduvijek bila, a nakon rata je naročito osjetljiva na svaku vrstu konfesionalnih ili religijskih „iritacija“, a gruntovni vlasnici ogromnih površina zemljišta isključivo su pripadnici jedne religije. Posebno je pitanje – njegov značaj neumitno će pokazati budućnost – koliko je među novim vlasnicima (i njihovim saplemenicima) potencijalnih selefita i šiita s njihovim iskonskim antagonizmima i animozitetima. Ta vrsta bosanske osjetljivosti na konfesionalne „iritacije“ i predominacije (u svakoj konfesiji) mora se uvijek imati u vidu. Pojava o kojoj ovdje govorim (promjena značajnog dijela bosanskog grunta) nesumnjivo, u datim okolnostima, značajno doprinosi promjenama socijalnog, kulturalnog, konfesionalnog konteksta u glavnome bh gradu i kantonu, a to će neminovno u budućnosti imati ozbiljne reperkusije i na politički kontekst, jer se ovaj posljednji ne može odvojiti od prethodnih. Dakle, mi svjedočimo jednoj ozbiljnoj pojavi čijeg značaja, čini se, mnogi nisu svjesni pa oni ne mogu ni nazrijeti realno očekivane negativne posljedice u budućnosti. Vrijedi ponoviti: Bosna je u tom pogledu veoma osjetljiva, objektivno, pa su nužni i dodatni oprezi. Ako neki seljak na Nišićkoj visoravni, recimo, zadovoljno trlja ruke zato što je povoljno prodao 150 dunuma zemlje, on to gleda i doživljava i svoje perspektive individuuma i ličnog interesa. Razlika između toga seljaka (odnosno tih seljaka, jer je riječ o omasovljavanju) i njegove vlasti/države/kantona morala bi biti u tome što Vlast (s velikim „V“) može biti osviještena i odgovorna samo ako vidi opći interes i ako ima viziju budućnosti. Katkada pojedinačni i trenutačni interesi moraju biti, svjesno, žrtvovani zarad općeg dobra i zarad pouzdanije budućnosti.
http://depo.ba/clanak/137432/obijest-s- ... ki-mocnici
Re: Sarajevo
“Buroj Property Development“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa sjedištem u Dubaiju i općina Trnovo će 15. oktobra u sarajevskoj Vijećnici, nakon osam i po mjeseci priprema, potpisati finalni Ugovor o realizaciji turističko rekreacionog kompleksa “Buroj Ozone“ na površini od oko 1,3 miliona kvadratnih metara, naveo je koordinator projekta Edin Serezlić. Gradnja jedinstvenog turističkog grada u podnožju Bjelašnice i Treskavice je pred realizacijom. Početna ulaganja su oko milijardu eura, a vrijednost završenog projekta oko 4,3 milijarde eura. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj stranoj investiciji u regionu.
Prvi Integrisani turistički grad “Buroj Ozone“ bit će izgrađen na ukupnoj površini od oko 137 hektara na lokalitetu “Sportsko rekreacioni centar Bjelašnica – Donja Grkarica – Prečko Polje – Kolijevka“ na području igmanske katastarske općine Dejčići u općini Trnovo.
“Projektom je predviđena gradnja sadržaja poslovnog, stambenog, rekreacionog, sportskog i kulturnog karaktera uključujući i hortikulturu i sadržaje komunalne i društvene infrastrukture. Predviđena je izgradnja na hiljade luksuznih stambenih jedinica, hotela, najvećeg trgovačkog centra u BiH, sportsko-rekreacionih i kulturnih sadržaja za svjetsku elitu. Idejnim projektom predviđene su i raskošne hortikulturne oaze uključujući vještačka jezera i fontane, poliklinike, klinike i rehabilitacioni centri” istakao je Serezlić. U narednih osam godina, radovi na ovom izazovnom gradilištu bit će povjereni domaćim projektantskim, građevinskim i konsultantskim firmama.
“Procedura izbora izvođača će biti na najvišem mogućem stepenu transparentnosti, a nadzor nad gradnjom u svim segmentima i u svim fazama će biti po najvišim svjetskim standardima“, naglašava načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo.
Posao će dobiti najmanje deset hiljada radnika
U toku gradnje prvog integralnog turističkog grada ovakvog koncepta u jugoistočnoj Evropi i nakon njegovog završetka, posao će dobiti najmanje deset hiljada radnika svih zanimanja, tvrde supotpisnici Ugovora o poslovnoj saradnji. Prema ugovoru koji će biti potpisan 15. oktobra, Općina je obavezna osigurati svu potrebnu urbanističku dokumentaciju, otkup privatnog zemljišta i “privođenje cjelokupnog prostora predviđenoj namjeni“ uključujući i odgovarajuće dozvole za komunalnu infrastrukturu.
“U skladu sa Zakonom o stvarnim pravima Federacije, raspisat ćemo javni poziv za dodjelu prava građenja, a investitor će kao zakupac općinskog zemljišta imati pravo raspolaganja, prometovanja i reinvestiranja na ovom području najduže do 99 godina, a Općina će biti gruntovni vlasnik svakog pedlja ovog zemljišta“, tvrdi Berilo.
U junu ove godine općina Trnovo, kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo potpisali su i Ugovor o izradi prve faze regulacionog plana za gradnju prvog integralnog turističkog grada u regionu. Trenutno su u toku radovi na izradi geodetskih podloga, elaborata o geološkim i geomehaničkim svojstvima terena, te izrada idejnih rješenja za sve segmente ove vrlo zahtjevne urbanističke i infrastrukturne cjeline. Sve troškove uključujući i kasniju izradu glavnog projekta cjelokupnog kompleksa integralnog turističkog grada snosi strani investitor. Općina Trnovo je sa svoje strane takođe već ugovorila kupoprodaju 22 privatne parcele i za to osigurala 1,2 miliona konvertibilnih maraka.
http://bosnapress.net/15-oktobra-potpis ... arde-eura/
Re: Sarajevo
Nadje li se stogod u rudniku ? 
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Kanton Sarajevo
Općina Trnovo (u FBiH) se nalazi oko 30 km jugoistočno od Sarajeva oivičena vijencem kojeg čine planine Igman, Bjelašnica, Treskavica i Jahorina. Prije rata, Općina je zauzimala površinu od 451 km2, dok je nakon Dejtonskog sporazuma, njena površina smanjena i sada iznosi 337 km2. Na području Općine živi oko 2524 stanovnika u 56 naseljenih mjesta sela i zaseoka. Sva sela i naselja su mrežom lokalnih puteva povezana sa glavnim saobraćajnim pravcem M18 kojim se odvija vrlo živa komunikacija sa Sarajevom.
http://www.trnovo.ba/o-opcini/
08.10.2015
“Buroj Property Development“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa sjedištem u Dubaiju i općina Trnovo će 15. oktobra u sarajevskoj Vijećnici, nakon osam i po mjeseci priprema, potpisati finalni Ugovor o realizaciji turističko rekreacionog kompleksa “Buroj Ozone“ na površini od oko 1,3 miliona kvadratnih metara, naveo je koordinator projekta Edin Serezlić. Gradnja jedinstvenog turističkog grada u podnožju Bjelašnice i Treskavice je pred realizacijom. Početna ulaganja su oko milijardu eura, a vrijednost završenog projekta oko 4,3 milijarde eura. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj stranoj investiciji u regionu.
Prvi Integrisani turistički grad “Buroj Ozone“ bit će izgrađen na ukupnoj površini od oko 137 hektara na lokalitetu “Sportsko rekreacioni centar Bjelašnica – Donja Grkarica – Prečko Polje – Kolijevka“ na području igmanske katastarske općine Dejčići u općini Trnovo.
Izgradnja na hiljade luksuznih stambenih jedinica
“Projektom je predviđena gradnja sadržaja poslovnog, stambenog, rekreacionog, sportskog i kulturnog karaktera uključujući i hortikulturu i sadržaje komunalne i društvene infrastrukture. Predviđena je izgradnja na hiljade luksuznih stambenih jedinica, hotela, najvećeg trgovačkog centra u BiH, sportsko-rekreacionih i kulturnih sadržaja za svjetsku elitu. Idejnim projektom predviđene su i raskošne hortikulturne oaze uključujući vještačka jezera i fontane, poliklinike, klinike i rehabilitacioni centri” istakao je Serezlić.
U narednih osam godina, radovi na ovom izazovnom gradilištu bit će povjereni domaćim projektantskim, građevinskim i konsultantskim firmama.
“Procedura izbora izvođača će biti na najvišem mogućem stepenu transparentnosti, a nadzor nad gradnjom u svim segmentima i u svim fazama će biti po najvišim svjetskim standardima“, naglašava načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo.
Posao će dobiti najmanje deset hiljada radnika
U toku gradnje prvog integralnog turističkog grada ovakvog koncepta u jugoistočnoj Evropi i nakon njegovog završetka, posao će dobiti najmanje deset hiljada radnika svih zanimanja, tvrde supotpisnici Ugovora o poslovnoj saradnji.
Prema ugovoru koji će biti potpisan 15. oktobra, Općina je obavezna osigurati svu potrebnu urbanističku dokumentaciju, otkup privatnog zemljišta i “privođenje cjelokupnog prostora predviđenoj namjeni“ uključujući i odgovarajuće dozvole za komunalnu infrastrukturu.
“U skladu sa Zakonom o stvarnim pravima Federacije, raspisat ćemo javni poziv za dodjelu prava građenja, a investitor će kao zakupac općinskog zemljišta imati pravo raspolaganja, prometovanja i reinvestiranja na ovom području najduže do 99 godina, a Općina će biti gruntovni vlasnik svakog pedlja ovog zemljišta“, tvrdi Berilo.
U junu ove godine općina Trnovo, kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo potpisali su i Ugovor o izradi prve faze regulacionog plana za gradnju prvog integralnog turističkog grada u regionu. Trenutno su u toku radovi na izradi geodetskih podloga, elaborata o geološkim i geomehaničkim svojstvima terena, te izrada idejnih rješenja za sve segmente ove vrlo zahtjevne urbanističke i infrastrukturne cjeline. Sve troškove uključujući i kasniju izradu glavnog projekta cjelokupnog kompleksa integralnog turističkog grada snosi strani investitor. Općina Trnovo je sa svoje strane takođe već ugovorila kupoprodaju 22 privatne parcele i za to osigurala 1,2 miliona konvertibilnih maraka.
http://bosnapress.net/15-oktobra-potpis ... arde-eura/
4AC4ZNZC1ow
Re: Sarajevo
Novi Bingo Hipermarket od petka i u Lukavici
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/no ... vici/57813
U petak 16. oktobra u 14 sati kompanija Bingo otvara svoju 165. poslovnu jedinicu, u sklopu tržnog centra u Lukavici, Opština Istočna Ilidža (bivši TUŠ centar).
Hipermarket Bingo površine 2500 m2, sa veoma bogatim i pažljivo odabranim asortimanom, zadovoljit će sve potrebe kupaca. Restoran, caffe bar i ostali sadržaji centra, ali i ugodan ambijent, upotpunit će ugođaj kupovine.
"Na dan otvorenja za kupce smo pripremili odlične popuste, brojne nagrade, ali i mnoštvo promocija i degustacija u saradnji s našim poslovnim partnerima. Naredno otvorenje je predviđeno za 23.10.2015. u Mostaru, također u nekadašnjem TUŠ centru", saopćili su iz Binga.
Re: Sarajevo
15.10.2015Abidaga je napisao/la:Esad Duraković protiv multietničkog Sarajeva
30.09.15
Posljednjih godina zbiva se u BiH nešto o čemu – barem koliko je meni poznato – uglavnom šute obje vrste javnosti u Federaciji BiH: i medijska i politička javnost, dok se u narodu o toj pojavi „šuška“ s različitim, čak kontrastnim reakcijama. Riječ je o relativno omasovljenoj prodaji zemljišta i drugih nekretnina bogatim Arapima, i to prvenstveno u gradu Sarajevu, odnosno u Kantonu Sarajevo. Ta pojava je, koliko se može vidjeti, prilično omasovljena i ona zbog niza specifičnosti zaslužuje pažnju javnosti, a još više zaslužuje pažnju vlasti zbog negativnih posljedica koje se mogu očekivati. Nije u mome domenu da se ovdje bavim time kako će ogoljavanje ogromnih površina oko Sarajeva izazvati velika klizišta, kako su nam cvjetni parkovi i šetališta na Ilidži već „oteta“, nego želim ukazati na ozbiljnije dugoročne posljedice pojave o kojoj je riječ.. Radi se o nekoj vrsti bogataške obijesti koja u vrlo osjetljivim bosanskim prilikama može imati krajnje neugodne posljedice.
Arapski bogataši kupuju na stotine i stotine (izgleda i više od toga!) dunuma zemlje po Poljinama, u Hadžićima, Ilijašu, na Nišićima itd., a uglavnom u Kantonu Sarajevo. Neko može prigovoriti kako je moje javno izražavanje zabrinutosti zbog toga neosnovano, kako zakonom treba dopustiti da kupuje ko šta i gdje ko hoće, da je to pitanje elementarnih sloboda, zakona tržišta i sl. Neki ljudi u privatnim razgovorima argumentiraju ovu vrstu „nužne otvorenosti“ time što vjeruju kako će novi vlasnici zemlje u KS i oko njega provoditi tu samo ljeta, a nikada neće trajno preseliti. Argumentacija je naivna zbog sljedećih razloga. Nije sporno da se nekretnine mogu kupovati i u inozemstvu, ali je nužno striktnijim zakonskim propisima uvesti više reda i strogosti u toj oblasti, kako bi se pojava stavila pod kontrolu. Ova pojava je očigledno izmakla kontroli. Nevolja je u tome što je ona omasovljena u tom smislu da se strancima prodaju ogromne površine zemljišta oko Sarajeva. Moji sagovornici o ovom pitanju uglavnom ne vide ništa loše u tome – kao ni moćnici u lokalnim zajednicama i na nivou Kantona –jer, vele, kako je u pitanju relativno mali broj kupaca, odnosno kako će oni tu boraviti uglavnom samo u toku ljeta i sl. Tako se previđa ključni razlog za oprez. Naime, nije presudan broj kupaca nego površine zemljišta koje se prodaje, a već je poznato da jedan kupac otkupljuje stotine dunuma zemlje. Poenta je u površini zemljišta, a ne u broju kupaca. Drugim riječima, POENTA JE U GRUNTU. Nastavi li se ovaj trend, KS i/ili njegova okolina može biti velikim dijelom, možda i većinskim, ARAPSKI GRUNT, a da li je to pozitivno i bezazleno neka prosudi svaki čitalac za sebe, iako su stvari očigledne.
Nadalje, Bosna je oduvijek bila, a nakon rata je naročito osjetljiva na svaku vrstu konfesionalnih ili religijskih „iritacija“, a gruntovni vlasnici ogromnih površina zemljišta isključivo su pripadnici jedne religije. Posebno je pitanje – njegov značaj neumitno će pokazati budućnost – koliko je među novim vlasnicima (i njihovim saplemenicima) potencijalnih selefita i šiita s njihovim iskonskim antagonizmima i animozitetima. Ta vrsta bosanske osjetljivosti na konfesionalne „iritacije“ i predominacije (u svakoj konfesiji) mora se uvijek imati u vidu. Pojava o kojoj ovdje govorim (promjena značajnog dijela bosanskog grunta) nesumnjivo, u datim okolnostima, značajno doprinosi promjenama socijalnog, kulturalnog, konfesionalnog konteksta u glavnome bh gradu i kantonu, a to će neminovno u budućnosti imati ozbiljne reperkusije i na politički kontekst, jer se ovaj posljednji ne može odvojiti od prethodnih. Dakle, mi svjedočimo jednoj ozbiljnoj pojavi čijeg značaja, čini se, mnogi nisu svjesni pa oni ne mogu ni nazrijeti realno očekivane negativne posljedice u budućnosti. Vrijedi ponoviti: Bosna je u tom pogledu veoma osjetljiva, objektivno, pa su nužni i dodatni oprezi. Ako neki seljak na Nišićkoj visoravni, recimo, zadovoljno trlja ruke zato što je povoljno prodao 150 dunuma zemlje, on to gleda i doživljava i svoje perspektive individuuma i ličnog interesa. Razlika između toga seljaka (odnosno tih seljaka, jer je riječ o omasovljavanju) i njegove vlasti/države/kantona morala bi biti u tome što Vlast (s velikim „V“) može biti osviještena i odgovorna samo ako vidi opći interes i ako ima viziju budućnosti. Katkada pojedinačni i trenutačni interesi moraju biti, svjesno, žrtvovani zarad općeg dobra i zarad pouzdanije budućnosti.
http://depo.ba/clanak/137432/obijest-s- ... ki-mocnici
STAV: Arapi su sve češći kupci zemljišta u Bosni i Hercegovini. Neki to vide kao moguću prijetnju, drugi povećano zanimanje Arapa za Bosnu i Hercegovinu nazivaju paranojama i predrasudama, pa i islamofobijom. Kako Vi na to gledate?
KAVAZOVIĆ: Arapi imaju prirodno urođen osjećaj za investiciju. Pogledajte ih: investiraju diljem svijeta. Čak i u Beogradu. Mi mislimo da će Arapi investirati kod nas samo zbog toga što smo mi ili oni muslimani. Nije to tako. Otiđite u London, Pariz, Rim, Bruxelles, i vidjet ćete tamo velike arapske investicije. Ulaganja koja mi sada vidimo po Sarajevu na razini su slučaja. Ako i ima negativne propagande prema arapskim investicijama, ona je više konkurentske naravi. Ozbiljni ulagači na to računaju i ne osvrću se previše. Njih više brine korupcija i sporost administracije u rješavanju stvarnih administrativnih prepreka. Važno je da državni organi sankcioniraju korupciju i ugrožavanje investicije od strane kojekakvih organiziranih kriminalnih grupa. Generalno, mislim da naš narod voli Arape, cijeni njihovu pomoć i dočekuje ih otvorena srca. Ako i ima ekscesa, oni su pojedinačni. Arapi su veliki, ali probirljivi investitori. Mi smo s njima do sada komunicirali na razini humanitarne pomoći. Ako želimo ozbiljan posao (a stalno slušamo priče o “privlačenju stranih investicija”), moramo se mijenjati i biti poslovni. Od arapskih poslovnih ljudi to bismo mogli i naučiti.
http://faktor.ba/reis-kavazovic-ekskluz ... slimanima/
Re: Slobodna teritorija općine Trnovo
Cijene apartmana i vila Buroj Ozone
http://bosnapress.net/trnovo-ovako-ce-i ... ki-centar/
http://bosnapress.net/trnovo-ovako-ce-i ... ki-centar/
Studio apartman od 35 kvadratnih metara koštat će 64.485 američkih dolara (oko 111.000 KM).
Apartman s jednom spavaćom sobom od 67 kvadratnih metara moći će se kupiti za 126.975 dolara (oko 218.600 KM), dok stan sa dvije spavaće sobe, koji se prostire na 206 kvadrata, moći će se kupiti za 208.991 dolara (oko 359.790 KM).
Pored stanova, u ovom turističkom naselju bit će izgrađeno više od 2.000 vila. Vila sa tri spavaće sobe od 201 kvadrata koštat će 231.607 dolara (oko 399.000 KM) , dok će ona sa četiri spavaće sobe i od 206 kvadrata moži biti vaša za 258.885 dolara (oko 445.680 KM).
Re: Trnovo
http://bosnapress.net/trnovo-umoljani-s ... e-ljepote/
Ima slike na stranici iznad.Trnovo: Umoljani selo sa samo šest stanovnika zimi Velim ja djeci, gdje ću od ove ljepote
Trnovo – Ne mogu bez snijega, planinske have, neditnute prirode, vjetra…
Umoljani su na nadmorskoj visini od 1.353 metra. Selo smješteno uz planinu Bjelašnicu, gdje su zime veoma surove i gdje snijeg zna napadati više metara. Na samom ulazu je čuvena umoljanska džamija, koja prkosno stoji i svijedoči jednom vremenu. Ne postoje pisani tragovi kada je džamija sagrađena, ali se vjeruje da je od nje starija samo Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini. Specifična je i po tome što je jedini objekt na području općine Trnovo koja tokom rata nije spaljen. Njeno paljene spriječio je jedan od komandira srpske vojske iz Nevesinja, koji se, prije rata, za lijek svoje kćerke, kako pričaju mještani, obratio ovdašnjem hodži, koji mu je pomogao.
Sve obnovljeno
Do ovog mjesta dolazi se asfaltnom trakom. Odmah na početku je javna rasvjeta, obnovljene kuće. Život u ovom nekada autentičnom selu nije isti kao prije.
Preko zime ovdje ostaje samo šest ljudi, najsmjeliji, nahrabriji… Imaju oni djecu i famiiju u Hrasnici , Hadžićima, Ilidži, Sarajevu i drugim mjestima, ali bez svojih Umoljana, kako kažu, visokog snijega, jakog vjetra i mećave ne mogu. Naučili na ovu planinsku ćud i havu, riku stoke, ljepotu nedirnute prirode..,
Omeru Bandiću je više od 80 ljeta. Tu se rodio, zimuje i ostaje do kraja života.
- U nekadašnji vakat ovdje se dolazilo kozjom stazom. Konj ti je bio sve…A vidi sada. Dolazi se autom, asfaltom. Nikada nisam mogao vjerovati da će Umoljani imati struju, javnu rasvjeto, još i telefoni. Isto kao u Sarajevu. Odavde ti ja nikuda ne idem. Zovu me sinovi i kćerka. Imam osam unučadi i četiri praunuka. Velim ja njima gdje ću od ove ljepote. Zimi jeste teško. Snijeg zna napadati da ne možeš izaći ispred kuće. Ali, ove have i ljepote nema nigdje, kaže Omer.
Idu na sijela
Njegova supruga Šerifa veli da se zimi vrijeme provodi sijeleći.
-Prošle zime bilo nas je šestero. Čim namirimo stoku, pred akšam, idemo jedno drugom na sijelo. Kao u nakadašnji vakat kada je selo bilo puno čeljadi. Ah, te miline. Danas u gradu je rijetkost, kažu, da jedno drugom idu na sijela. Bože sačuvaj kakav je zeman došo, Umoljani su danas „stranjsko“ mjesto. Dolaze turisti iz mnogih zamalja, posebno ljeti. Da je neko pričo da će taj vakat doći, vala niko nebi povjerovao. Čuj, u Umoljane, u kojim je gorjela petrolejka da neko dođe iz „stranjske“ zemlje. Ovdje ostaju po više dana, čak iz Amerike. Čudna li vakta i zemana, veli Šerifa.
Jedan od najmlađih stanovnika Umoljana, koji u selu ostaju i preko zime je Muharem Fatić.
U Umoljanima živi sa suprugom Džemilom, a bave se poljoprivredom i stočarstvom. Muharem je rođen u Umoljanima. Jedno vrijeme je živio u Sarajevu, ali je 1997. odlučio da se vrati u svoje rodno selo i tamo živi.
- U Sarajevu mi je uvjek nešto falilo. Bolila me glava, pritisak, i šta sve ne. Često sam bio kod ljekara. Kada sam se vratio 1997. godine drugi sam čovjek. Za doktora više i ne znam. Ovaj život nebi zamjenio sa drugim. Bavimo se poljoprivredom. Ono što proizvedemo sve je zdravo, i više nebi napustio svoje selo. Djeca su u Sarajevu, ističe Muharem.
Njegova supruga Džemila kaže da je sve spremno za zimu.
I naš krompir miriše
-Drva su spremna, zimnica, nešto upkujemo i za djecu. Ovdje ti je sve prirodno. Toga nema u gradu. Naš krompis miriše. Kada ga stavimo u rernu pa ispečemo milina ga jesti. Sve uzgajamo: kromir,luk, kupus, mrkvu, peršun, grašak, sir, kajmak. Sve imamo svoje. Zimi zna napadati veliki snijeg. Ali na to smo navikli. Za mene nema boljeg života od onog na svome i u svome, kaže Džemila.
U Umoljanima je sve obnovljeno, ali ne u svom prvobitnom obliku. To više nisu krovovi sa šindrom, kamene kuće i seoski put, nego moderne kuće od novog građevinskog materijala.
Proplanci, netaknuta priroda, ovce i krave na cesti prizor je koji prolazi svako ko se iz gradske gužve odluči zapustiti put Umoljana. Mir i tišina, prostranstvo prirode narušava samo rika stoke, što se sa ispaše vraća kući.
I mi se vraćamo sa lijepim utiscimo iz ovog sela sa ćudljive Bjelašnice, gdje se u toku dana zna promijeniti sva četiri godišnja doba. Čari i ljepota prirode, surova, a opet pitoma planina je nagon što tjera ove ljude da žive ovdje, mada ih djeca i rodbina svake godine zovu da siđu kod njih u grad. Nema te cijene da, kako kažu, napuste Umoljane, ove ljepote i čari prirode, koje ljeti i zimi, kako ističu, odišu posebnim sjajem.
http://www.youtube.com/watch?v=hguGxrsy ... ure=relmfu - Bosni - Enver Čolaković
Re: Sarajevo
Spomen-dom braniocima Sarajeva gradi se punom parom
http://www.klix.ba/vijesti/bih/spomen-d ... /151212071
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, danas je sa saradnicima obišao dvagradilišta na brdu Žuč, lokalitet na kojem se gradi spomen-dom oslobodiocima Žuči i Sarajeva, te Golog Brda, gdje je u toku ravnanje terena na kojem će se graditi Memorijalni kompleks Žuč.
"Od završetka rata pa do danas postojala je inicijativa da se ovaj prostor obilježi adekvatnim memorijalima, ali do ove godine nije bilo konkretne gradnje. Sada imamo dom oslobodilaca, koji će imati više sadržaja, kao što su spomen-sobe brigada, ugostiteljski sadržaj i sadržaj za planinare. Izgradnja objekta počela je u ovoj godini, a kamen temeljac je položen 8. juna, na Dan odbrane općine Novi Grad. Ove godine je izdvojeno 50.000 KM, a naredne godine planirano je 130.000 KM iz našeg budžeta", kazao je načelnik Efendić, dodajući da je planirano da se objekat završi u 2017. godini.
Kada je riječ o lokalitetu Golo Brdo, Općina je otkupila 88 duluma zemljišta, gdje je planirana izgradnja centralnog spomen-obilježja, koje će se graditi u saradnji sa Fondom memorijala KS-a i Kantonom Sarajevo, a nedavno je usvojeno idejno rješenje za Memorijalni kompleks Žuč.
"Mi smo već krenuli u aktivnosti da se taj plato uredi da bi naredne godine Dan odbrane općine Novi Grad obilježavali na lokalitetu Golog Brda, mjestu poznatom po najvećem broju agresorskih granata, koje su tokom ratnih dešavanja pale na ovo područje. Trenutno se radi na ravnanju terena, pripremanju za proljeće kada će biti zasijana trava. Tu će biti centralno spomen-obilježje, ali i kada se ono izgradi više od pet hiljada ljudi moći će se okupiti na ovom mjestu", istakao je načelnik Efendić.
Pored toga bit će uređena značajna mjesta pogibije heroja odbrane, među kojima su Enver Šehović, braća Panjeta, Fadila Odžaković Žuta i mnogi drugi heroji odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Re: Sarajevo
Izgleda da ima kicmenjaka u Sarajevu. 
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Re: Sarajevo
Izgleda.amkos je napisao/la:Izgleda da ima kicmenjaka u Sarajevu.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Re: Trnovo
POZITIVNA GEOGRAFIJA:Husremovac
Ukoliko krećete iz Sarajeva, nakon Krupca skrenete desno prema Bjelašnici i Igmanu…nakon 10-tak kilometara, kako kaže i putokaz, skrećete lijevo kod table na kojoj piše Trnovo, Dejčići, Pendičići. Vozite vijugavom asfaltiranom cestom prateći putokaze za planinarski dom Husremovac. Nakon što prođete kroz Dejčiće , skrećete desno na makadamski put, odakle opet skrećete desno i krivudavom cestom kroz borovu šumu popet ćete se na prelijepi plato gdje se nalazi planinarski dom. Nastavite li ipak voziti pravo, proći ćete iznad Senabota te ćete stići do Ledičkog vodopada gdje je nekada bilo dvadesetak vodenica. Ravno naprijed je selo Ledići u kojem je bila planirana izgradnja etno sela.
Na samo 30 km od gradske vreve i betona nalazi se Husremovac – park prirode. Pripada mjesnoj zajednici Dejčići, opština Trnovo. Obuhvata kompleks livada-pašnjaka površine oko 2 miliona kvadratnih metara (dvije hiljade dunuma zemljišta) sa nekoliko desetina dunuma crnogorične i bjelogorične šume. Nadmorska visina cijelog kompleksa je 900-1000 metara.
Autobus za Dejčiće polazi sa terminala Ilidža.
Ovaj mali prostor ispresijecan je brojnim manjim rijekama, potocima, izvorima i vodopadima koji su poznati po čistoj, pitkoj i ljekovitoj vodi. . Senabot je prirodni izvor okružen mostićima i potočićima koji pristižu sa svih strana. Nazivaju ga i “malo vrelo Bosne”.
Husrembegova vrela se nalaze nedaleko od planinarskog doma. Nalaze se jedan pored drugog, na razdaljini od 7 metara, a razlika u temperaturi vode je 5ºC. Jedan je ljekovit, drugi nije. Na brdu iznad njih razbacani su stećci.
Ovo područje pripada oblasti sa najvišim stupnjem vegetacije i ekološke raznolikosti. Na travnatim površinama, livadama i pašnjacima mogu se pronaći različite vrste ljekovitog, aromatičnog i vitaminskog bilja te se često mogu vidjeti izletnici koji beru ljekovito bilje kako bi u zimskim danima imali čaj.
Dom posjeduje struju, vodu, dvije sale za goste, sanitarni čvor, etažno grijanje na čvrsto gorivo, kapacitet doma je 15 – 20 mjesta. Nude isključivo domaću kuhinju, raznovrsna bosanska jela: hljeb od heljde, raži, ječma, pite, grah, čorbe, uštipci od heljde sa sirom i kajmakom, jela ispod sača, klepe, kiseli kupus i salate,topli i hladni napitci i piće….. sve po pristupačnim cijenama.
Dom je otvoren preko cijele godine. Mahira i Salko, domaćini doma, potrudit će se da uživate u svakom trenutku, te će te sigurno postati njihovi stalni gosti.
http://defter.bosnjaci.agency/20191-2
Ukoliko krećete iz Sarajeva, nakon Krupca skrenete desno prema Bjelašnici i Igmanu…nakon 10-tak kilometara, kako kaže i putokaz, skrećete lijevo kod table na kojoj piše Trnovo, Dejčići, Pendičići. Vozite vijugavom asfaltiranom cestom prateći putokaze za planinarski dom Husremovac. Nakon što prođete kroz Dejčiće , skrećete desno na makadamski put, odakle opet skrećete desno i krivudavom cestom kroz borovu šumu popet ćete se na prelijepi plato gdje se nalazi planinarski dom. Nastavite li ipak voziti pravo, proći ćete iznad Senabota te ćete stići do Ledičkog vodopada gdje je nekada bilo dvadesetak vodenica. Ravno naprijed je selo Ledići u kojem je bila planirana izgradnja etno sela.
Na samo 30 km od gradske vreve i betona nalazi se Husremovac – park prirode. Pripada mjesnoj zajednici Dejčići, opština Trnovo. Obuhvata kompleks livada-pašnjaka površine oko 2 miliona kvadratnih metara (dvije hiljade dunuma zemljišta) sa nekoliko desetina dunuma crnogorične i bjelogorične šume. Nadmorska visina cijelog kompleksa je 900-1000 metara.
Autobus za Dejčiće polazi sa terminala Ilidža.
Ovaj mali prostor ispresijecan je brojnim manjim rijekama, potocima, izvorima i vodopadima koji su poznati po čistoj, pitkoj i ljekovitoj vodi. . Senabot je prirodni izvor okružen mostićima i potočićima koji pristižu sa svih strana. Nazivaju ga i “malo vrelo Bosne”.
Husrembegova vrela se nalaze nedaleko od planinarskog doma. Nalaze se jedan pored drugog, na razdaljini od 7 metara, a razlika u temperaturi vode je 5ºC. Jedan je ljekovit, drugi nije. Na brdu iznad njih razbacani su stećci.
Ovo područje pripada oblasti sa najvišim stupnjem vegetacije i ekološke raznolikosti. Na travnatim površinama, livadama i pašnjacima mogu se pronaći različite vrste ljekovitog, aromatičnog i vitaminskog bilja te se često mogu vidjeti izletnici koji beru ljekovito bilje kako bi u zimskim danima imali čaj.
Dom posjeduje struju, vodu, dvije sale za goste, sanitarni čvor, etažno grijanje na čvrsto gorivo, kapacitet doma je 15 – 20 mjesta. Nude isključivo domaću kuhinju, raznovrsna bosanska jela: hljeb od heljde, raži, ječma, pite, grah, čorbe, uštipci od heljde sa sirom i kajmakom, jela ispod sača, klepe, kiseli kupus i salate,topli i hladni napitci i piće….. sve po pristupačnim cijenama.
Dom je otvoren preko cijele godine. Mahira i Salko, domaćini doma, potrudit će se da uživate u svakom trenutku, te će te sigurno postati njihovi stalni gosti.
http://defter.bosnjaci.agency/20191-2
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Sarajevo
http://saff.ba/opcina-novi-grad-sarajev ... ise-djece/
Novčana pomoć od 500 KM za 46 porodica sa troje i više djece u Općini Novi Grad Sarajevo
U Općini Novi Grad Sarajevo danas je upriličeno uručenje rješenja za dodjelu jednokratne novčane pomoći za 46 porodica koje su u ovoj godini dobile treće, četvrto, odnosno svako naredno dijete ili blizance.
Sa novih 46 porodica, kako je istakao Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, ove godine općina je dodijelila pomoć za ukupno 120 porodica sa adresom prebivališta na području te lokalne zajednice, javlja Anadolija.
– Danas smo uručili rješenja za 46 porodica kojima će biti uručena novčana pomoć, odnosno nagrada za dobitak trećeg i svakog narednog djeteta ili blizanaca. Ovim smo pomoć dodijelili za ukupno 120 novogradskih porodica za čiju namjenu je iz ovogodišnjeg budžeta izdvojeno 60.000 konvertibilnih maraka, a imamo potrebu da i u narednoj godini izdvojimo nešto više sredstava, kako bi nastavili sa ovim programom. Sretni smo da kao općina možemo obradovati naše sugrađane, koji su se opredijelili da imaju ovako velike porodice – kazao je Efendić.
Prema njegovim riječima, općina Novi Grad po broju stanovnika najveća je općina u Federaciji BiH gdje je u protekle dvije godine zabilježen trend rasta broja upisane djece u prvi razred osnovnog devetogodišnjeg obrazovanja.
Druženju sa roditeljima i mališanima pridružila se i predsjedavajuća Općinskog vijeća Novi Grad Edina Gabela ističući kako je općina svjesna da dolazak svakog novog člana u porodici iziskuje nove troškove i obaveze.
– Ovaj projekat pokazao se veoma pozitivnim i jako smo sretni zbog toga. Također, sretni smo i zbog povećanja nataliteta u našoj općini, što znači da u Općini Novi Grad vlada jedna optimistična i pozitivna slika – naglasila je Gabela.
Amela Gušo ove godine na svijet je donijela blizance. Pomoć lokalne zajednice, kako je istakla, znači puno, a posebno zbog saznanja da porodice sa više djece nisu zaboravljene.
– U današnje vrijeme kada su životni troškovi ogromni, teško je odgajati troje djece. Pored blizanaca imam četverogodišnju kćerku, snalazimo se i nije teško. Međutim, lijepo je znati da neko misli na porodice sa više djece i prepoznaje njihove potrebe – kazala je Gušo.
http://www.youtube.com/watch?v=hguGxrsy ... ure=relmfu - Bosni - Enver Čolaković
Re: Sarajevo
Neko napisa na komentarima ispod clanka dulum 55.000KM, a pise se da je on kupio zemljsite od opcine prije nekoliko godina za dosta manje i sad prodaje opcini za 5,3 miliona.02.01.2016. / 20:05hBiH - "Bravurozan" kupoprodajni ugovor
Poduzetnik Ljiljanko Palac prodao opštini Hadžići 96 dunuma zemlje za 5,3 mil. KM
http://vijesti.ba/clanak/292005/poduzet ... 5-3-mil-km
Načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović i direktor preduzeća Herpal d.o.o. Sarajevo Ljiljanko Palac u zgradi Općine potpisali su ugovor o kupoprodaji 96 dunuma zemljišta bivšeg preduzeća drvne industrije Bjelašnica Hadžići vrijedan 5,3 miliona KM.
Općina Hadžići će navedeni iznos uplatiti preduzeću Herpal do 30. decembra čime će i zvanično postati vlasnik ove industrijske zone.
- Priveli smo kraju posao koji smo dugo radili. Nakon svih prethodnih pokušaja da se od ove industrijske zone napravi nešto, a oni su redom propali, u mogućnosti smo da diktiramo uslove njenog razvoja.
Naši uslovi su izuzetno povoljni ukoliko neko želi da pokrene industriju i zaposli što veći broj ljudi sa biroa. U narednom periodu ćemo zemljište urediti, a zatim upoznati sve zainteresovane investitore, kako domaće tako i strane, da jedan ovakav prostor postoji nadomak Sarajeva, kazao je Ejubović.
Iznos od 5,3 miliona KM za kupovinu ovog zemljišta Općina Hadžići je obezbijedila putem kreditnog zaduženja kod Intesa Sanpaolo Banka BiH 3,5 miliona KM te iz vlastitih sredstava 1,8 milona KM.
(Vijesti.ba / Oslobođenje)
Mi Bosnjaci vjerni Bosni